[ta donosi nova odluka o reformi oru@anih snaga …nije objavqena na srpskom jeziku. na sajtu...
TRANSCRIPT
OSIGURAWE A.D.
Srijeda, 5. januar 2005. Broj 10.574, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII
[TO je do podne hvalio, visoki
predstavnik poslije podne - kudi. Da
nije tako, onda Pedi E{daun ne bi, po-
slije svih pohvala koje je izgovorio na
ra~un reforme oru`anih snaga u BiH,
donio odluku "kojom se produ`ava man-
dat Komisiji za reformu odbrane#.
Wen osnovni zadatak je da "do|e
glave# ministarstvima odbrane i voj-
skama Republike Srpske i Federacije
BiH. Dakle, ono {to je reformom oru-
`anih snaga u BiH pro{le godine
"skrojio#, E{daun bi ove godine da -
prekroji.
- Posqedwom odlukom visokog pred-
stavnika Pedija E{dauna o Komisiji za
reformu odbrane zanemaruje se posto-
jawe Republike Srpske i Federacije
BiH. Wome se BiH ne pristupa kao slo-
`enoj zajednici, sastavqena od dva rav-
nopravna entiteta i tri naroda - re-
kao je za na{ listi ministar odbrane
Republike Srpske u ostavci Milovan
Stankovi}.
Stankovi} smatra da su razlozi ko-
ji obrazla`u dono{ewe odluke previ-
{e konfuzni i ne mogu se prihvatiti
kao jaki argumenti.
- E{daunova odluka potpuno je dis-
kreditovala napore svih nadle`nih or-
gana u BiH da se na op{teprihvatqiv
na~in obavi reforma odbrane. Pogo-
tovo Vojska Republike Srpske i weno
Ministarstvo odbrane ni~im nisu do-
prinijeli da budu tretirani na takav
na~in - naglasio je Stankovi}.
On smatra da nije bilo razloga za
ovakvo negirawe dosad postignutih re-
zultata koji su ocijeweni kao dobri i
za sve strane prihvatqivi. Sve stvo-
rene vojno-tehni~ke uslove, dodao je
on, NATO je prihvatio kao dovoqne za
prijem u Partnerstvo za mir.
- ^ak je i visoki predstavnik izja-
vio da reforma odbrane spada me|u
uspjehe koji obiqe`avaju pro-
{lu godinu - podsjetio je Stan-
kovi}.
Stankovi} isti~e da nije
ta~no, kako se navodi u odlu-
ci, da je produ`en mandat Ko-
misije za reformu odbrane.
- Definisan je novi
mandat. Da je rije~ o produ-
`ewu, onda bi Komisija
pomagala nadle`nim
strukturama da se
primijeni us-
postavqe-
ni sistem odbrane i prihva}ene refor-
me. U ovom slu~aju, rije~ je o izradi jed-
nog novog koncepta organizaci-
je odbrambenog siste-
ma u BiH - ocije-
nio je Stankovi}.
Ovaj zada-
tak, ista-
kao je on,
p o d r a z u -
mijeva da
bi Komi-
sija za
reformu
odbrane
t r e b a l o
da pripre-
mi izmjene
ustava, sta-
vqawe van
snage zakona
o odbrani i
vojsci Srp-
ske i
Federacije BiH i izra-
du novog zakona o odbra-
ni BiH.
Uslijedila bi, narav-
no, i promjena ni`ih
normativnih akata me|u
kojima je najzna~ajnija
odluka Predsjedni{tva
BiH o strukturi oru`a-
nih snaga BiH.
- Ovom odlukom, koliko sam primi-
jetio, visoki predstavnik je izmijenio
i uslove za prijem BiH u Partnerstvo
za mir, jer je definisao da je potrebno
napraviti jedinstvenu odbrambenu
strukturu, {to do sada nije tra`eno -
zakqu~io je Milovan Stankovi}.
Kada se sve ovo ima u vidu, dodao je
ministar odbrane, ma ko bio na wego-
vom mjestu, mora}e se obratiti Na-
rodnoj skup{tini Republike Srpske
i od we zatra`i odgovor na pitawe:
ima li smisla u~estvovati u radu
Komisije za reformu odbrane, ci-
jene}i, prije svega, zadatak defi-
nisan E{daunovom odlukom?
Ministar Stankovi} je po-
novio da niko iz Republike
Srpske nije prihvatio da se
tokom naredne dvije godine
u BiH formira jedinstve-
na vojska.
- Neko u BiH treba
da donese odluku o ula-
sku u NATO. Kao mini-
star, ali i roditeq
dva budu}a vojnika zala-
`em se da se ta odluka do-
nese na referendumu. Za-
{to bismo bili izuzetak u
odnosu na najve}i broj ze-
maqa koje su se prikqu~ile NATO -
kategori~an je Milovan Stankovi}.
On je istakao da su dosada{wom re-
formom u Vojsci Srpske napravqeni
krupni koraci koji su unaprijedili we-
nu organizaciju, `ivot i rad, a stvore-
ne su i pretpostavke da BiH postane
ozbiqan kandidat za ulazak u Partner-
stvo za mir.
¥ M. X.
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD
Prognoza vremenaU jutarwim ~asovima bi}e toplije sa
maglom mjestimi~no. Tokom dana prete-
`no sun~ano, uz malu ili umjerenu obla~-
nost. Krajem dana i tokom no}i poste-
peno naobla~ewe. Jutarwa temperatura
od minus pet do osam, a najvi{a dnevna
od pet do 14 stepeni.
RIJE^ dana
- Da smo se dr`ali
deset Bo`ijih
zapovijesti,
ne bismo slu{ali
stotinu
Ameri~kih
- Nedeqko Bla`i}.
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848
DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ
PRIJEDOR - Demokratski narodni sa-
vez je odustao od predlagawa svog kandida-
ta za predsjednika nove vlade Republike
Srpske, izjavio je ju~e u Prijedoru predsjed-
nik ove stranke Marko Pavi}.
- Imaju}i u vidu ozbiqnost trenutka u
kome se nalazimo, prihvatili smo poziv
predsjednika Republike i potpisali Spo-
razum o principima usagla{enog politi~-
kog djelovawa, ali su nakon toga po~ele po-
litikantske igre u kojima ne `elimo u~e-
stvovati - rekao je Pavi}.
Najve}u odgovornost za sastav Vlade,
po Pavi}u, treba da snose tri vode}e poli-
ti~ke stranke, posebno one dvije koje su do-
vele do krize u kojoj se na{la Vlada Srp-
ske.
- Radi}emo na afirmisawu pozitivnih
principa iz Sporazuma o usagla{enom po-
liti~kom djelovawu koji smo potpisali,
ali }emo biti i kriti~ari onih koji odstu-
pe od tih principa i budu kr{ili ovaj spo-
razum - istakao je Marko Pavi}.
Potpredsjednik Demokratskog narod-
nog saveza Mirko Bawac izjavio je na{em
listu da je "predsjednik Republike Dragan
^avi} sada u najte`em polo`aju#.
- Predsjednik ^avi} sada poku{ava da
pomiri nepomirqivo. Svojom iskqu~ivo-
{}u i minirawem Sporazuma o usagla{e-
nom politi~kom djelovawu, Savez nezavi-
snih socijaldemokrata i Partija demokrat-
skog progresa podrili su temeqe politi~-
kog jedinstva Srba. Nismo htjeli da daqe
u~estvujemo u wihovim igrama i odustali
smo od kandidature - kazao je Mirko Ba-
wac.
¥ C. D. - N. D.
MINIRAN SPORAZUM
JEZIK I PISMOOdluka visokog predstavnika Pedija E{dauna
nije objavqena na srpskom jeziku. Na sajtu Kancela-
rije visokog predstavnika na{li smo je pod oznakom
"bosanski jezik#. Praksa nam govori da ovo nije je-
dina odluka visokog predstavnika koja se nije mogla
na}i na srpskom jeziku i srpskom, }irili~nom, pi-
smu.
VJERNA KOPIJAVojni analiti~ar Ostoja Bara-
{in ka`e da predlo`eni model je-
dinstvene vojske nije niza{ta. Ima-
ju}i u vidu wenu veli~inu i mogu}no-
sti, NATO od we ne bi imao koristi.
S druge strane, ona ne bi mogla da sa-
~uva suverenitet i teritorijalni in-
tegritet ni u slu~aju napada na BiH,
s obzirom na to da bi to mogle biti
samo susjedne zemqe.
- Ovo {to se predla`e nije ni{ta
drugo do vjerna kopija nekada{we Ju-
goslovenske narodne armije, za koju
se ispostavilo da nije mogla biti ga-
rant mira i opstanka zemqe. Ovdje
mo`e da djeluje samo jedna mala pro-
fesionalna jedinica, koja }e slu`i-
ti u po~asne svrhe i, na dobrovoqnoj
osnovi, odlazak u mirovne misije -
rekao je Ostoja Bara{in.
SAKANOdbor Narodne skup{tine Repu-
blike Srpske za pra}ewe rada orga-
na i ustanova u oblasti odbrane i
unutra{wih poslova Velimir Sakan
izjavio je Komisija za reformu od-
brane dobila zadatke koje treba da
uradi. Ali, naglasio je Sakan, weni
prijedlozi mora}e pro}i "ustavno
re{eto#, {to zna~i da }e posqedwu
rije~ imati Narodna skup{tina.
[TA DONOSI NOVA ODLUKA O REFORMI ORU@ANIH SNAGA
PEDI KROJI PA PREKRAJA
BRITANIJA
Kladio se na sebe
LONDON - Britancu Arturu Bestu, ko-
ji je u nedjequ postao stogodi{wak, ispla}e-
no je opklada, sklopqena prije 10 godina, da
}e "do`ivjeti stotu#, izvijestio je ju~e Tan-
jug.
On je dobio 7.370 funti (10.390 evra) za
opkladu, a telegram sa ~estitkama mu je po-
slala i kraqica Elizabeta II. Kladioni~ari nisu ba{ mnogo polagali
u wega - prognoze u wegovu korist iznosile
su 66 prema 1.
[to se recepta za dobijawe opklade ti-
~e, Bestov sin je izjavio da je wegov otac osta-
vio pu{ewe prije mnogo godina, a kad je ri-
je~ o pi}u, svake ve~eri popije malo viskija.
Ro|endansko slavqe organizovano je u
Bestovom rodnom selu [ruzberiju, u isto~-
nom dijelu Engleske, kojem je prisustvovala
i po~asna garda wegovog biv{eg puka sa ko-
jim je slu`io u Indiji i Burmi. ¥
Visoki predstavnik "previdio" da se BiH
sastoji od Republike Srpske i Federacije.Predlo`eni model jedinstvene vojske nijeniza{ta, ka`e Ostoja Bara{in
UZ ORU@JEI PRIRU^NIK
Strana 2.
NA ALIJINOJ STRANI
Strana 5.
\ETI]IMAMALO PARA
Strana 8.
KOCEM NA STRICA
Strana 12.
BU\EWE SAOSMIJEHOM
Strana 24.
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.127712 1.130538 1.133364
Kanada 124 CAD 1 1.200283 1.203291 1.206299
Danska 208 DKK 1 0.262396 0.263054 0.263712
Hrvatska 191 HRK 100 25.534639 25.598636 26.662633
Norve{ka 578 NOK 1 0.236592 0.237185 0.237778
Slovenija 705 SIT 100 0.813638 0.815677 0.817716
[vedska 752 SEK 1 0.215848 0.216389 0.216930
[vajcarska 756 CHF 1 1.260542 1.263701 1.266860
V. Britanija 826 GBP 1 2.762589 2.769513 2.776437
SAD 840 USD 1 1.495739 1.459739 1.467055
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.464025 2.470200 2.476376
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.55301
broj 002
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 5.1.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
Milovan Stankovi}: Neka odlu~i Skup{tina
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005.NOVOSTI
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: [email protected]; [email protected]
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
2
PALE - Republi~ko Mi-
nistarstvo unutra{wih poslo-
va i ministar u ostavci Dar-
ko Matija{evi} ne odstupaju
od stava o neophodnosti posto-
jawa MUP Srpske.
Ovo je poslije ju~era{weg
sastanka Kolegijuma MUP u
Palama rekao {ef kabineta
ministra unutra{wih poslova
Zoran Glu{ac.
Prema wegovim rije~ima,
ovakav stav zasnovan na pozici-
jama regulisanim Ustavom i za-
konom, za {ta je dobijena podr-
{ka Narodne skup{tine Srp-
ske.
Na ju~era{wem sastanku u
pro{irenom sastavu, kojoj su
prisustvovali ministar Mati-
ja{evi} i na~elnici centara
javne bezbjednosti i
uprava u republi~-
kom MUP, analizi-
ran je dosada{wi rad i
utvr|eni priorite-
ti u ovoj go-
dini.
- Prioritet su
mjere koje se od-
nose na saradwu sa
Ha{kim tribuna-
lom i hap{ewa op-
tu`enih za ratne
zlo~ine, borbu
protiv organizo-
vanog kriminala i
terorizma, o~uva-
we stabil-
nog jav-
nog reda i mira, kao i poboq{a-
we u svim oblastima koje su za-
konski zadaci MUP - naglasio
je Glu{ac.
Glu{ac je naglasio je da je
ju~era{wi sastanak iskori-
{}en kao dobra prilika da se
razmotre rezultati rada i zau-
zmu odre|eni stavovi o mjera-
ma koje }e se sprovoditi u na-
rednom periodu.
On je dodao da }e godi{wi
izvje{taj o radu biti sa~iwen
do kraja mjeseca, {to }e biti
prilika za detaqnije ocjene o
rezultatima lawskog rada.
Zamjenik na~elnika Upra-
ve za analitiku i informati-
ku u republi~kom MUP Mla-
den Petrovi} je mi{qewa da
rezultati rada u pro{loj godi-
ni pru`aju odre|ene garancije
da }e i kona~nom izvje{taj bi-
ti zasnovan na podacima koji
ukazuju da je stawe bezbjedno-
sti, javnog reda i mira i stepe-
na kriminaliteta zadovoqava-
ju}e. ¥ S. [EKARA
KOLEGIJUM MINISTARSTVA UNUTRA[WIH POSLOVA
USTAV GARANTUJE OPSTANAKOpstanak republi~kog MUPregulisan Ustavom i zakonom,rekao Zoran Glu{ac. Prioritetsaradwa sa Tribunalom
BERLIN - U kampovima me-
|unarodne teroristi~ke mre`e
"Al-Kaida# obuku je do sada, pre-
ma procjenama wema~ke Savezne
kancelarije za suzbijawe krimi-
nala, zavr{ilo oko 70 hiqada mu-
{karaca.
Ovo je danas u Hamburgu izja-
vila zvani~nik Kancelarije koja
se kao svjedok pojavila na obno-
vqenom su|ewu Muniru al Mota-
sadeku optu`enom za terorizam i
u~e{}e u organizovawu napada u
SAD 11. septembra 2001, prenije-
la je Beta.
Prema wenim rije~ima, u kam-
povima za obuku ekstremisti pro-
laze kroz islamsko {kolovawe i
obu~avaju se za rukovawe razli~i-
tim oru`jem.
Pored toga, islamisti tokom
obuke u~e i proizvodwu eksplozi-
va i savladavaju taktiku uli~ne i
borbe na otvorenom prostoru. Na
raspolagawu su im, prema navodi-
ma slu`benice Kancelarije, i pri-
ru~nici na arapskom jeziku.
U~esnicima kampova se, pre-
ma saznawima Kancelarije, poseb-
no obja{wava kako da se pona{a-
ju tokom policijskih saslu{awa
ili na su|ewu.
Marokanac Motasadek je qe-
tos na prvom su|ewu oslobo|en,
ali je u me|uvremenu protiv wega
otvoren novi postupak. ¥
KAKO SE OBU^AVAJU ^LANOVI "AL-KAIDE"
Uz oru`je i - priru~nik
PRAG - Centralni komitet
Konferencije evropskih crkava
uputio je sa sastanka u Pragu
o{tar protest albanskim vlasti-
ma koje nisu na vrijeme sprije~i-
le da se kontinuirani napadi na
pravoslavno stanovni{tvo i hra-
move zaustave i za{tite osnovna
qudska i vjerska prava svih sta-
novnika Albanije.
Iz Informativne slu`be
Srpske pravoslavne crkve saop-
{teno je da je sa sjednice javno-
sti upu}eno jasno upozorewe o
skrnavqewu pravoslavnih hramo-
va u Albaniji i kr{ewu osnov-
nih qudskih prava pravoslavnog
stanovni{tva, prenijela je Srna.
- Za kratko vrijeme, alban-
ski muslimani su devastirali zvo-
nik na crkvi u Cari, opqa~kali
Pravoslavni studentski kamp ko-
ji je otvoren pri crkvi Svetog
\or|a u Sarandi, a nisu se libi-
li ni da protjeraju kompletnu
pravoslavnu zajednicu koja `ivi
u crkvi u Permetu - navodi se u
saop{tewu. ¥
KONFERENCIJA EVROPSKIH CRKAVA
Upozorewe Albaniji
MODRI^A - Predstavnici
op{tine Modri~a ju~e su potpi-
sali nove ugovore o stipendirawu
studenata svih godina koji se {ko-
luju na fakultetima u Republi-
ci Srpskoj i Srbiji.
Potpise na ugovore ju~e je sta-
vilo i 65 studenata od prve do ~e-
tvrte godine studija kojima }e se
op{tinske stipendije dodjequju
prvi put.
Treba naglasiti da je op{ti-
na dodijelila stipendije svim stu-
dentima koji su podnijeli zahtjev
i to je, po svemu sude}i, rijetkost
ne samo u Republici Srpskoj ne-
go i {ire.
Iz buxeta op{tine Modri~a
u {kolskoj 2004/2005. godini sti-
pendira se 150 studenata koji na-
stavu poha|aju na vi{im {kolama
i fakultetima u Srpskoj, Fede-
raciji BiH i Srbiji i Crnoj Go-
ri.
Dodijeqeno je jo{ 20 stipen-
dija, ali one "miruju# jer studen-
ti nisu obnovili godinu u roku.
- Stipendija mi mnogo zna~i
i bi}e podsticaj i pomo} ku}nom
buxetu. Ovo je veoma lijep pri-
mjer kako se op{tina brine o bu-
du}im akademskim gra|anima - re-
kao je student wema~kog jezika
Slavi{a Borojevi}.
Sli~no misle i drugi studen-
ti, op{tinski stipendisti. @eq-
ka Blagojevi}, student u~iteq-
skog fakulteta u Bawoj Luci na-
gla{ava da }e znati da cijeni
gest op{tine.
- Stipendija je jo{ jedna oba-
veza, da vi{e i boqe u~imo, kako
bismo zavr{ili fakultete. Samo
na taj na~in }emo se odu`iti i
op{tini i roditeqima koji u nas
ula`u kao budu}e stru~wake - re-
kla je @eqka Borojevi}.
Za isplatu stipendija u 2005.
godini iz buxeta }e biti izdvo-
jeno oko 182 hiqade maraka. Pro-
sje~na stipendija iznosi 100 ma-
raka, dok se studentima sa pro-
sjekom ocjena iznad osam dodje-
quje i stimulacija od 30 odsto.
Na~elnik op{tine Modri~a
Mladen Kreki}, podsjetio je stu-
dente na ju~era{wem prijemu po-
vodom bo`i}nih i novogodi{wih
praznika na obaveze koje kao
"kreatori budu}nosti# imaju pre-
ma sebi, svojim roditeqima, ali
i op{tini Modri~a.
Posebno je nagla{ena va-
`nost onim studentima koji su
se odlu~ili za deficitarna zani-
mawa.
Wih dvadeset troje posveti-
li su se elektortehnici, matema-
tici, engleskom jeziku i u~iteq-
skom fakultetu.
¥ V. BLAGOJEVI]
OP[TINA POMA@E STUDENTE U MODRI^I POTPISANI UGOVORI O STIPENDIRAWU
BAWA LUKA - Predsjedni-
{tvo Srpske demokratske stran-
ke saop{tilo je ju~e da je ova
stranka spremna da podr`i ~la-
na Socijalisti~ke partije Ne|u
\uri}a za kandidata za predsjed-
nika Vlade Srpske.
- Pozivamo sve partije da za-
jedni~ki na|u rje{ewe za formi-
rawe nove Vlade Republike Srp-
ske - navodi Srpska demokratska
stranka.
U saop{tewu se dodaje da je
ova partija u svim pregovorima
do sada tra`ila da se postigne
politi~ko jedinstvo {est stra-
naka iz Srpske, potpisnica Spo-
razuma o principima usagla{e-
nog politi~kog djelovawa, ali da
im to nije uspjelo.
- Predlagali smo da sve pot-
pisnice sporazuma budu u vladi i
kao najboqe rje{ewe predlagali
da se za novog premijera izabere
nestrana~ka li~nost ili neko iz
Demokratskog narodnog saveza,
Socijalisti~ke partije ili Srp-
ske radikalne stranke Srpske.
Me|utim, nijedan na{ prijedlog
nije prihva}en od svih potpisni-
ca sporazuma - navodi Srpska de-
mokratska stranka.
Predsjedni{tvo ove partije
smatra da treba iskoristiti sve
mogu}nosti koje vode ka politi~-
kom jedinstvu. U Srpskoj demo-
kratskoj stranci o~ekuju da }e sve
potpisnice osjetiti da je "poli-
ti~ki ambijent toliko ozbiqan da
se rje{ewe mora na}i unutar naj-
sna`nijih politi~kih stranaka
iz Srpske#, kojoj }e ova stranka
dati svoj doprinos.
Osim toga, ~lanovi Predsjed-
ni{tva razgovarali su i o krizi
vlasti koja je uslijedila poslije
posqedwih mjera visokog pred-
stavnika Pedija E{dauna.
Zakqu~ili su da }e ova stran-
ka posredstvom svojih predstavni-
ka tra`iti na~in prevazila`e-
wa krize u Vladi Srpske i u Sa-
vjetu ministara BiH. ¥ N. D.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
VE]INA Generalni sekretar Soci-
jalisti~ke partije @ivko Mar-
janac rekao je ju~e da Ne|o \u-
ri} ima ve}insku podr{ku 42
poslanika u Narodnoj skup{ti-
ni Republike Srpske.
- To nam je potvrdio pred-
sjednik Republike Srpske Dra-
gan ^avi} na sastanku koji smo
imali u ponedjeqak - istakao je
@ivko Marjanac.
Podr{ka Ne|i \uri}u
Sve~anost: Briga za mladost
NEVRIJEME U KALIFORNIJI
Oluja poslijesnijega
SAN FRANCISKO - Dok stanovnici
mnogih kalifornijskih gradova ~iste nasla-
ge dva metra snijega koji je napadao tokom vi-
kenda, nova oluja pogodila je Kaliforniju to-
kom no}i, {to je izazvalo zatvarawe glavnog
puta koji povezuje sjever i jug dr`ave.
Ogromne swe`ne padavine u skija{kim
centrima i planinskim gradovima na sjeveru
Sijera Nevade dostigle su vi{e od dva metra
tokom vikenda, javila je agencija DPA, pre-
nio je Tanjug.
Stanovnici tog dijela Kalifornije jo{
nisu ra{~istili snijeg, a nova oluja je ve}
donijela 50 centimetara snijega na planina-
ma i putevima oko Los An|elesa, pri ~emu
je "Long bi~# poplavqen. Meteorolozi su
predvidjeli novu oluju u utorak uve~e ili
srijedu prije podne.
Oluja je izazvana niskim vazdu{nim pri-
tiskom koji je krenuo od zaliva u Aqasci i
zaustavio se na sjeverozapadu Pacifika. ¥
BRISEL - Evropska unija
razmatra osnivawe me|unarod-
nih snaga za reagovawe u slu~aju
katastrofa poput azijskog cuna-
mija, izjavila je ju~e komesar za
spoqne odnose unije Benita Fe-
ro-Valdner.
Slu`bu za rje{avawe ova-
kvih kriza ~inilo bi oko pet hi-
qada stru~waka po izboru vla-
da, a wihov rad bi bio koordini-
san iz jedinstvenog centra.
- @eqela bih da vidim
Evropsku uniju kako razvija ka-
pacitete za anga`ovawe stru~-
waka, sa timovima za brzu inter-
venciju i pru`awe pomo}i, koji
bi bili u pripravnosti u slu~a-
ju katastrofa, po`ara i hitne
obnove - izjavila je Valdnerova
za "Fajnen{el tajms#, prenijela
je Srna.
Ona je rekla da bi ove snage
trebalo formirati {to prije i
dodala da bi bilo veoma dobro
ako bi one bile spremne do 2007.
godine.
Portparol Evropske komisi-
je odbio je da komentari{e ovaj
prijedlog, ali je rekao da }e wen
predsjednik Hoze Manuel Baroso
predstaviti ideje izvr{nog tije-
la unije na me|unarodnoj konfe-
renciji u Xakarti za dva dana. ¥
VRBAS - [teta od po`ara
koji je u no}iizme|u 1. i 2. januara
izbio u vrbaskoj {e}erani "Ba~-
ka#, koja posluje u sastavu MK gru-
pe, procewuje se na 1,5 miliona
evra, javila je Beta.
Prema prvom, nezvani~nom iz-
vje{taju protivpo`arne policije
iz Novog Sada, po`ar je u pogonu
za sitno pakovawe {e}era izazvan
kratkim spojem na elektri~nim in-
stalacijama.
- Vatra je progutala krovnu
konstrukciju magacina, izgorjeli
su pojedini transporteri sa vaga-
ma i o{te}eni su bunkeri za {e-
}er. O {teti se jo{ ne mo`e pre-
cizno govoriti, a komisija za pro-
cjenu po~ela je rad - rekao je Beti
tehni~ki direktor {e}erane "Ba~-
ka# Ratko Svorcan.
Pozivaju}i se na jo{ uvijek
usmene izvje{taje policije, Svor-
can je odbacio spekulacije da je
po`ar rezultat sabota`e.
[e}erana je poslije po`ara
nastavila redovnu proizvodwu, a
eventualni deficit {e}era na tr-
`i{tu bi}e nadokna|en iz tri pre-
ostale {e}erane "MK komerc#.
Izgorjeli pogon za sitno pako-
vawe {e}era izgra|en je 1930. go-
dine sa dosta drvene konstrukci-
je, {to je doprinijelo da se vatra
brzo {iri i zahvati kompletnu ma-
{insku opremu, transportne tra-
ke i viqu{kare koji su bili smje-
{teni u ovom pogonu. ¥
EVROPSKA UNIJA I KATASTROFE
Cunami kao opomena
POSQEDICE PO@ARA U VRBASKOJ [E]ERANI
[teta 1,5 miliona evra
Benita Fero-Valdner: Evropa u pripravnosti
Iz op{tinske kase ove godine }e se izdvojiti 182 hiqademaraka za 150 studenata. Ovo je ulagawe u budu}nost, rekaona~elnik op{tine Mladen Kreki}
Zoran Glu{ac: Izvje{taj do kraja mjeseca
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. DOGA\AJI 3
®N
VO
"AL
TER
" - S
TUD
IO
Me|unarodna Nova godina
je pro{la - ~eka se srpska. Do-
sta se pojelo, popilo, a i piro-
tehnika se nije {tedjela.
Mali{an iz Bawe Luke na-
stavqa sa novogodi{wim ra-
dostima.
¥ Du{an BORKOVI]
FOTO-VIJEST
Kole bezoptu`nice
BR^KO - Tu`ila{tvo
Br~kog jo{ nije podiglo op-
tu`nicu protiv Konstantina
Simonovi}a, zvanog Kole,
uhap{enog 28. decembra pro-
{le godine.
On je osumwi~en da je po-
~inio vi{e te{kih krivi~-
nih djela tokom proteklog ra-
ta dok je bio upravnik zatvo-
ra "Luka# u Br~kom.
- Optu`eni se nalazi u
pritvoru i optu`nicu ne tre-
ba o~ekivati tako brzo, jer ona
zavisi od hap{ewa druge oso-
be i jo{ mnogo drugih stvari
- rekao nam je javni tu`ilac
Zekerija Mujkanovi}.
On je dodao da Tu`ila-
{tvo o~ekuje hap{ewe i dru-
ge osobe osumwi~ene za ratne
zlo~ine, kako bi obje optu`ni-
ce bile istovremeno podignu-
te.
Prema wegovim rije~ima,
privedena osoba mo`e ostati
i do {est mjeseci u pritvoru
u toku istrage, do kada optu-
`nica mora biti podignuta. U
suprotnom, dodao je, osoba mo-
ra da bude pu{tena.
- Pritvor se prvobitno od-
re|uje na 30 dana a onda se tra-
`e odgovaraju}a produ`ewa od
suda - ka`e Zekerija Mujkano-
vi}.
¥ M. \.
PODVU^ENO
BAWA LUKA - Izvr{ni od-
bor Udru`ewa drvoprera|iva~a
republi~ke Privredne komore ju-
~e se usprotivio odluci Upravnog
odbora preduze}a "Srpske {ume#
o poskupqewu drvnih sortimena-
ta i zatra`io da se obustavi we-
na primjena.
Na osnovu pomenute odluke,
drvni sortimenti bi od 1. januara
ove godine trebalo su da poskupe
u prosjeku za deset odsto.
Prema obrazlo`ewu predstav-
nika "Srpskih {uma#, jedan od raz-
loga za poskupqewe su pove}ani
tro{kovi eksploatacije {uma.
Predsjednik Izvr{nog odbora
Udru`ewa drvoprera|iva~a Mi-
{o Ili} ka`e da su oni iznena|e-
ni i zate~eni odlukom "Srpskih
{uma# i da nisu u mogu}nosti da
prihvate predvi|eno poskupqewe.
- Smatramo da sprovo|ewe od-
luke treba zaustaviti na odre|e-
no vrijeme kako bi se na partner-
ski na~in na{lo prihvatqivo rje-
{ewe za obje strane. U protivnom,
drvoprera|iva~ka preduze}a ne}e
mo}i da obezbje|uju tako skupu si-
rovinu. To bi za mnoga od wih mo-
glo da zna~i i prestanak proiz-
vodwe - rekao je Ili}.
On je dodao da je ve} sada do-
{lo do zastoja isporuke {umskih
sortimenata za preradu, jer "Srp-
ske {ume# tra`e da se prije toga
potpi{u ugovori u kojima su ve}
unesene nove vi{e cijene.
Nezadovoqstvo pomenutom od-
lukom "Srpskih {uma# izrazio je,
pored ostalih i predstavnik dr-
voprera|iva~a sarajevsko-roma-
nijskog regiona Radomir Petro-
vi}.
On je naglasio da su drvni sor-
timenti strate{ki proizvod i da
odluka o wenom poskupqewu na
po~etku poslovne godine mo`e da
potpuno blokira rad drvoprera-
|iva~ke industrije u Srpskoj.
Vlasnik i direktor preduze}a
za proizvodwu paleta i elemena-
ta za drvnu ambala`u "Polko-
merc# iz Petrova Zlatko Polu-
gi} najavio je, pored ostalog, da
}e sirovinu nabavqati u inostran-
stvu ukoliko se ne stopira odlu-
ka o pove}awu cijene doma}e siro-
vine.
U~estvuju}i u radu ju~era{weg
sastanka republi~ki ministar po-
qoprivrede, {umarstva i vodopri-
vrede u ostavci Rodoqub Trkuqa
je objasnio da Vlada utvr|uje samo
minimalne cijene {umskih sorti-
menata ispod kojih se oni ne mogu
da prodaju.
- Ukoliko analiza poka`e da
bi nove cijene mogle da izazovu
velike lomove u drvoprera|iva~-
koj industriji, spremni smo da uti-
~emo na upravu i poslovodstvo
"Srpskih {uma# da izvr{e korek-
ciju cijena - rekao je Rodoqub Tr-
kuqa.
¥ M. MIQU[
DRVOPRERA\IVA^I NEZADOVOQNI ODLUKOM "SRPSKIH [UMA"
PO OBLOVINU U INOSTRANSTVO?Nove cijene sirovine ve}e u prosjeku za deset odstoi prijete blokadom proizvodwe. Izlaz u uvozu. Ho}e liodluka o poskupqewu biti povu~ena
IZ VLADE SRBIJEPOTVR\ENO
E{daun kodKo{tunice
BEOGRAD - Visoki pred-
stavnik za BiH Pedi E{daun
razgovara}e danas u Beogradu
sa najvi{im zvani~nicima Sr-
bije i dr`avne zajednice, javi-
la je Beta.
Kako je najavqeno iz vlade
Srbije, E{daun }e se danas po-
podne sastati sa premijerom Sr-
bije Vojislavom Ko{tunicom.
Poslije toga predvi|en je
susret sa ministrom spoq-
nih poslova Srbije i
Crne Gore Vukom
Dra{kovi}em.
E{daun bi u
Beogradu trebalo
da razgovara i sa
predsjednikom
Srbije Borisom
Tadi}em.
¥
BAWA LUKA
- Povodom predsto-
je}eg pravoslavnog
Bo`i}a, "Telekom
Srpske# ju~e je u
Bawoj Luci orga-
nizovao prijem za
predstavnike jav-
nih glasila.
Pozdravqaju-
}i novinare, generalni direktor
Slavi{a Kruni} istakao je da je
"Telekom# jedna od najuspje{nijih
kompanija u pro{loj godini.
On je dodao da je modernizova-
na fiksna i mobilna mre`a i po-
ve}an broj pretplatnika, a uvede-
ni su i novi servisi.
- Iako je u toku izrada godi-
{weg izvje{taja, procijeweno je da
smo ostvarili 97 odsto prihoda,
odnosno 98 odsto rashoda, {to zna-
~i da je poslovni rezultat u 2004.go-
dini ostvaren sa 95 odsto - rekao
je Kruni}.
Protekle godine, prema wego-
vim rije~ima, "Telekom Srpske#
suo~io se sa brojnim privrednim i
politi~kim ograni~avaju}im fak-
torima.
- I pored svega "Telekom Srp-
ske# uspio je da ostvari svoje pla-
nove - rekao je generalni direktor
ovog preduze}a Slavi{a Kru-
ni}.
¥ D. B.
PRIJEDOR - Otpu{teni rad-
nici "Novih rudnika Qubija#
upozorili su ju~e rukovodstvo
preduze}a da do 24. januara mora-
ju da sprovedu u djelo nalog Mi-
nistarstva rada i bora~ko-inva-
lidske za{tite i Republi~ke in-
spekcije rada.
Oni su na konferenciji za no-
vinare ispred upravne zgrade na-
javili da }e, ukoliko se to ne
ostvari, "blokirati direkciju, za-
posjesti sve kancelarije i dati
otkaze rukovodstvu#.
Otpu{teni radnici istakli
su nezadovoqstvo prekju~era-
{wim razgovorom sa predstavni-
kom kompanije "LNM# Murari-
jem Mukarxijem, ve}inskim vla-
snikom "Novih rudnika Qubija#.
Wihov predstavnik Milenko
Kobas rekao je da se "od Mukarxi-
ja mogla ~uti ista pri~a koju je ra-
nije pri~ao direktor Jela~a#.
- Nama vrijeme isti~e. Ne mo-
`emo ~ekati odgovore na `albe,
na ~emu insistira Mukarxi. Tra-
`imo da se stopiraju rje{ewa o
otkazima dok se ne isplate zao-
stala primawa i otpremnine i iz-
mire svi doprinosi - rekao je Ko-
bas i dodao:
- Oni se i daqe dr`e pri~e o
odga|awu izmirewa doprinosa,
me|utim to nas ne zanima, jer je re-
program predvi|en do 2011. godi-
ne. Poslije otkaza automatski vi-
{e nemamo ni{ta sa ovim predu-
ze}em.
Prema wegovim rije~ima, rad-
nici ne tra`e ni{ta vi{e do ono
{to su nalo`ili Ministarstvo
rada i socijalne za{tite i repu-
bli~ki inspektor rada: da se u ro-
ku 30 dana otklone sve nepravil-
nosti u rje{ewima o prestanku
radnog odnosa, isplate zaostala
primawa, reguli{u otkazni roko-
vi prema radnom sta`u i izmire
doprinosi za otpu{tene radnike.
- Kada to bude rije{eno bez
ikakvih problema uze}emo rje{e-
wa o otkazu i oti}i iz preduze}a
- ka`e Kobas.
Mnogo je nepravilnosti, ka-
`e on, u~iweno kada je rije~ o
otpremninama
- I ja sam o{te}en jer umjesto
3.500 hiqade maraka, dobio sam
rje{ewe o 700 maraka otpremni-
ne - rekao je predstavnik otpu-
{tenih radnika.
O ishodu prekju~era{wih
pregovora Milenko Kobas je, ka-
`e, obavijestio i predsjednika
granskog Sindikata rudara i me-
talaca Obrada Belenzadu.
- Belenzada tvrdi da mu je
direktor Jela~a rekao da se pi-
tawa radnika postepeno rje{ava-
ju. ^iwenica je da je trideset rad-
nika dobilo otpremnine, ali su
iznosi mizerni. Tako je radnik sa
16 godina sta`a dobio svega 600
maraka. To je poni`avaju}e - mi-
{qewa je Kobas.
Milan Grbi}, jedan od otpu-
{tenih radnika "Novih rudnika
Qubija# proveo je u ovom predu-
ze}u 38 godina.
- Ostao sam bez posla, ali i
svega onoga {to su drugi u ovom
preduze}u ostvarili. U tom peri-
odu nisam dobio ni kredit, ni
stan, a ni stipendije za djecu. Evo
pred kraj radnog vijeka dobio sam
otkaz, zar to nije sramota - pita
Grbi} i dodaje da za svoj status ne
krivi Mukarxija ve} Vladu i po-
liti~are koji su "dopustili da se
ovako postupa sa radni~kom kla-
som#.
I Drago Kantar je isti broj
godina radio u ovom preduze}u.
Punih 29 proveo je u Rudniku u ko-
jem mu je, kako ka`e radio i djed.
On tvrdi da je 70 novih radnika
primqeno u preduze}e i to na ona
mjesta za koja su ve} postojali
kvalifikovani radnici.
¥ P. [PADI]
OTPU[TENI RADNICI "NOVIH RUDNIKA QUBIJA" UPOZORILI
NEMA VI[E ^EKAWA
BAWA LUKA - Predsjednik
republi~kog parlamenta Du{an
Stoji~i} uputio je, povodom Bo-
`i}a, ~estitku svim gra|anima
Republike Srpske pravoslavne
vjeroispovijesti.
- U ime Narodne skup{tine
Republike Srpske i svoje li~no
ime upu}ujem vam iskrene ~estit-
ke i najboqe ̀ eqe povodom najra-
dosnijeg hri{}anskog praznika -
Bo`i}a. @elim da u ovim te{kim
vremenima punim novih izazova
i isku{ewa dan Hristova ro|e-
wa obasja put mira, razumijeva-
wa i me|usobnog uva`avawa i une-
se u sve na{e domove radost i sre-
}u. Hristos se rodi - ka`e se u
~estitki Du{ana Stoji~i}a.
¥ R. [.
BO@I]NA ^ESTITKA DU[ANA STOJI^I]A
Radost na putu mira
\
PRIJEM U "TELEKOMU SRPSKE"
Godina uspjeha
UDRU@EWE TRGOVACA NAFTOM SRPSKE
BAWA LUKA - Predsjednik
Udru`ewa trgovaca naftom Re-
publike Srpske Vuka{in Vojino-
vi} najavio je do kraja januara po-
jeftiwewe goriva za jo{ deset
feninga.
U tom slu~aju nafta i benzin
ko{tali bi 1,35 odnosno 1,40 ma-
raka.
- S obzirom na to da je u no-
vembru cijena "dizela# na pumpa-
ma bila 1,60 maraka, to bi bilo po-
jeftiwewe za ukupno 25 feninga
- objasnio je Vojinovi}.
Kao razlog za mogu}e pojefti-
wewe goriva, Vojinovi} je naveo
pad cijene sirove nafte na svjet-
skom tr`i{tu sa 55 na 38 dolara
po barelu i "ohrabruju}e najave
Savjeta ministara BiH da }e po-
dr`ati kontinuiran rad Rafine-
rije u Bosanskom Brodu#.
- Tome u prilog ide i ~iweni-
ca da je prikupqawem indirekt-
nih poreza na jedinstveni ra~un
uklowena komplikovana proce-
dura u trgovini izme|u Republi-
ke Srpske i Federacije BiH. Ne-
ma vi{e smetwi za kupovinu naf-
te u Rafineriji od strane fede-
ralnih distributera, {to bi uz
kontinuiranu proizvodwu dove-
lo i do smawewa cijena proizvo-
da u brodskoj rafineriji - dodao
je Vuka{in Vojinovi}.
¥ D. V. M.
Cijena opet pada?
Vuka{in Vojnovi}: Pojeftiwewe do krajajanuara
Ukoliko rukovodstvo preduze}a ne sprovede nalogerepubli~kog inspektora rada, najavqena blokadaupravne zgrade. Niske otpremnine
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005.DOGA\AJI4BAWA LUKA - Fond penzij-
skog i invalidskog osigurawa Re-
publike Srpske dostavio je ju~e
po{ti ~ekove za isplatu dijela
duga po osnovu neispla}enih pen-
zija iz 2000. godine, a dat je i na-
log bankama.
Ovo je za "Glas Srpske# po-
tvrdio direktor republi~kog
Fonda PIO Slavko Ba{i}.
Portparol Ministarstva
finansija Radmila Mihi} rekla
je ju~e da se poslovi oko preba-
civawa novca Fondu PIO u iz-
nosu od 12 miliona maraka, nami-
jewenih za isplatu dijela duga po
osnovu neispla}enih penzija iz
2000. godine, privode kraju i da
}e do kraja radnog vremena to bi-
ti u~iweno.
Ba{i} obja{wava da zbog
praznika isplata dijela duga iz
2000. godine ide usporenim tem-
pom i navodi da penzioneri taj
iznos mogu da o~ekuju u narednim
danima. ¥ R. [.
FOND PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURAWA
Izmirewe dijela duga
BIJEQINA - Centru za so-
cijalni rad u Bijeqini pro{le
godine je podneseno 130 zahtjeva
za poku{aj mirewa u brakora-
zvodnom postupku - rekla je ju~e
Srni socijalni radnik Centra
Milka Maksimovi}.
Ona je navela da je Centar
nadle`an za razmatrawe zahtje-
va za pomirewe samo u brakovi-
ma u kojima ima djece, a pro{le
godine je u porodicama u brako-
razvodu bilo 202 djece.
- Kao naj~e{}i uzrok razvo-
da partneri navode neslagawe
karaktera i alkoholizam - re-
kla je Maksimovi}eva.
Psiholog Centra Cvijanka
Raki} ka`e da je primjetan bla-
gi porast fiktivnih brakorazvo-
da, gdje se supru`nici razvode
kako bi mogli da sklope brako-
ve u inostranstvu.
Ona je navela da je Centar za
socijalni rad u pro{loj godini
registrovao oko 70 slu~ajeva na-
siqa u porodici, {to je jedan od
uzroka razvoda.
- @rtve nasiqa same se obra-
}aju Centru za socijalni rad ili
preko MUP - ka`e Cvijanka Ra-
ki}. ¥
BAWA LUKA - Organizato-
ri koncerata u Republici Srp-
skoj, koji nisu ovjeravali ulazni-
ce u Poreskoj upravi, pro{li su
- neka`weno.
Ovu ~iwenicu portparol Po-
reske uprave Republike Srpske
Qiqana Forca obja{wava propu-
stom u Zakonu o estradnoj djelat-
nosti, u kojem nije propisana ka-
znena odredba za organizatore ko-
ji ne ovjere ulaznice. Kontrola
prometa ovjerenih ulaznica za
koncerte u nadle`nosti je Pore-
ske uprave.
- U Isto~nom Sarajevu kao or-
ganizator pojavquje se diskoteka
"Enigma# iz Pala, koja nema odo-
brewe i mi{qewe Udru`ewa
estradnih umjetnika, a koja proda-
je ulaznice koje nisu prethodno
ovjerene od strane Poreske upra-
ve - isti~e Forca.
Stupawem na snagu Zakona o
estradnoj djelatnosti, Poreska
uprava je prikupila potrebne po-
datke o organizatorima i izvo|a-
~ima.
- Zakonom o estradnoj djelat-
nosti propisano je da svaki orga-
nizator koji je registrovan za iz-
vo|ewe javnih estradnih progra-
ma, uredno numerisane karte pe~a-
tira u Podru~noj jedinici Pore-
ske uprave na ~ijoj teritoriji se
organizuje koncert, obja{wava
Forca.
U Bawoj Luci se kao organi-
zatori koncerata pojavquju Ra-
dio-televizija Republike Srpske,
"Miqu{ pumpe#, "S. K. C# i DOO
"Krijcos#. Forceova navodi da su
organizatori u Bawoj Luci lani
ovjerili 15.801 ulaznica.
U Doboju se kao organi-
zatori pojavquju "BN te-
levizija#, DOO "Xun-
gla#, DOO "Pla-
waks# i Direkcija
"Mis BiH#. Od
strane ovih orga-
nizatora ovjere-
no je 5.133 kara-
ta u vrijednosti
od 31.841 maraka.
Podaci o pe-
~atirawu ula-
znica i organi-
zatorima pod-
r u ~ n i
c e n -
tri
Prijedor, Trebiwe i Bijeqina
nisu dostavili u sjedi{te Pore-
ske uprave, tako da smo ostali
uskra}eni za informaciju o even-
tualnim nepravilnostima u or-
ganizovawu koncerata u ovim
gradovima.
Koliko je poreza po osnovu
organizovawa i prodaje ulaznice
prikupqeno u pro{loj godini, u
Poreskoj upravi nisu mogli da ka-
`u.
Obra~un i uplata poreza na
prihode od autorskih prava za iz-
vo|ewe estradnih programa, pro-
pisan Zakonom o porezu na doho-
dak gra|ana, kontroli{e se u
okviru redovnih aktivnosti Po-
reske uprave.
- Naredbom o uplatnim ra~u-
nima prihoda propisano je da se
na jednu {ifru prihoda upla}uje
porez na prihode od autorskih
prava, patenata i tehni~kih una-
pre|ewa, pa samim time nije mo-
gu}e odrediti dio koji se odnosi
pojedina~ne obaveze - obja{wava
Qiqana Forca. Ona je napomenu-
la da su organizatori koncerata
du`ni da za obavqene usluge ob-
ra~unaju i plate porez na promet
usluga. ¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD U BIJEQINI
Mirewe i razvodi
GRADI[KA - Na~elnik
Odjeqewa za pravne i kadrovske
poslove Policijske stanice Gra-
di{ka Muhiba Pani} o~ekuje da
}e krajwi rok za zamjenu li~nih
dokumenata, 28. februar, biti
produ`en, jer dosada{wom di-
namikom do tog roka svi gra|a-
ni Gradi{ke ne}e mo}i zamije-
niti li~na dokumenta.
Ona je izjavila Srni da je
do sada izdato oko 16.000 li~-
nih karata i 8000 voza~kih do-
zvola.
Prema posqedwim podaci-
ma Kancelarije za implementa-
ciju CIPS projekta u Gradi-
{ci, u decembru je zamijeweno
1800 li~nih karata i 847 voza~-
kih dozvola. ¥
SARAJEVO - Predsjednik
Spoqnotrgovinske komore BiH
Milan Lovri} upozorava na stal-
ni deficit u spoqnotrgovinskoj
razmjeni, koji je u 2003. godini do-
stigao oko 14 milijardi evra.
- Tako je nastavqeno i u 2004.
godini, i pored ~iwenice da izvoz
raste br`e po stopi od 28 odsto, od
uvoza od 11 odsto, dok ukupna spoq-
notrgovinska razmjena BiH raste
po stopi od 14 odsto, precizirao je
Lovri} u intervjuu Srni i upozo-
rio da "deficit i daqe raste, {to
treba sve da zabrine.
Prema wegovoj procjeni, spoq-
notrgovinski deficit u pro{loj
godini prema{i}e planiranih 6,5
milijardi maraka.
- Deficit za 2004. godinu si-
gurno }e biti ve}i, jer je BiH uvo-
zno zavisna zemqa - objasnio je Lo-
vri}.
On o~ekuje da }e se odre|enim
redukcijama u sferi uvoza, afir-
macijom izvoza, ali i aktivira-
wem doma}ih resursa koji predsta-
vqaju ekonomski potencijal BiH,
mo}i uticati na ovaj izrazito ne-
povoqan status privrede u BiH.
- Smatram da neki novi pozi-
tivni signali u 2005. godini mogu
dodatno ubla`iti ovaj veliki de-
ficit koji sigurno ne}e mo}i da
se odr`i kao ne{to {to prakti~-
no predstavqa om~u o vratu privre-
de BiH - rekao je Lovri}.
On je pojasnio da se ti pozitiv-
ni signali odnose na po~etak kon-
solidacije metalne industrija u
BiH, tj. intenzivirawe pokreta-
wa integralne proizvodwe ~eli-
ka u @eqezari Zenica, {to }e bi-
ti zna~ajan zamajac prerade meta-
la, a posebno u sferi automobil-
ske industrije, gdje su doma}e kom-
panije i auto-ku}e regionalni li-
deri u proizvodwi autodijelova i
opreme.
Predsjednik STK BiH ukazao
je i na druge resurse u BiH koji
treba da budu boqe iskori{}eni,
nagla{avaju}i poziciju drvne in-
dustrije, koja ima odre|enu ravno-
te`u u spoqnotrgovinskoj razmje-
ni, mada je rije~ o izvozu proizvo-
da ni`e faze izrade poput sirove
gra|e, dok u uvozu i daqe domini-
raju finalni proizvodi poput na-
mje{taja.
I tekstilna industrija, ka`e
Lovri}, ima zna~ajan udio u izvo-
zu, ali su to uglavnom lon-poslo-
vi, zbog ~ega je neophodno da doma-
}i tekstilni kapaciteti sna`ni-
je krenu u stvarawe vlastitog bren-
da i vlastitih kreacija.
On je podvukao da ova privred-
na grana tra`i ve}u brigu dr`ave,
jer je rije~ o radno-intenzivnoj
oblasti gdje zapo{qavawe radne
snage predstavqa va`an doprinos
ukupnoj stabilnosti u zemqi, i
zbog ~ega ni taj sektor ne smije bi-
ti zanemaren.
Lovri} je konstatovao da je
energetski sektor povoqan za pri-
vredu BiH, jer postoje vi{kovi
energije, koji i daqe mogu biti
uve}avani izgradwom novih kapa-
citeta poput hidroelektrana ili
termoelektrana a, kako je rekao,
ne treba zapostaviti ni turisti~-
ke potencijale BiH.
Kao jednu od zna~ajnijih pre-
preka intenzivnijem privrednom
rastu BiH Lovri} je naveo primjer
lo{e i nedovoqno izgra|ene in-
frastrukture, {to se posebno od-
nosi na ̀ eqeznice u BiH, koje ap-
solutno ne}e mo}i da "isprate# na-
javqeno aktivirawe integralne
proizvodwe ~elika u Zenici, koja
mo`e da dosegne vi{e od dva mili-
ona tona robe, {to automatski po-
vla~i nekoliko puta vi{e tona ro-
ba u transportu, ~ak oko pet do
{est miliona tona roba ili siro-
vina.
- O~igledno da ̀ eqezni~ka in-
frastruktura, koja je nominovana
za ovu vrstu prevoza, nije u situa-
ciji i ne prati ritam onoga {to se
doga|a u Zenici, pa mislim da na
ovom problemu treba poraditi hit-
no - rekao je Milan Lovri}. ¥
BR^KO - U protekloj godi-
ni je u Odjeqewu za javni regi-
star u Vladi distrikta Br~ko, u
~ijoj je nadle`nosti rad mati~-
nih slu`bi, katastra, te izdava-
we li~nih dokumenata, drugih
uvjerewa i ovjera, obra|eno oko
250 hiqada predmeta, {to je za
20 hiqada vi{e nego u 2003. go-
dini - rekao je ju~e Srni {ef
Odjeqewa Nikola Risti}.
Kada je u pitawu evidencija
mati~nih slu`bi, Risti} isti~e
da je u 2004. godini u kwigu ro|e-
nih upisano 2.058, a 2003. godine
1.483 lica.
U protekloj godini u Br~kom
je zakqu~eno 999 brakova, {to je
za 351 vi{e u odnosu na 2003. go-
dinu, dok je u kwigu umrlih izvr-
{eno 908 upisa, ili 107 mawe ne-
go prethodne godine. Risti} je
istakao da u {alter sali nema
gu`ve i da gra|ani bez du`eg za-
dr`avawa mogu dobiti sva tra-
`ena dokumenta iz nadle`nosti
ovog odjeqewa.
On je najavio da }e Podo-
djeqewe za li~na dokumenta,
koje se nalazi u krugu biv{e
kasarne u centru grada, nasta-
viti sa radom u dvije smjene,
kako bi gra|ani na vrijeme mo-
gli do}i do novih li~nih kara-
ta, paso{a ili voza~kih dozvo-
la. ¥
BAWA LUKA - Struja u bawa-
lu~koj fabrici "Jel{ingrad# po-
krenu}e ma{ine 9. januara. Tada }e
biti ukqu~ena ovom preduze}u, na-
javio je ju~e predsjednik Konfede-
racije sindikata Republike Srpske
Obrad Belenzada.
"Elektroprivreda# je zbog neiz-
mirenih dugovawa za o teku}e po-
tro{we u novembru, krajem pro{log
mjeseca obustavila snabdijevawe
elektri~nom energijom u "Jel{in-
gradu#. Ova fabrika za struju dugu-
je 2,5 miliona maraka. Ovaj dug re-
programiran je na pet godina, a mje-
se~na rata je 47 hiqada maraka.
- Poslovodstvo "Jel{ingrada#
sporazumjelo se sa "Elektropri-
vredom# da pla}aju dug od 90 hiqa-
da maraka koliko iznose obaveze za
redovnu teku}u potro{wu struje i
poslije toga slijedi ponovno ukqu-
~ewe na elektromre`u - rekao je
Belenzada.
Dodaje da je zbog 15-dnevnog pre-
kida u snabdijevawu elektri~nom
energijom prouzrokovana velika
{teta u proizvodwi "Jel{ingrada#,
napomiwu}i da je stav Sindikata da
Vlada Republike Srpske i "Elek-
troprivreda# grije{e zbog iskqu-
~ewa struje velikim privrednim si-
stemima koji imaju tr`i{te.
- Preduze}ima treba dati {an-
su da rade, a dugovawa za struju ukqu-
~uju}i i potra`ivawa po osnovu ka-
mata treba pretvoriti u akcije pred-
uze}a i prodati na berzi - tvrdi Be-
lenzada.
U granskom Sindikatu energe-
tike koji je tako|e ~lan Konfede-
racije podr`ali su zahtjev o pre-
tvarawu dugovawa za elektri~nu
energiju u akcije, ali ne i zahtjev za
otpisom ovih potra`ivawa {to za-
govara Savez sindikata Republike
Srpske.
- Elektroprivreda je po osnovu
raznih dugovawa otpisala 63 mili-
ona maraka duga potro{a~ima i mi-
slimo da ne postoje uslovi za novi
otpis. Umjesto toga, Vlada mo`e
preduzeti odgovaraju}e mjere za o`i-
vqavawe proizvodwe u preduze}i-
ma kako bi se omogu}io wihov neo-
metan rad - rekao je predsjednik Sin-
dikata energetike Mirko \uki}.
U Konfederaciji sindikata na-
glasili su da je u Republici Srpskoj
potrebno {to prije izabrati novu
Vladu kako bi se krenulo sa reali-
zacijom Akcijskog plana za o`ivqa-
vawe proizvodwe i obezbje|ivawem
sredstava za socijalni program.
U ovoj sindikalnoj asocijaciji
protive se ste~aju preduze}a koji
prema mi{qewu rukovodstva Kon-
federacije, "ima za ciq da se o{te-
te radnici i povjerioci, odnosno da
se preduze}a rije{e vi{kova rad-
nika bez isplate otpremnina i dru-
gih nadoknada.
¥ M. MILUNOVI]
GRADI[KA
Kratak rok za dokumenta
KONTROLA ORGANIZOVAWA KONCERATA U REPUBLICI SRPSKOJ
SVIRKA BEZ PE^ATAU Zakonu o estradnoj djelatnosti nije propisanakaznena odredba za organizatore koji ne ovjereulaznice. Kontrola prometa ovjerenih ulaznicaza koncerte je u nadle`nosti Poreske uprave
ESTRADA Kontrola nad sprovo|ewem Zakona o estrad-
noj djelatnosti u nadle`nosti je Ministarstva
prosvjete i kulture Republike Srpske. Port-
parol ovog Ministarstva Du{ka Goli} kaza-
la je da je slu`benik koji je u~estvovao u izra-
di ovog zakona zauzet, zbog ~ega ju~e nismo do-
bili komentar o primjeni i eventualnim
mawkavostima pomenutog zakona.
DEFICIT U SPOQNOTRGOVINSKOJ RAZMJENI BiH
Uvoz milijarde evraSpoqnotrgovinski deficit u 2003. godini prema{io je planiranih 6,5 milijardi maraka,a u 2004. godinio bi}e i ve}i
REGION- Ugovorom o slobodnoj tr-
govini stvorene su mogu}nosti
da BiH bez carina izvozi u ze-
mqe u regionu, ali ve}ina, od-
nosno vi{e od 90 odsto tih od-
nosa, zavr{ava sa na{im susje-
dima Hrvatskom i Srbijom i
Crnom Gorom, {to zna~i da
ostale zemqe nisu dovoqno ob-
ra|ene - ka`e predsjednik Mi-
lan Lovri}. On ocjewuje da su
razlozi za to preferencijalni
sistem tr`i{ta Evropskoj uni-
ji, ali i neizgra|enost insti-
tucija koje bi trebalo da pra-
te kvalitet robe iz BiH.
Br~ko: Rije{eno 250 hiqada zahtjeva
Gu`va kod mati~ara
KONFEDERACIJA SINDIKATA REPUBLIKE SRPSKE
STRUJA TE^E U "JEL[INGRAD" Ova fabrika za struju duguje 2,5 miliona maraka.Dug je reprogramiran na pet godina, a mjese~na rata je47 hiqada maraka
"Jel{ingrad": Po~iwe proizvodwa
Qiqana Forca: Propusti u zakonu
ADMINISTRACIJA BR^KO DISTRIKTA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. POLITIKA 5
ISTO^NO SARAJEVO - Novo-
godi{wom porukom Bo{wacima - {ta
i kako treba da rade da bi dobili dr-
`avu u kojoj }e se najvi{e pitati -
visoki predstavnik me|unarodne za-
jednice Pedi E{daun ponovo je uz-
burkao duhove u BiH, pogotovo u Re-
publici Srpskoj.
- Time {to je poslao posebne po-
ruke svakom narodu, visoki predstav-
nik je dokazao da se ne zna baviti po-
litikom, niti vlada politi~kom i
drugom situacijom u BiH - izri~it je
dr Bo`idar Avlija{.
On smatra da E{daun "samo dovr-
{ava zapo~eti posao nekih me|una-
rodnih krugova, koji ̀ ele da potpuno
uni{te BiH i wene narode i stoga mu
je davno bilo vrijeme da ode odavde#.
- Republika Srpska je nastala pra-
vednom borbom i voqom srpskog naro-
da. Srbi nisu "podstanari# u BiH, ka-
ko ih E{daun vidi i predstavqa. Na-
ma nema ko {ta da poklawa, pa ni Bo-
{waci, jer mi tra`imo samo ono {to
je na{e i na {ta, prema svim me|una-
rodnim uzusima, imamo pravo - ka`e
Avlija{.
On se pita otkuda pravo visokom
predstavniku da se ovako obra}a na-
rodima u BiH, jer, kako ka`e, "Hrva-
ti se nemaju ~ega i koga bojati, kada
`ive na svojoj zemqi, a od Bo{waka
ne treba dare`qivost, jer to nisu
wihovi darovi, niti se oni trebaju
najvi{e pitati, kako je rekao E{da-
un#.
- On daje za pravo Aliji Izetbe-
govi}u i time se potpuno svrstao na
stranu Stranke demokratske akcije
- izri~it je Avlija{.
On je dodao da "E{daun treba od-
mah da ode ku}i, da tamo od [kotske,
Engleske, Velsa i obje Irske pravi
jednu dr`avu sa jednom vojskom, jed-
nom policijom, jednim poreskim i
pravnim sistemom... A nama neka osta-
vi da sami pravimo dr`avu kakvu ho-
}emo, a ne}emo odbiti pomo}, odno-
sno posredovawe razumnih evropskih
i svjetskih politi~ara#.
- Smetwa napretku BiH nije Re-
publika Srpska, nego ustavni pore-
dak Federacije BiH. Preporu~io bih
visokom predstavniku da se najprije
u woj sredi stawe. Poslije toga, Repu-
blika i Federacija BiH lako bi se do-
govorile o svemu - zakqu~io je dr Bo-
`idar Avlija{.
Da je neprimjereno slati ovakve
poruke i to posebno svakom od tri na-
roda u BiH, sla`e se i direktor Bi-
roa za qudska prava Demokratske ini-
cijative sarajevskih Srba Du{an [e-
hovac.
- Poruku je trebao poslati gra|a-
nima BiH, ako je ve} visoki predstav-
nik smatrao da je treba slati - ka`e
[ehovac i dodaje da "svi u BiH tre-
ba da budu dare`qivi, odnosno te`e
dogovoru i zajedni~kim interesima u
svemu - od mjesne zajednice do zajedni~-
kih organa #.
¥ N. ZELENOVI]
BAWA LUKA - Novu vladu Republike
Srpske treba izabrati {to prije, saop{tio
je ju~e kabinet predsjednika Republike Dra-
gana ^avi}a poslije razgovora koji su on i
predsjednik Narodne skup{tine Du{an Sto-
ji~i} vodili sa predstavnicima Socijalde-
mokratske partije BiH, Stranke za BiH i
Stranke demokratske akcije.
- Predstavnici stranaka koji su se sasta-
li sa predsjednikom naglasili su da }e wi-
hovi stavovi i mogu}a podr{ka novoj vladi
zavisiti od toga ko }e biti mandatar i ka-
kva }e biti struktura stranaka koje tu vla-
du budu podr`avale - isti~e se u saop{tewu.
- Trenutno imamo vi{e razli~itih po-
gleda na sastav nove Vlade, a ovim razgovo-
rima nastojimo prona}i kvalitetan i jedin-
stven koncept wenog rada. Na podr{ku 26
poslanika Srpske demokratske stranke mo-
`e da ra~una samo onaj ko ne tra`i weno is-
kqu~ewe iz budu}e vlade - rekao je Du{an
Stoji~i}.
Socijaldemokratska partija i Stranka
za BiH, rekli su wihovi poslanici Zekeri-
jah Osmi} i Xevad Osman~evi}, podr`a}e
izbor budu}e vlade samo ako u woj ne bude
Srpska demokratska stranka.
[ef Kluba poslanika Stranke demo-
kratske akcije Tarik Sadovi} kazao je posli-
je sastanka sa ^avi}em da su u ovoj partiji
spremni da podr`e novu vladu, ali da bi se
wihova podr{ka zasnivala na "~istom ra~u-
nu#.
- U novoj vladi mora da bude pet Bo{wa-
ka i tri Hrvata i zahtijeva}emo da se taj
princip ispuni u potpunosti. Ako ne bude-
mo u~estvovali u radu nove vlade, tra`i}e-
mo od ^avi}a da nam ka`e iz kojih stranaka
su popunili mjesta za ova dva naroda - kazao
je Tarik Sadovi}. ¥ N. D.
DR BO@IDAR AVLIJA[ I DU[AN [EHOVAC O PORUKAMA PEDIJA E[DAUNA
NA ALIJINOJ STRANIPosebnim obra}awem svakom narodu, visoki predstavnik jedokazao da se ne zna baviti politikom,ka`e dr Bo`idar Avlija{
IZBOR NOVE REPUBLI^KE VLADE
[to prije, to boqeStranka za BiH i Socijaldemokratska partija protiv u~e{}a Srpske demokratske strankeu izvr{noj vlasti
QIQANA BULATOVI]
Sramota za svijet
BRATUNAC - Pedi E{daun je bio
neuspe{an u svom prethodnom politi~-
kom i vojni~kom `ivotu i zato smatram
da je on sramota za takozvanu me|una-
rodnu zajednicu, ocijenila je novogodi-
{wu poruku visokog predstavnika kwi-
`evnik i publicista Qiqana Bulato-
vi}.
- Ovo je wegova posledwa {ansa da
ugrabi sve {to mu je pri ruci, a ovde mu
mnogo toga jeste - rekla je Bulatovi}e-
va.
Ako su oni, koji su po~eli rat u BiH,
poslali E{dauna da ga zavr{i, onda ih,
dodala je ona, razumem. Zato on, kazala
je Qiqana Bulatovi}, u novogodi{woj
poruci citira Aliju Izetbegovi}a, ko-
ji je po wemu bio u pravu za sve {to je
govorio. ¥ K. ].
SAVEZ SINDIKATA
Podr{ka^avi}u
BAWA LUKA - Predsjednik
Saveza sindikata ^edo Vola{ re-
kao je ju~e u Bawoj Luci da bi bi-
lo najboqe kad bi se prihvatio pri-
jedlog predsjednika Republike Srp-
ske Dragana ^avi}a i formirala
koncentraciona vlada, sastavqena
od svih politi~kih stranaka.
Vola{a smatra da bi politi~-
ke stranke trebale da prevazi|u
me|usobnu netrpeqivost i odga-
|awa kako bi {to prije dobili
novu vladu koja bi preuzela odgo-
vornu ulogu u sprovo|ewu mjera
ekonomske politike.
Predsjednik Savez sindikata
ka`e da se u Srpskoj ve} osje}aju
posqedice politi~kih napetosti
i da politi~ari moraju brzo da od-
govore na novonastalu situaciju.
¥ M. Mi.
STRANA^KA HRONIKA
BAWA LUKA - Savez nezavi-
snih socijaldemokrata nije u{ao
u razgovore o formirawu nove
Vlade Republike Srpske da bi u~e-
stvovao u preraspodjeli vlasti,
ve} zbog promjene koncepta kojim
bi se iz izvr{ne vlasti iskqu~i-
le partije koje ne prihvataju vode-
}e zapadnoevropske zemqe i svijet.
Ovo je ju~e u Bawoj Luci izja-
vio ~lan Glavnog odbora Saveza
nezavisnih socijaldemokrata Ni-
kola [piri}.
- Na{a namjera da se mijewa
koncept, na`alost, ne dopire do
onih koji se danas pitaju. Strahu-
jemo da }e se u aprilu ove godine
Republici izricati nove kazne -
kazao je [piri}.
On je ocijenio da predstavni-
ci vlasti i predsjednik Republi-
ke Dragan ^avi} nisu svjesni "du-
bine krize u kojoj se nalazimo, ko-
ja nikome ne odgovara, posebno ne
Srpskoj#.
- Nismo za ^avi}evu koncen-
tracionu Vladu, jer je to, u ovom
trenutku, koncentraciona glupost
- rekao je Nikola [piri}.
On je naglasio da su nezavi-
sni socijaldemokrati svjesni da
^avi}u nije potrebna jaka opozi-
cija, ali gra|ane Srpske ne bi tre-
balo ostaviti bez we.
On je rekao da nezavisnim so-
cijaldemokratima nije stalo samo
do toga da mandatar bude iz wiho-
ve stranke. Wima je vi{e do "pro-
mjene pona{awa pred izazovima
koji o~ekuju Republiku Srpsku ka-
da se radi o kqu~nim reformama.
Nezavisni socijaldemokrati, do-
dao je Nikola [piri}, "ne}e u
vlast sa Srpskom demokratskom
strankom, pa ni sa Partijom demo-
kratskog progresa#. ¥ D. Z.
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA
Novi koncept vlasti
SOCIJALISTI^KAPARTIJA REPUBLIKE
SRPSKE
\uri}, aliuslovno
BAWA LUKA - Generalni se-
kretar Socijalisti~ke partije Re-
publike Srpske @ivko Marjanac
rekao je ju~e da }e ova stranka po-
dr`ati kandidovawe Ne|e \uri-
}a za novog predsjednika Vlade Re-
publike Srpske, pod uslovom da on
obe}a da u woj ne}e biti ~lanova
Srpske demokratske stranke.
- Predsjednik Republike Srp-
ske Dragan ^avi} kazao nam je u
ponedjeqak da je \uri} dobio po-
dr{ku 42 poslanika u Narodnoj
skup{tini. On }e biti i na{ pri-
jedlog za mandatara, samo kada do-
bijemo uvjerewe da u novoj vladi
Srpske ne}e biti predstavnika
Srpske demokratske stranke - ka-
zao je Marjanac na konferenciji za
novinare. ¥ N. D.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005.EKONOMIJA6
ZVORNIK - Fabrika mine-
ralne vode i osvje`avaju}ih na-
pitaka "Vitinka# iz Kozluka kod
Zvornika poku{a}e u ovoj godi-
ni da pokrene kontinuirano fla-
{irawe pitke izvorske vode. Tre-
nutno stru~waci "Vitinke# vr-
{e ispitivawa na ~etiri dislo-
cirana izvora.
U pro{loj godini nije rea-
lizovan plan proizvodwe pitke
vode, jer se novi bunar nije poka-
zao onako kako su u ovom predu-
ze}u o~ekivali.
U izjavi za "Glas Srpske# teh-
ni~ki direktor "Vitinke# Jovan
Tomi} najavio je da }e se posli-
je ispitivawa na terenu najvjero-
vatnije i}i u realizaciju potpu-
no novog programa izgradwe fa-
brike pitke vode.
U kozlu~koj fabrici mine-
ralne vode i osvje`avaju}ih na-
pitaka tokom 2004. godine nasta-
vqena je modernizacija proizvod-
nih pogona. U novu opremu ulo`e-
no je oko 400 hiqada evra. Kupqe-
ni su premiks za razdvajawe dvi-
je linije, pakerica za bocu od 0,25
litara i ma{ina za prawe po-
vratne staklene ambala`e vri-
jedna 300 hiqada evra.
- Mi svakodnevno imamo ula-
gawa koja rezultiraju poboq{a-
wem kvaliteta proizvoda i mo-
dernizacijom linija. Ono ka ~e-
mu idemo je usvajawe ISO stan-
darda 9001. i standarda "Hasap#,
bez ~ega se u sqede}em periodu
ne}e mo}i proizvoditi - ka`e To-
mi}.
Ugradwom premiksa i pakeri-
ce dobi}e se tri odvojena segmen-
ta - linija za staklenu ambala-
`u, sokove i vodu. Ukupna insta-
lisana proizvodwa }e biti 19 hi-
qada jedinica na ~as. U fabrici
smatraju da je takva proizvodwa
trenutno dovoqna za tr`i{te i
daje sigurnost fabrici za uspje-
{no poslovawe i u sqede}em pe-
riodu.
Podsjetimo da je "Vitinka# u
protekloj godini zabiqe`ila pad
prodaje od dva do tri odsto u od-
nosu na 2003, koja je bila izuzet-
no uspje{na.
Tomi} isti~e da je sli~na si-
tuacija i kod drugih proizvo|a-
~a u okru`ewu, a kao razlog za
to naveo je slo`ene uslove po-
slovawa i smawewe plate`ne mo-
}i stanovni{tva.
- Postignutim u ovoj godini
realno nismo zadovoqni, jer sma-
tramo da je fabrika mogla jo{
boqe da radi. Me|utim, sticaj
okolnosti i de{avawa na tr`i-
{tu ne idu na ruku proizvo|a~i-
ma. Proizvodi se te{ko napla-
}uju {to dovodi do smawewa obi-
ma prodaje, jer je poslovnom po-
litikom zacrtano da se naplati-
vost odr`i tako da potra`iva-
wa na kraju godine iznose 10 do
12 odsto ukupne realizacije.
Osnovni proizvod u "Vitin-
ci# je mineralna voda, koja zau-
zima izme|u 85 i 90 odsto proiz-
vodwe. Ostatak ~ine gazirani so-
kovi, negazirani multivitamin-
ski napitak, ledeni ~aj, |us i na-
pitak limun-grejpfrut. U pale-
ti proizvoda nalaze se i sirupi
sa ~etiri ukusa - naranxa, li-
mun, malina i jagoda.
- Idu}e godine vi{e }emo se
orijentisati na izvoz u Srbiju,
koja je nekada za nas bila zna~aj-
no tr`i{te. Ako tr`i{ni am-
bijent bude povoqan, na{a pro-
jekcija je proizvodwa pasterizo-
vanih gustih sokova, jer moder-
nizacija linija dovodi do sma-
wewa broja radnika. Da ne bi bi-
lo otpu{tawa, pro{iri}emo pro-
izvodni asortiman - podvukao je
Tomi}.
"Vitinka# zapo{qava 127
radnika ~iji je prosje~ni li~ni
dohodak 660 maraka. Plate se re-
dovno ispla}uju, a u fabrici pla-
niraju omasovqewe stru~nog ka-
dra. Bi}e primqeni in`eweri
ma{inske, elektro i tehnolo{ke
struke. ¥ S. SAVI]
FABRIKA MINERALNE VODE I OSVJE@AVAJU]IH NAPITAKA "VITINKA"
U "Vitinci" je nastavqena modernizacija proizvodnihpogona. U novu opremu ulo`eno je oko 400 hiqada evra.Vr{e se pripreme za usvajawe ISO standarda 9001.i standarda "Hasap"
RAVNOPRAVNOSTSvaka dr`ava {titi svoje
tr`i{te, samo u Republici
Srpskoj i uop{te u BiH to ni-
je slu~aj. Ne tra`imo monopo-
listi~ki polo`aj ve} samo da
budemo ravnopravni sa uvozni-
cima. Ukoliko Vlada ne bude
povela ra~una o svojim proiz-
vo|a~ima koji pune buxet, ze-
mqa }e se svesti na trgova~ku
koloniju. I na porast nezapo-
slenosti uticalo je to {to su
uvozni~ki i trgova~ki lobi
nadvladali proizvo|a~ki - tvr-
di Tomi}.
BAWA LUKA - Obiqe`a-
vawe goveda u{nom markicom i
registracija doma}instava ko-
ja se bave uzgojem stoke na pod-
ru~ju Republike Srpske nasta-
vi}e se i u ovoj godini uz fi-
nansijsku podr{ku republi~kog
Ministarstva poqoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede.
Ovo je na{em listu ju~e po-
tvrdio pomo}nik republi~kog
ministra poqoprivrede za sek-
tor veterinarstva Drago Ne-
di}.
Prema wegovim rije~ima,
Ministarstvo je donijelo odlu-
ku na osnovu koje }e nastaviti
da snosi tro{kove obiqe`ava-
wa goveda u{nom markicom.
- Iako je tokom protekle
godine bilo odre|enih tehni~-
kih problema u sprovo|ewu
programa obiqe`avawa goveda
i registracije poqoprivrednih
doma}instava, ipak ostvareni
su zna~ajni rezultati. S obzi-
rom na to da su pomenuti pro-
blemi otkloweni, nadamo se da
}e rezultati u ovoj godini bi-
ti jo{ boqi. Tome bi trebalo
da doprinese i odluka repu-
bli~kog Ministarstva poqo-
privrede o nastavku pru`awa
finansijske podr{ke ovom
programu - rekao je Nedi}.
On je potvrdio da su do kra-
ja minule godine {tampane i na
teren isporu~ene preko 94 hi-
qade u{nih markica.
Programom obiqe`avawa
`ivotiwa i registracijom po-
qoprivrednih doma}instava
stvaraju se preduslovi za izvoz
`ive stoke, mesa i prera|evi-
na od mesa u zemqe Evropske
unije, a mnogo lak{e }e se kon-
trolisati i trgovina stokom.
¥ M. M{.
PROGRAM OBIQE@AVAWA @IVOTIWA
Ministarstvo jo{ snosi tro{koveBAWA LUKA - Od ove nedje-
qe na jedinstveni ra~un Uprave
za indirektno oporezivawe po-
~ele su uplate indirektnih po-
reza u 12 banaka {irom BiH.
Rije~ je o prihodima od: cari-
na, akciza na uvoznu i visokoak-
ciznu robu, poreza na promet na
visokoakciznu robu i akcize i
poreza na promet na doma}u viso-
koakciznu robu, koju su do sada
prikupqale poreske uprave Re-
publike Srpske i Federacije
BiH.
[ef Odjeqewa za finansije
u Upravi za indirektno oporezi-
vawe Jozo Piqi} izjavio je na-
{em listu da su dosada{we upla-
te na jedinstveni ra~un - mini-
malne.
- Zna~ajnije uplate o~ekuje-
mo za 10 do 15 dana, jer su uvozni-
ci, po Zakonu o carinskoj poli-
tici, du`ni da u roku od deset da-
na od dana uvoza robe uplate da-
`bine na jedinstveni ra~un - ob-
jasnio je Piqi}.
On je napomenuo da su poreski
obveznici du`ni da indirektne
da`bine nastale do 31. decembra
uplate u skladu sa ranijim propi-
sima.
Uprava za indirektno opore-
zivawe planirala je da u 2005. go-
dini na jedinstveni ra~un priku-
pi milijardu i 959 miliona mara-
ka. Dr`avnom buxetu pripa{}e
571 milion, a ostatak od preko
milijardu i 400 miliona dijeli-
}e se, po utvr|enom koeficijen-
tu, izme|u Republike Srpske, Fe-
deracije BiH i distrikta Br~ko.
Poreski obveznici indirekt-
ne poreze mogu uplatiti u Novoj
bawalu~koj banci, Hipo Alpe
Adria banci, Cepter komerc ban-
ci, Novoj banci, Razvojnoj banci,
Tuzlanskoj banci, Uni kredit Za-
greba~koj banci, PBI banci, Upi
banci, Bobar banci, Rajfajzen
banci i LHB banci.
¥ D. V. M.
INDIREKTNI POREZI NA JEDINSTVENOM RA^UNU
MRKOWI] GRAD - Kako po-
krenuti privredne tokove u mrko-
wi}koj privredi bila je tema raz-
govora privrednika i op{tinskog
rukovodstva u Mrkowi} Gradu. Za-
kqu~ak je da je stawe dosta te{ko
i da }e trebati mnogo novca i zna-
wa da se aktiviraju proizvodni ka-
paciteti i zaposle novi radnici.
Kao {to je poznato, ve}ina pri-
vrednih subjekata nalazi se u te-
{koj situaciji, jer je iskori{}e-
nost proizvodnih kapaciteta sve-
ga dvadesetak procenata. Najte`e
je stawe u metalnoj, gra|evinskoj i
drvoprera|iva~koj industriji, u
kojoj ve} du`e vrijeme ne rade pi-
lanska postrojewa u "Mawa~i#.
U razgovoru sa op{tinskim
rukovodstvom, privrednici su is-
takli problem dobijawa odo-
brewa prilikom otvarawa no-
vih objekata i problem oko
obezbje|ewa obrtnih sredsta-
va za otvarawe novih radnih
mjesta. Na zaposlewe u Mrko-
wi} Gradu ~eka oko 2,5 hiqa-
da lica.
Na~elnik op{tine Zoran
Tegeltija potvrdio je privred-
nicima da }e op{tina formira-
ti poseban fond za podsticawe
zapo{qavawa u malim i sredwim
preduze}ima.
- Iz buxeta op{tine obezbije-
dili smo 250 hiqada maraka za pod-
sticawe proizvodwe. Isto toliko
novca obezbijedi}e banke, tako da
}e op{tinska privreda imati po-
la miliona maraka kreditnih sred-
stava za pokretawe proizvodwe.
Nama je jasno da to nisu velika
sredstva, ali su sigurno zna~ajna,
kada se zna da pro{lih godina ni-
je bilo te mogu}nosti za mala i
sredwa preduze}a - naglasio je na-
~elnik op{tine Mrkowi} Grada
Zoran Tegeltija.
Na sastanku je bilo rije~i i o
predstoje}im ulagawima u izgrad-
wu novih privrednih objekata, kao
{to je i gradwa dvije hidrocentra-
le na Vrbasu.
- Kada po~nu radovi na gradwi
ovih hidroenergetskih objekata,
anga`ova}e se vi{e od hiqadu rad-
nika. Zna~ajan dio rad-
ne snage bi}e iz Mrko-
wi}a, a u~e{}e }e uzeti
i mrkowi}ka privredna
preduze}a, koja }e biti
anga`ovana na gradwi -
podvukao je direktor
preduze}a "Hidroelek-
trane na Vrbasu# Ilija
Daki}.
Privrednici su
upoznati i sa planom iz-
gradwe mini-hidrocen-
trale na Crnoj rijeci,
te jo{ pedesetak mini-
hidrocentrala na slivu
rijeke Vrbas.
Bilo je rije~i i o
gradwi sportske dvo-
rane i formirawu ak-
cionarskog dru{tva za
izgradwu toga objekta.
Pomo} u izgradwi dvorane obe}a-
li su i samostalni privrednici,
kao i vlasnici privatnih predu-
ze}a.
¥ S. DAKI]
PRIVREDNICI MRKOWI] GRADA KOD NA^ELNIKAOP[TINE
PLANOVI ZA NOVE POSLOVEIz buxeta op{tine obezbije|eno je 250 hiqada maraka zapodsticawe proizvodwe. Isto toliko novca obezbijedi}ebanke za pokretawe proizvodwe u Mrkowi} Gradu
BAWA LUKA - Pove}awe ak-
cize na duvanske prera|evine, sa 35
na 49 odsto, koje se u BiH primje-
wuje od 1. januara ove godine, nepo-
voqno }e se odraziti na poslovawe
doma}ih fabrika duvana, kao i na
proizvodwu ovog industrijskog bi-
qa na doma}im wivama.
Ovo je ju~e "Glasu Srpske# iz-
javio generalni direktor Fabrike
duvana u Bawoj Luci Dubravko Pr-
stojevi}.
Prema wegovim rije~ima, po-
ve}ana akciza }e dovesti do po-
skupqewa duvanskih proizvoda od
oko 22 odsto, a otvori}e vrata i
pove}anom uvozu i {vercu ciga-
retama.
- Novom vi{om stopom akcize
na duvanske prera|evine bi}e pogo-
|eni i doma}i proizvo|a~i duvana,
jer }e fabrike duvana u Bawoj Lu-
ci, Sarajevu i Mostaru, zbog dosta
skupog doma}eg duvana, morati da
se, vi{e nego do sada, okrenu uvozu
iz zemaqa u kojima je ova sirovina
jeftinija. To se odnosi, izme|u
ostalih na Brazil, Indiju i Zim-
babve, a zbog udaqenosti tih zema-
qa i skupqih transportnih tro-
{kova, bi}e neophodno da se uvoz
obavqa zajedni~ki za sve tri doma-
}e fabrike duvana, ~ime }e se ti
tro{kovi smawiti - rekao je Pr-
stojevi}.
U Grupaciji proizvo|a~a duva-
na pri republi~koj Privrednoj ko-
mori priznaju da je doma}i duvan
skup u odnosu na onaj u drugim ze-
mqama, a to obrazla`u ~iwenicom
da su u drugim zemqama mnogo ve}i
podsticaji ove proizvodwe.
Predsjedavaju}i ove grupacije
Lazar Mirki} ka`e da problem
predstavqa to {to doma}i proizvo-
|a~i ne mogu da ostvare odgovara-
ju}e olak{ice kod nabavke skupih
energenata, prije svega lo`-uqa za
su{ewe duvana. Takve olak{ice ne-
ma ve} nekoliko godina, {to uti~e
na poskupqewe proizvodwe i sma-
wewe prihoda od kojeg `ivi vi{e
od hiqadu doma}instava.
Prema wegovim rije~ima, pro-
tekle godine pod duvanom u Srpskoj
je bilo oko 1.200 hektara, a ukupan
prinos je bio preko 1500 tona.
POSLIJE POVE]AWA AKCIZE NA DUVANSKE PRERA\EVINE
Pogo|ene fabrike i wive
BAWA LUKA - U ovoj nedje-
qi ne}e biti trgovawa na Bawa-
lu~koj berzi, zbog velikog broja
prazni~nih dana u Republici
Srpskoj. Prvi radni dan Bawa-
lu~ke berze u novoj godini bi}e
u utorak, 11. januara.
¥ Q. ^.
BAWALU^KA BERZA
Pauza do 11. januara
BERLIN - Broj zaposlenih
Nijemaca porastao je u 2004. prvi
put za posqedwe tri godine, saop-
{tio je dr`avni Zavod za stati-
stiku.
Tokom 2004. u Wema~koj je pro-
sje~no bilo zaposleno 38,4 mili-
ona qudi, {to je za 0,3 odsto vi-
{e nego 2003. godine, prenio je
AP. ¥
. . .PRAG - ^esima koji putuju u
Tursku vi{e nisu potrebne vize,
saop{tilo je ~e{ko Ministar-
stvo spoqnih poslova.
Ova mjera stupila je na snagu
1. januara, izjavio je portparol
ministarstva Vit Kolar. Turskim
dr`avqanima koji putuju u ̂ e{ku
jo{ treba viza, prenio je AP. Ko-
lar navodi kako wegova zemqa ni-
je u mogu}nosti da ukine vize za dr-
`avqane Turske zbog zajedni~kog
viznog re`ima Evropske unije. ¥
. . .DABLIN - Tri godine posli-
je uvo|ewa evra prosje~no oko 130
Iraca svakog dana odlazi u cen-
tralnu banku Irske u Dablinu,
kako bi zamijenili stare irske
funte za evre, saznaje se u zvani~-
nim izvorima.
Tokom pro{le godine, prije
svega, u vrijeme raznih prazni-
ka kao i za Bo`i}, za evre je za-
mijeweno oko 10 miliona irskih
funti, prenijela je agencija
AFP.
POSLOVNI SVIJET
Zoran Tegeltija: Poseban fond zapodsticawe zapo{qavawa
OD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJUOD IZVORA U MODERNIZACIJU
Proizvodwa u "Vitinci": Pripreme za ja~e prisustvo na tr`i{tu Srbije
Prve uplate u kasi
OD IZVORA U MODERNIZACIJU
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. DRU[TVO 7POPIS IZBJEGLICA
I RASEQENIH
Registrovano 450 porodica
VLASENICA - Na podru~ju
op{tina Vlasenica, [ekovi}i i
Mili}i u dosada{wem toku popi-
sa raseqenog i izbjeglog stanov-
ni{tva registrovano je 450 poro-
dica.
- Dosada{wi rezultati popi-
sa pokazuju da je broj izbjeglih i ra-
seqenih zna~ajno smawen na pod-
ru~ju tri op{tine. Posebno se to
odnosi na Vlasenicu. To zna~i da
je veliki broj, a mi procjewujemo
da je u pitawu oko pet hiqada, uto-
~i{te na{lo u drugim mjestima, a
nemali broj, nastavio je `ivjeti i
raditi u inostranstvu. Koliko nam
je poznato veoma mali broj qudi
se vratio u mjesta iz kojih su tokom
rata izbjegli - rekao nam je Mi-
lenko Komlenovi}, {ef kancela-
rije Odsjeka Ministarstva za izbje-
glice i raseqene u Vlasenici, ko-
ja pokriva i podru~je op{tina Mi-
li}i i [ekovi}e, nagla{avaju}i
da se jo{ nije registrovalo oko
150 porodica. One bi to trebalo da
urade do 15. februara, do kada tra-
je registracija, kako ne bi izgubi-
le mogu}nost dodjele sredstava za
obnovu poru{enih domova, ali za
privremene smje{taje koje pla}a
nadle`no ministarstvo.
¥ Z. J.
KOTOR VARO[ - Odborni-
ci Skup{tine op{tine na po-
sqedwem zasjedawu konstatova-
li su da su u svim kotorvaro{kim
obrazovno-vaspitnim ustanova-
ma uspje{no realizovani godi-
{wi programi rada. U protekloj
{kolskoj godini smawen je broj
u~enika u osnovnim {kolama i
Dje~ijem vrti}u "Larisa Sugi}#,
dok je broj polaznika u Sredwo-
{kolskom centru "Nikola Te-
sla# uve}an.
Pored realizacije vaspitno-
obrazovnih zadataka, zna~ajna pa-
`wa se poklawala i radu sekci-
ja u {kolama, u kojima se redov-
no organizuju kulturno umjetni~-
ki programi povodom {kolskih
sve~anosti.
U~enici su postigli i zapa-
`ene rezultate na op{tinskim
regionalnom i republi~kom tak-
mi~ewu.
U informaciji o radu {kol-
skih ustanova isti~e se da od
ukupno 2.835 u~enika osnovnih i
sredwih {kola, kod wih 726 ili
25 odsto, nije zaposlen nijedan
roditeq. Zbog toga je predlo`e-
no da se sagleda mogu}nost izdva-
jawa sredstava iz op{tinskog bu-
xeta za dodjelu jednokratnih po-
mo}i u~enicima za nabavku ux-
benika i ostalog {kolskog pri-
bora.
¥ D. K.
BAWA LUKA - Katedra za ter-
motehniku i termoenergetiku na
Ma{inskom fakultetu ukqu~ila
se u nau~no - istra`iva~ki proje-
kat Evropske komisije.
Projekat se bazira na istra`i-
vawu numeri~ke mehanike fluida,
a kao krajwi proizvod trebalo bi
da se dobije pe} za sagorijevawe ga-
sa.
Wegovu realizaciju predvodi
Tehni~ki univerzitet u Erlangenu
u Wema~koj, a pored wega partneri
na zajedni~kom projektu su i Ma-
{inski fakultet iz Beograda, In-
stitut za visoke tehnologije u Por-
tugalu, Politehni~ki fakultet iz
Torina, Bekert kompanija iz Ho-
landije i kompanije Alfa-plam iz
Vrawa i Euroteh iz Zrewanina.
Ovo je jedan od rijetkih nau~no
- istra`iva~kih projekata koji su
se uop{te pojavili na tehni~kim
fakultetima u BiH i prvi posli-
jeratni poduhvat koji podrazumije-
va primjenu najsavremenijih meto-
da i tehnologija.
Vo|a projekta na Ma{inskom
fakultetu i {ef katedre za termo-
tehniku i termoenergetiku Petar
Gvero ka`e da }e se u istra`iva~-
ki rad ukqu~iti ukupno deset mla-
dih osoba sa nekoliko odsjeka Ma-
{inskog fakulteta, te sa Prirod-
no - matemati~kog i Tehnolo{kog
fakulteta u Bawoj Luci.
- Svi partneri koji su ukqu~e-
ni u nau~no - istra`iva~ki rad do-
bili su svoj zadatak i rade zajedno
na istom problemu. Sara|iva}emo
putem interneta, a povremeno }e
biti uprili~ene i me|usobne po-
sjete qudi koji vode projekte. Vri-
jednost ovog rada nije krajwi pro-
izvod koji }emo da napravimo, ve}
da se neke zemqe Balkana, koje }e
se u skoroj budu}nosti ukqu~iti u
Evropsku uniju, upoznaju sa tehno-
logijama koje Evropa ve} odavno ko-
risti. To je na neki na~in na{e
osposobqavawe odnosno dokazivawe
da smo spremni za budu}u saradwu -
ka`e Gvero.
Ovdje se, navodi Gvero, radi o
istra`ivawu koje ima svoj ciq, i
koje }e nam biti omogu}eno upotre-
bom vi{e softvera i opreme za pro-
gramirawe i istra`ivawe svega
{to je vezano za numeri~ku mehani-
ku fluida pri bawalu~kom Ma{in-
skom fakultetu.
- U sklopu laboratorije za ener-
getiku planiramo da osnujemo gru-
pu za modelovawe numeri~ke meha-
nike fluida koja }e biti opremqe-
na savremenim radio stanicama.
Ovo je veoma koristan i zna~ajan
projekat za na{e mlade tehnologe.
O~ekujemo je da }e po zavr{etku
ovog projekta, koji }e trajati tri
godine, zapo~eti i drugi projekti
sa ustanovama i univerzitetima iz
Evrope - istakao je Petar Gvero.
On je dodao da }e Ma{inski fa-
kultet od ovog projekta dobiti ve-
oma zna~ajnu i skupocjenu opremu
za istra`iva~ki rad.
¥ @. MAR^ETA
ROGATICA - Op{tina Ro-
gatica zakqu~ila je i potpisala
Memoranduma o razumijevawu sa
Ministarstvom za izbjeglice i
qudska prava BiH, ministarstvi-
ma za izbjeglice i raseqena li-
ca Republike Srpske, Federaci-
je BiH i distrikta Br~ko te Fon-
da za povratak i op{tine Roga-
tica.
Ovih dana realizuju se dva
projekta, obuhva}ena ovim doku-
mentom, kojima je ciq smje{taj
izbjeglih i raseqenih lica radi
povratka na svoja prijeratna og-
wi{ta.
Rezultat je to javnih poziva
kojim su, zainteresovani za obno-
vu pozvani da se prijave za jedan
od 44 paketa za izgradwu isto to-
liko stambenih jedinica.
Sredstva u iznosu od 528 hi-
qada maraka, odnosno dvanaest
hiqada maraka po jednom kori-
sniku, obezbijedili su Fond za
povratak u BiH i op{tina Roga-
tica.
Kako za "Glas Srpske# re~e
Milenko Jankovi}, ovla{teni
radnik u op{tini Rogatica za
kontakte sa potencijalnim kori-
snicima pomo}i i donatorima,
na javni poziv prijavilo se 161
zainteresovanih. Dakle na svaki
paket dolazi skoro ~etiri kandi-
data.
Drugi javni poziv, koji je
i{ao paralelno sa prvim, nudi
obnovu 23 stambene jedinice po
sistemu "kqu~ u bravu#. Ovaj pro-
jekat finansira Evropska ko-
misija iz programa "Kords 2003#,
a provode ga na partnerskim osno-
vama, Dansko vije}e za izbjegli-
ce i op{tina Rogatica.
I ovaj konkurs je izazvao ve-
liko interesovawe izbjeglica,
raseqenih i povratnika. Javilo
se preko 240 kandidata, a ko }e bi-
ti taj sre}nik da napokon dobi-
je ku}u ili materijal da sam se-
bi podi`e krov nad glavom, odlu-
~iva}e komisije koje su imeno-
vane na posqedwoj sjednici Skup-
{tine op{tine. Komisija za iz-
bor korisnika pomo}i za rekon-
strukciju o{te}enih i uni{te-
nih stambenih jedinica broji se-
dam, a Komisija za realizaciju
programa "Kords 2003# {est ~la-
nova. Na wenom ~elu je predstav-
nik Danskog vije}a za izbjeglice,
koja je realizator programa.
Obje komisije radi}e na osno-
vu kriterija koje je utvrdila
Skup{tina op{tine i u kojim se
najvi{e bodova dobija na dokaz o
povratku na prijeratno mjesto
stanovawa te na potvrdu o borav-
ku kolektivnom centru.
Komisije bi rad oko izbora
korisnika pomo}i po oba osnova
trebale da zavr{e u prva dva ovo-
godi{wa mjeseca. To zna~i da }e
radovi mo}i po~eti sa prvim da-
nima proqe}a, odnosno sa po~et-
kom gra|evinske sezone.
¥ S. MITROVI]
PUTEVI POVRATKA U ROGATICU
Za ~etrdeset i ~etiri paketagra|evinskog materijala i obnovudvadeset i tri ku}e, konkurisalo~ak ~etiri puta vi{e kandidata,povratnika u ovu op{tinu
KOTORVARO[KE VASPITNO - OBRAZOVNE USTANOVE
DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I DA JE VI[E POMO]I
Rogatica: Povratnicima mawka novca
Podru~na {kola Vagani: Sa jednog odnastupa osnovaca
MA[INSKI FAKULTET U BAWOJ LUCI
KORAK BLI@E EVROPI Zna~aj projekta nije krajwi proizvod, ve} upoznavawe satehnologijama koje Evropa ve} odavno koristi,a za ovaj posao nama }e se obezbijediti i skupocjenaoprema, ka`e Petar Gvero
PRWAVOR - Za potrebe
Bora~ke organizacije u Prwa-
voru, ove godine iz op{tin-
skog buxeta planirano je iz-
dvajawe 280 hiqada maraka.
Najzna~ajniji projekat bi}e
izgradwa objekta sa 22 stana,
koji bi trebao biti zavr{en do
kraja ove godine. Krov nad gla-
vom dobi}e socijalno ugro`e-
ne porodice poginulih bora-
ca, samohrane majke sa dvoje i
vi{e djece i ratni vojni inva-
lidi kojima je neophodna tu|a
pomo}.
- Rje{avawe problema so-
cijalno ugro`enih porodica
bilo je na{a osnovna orijen-
tacija u pro{logodi{wem an-
ga`ovawu. Tako }e biti i ove
godine, jer `elimo da, zajedno
sa na{om op{tinom i resor-
nim ministarstvom, pomogne-
mo u stambenom zbriwavawu
najte`ih slu~ajeva. Do sada smo
uradili mnogo vi{e nego u dru-
gim op{tinama, ali }emo na-
staviti da vodimo stalnu bri-
gu o invalidima i porodicama
poginulih boraca - ka`e Miro
[ikarac, predsjednik Op{tin-
ske bora~ke organizacije.
Na prwavorskom podru~ju
postoje tri bora~ke porodice
koje u svom doma}instvu nema-
ju elektri~nu energiju. Tu je i
jo{ nekoliko porodica osta-
lo bez struje zbog nepla}enih
ra~una.
I na ovom planu preduzi-
ma}e se, prema rije~ima [i-
karca, konkretne mjere pomo-
}i. Uz to, za djecu poginulih
boraca i te`ih invalida, kao
i ranijih godina, organizova-
}e se qetovawa i pomo} u pri-
kupqawu {kolskih kwiga.
¥ B. R.
BAWA LUKA - Iako su
Republika Srpska, Savjet mi-
nistara BiH, Br~ko distrikt i
Federacija BiH imali rok do
kraja, sada ve}, pro{le godine,
da uplate ukupno deset milio-
na maraka na ra~un Fond za po-
vratak u BiH, jedino Federaci-
ja BiH jo{ nije ispunila svoje
obaveze.
- Na ra~unu Fonda za povra-
tak u BiH sada ima preko 6,7 mi-
liona maraka. U Federaciji BiH
jo{ nije usvojen rebalans buxe-
ta. Iako je rok za uplatu obave-
za za 2004. bio kraj godine, Fe-
deracija BiH jo{ ima teorijsku
mogu}nost da to uradi. Ina~e,
nad wom je veliki pritisak da
ispuni svoje obaveze - rekao je
"Glasu Srpske# direktor Fonda
za povratak u BiH Mla|en Bo`o-
vi}.
Pare koje su prikupqene mo-
gu se ulagati, ka`e Bo`ovi}, ali
nema potrebe za tim dok i Fede-
racija Bih ne uplati svoj dio, na
{ta se obavezala, zajedno sa Srp-
skom i Br~ko distriktom, potpi-
sivawem Sporazuma o me|usob-
nom udru`ivawu sredstava za
2004. godinu.
- Taj novac, deset miliona
maraka koje je u Fond trebalo
prikupiti za 2004. godinu, bi}e
ulo`ene za obnovu ku}a u prvih
trideset op{tina u BiH, a koje
je izabrala Komisija za izbje-
glice i raseqene BiH. Priku-
pqene pare, me|utim, ne}e se od-
mah ulagati, jer jo{ nije ura|en
ni izbor korisnika pomo}i, te
realizator poslova iz projektne
dokumentacije - objasnio je Mla-
|en Bo`ovi}.
Prema wegovom mi{qewu,
ulagawe prikupqenog novca po-
~e}e u februaru ili martu.
- Sa~eka}emo da se usvoje bu-
xeti Republike Srpske i Fede-
racije BiH, pa }e se onda potpi-
sati Sporazum o me|usobnom
udru`ivawu sredstava za 2005.
godinu. Treba imati na umu da }e
se pare iz Fonda morati ulo`i-
ti za kredit Razvojne banke Sa-
vjeta Evrope i program "Sutra#.
Zato }emo predlo`iti da oni ko-
ji treba da obezbjede novac, svo-
je obaveze upla}uju mjese~no - ob-
jasnio je Mla|en Bo`ovi}.
¥ J. N.
[EKOVI]I
Trihineloza kod
"divqaka"
[EKOVI]I - Veterinarska
stanica u [ekovi}ima otkrila je da
su dvije divqe sviwe, te`ine oko sto
kilograma, odstrijeqene na razli~i-
tim lokacijama, zara`ene trihine-
lom, rekao je veterinar Tomislav
Popovi}.
Lovci Rade Stjepanovi} iz Po-
bedarja i Miroslav Savi} iz Korje-
na mora}e donijeti odstrijeqene di-
vqa~i da bi se po propisu i na ne{ko-
dqiv na~in meso uni{tilo spaqiva-
wem.
- Za razliku od pomenutih "di-
vqaka# odstrijeqenih ovog vikenda
sa zadovoqstvom mogu da ka`em da
ove, kao i pro{le godine, u toku svi-
wokoqa u doma}instvima nije zabi-
qe`en nijedan slu~aj pomenute za-
raze. Ovih dana kontroli{emo bo-
`i}ne pe~enice - rekao je Tomislav
Popovi}. ¥ B. M.Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada Realizovani programi rada
BORA^KA ORGANIZACIJA PRWAVOR
U ovoj godini 22 stana
FOND ZA POVRATAK U BiH
Uplata novca ~eka na buxetFederacija BiH jo{ ima mogu}nosti da prema Fondu izmiri obaveze za pro{lu godinu
Bawa Luka: Republika Srpska izmirila obaveze
ISTRA@IVA^ISva iskustva i znawa ste~e-
na prilikom trogodi{weg nau~-
no-istra`iva~kog projekta mla-
di istra`iva~i mo}i }e da isko-
riste kao teme za svoje budu}e
magistarske radove. Ovo je ide-
alna prilika da svoje bogato te-
orijsko znawe primijene i u
praksi te da se upoznaju tehno-
logijama o kojima su do sada sa-
mo ~itali.
Realizovani programi rada
DA JE VI[E POMO]I
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
SMEDEREVO - Prodavci
badwaka, malo hrastovog li{}a
i slame, simboli Hristove ko-
lijevke i zdravqa, ove godine su
se pojavili bar dan ranije. Ra-
zumqivo. Konkurencija je veli-
ka i treba ugrabiti priliku dok
ne bude kasno. Koliko danas,
prodavaca }e biti mnogo vi{e
nego kupaca, cijena }e padati i
odlazak u {umu i pravqewe sim-
boli~nog badwaka mo`e da bu-
de uzaludan posao. ¥
(Foto-Beta)
FOTO-VIJEST
srijeda, 5. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8
PODGORICA - Evropska
valuta evro obiqe`ila je u Cr-
noj Gori ~etvrtu godi{wicu, ia-
ko je ta republika daleko od
Evropske unije, javqa Beta.
Rasprave o cjelishodnosti
uvo|ewa evra kao plate`nog
sredstva vi{e nisu `u~ne kao
prethodnih godina, ali su pri-
sutne ocjene pojedinih privred-
nika i ekonomista da je Crna
Gora poslije uvo|ewa te mone-
te ograni~ila upravqawe ma-
kroekonomskom stabilno{}u,
kao i upozorewa na odliv evra
iz Crne Gore zbog pove}anog
uvoza robe.
Crnogorski ministar fi-
nansija Igor Luk{i} je, me|u-
tim, u novogodi{woj izjavi, po-
rekao opasnost po sudbinu evra
u Crnoj Gori.
On je nazvao "pau{alnim
ocjenama# mi{qewa koja pred-
nost daju dinaru ili perperu
kao mogu}im crnogorskim valu-
tama.
Luk{i} je rekao da nema svr-
he vra}ati se na dinar, niti
{tampati sopstvenu valutu ko-
ja bi, svakako, morala biti ve-
zana za evro.
Kao najodlu~niji "evrobra-
niteq# odavno se pokazao pred-
sjednik Savjeta crnogorske Cen-
tralne
banke Qubi-
{a Krgovi} ko-
ji je naveo da se "bilansna suma
crnogorskih banaka pribli`a-
va polovini milijarde#.
Krgovi} je to pripisao pri-
je svega evru i naveo da je prije
nekoliko godina Crna Gora ima-
la svega 40 miliona depozita u
wema~kim markama.
- Ako bi se nastavio ovaj
trend mogli bismo za tri do ~e-
tiri godine imati bilansnu su-
mu banaka izjedna~enu sa dru-
{tvenim proizvodom, {to daje
p e r s p e k t i v u
stabilnog razvoja - rekao je Kr-
govi} uo~i Nove godine.
Crnogorski politi~ari ev-
rom obja{wavaju i nisku stopu
inflacije u toj republici koja
ne prelazi tri odsto, a tako }e,
kako predvi|aju, biti i u 2005.
godini.
Evro se ne mo`e {tampati u
Crnoj Gori i to je dobro, ali
ima ekonomista koji ka`u da bi
se sopstvenom valutom, pa i
do{tampavawem u razumnoj mje-
ri, moglo uticati na privredni
rast.
Nedostatak evra je po zva-
ni~nim obja{wewima razlog
{to mnogima u Crnoj Gori nisu
ispla}ene penzije i plate uo~i
Nove godine, jer navodno nije
bilo dovoqno novca koji je tre-
balo da stigne iz Evrope, a ni-
je dopremqen zbog bo`i}nih i
novogodi{wih praznika.
Nije sigurno da }e jav-
nost i prihvatiti takvo
obja{wewe, posebno
oni koji su u novu go-
dinu u{li bez o~eki-
vanih penzija i plata.
Cijene u Crnoj Go-
ri miruju, ali se zabora-
vqa da su velike u pore|e-
wu sa platama i standardom.
Cijene su drasti~no sko~i-
le kada je wema~ka marka za-
mijewena sa evrom.
Crnogorski ministar poqo-
privrede Milutin Simovi} je
rekao da je hqeb u Crnoj Gori
najskupqi u regionu, jer vekna
obi~nog hleba ko{ta pola evra.
¥
^ETVRTA GODI[WICA CRNOGORSKOG EVRA
\ETI]IMA MALO PARANedostatak evra je po zvani~nim obja{wewima razlog{to mnogima nisu ispla}ene penzije i plate uo~i Novegodine, jer navodno nije bilo dovoqno para kojesu trebale da stignu iz Evrope
PODGORICA - Oko tri hi-
qade crnogorskih dr`avnih
funkcionera do 15. januara tre-
balo bi da prijavi svoju i imovi-
nu svojih `ena, mu`eva i djece,
~ak i vanbra~ne, ali to do sada
jo{ niko nije u~inio.
Komisija za konflikt inte-
resa saop{tila je da je intereso-
vawe za prijavqivawe imovine
veliko, ali da jo{ nema nijednog
popuwenog evidencionog listi-
}a o imovnom stawu crnogorskih
dr`avnih funkcionera.
Na prijavqivawe imovine
obavezuje ih nedavno usvojeni Za-
kon o konfliktu interesa, koji
je na snagu stupio 1. januara.
Ipak, oni koji to ne urade ne}e
biti sankcionisani jer zakon ne
predvi|a kazne.
Zakon svim dr`avnim funk-
cionerima nala`e da dr`avi
prijave svu imovinu u li~nom i
porodi~nom vlasni{tvu.
Propisano je evidentirawe
svake naknadno ste~ene imovine
vrednije od dvije hiqade evra,
kao i poklona vrijednosti do 50
evra.
Svi pokloni skupqi od te ci-
fre smatraju se neprimjerenim
i postaja}e vlasni{tvo dr`av-
nih institucija, a ne privatno
vlasni{tvo funkcionera koji je
dobio taj poklon kao do sada.
Sli~ni zakoni ve} se primje-
wuju u Bosni i Hercegovini i
Hrvatskoj, ali kod wih postoje
kaznene mjere za odbijawe prija-
vqivawa imovine. ¥
NIJEDAN CRNOGORSKI POLITI^AR NIJEPRIJAVIO IMOVINU
Kriju {ta imaju?
PODGORICA - Crnogorski
ministar ekonomije Darko Usko-
kovi} rekao je da treba graditi Hi-
droenergetski sistem "Buk Bije-
la#, jer }e struja dobijena sa tog
izvora elektri~ne energije za Cr-
nu Goru i wene gra|ane biti naj-
jeftinija.
Uskokovi} je za podgori~ku
"Pobjedu# istakao da bi kilovat-
~as struje sa HES "Buk Bijela# gra-
|ane Crne Gore ko{tao 3,4 centa
(evro), dok bi sa drugih izvora ener-
gije ta cijena iznosila sedam centi.
- Zato ka`em da se HES "Buk
Bijela# sa energetskog aspekta
treba graditi. Ekolo{ki aspekt
treba provjeriti, nakon ~ega tre-
ba donijeti odluku - rekao je Usko-
kovi}.
On je najavio da }e tokom janu-
ara ove godine u Crnu Goru bora-
viti eksperti Uneskoa kojima }e
biti predstavqeni svi energetski
i ekonomski parametri HES "Buk
Bijela#. ¥
DARKO USKOKOVI] ZA IZGRADWU "BUK BIJELE"
Najjeftinija struja
BEOGRAD - Vode}e trgovin-
ske ku}e u Srbiji prvih dana pri-
mjene poreza na dodatu vrijednost
jo{ uvijek nisu zna~ajno pove}a-
le cijene prehrambenih proizvo-
da, saznaje Beta u tim trgovinama.
Kako je re~eno u Maksi dis-
kontu, svje`e vo}e, povr}e i me-
so, koji do sada nisu bili opore-
zovani, sada se oporezuju po sto-
pi od osam odsto PDV, dok je za
mesne prera|evine koje su se opo-
rezivale po stopi od 20 odsto,
umawen porez na 18 odsto.
U trgovinskoj ku}i "C mar-
ket# agenciji Beta re~eno je da
zvani~no jo{ nisu promijewene
cijene zbog primjene PDV, a o~e-
kuje se da }e se to desiti uskoro
nakon dogovora poslovodstva sa
dobavqa~ima {irom Srbije.
U megamarketu "Rodi}# agen-
ciji Beta re~eno je da cijene pre-
hrambenih i ostalih artikala jo{
nisu pove}ane i da "za sada osta-
ju iste#, nakon odra|enog popisa
robe.
Porez na dodatu vrijednost
stupio je na snagu 1. januara ove
godine i zamijenio dosada{wi po-
rez na promet, koji se po stopi od
20 odsto pla}ao na odre|ene pro-
izvode.
U sistemu PDV predvi|ene su
dvije stope, vi{a stopa od 18 od-
sto i ni`a od osam odsto. ¥
POVE]AWE CIJENA POSLIJE UVO\EWA PDV
Trgovci jo{ oklijevaju
OKOLINA U BiH kazna je 10 hiqada
maraka, dok se u Hrvatskoj za
neprijavqivawe ili neta~no
uno{ewe podataka o imovnom
stawu dr`avnih funkcionera
predvi|a oduzimawe dr`avni~-
ke plate.
TEPAWEU crnogorskom "izdawu#
ni evro nije tako mo}an. Vjero-
vatno otuda piqari na podgo-
ri~kim pijacama, kada nude ro-
bu, ~esto uzvikuju "za samo je-
dan evri}#. Oni ne tepaju evru,
ve} je za wih
to "jefti-
no#.
BEOGRAD - Princ Aleksan-
dar Drugi Kara|or|evi} i wego-
va supruga Katarina priredili
su ju~e, povodom bo`i}nih i no-
vogodi{wih praznika, prijem za
vi{e od dvije hiqade djece izbje-
glica, djece bez roditeqa, rom-
ske, hendikepirane i djece ome-
tene u razvoju.
Djecu su u Belom dvoru na
Dediwu do~ekali i Wegovo pre-
osve{tenstvo vladika {aba~ko-
vaqevski Lavrentije, direktor
gr~ke humanitarne organizaci-
je "Lajflajn Helas# Beti Arko-
udea te k}erka poznatog onkolo-
ga iz ^ikaga Xenifer Rozen -
navodi se u saop{tewu iz Kra-
qevske kancelarije dostavqe-
nom Srni.
Mali{anima su podijeqene
igra~ke i pokloni, koji su obez-
bije|eni posredstvom gr~ke hu-
manitarne organizacije, ~iji je
patron princeza Katarina, i uz
pomo} doma}ih donatora.
Vladika Lavrentije zahva-
lio je princezi Katarini i we-
noj fondaciji {to se svake godi-
ne zala`u da djeci uqep{aju Bo-
`i}.
Djecu su zabavqali poznati
dje~iji animator Pe|olino, glu-
mac Slobodan Boda Ninkovi} i
Deda Mraz. ¥
PRIJEM ZA DJECU U BELOM DVORU
KRAQEVO - U vili "Mari-
~i}#, najve}em izbjegli~kom cen-
tru u Srbiji, a zasigurno i u Evro-
pi, koju je nekada davno posje}i-
vala najbogatija klijentela Mata-
ru{ke Bawe, ~etiri i po godine
`ive najtu`niji qudi - metohij-
ske izbjeglice iz okoline Kline
i Istoka.
Kako javqa Beta wih 210, ve-
}inom poqoprivrednika, na spi-
sku su raseqenih osoba kojima Ko-
mesarijat za izbjeglice obezbje-
|uje porciju pasuqa iz stara~kog
doma u Bawi.
To su qudi kojima se nije
mnogo promijenio na~in `ivota
od juna 1999. godine kada su se ob-
reli u Srbiji, napustiv{i svoja
imawa i domove u rodnoj Meto-
hiji.
Dok su se mnogi kosovski Sr-
bi po dolasku u Kraqevo kako-ta-
ko snalazili u novoj sredini, dok
su uz pomo} humanitarnih orga-
nizacija ili sopstvenim novcem
gradili ku}e i zapo~iwali nov
posao i novi `ivot, stanovnici
vile "Mari~i}# ostali su tu gdje
su se prvih dana zadesili ~ekaju-
}i povratak ku}i.
- Kada smo do{li u Kraqevo,
~inilo nam se da nam je Metohija
odavde najbli`a i da }emo odavde
najprije da se vratimo svojim ku-
}ama - ka`e tridesetpetogodi{wi
Goran Vuleti} iz okoline Isto-
ka.
U vili "Mari~i}# danas je
jo{ gore stawe nego pro{le godi-
ne. Kanalizacija je zapu{ena, ti-
jesni hodnici prqavi, zapu{teni
i zakr~eni komadima namje{taja
i djecom koja rastu u krajwe ne-
humanim uslovima.
Goran, kome je po~etkom ove
godine odstrawen tumor na mozgu,
nabraja imena politi~ara koji su
u svojim predizbornim kampawa-
ma posje}ivali ovaj izbjegli~ki
centar. Spisak je poduga~ak i naj-
vjerovatnije nepotpun, jer on ni-
je mogao da navede funkcije i ime-
na inostranih izaslanika koji su
ih tako|e obilazili.
- Ni{ta od svega toga. Sada su
nas svi zaboravili, bez obzira
{to se ponovo pomiwe povratak
u Metohiju, govori Goran miluju-
}i po kosi svoju k}er Andrijanu
koja je prije ~etiri i po godine,
29. juna, ro|ena u Kraqevu posli-
je dolaska nepregledne kolone iz-
bjeglica sa Kosova i Metohije.
Dok je mogao da radi, Goran
se nije libio i najte`ih poslova,
ali sada, kao rekonvalescent te-
{ko da mo`e bilo {ta da zaradi.
- Zbog bolesti ~esto do`i-
vqavam epilepti~ne napade. Naj-
~e{}e se de{avaju tokom no}i, a
meni je jo{ te`e {to i djeca vi-
de da sam bolestan - kroz suze pri-
~a Goran Vuleti}.
Andrijana Vuleti} je preli-
jepa sme|okosa djevoj~ica koja ve}
poha|a pred{kolsku nastavu. Wen
brat Ivan, u~enik je petog razre-
da i vrlodobar |ak.
Majka Vesna se `ali na sku-
po}u, ali ne dozvoqava da se dje-
ca razlikuju od svojih vr{waka i
da pate zbog nema{tine.
U sobici veli~ine tri sa tri
metra kvadratna, gdje `ivi poro-
dica Gorana Vuleti}a, iskri ma-
lena jelka.
- Ve}u nismo mogli da kupimo
- ka`e Vesna Vuleti} i dodaje da
su na novogodi{woj proslavi u
vrti}u u koji ide Andrijana, za
paketi} morali da izdvoje 300 di-
nara, za dolazak Djeda Mraza 20
dinara i za sliku sa wim 100 di-
nara.
- Goran je bolestan i svaki di-
nar izdvajamo za wegove lijekove,
~ije }e zalihe trajati samo do fe-
bruara. Bez obzira na to, trudi-
mo se da na{a djeca ne osjete o~e-
vu bolest i ne trpe zbog we, jer se
kao djeca raseqenika ve} razliku-
ju od ostalih mali{ana - ka`e Ve-
sna. ¥
IZBJEGLI^KA PRI^A IZ MATARU[KE VILE
SJETE SE SAMO ZA IZBOREGoran Vuleti}, kome je po~etkom ove godine odstrawentumor na mozgu, nabraja imena politi~ara koji su u svojim predizbornim kampawama posje}ivaliovaj izbjegli~ki centar
Podjela paketi}a: Ma-li{ani se obradova-li igra~kama
@EQADok se Mataru{ka Bawa i
obli`wi hotel iz koga dopire
muzika kupaju u svjetlu lampi-
ona, zagledana kroz prozor, ma-
lena Andrijana Vuleti} pona-
vqa svoju najve}u novogodi{wu
`equ - da joj ozdravi tata.
Kara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili pokloneKara|or|evi}idijelili poklone
Stigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaciStigli badwaci
Kara|or|evi}idijelili poklone
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
BEOGRAD - Predsjednik
Koordinacionog centra Neboj-
{a ^ovi} izjavio je ju~e da je
"skoro sasvim sigurno# da }e
Ha{ki tribunal objaviti optu-
`nicu protiv premijera Koso-
va Ramu{a Haradinaja, javqa
Beta.
^ovi} je na konferenciji za
novinare upozorio da postoji opa-
snost da eventualnu dobrovoqnu
predaju Haradinaja Hagu, me|u-
narodna zajednica iskoristiti
kao "faktor dodatnog pritiska
na Beograd#.
Prema wegovim rije~ima, po-
stoji scenario da se dobrovoq-
nom predajom Haradinaja i odsu-
stvom ve}ih demonstracija i na-
siqa me|u Albancima, poka`e da
se po{tuju me|unarodni standar-
di za Kosovo.
- Haradinaj se sam preda i ti-
me prika`e kako se sara|uje sa
tribunalom, pa ga poslije dva-tri
mjeseca vrate ku}i. A Beogradu
bi se onda reklo, eto kako oni
mogu da sara|uju, a vi ne mo`ete
- upozorio je ^ovi}.
On je istakao da je po takvom
scenariju bilo predvi|eno da
glavni tu`ilac tribunala Kar-
la del Ponte objavi optu`nicu
protiv Haradinaja prije Nove
godine, ali se od toga odustalo
jer se shvatilo da Koordinaci-
oni centar zna za takav scena-
rio.
- Optu`nica nije objavqena
mo`da i krivicom Beograda, jer
znaju da mi za to znamo, pa su od-
ustali od toga, jer `ele da nas iz-
nenade svojim potezima. Znam da
ih nervira {to mi
otkrivamo te wi-
hove scenarije -
rekao je ^ovi}.
Govore}i o iz-
vje{taju Me|una-
rodne krizne grupe
da u januaru na Ko-
sovu postoji "pose-
ban rizik od daqeg
konflikta# ukoli-
ko se podigne optu-
`nica protiv Ha-
radinaja, ^ovi} je
ocijenio da se u po-
jedinim segmenti-
ma radi o "dosta re-
alnom izvje{taju#.
On nije iskqu-
~io ni mogu}nost
da pojedine grupe
Albanaca poku{aju
da podstaknu nasiqe,
ali je upozorio da na {efu Unmi-
ka Soren Jesen-Petersen i me|u-
narodnoj zajednici le`i odgovor-
nost ukoliko se to desi.
- Ve} pet godina upozorava-
mo da te grupe postoje sa zvani~-
nom ili nezvani~nom me|una-
rodnom logisti~kom podr{kom.
Sve {to se bude de{avalo zavi-
si}e od me|unarodnog faktora,
kod wih je dugme. Na KiM se ni-
{ta slu~ajno ne doga|a - rekao
je ^ovi}. ¥
Optu`nica PRI[TINA - Potenci-
jalna ha{ka optu`nica pro-
tiv kosovskog premijera Ra-
mu{a Haradinaja, "neki po-
tezi vlade Srbije# i ne-
spremnost me|unarodne za-
jednice da se suo~i sa ozbiq-
nim problemima u pokrajini
razlozi su {to je Me|unarod-
na krizna grupa svrstala Ko-
smet u zonu rizi~nu od izbi-
jawa sukoba.
Direktor projekta MKG
za Srbiju Xejms Lajon isti-
~e da je velika nepoznanica
kakva bi bila reakcija Alba-
naca na eventualno podiza-
we optu`nice protiv Hara-
dinaja.
- Ako do|e do optu`nice
protiv Haradinaja, on je ve},
mawe-vi{e, najavio da }e se
predati i da }e pozvati na-
rod da bude miran. Ali, pi-
tawe je da li }e ga narod po-
slu{ati - rekao je Lajon.
Prema wegovim rije~ima,
sigurno se zna da postoje ne-
ka podru~ja na Kosovu koja
su prili~no krhka i gdje po-
stoji prili~na nestabilnost,
ne zbog problema izme|u Sr-
ba i Albanaca ili zbog pro-
blema izme|u Albanaca i me-
|unarodne zajednice, nego vi-
{e zbog unutra{wih poli-
ti~kih faktora u albanskom
politi~kom `ivotu.
Kada je rije~ o Vladi Sr-
bije, Lajon je ocijenio nedav-
no formirawe Nacionalnog
savjeta za Kosmet kao zna~aj-
no, ali i ukazao da treba sa-
~ekati da to tijelo po~ne sa
radom, kako bi o wemu mogle
da se daju prave procjene. ¥
NEBOJ[A ^OVI] O^EKUJE OPTU@NICU PROTIV RAMU[A HARADINAJA
SIGURAN PUTNIK ZA HAGPostoji opasnost da eventualnu dobrovoqnupredaju Haradinaja Hagu, me|unarodna zajednicaiskoristi kao faktor dodatnog pritiskana Beograd, rekao je ^ovi}
^ovi}: Na Kosmetu se ni{ta slu~ajno ne doga|a
CETIWE - Wegovo visoko-
preosve{tenstvo mitropolit
crnogorsko-primorski Amfilo-
hije istakao je u Bo`i}noj poru-
ci da je sida zlo savremenog ~o-
vje~anstva i da qudi `ive u vre-
menu "stravi~ne zloupotrebe
Bo`jeg davawa i darova, dara
polnosti i dara `ivota i quba-
vi#, prenosi Srna.
Podsje}aju}i da u svijetu tre-
nutno ̀ ivi 40 miliona qudi obo-
qelih od side, mitropolit Am-
filohije je ukazao da "ima ne-
~eg apsurdnog i neshvatqivog u
pona{awu dana{weg ~ovjeka, jer
se, sa jedne strane, bori za qud-
ska prava, a u isto vrijeme taj ~o-
vjek u svojim wedrima weguje
zmije otrovnice, kao {to je si-
da, koje ubijaju tu slobodu i qud-
sko dostojanstvo#.
- U konkretnom slu~aju sa-
vremeno ~ovje~anstvo se bori
protiv side, drugih bolesti,
protiv trafikinga qudima, dro-
ge, zloupotrebe prirode i ~ovje-
ka. Sida, narkomanija i druge
bolesti posqedice su moralnog
poreme}aja i svijesti modernog
~ovjeka, navodi se u Bo`i}noj
poruci mitropolita Amfilo-
hija.
Mitropolit Amfilohije
podsje}a da Hristovo ro|ewe naj-
boqe pokazuje i iznova dokazuje
da "`ivot ima vje~ni smisao, ko-
ji po~iwe na zemqi, a puna mo}
mu je u vje~nosti i zato sve {to
je qudsko i kosmi~ko ima vje~no
zna~ewe#.
Mitropolit Amfilohije po-
zvao je vjernike Srpske pravo-
slavne crkve u Crnoj Gori da se,
vjerni istini ra|awa Isusa Hri-
sta i bezmjernoj mjeri qudskog
`ivota, smisla i dostojanstva,
poklone "Bogu i Bo`i}u grle}i
sve zagrqajem vje~ne qubavi i
pozdravqaju}i sve radosnim po-
zdravom Hristos se rodi - Vai-
stinu se rodi#. ¥
MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI AMFILOHIJE
Vrijeme zloupotrebaSida, narkomanija i druge bolesti posqedice su moralnog poreme}aja i svijesti modernog ~ovjeka
PODGORICA - Cr-
nogorski premijer Milo
\ukanovi} nazvao je ju~e
"uzaludnim poslom# na-
stojawe dijela crnogor-
ske i beogradske politi~-
ke javnosti da potencira-
wem neposrednih izbora
za Skup{tinu dr`avne
zajednice Srbije i Crne
Gore osujete put Crne Go-
re ka nezavisnosti, javqa
Srna.
- Iluzija je da se iz-
borima mo`e ne{to pred-
uzeti {to }e osujetiti
neminovan hod Crne Go-
re u wenu nezavisnost -
rekao je \ukanovi} Radi-
ju Crne Gore.
On je naveo da bi bo-
qe bilo da se u Crnoj Go-
ri poku{a posti}i {to
{iri konsenzus o demo-
kratskim pravilima pre-
ma kojim }e biti razrije-
{ena dilema wenog dr-
`avnog statusa.
- Bilo bi boqe da se
protivnici crnogorske
nezavisnosti {to mawe
oslawaju na dobronamjer-
ne savjete izvan Crne Go-
re, jer je rije~ o na{oj ko-
`i - smatra \ukanovi}.
Crnogorski premijer
poru~io je da Vlada Cr-
ne Gore prema svima dr-
`i ispru`enu ruku za do-
govor o definisawu ko-
na~nog statusa Crne Go-
re. ¥
MILO \UKANOVI] PONOVIO
Ne odustajemo od referenduma
NOVI SAD
Uli~ni svira~
BEOGRAD - Pirotehni~ka
sredstva u Srbiji dozvoqena su za
legalnu prodaju, ali se javna upo-
treba ka`wava. Tako|e se ka`wa-
va i prodaja opreme bez posebnih
kontrola ispravnosti. Prodaja je
zabrawena samo osobama mla|im
od 15 godina.
Iako je ispaqivawe raketa i
petardi opasno po korisnike i wi-
hovu okolinu, ~ini se da niko ne
mari za to, pa ni gra|ani, javqa
B92.
Na va{aru na desetak {tando-
va prodaje se pirotehni~ka opre-
ma, kao i u pojedinim prodavnica-
ma po gradu.
- Violeta Savi}, prodava~ica
pirotehnike, tvrdi, me|utim, da
to ne mo`e da bude opasno ako je
na otvorenom prostoru, napoqu,
ali da unutra nikako ne mo`e da
se koristi. - Djeci smeju da se pro-
daju samo petarde mawe od 30 dina-
ra. One mogu da se dr`e u ruci i
te su uglavnom bezopasne za djecu,
a ostale je po`eqno da odrasli ko-
riste - ka`e Violeta Savi}.
Beogra|ani pirotehni~ku
opremu koriste za zabavu i pla{e-
we slu~ajnih prolaznika. Najpo-
pularnije su petarde, usqed ~ije
upotrebe se mogu zadobiti i te`e
opekotine.
Dr Svetlana Markovi}-Kli-
pa iz Hitne pomo}i navodi da to-
kom godine nema mnogo pacijena-
ta sa opekotinama ove vrste, ali se
broj nesre}nih slu~ajeva u vrije-
me praznika iz godine u godinu po-
ve}ava.
- Na svu sre}u, ve}ina tih po-
vreda su neke opekotine prvog ste-
pena koje su najbezazlenije, ali je
bilo i nekih ozbiqnijih povre|i-
vawa - ka`e Klipa.
Svaki komad pirotehnike tre-
ba da ima odgovaraju}e uputstvo za
upotrebu da ne bi do{lo do ne`e-
qenih efekata. Pirotehni~ka
sredstva treba kupovati u provje-
renim prodavnicama, koje imaju
dozvolu za to.
Slobodan Bukuri} iz SUP Be-
ograd apeluje na gra|ane da novo-
godi{we i bo`i}ne praznike pro-
slave bez kori{}ewa pirotehni~-
kih sredstava i vatrenog oru`ja
radi svoje i bezbjednosti okoli-
ne.
Roditeqi bi trebalo da obra-
te vi{e pa`we na svoju djecu i da
ih ne pu{taju da sami kupuju i ko-
riste ovakve stvari.
- Treba izbjegavati da se pe-
tarde bacaju gdje ima vi{e lica,
treba izbjegavati bacawe u zatvo-
renom prostoru, jer znamo da eks-
plozija mo`e da dovede do pojava
po`ara, pro{le godine smo imali
vi{e mawih po`ara u gradu - ka-
`e Slobodan Bukuri}, zamjenik
na~elnika Odjeqewa za javni red
i mir SUP Beograd.
Iako je prodaja pirotehni~-
kih sredstava legalna, nepravilno
kori{}ewe i zloupotreba piro-
tehnike su ka`wivi po zakonu. Ta-
ko je za javnu upotrebu ovih sred-
stava, osim nov~ane, predvi|ena i
zatvorska kazna do 60 dana. Sude-
}i po onom {to ka`e policija, ba-
cawe petardi na otvorenom pro-
storu nije zabraweno. Ali, da li
je pravilno upotrebqavate, uglav-
nom ne mo`ete biti sigurni, po-
{to ve}ina gra|ana petarde kupu-
je na komad, pa se tada dobijaju bez
uputstva za upotrebu. ¥
PRODAJA I UPOTREBA PIROTEHNI^KIH SREDSTAVA
OPASNA ZABAVA U Srbiji je dozvoqena legalna prodaja pirotehnike,ali se javna upotreba ka`wava. Ka`wava se i prodajaopreme bez posebnih kontrola ispravnosti
Petarde: Opasnost vreba
ZORAN STOJKOVI] O PREDAJI GENERALA
Pregovori u toku
BEOGRAD - Ministar pravde
Srbije Zoran Stojkovi} je rekao
da su pregovori sa generalima ko-
je je optu`io Ha{ki sud u toku i
izjavu ministra za qudska i ma-
winska prava Srbije i Crne Gore
Rasima Qaji}a o potrebi hap{e-
wa ocijenio kao nesavjestan pri-
tisak na generale i srpsku vladu,
prenosi Srna.
- Li~no ne pregovaram, ali
o~ekujem da se sve povoqno zavr-
{i i po ha{ke optu`enike i po
dr`avu i zato smatram da ba{ u
ovom trenutku nije uputno davati
izjave kakve je dao Qaji} - rekao
je Stojkovi} za "Glas javnosti#.
On je ocijenio da bi Qaji}ev
stav da bez hap{ewa ha{kih optu-
`enika treba zaboraviti na
Evropsku uniju i Partnerstvo za
mir, mogao samo da dodatno zapla-
{i optu`ene generale.
- Takav stav bi mogao dodatno
da zapla{i generale i to ba{ u
trenutku kada se stvara konsenzus
da dr`ava, po{to se predaju, u pot-
punosti stane iza wih i u~ini sve
da im bude su|eno u zemqi, dodao
je Stojkovi}. ¥
STRUJANeboj{a ̂ ovi} optu`io je
ju~e Kosovsku energetsku kor-
poraciju da ne po{tuje dogo-
vor postignut sa srpskim vla-
stima, uz ocjenu da su nova is-
kqu~ewa struje Srbima iz Po-
krajine hir i "poku{aj dodat-
nog pritiska#.
^ovi} je rekao da su ekipe
Elektroprivrede Srbije ot-
klonile kvar na elektri~noj
mre`i u selu Batuse i da je
ostalo da KEK "pusti napon#,
kao i da se kvar u Lipqanu ta-
ko|e mo`e otkloniti za neko-
liko sati.
Podsjetiv{i da je postig-
nut dogovor da se ubudu}e defi-
ni{e pla}awe obaveza za stru-
ju, predsjednik Koordinacio-
nog centra je rekao da je dug za
struju iz prethodnog perioda
nemogu}e "definisati#, jer se
ne zna da li brojila rade, ko ih
kontroli{e i ko koristi bro-
jila raseqenih Srba.
LIPQAN - Srbi u Lipqa-
nu i u selu Batus u op{tini Ko-
sovo Poqe i ju~e su bili bez
elektri~ne energije.
Srbi iz Lipqana, koji su dva-
naesti dan bez struje najavili su
da }e danas blokirati put Li-
pqan-Pri{tina, ukoliko im se
struja ne ukqu~i u toku dana.
Najavili su blokadu, iako
sam ih vi{e puta upozorio ka-
kve konsekvence mo`e da proiz-
vede takav potez, ali qudi su na
ivici strpqewa i o tome ne `e-
le da razmi{qaju, rekao je Tan-
jugu potpredsjednik Skup{tine
op{tine Lipqan Borivoje Vig-
wevi}.
Prema wegovim rije~ima,
wihov jedini ciq je da im bude
pu{tena struja, kao i ostalim
stanovnicima Lipqana.
PROTEST
NOVI SAD - Pe-
ruanski uli~ni svira~
u tradicionalnoj no-
{wi svoga naroda za
praznike je uveseqavao
prolaznike u Novom
Sadu.
¥ (Foto-Beta)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005.SVIJET
SIDNEJ - Malo je nade da je
iko sa duga~kog spiska nestalih
poslije cunamija koji je 26. decem-
bra pogodio zemqe jugoisto~ne
Azije jo{ u `ivotu, ali se potra-
ga nastavqa na kopnu i na moru,
prenio je Tanjug.
Brodovi vi{e zemaqa jo{ pre-
tra`uju Indijski okean, ali vi{e
zbog toga da prona|u tijela uto-
pqenika, koja treba vratiti po-
rodicama da ih dostojno sahrane,
javile su ju~e azijske radio stani-
ce.
Nestalih ima na desetine hi-
qada, a me|u wima i za sada neu-
tvr|en broj ribara iz vi{e zema-
qa regiona koje je cunami zatekao
na pu~ini, kao i vi{e hiqada stra-
nih turista koje je xinovski ta-
las odnio sa pla`a i hotela nazad
u okean.
Spasila~ke ekipe jo{ pretra-
`uju ru{evine u provinciji A}e,
na indone`anskom ostrvu Suma-
tra, koja se nalazi samo 160 kilo-
metara od epicentra zemqotresa
snage od 8,9 stepeni Rihterove ska-
le, koji je i izazvao ogroman plim-
ni talas.
Ta je provincija pretrpjela
dvostruko razarawe: od zemqotre-
sa i cunamija.
Dosada{wi bilans tragedije
u jugoisto~noj Aziji, prema ra-
znim izvorima, prema{io je ci-
fru od 155.000 `rtava, od kojih
najvi{e u Indoneziji - 94 hiqade
i [ri Lanki - preko 40 hiqada.
Zatim slijede Indija sa vi{e
od deset hiqada nastradalih, Taj-
land sa najmawe osam hiqada `r-
tava i vi{e hiqada nestalih, kao
i nekoliko drugih zemaqa regio-
na.
Cunami je odnio i vi{e od 140
qudskih `ivota u sedam hiqada
kilometara udaqenoj Somaliji,
desetak u Tanzaniji i po jedan u
Keniji i na Sej{elima.
Glavna akcija je sada usmjere-
na na pru`awe pomo}i desetinama
hiqada te`e ili lak{e povrije|e-
nih, kao i stotinama hiqada bes-
ku}nika, `ednih i gladnih kojima
prijete epidemije raznih bolesti.
Brodovi i avioni iz vi{e za-
padnih zemaqa ve} su donijeli ne-
koliko hiqada tona hrane, vode za
pi}e i lijekova u najte`e pogo|e-
ne zemqe, ali postoje velike te-
{ko}e u dopremawu te humanitar-
ne pomo}i do nastradalih naseqa,
po{to su mnogi putevi, `eqezni-
ce i druge komunikacije uni{te-
ni ili te{ko o{te}eni.
Qekarske ekipe iz desetak ze-
maqa ve} danima pru`aju pomo}
lokalnom stanovni{tvu, ali je,
na`alost, ipak najzaposlenije oko
200 stru~waka za identifikaciju
nastradalih, ~iji }e posao po svoj
prilici potrajati vi{e mjeseci.
U Xakarti je za ~etvrtak zakazan
me|unarodni skup donatora, na ko-
me bi trebalo da budu utvr|ene po-
trebe zemaqa pogo|enih cunami-
jem.
O~ekuje se da }e tom skupu pri-
sustvovati regionalni lideri, ge-
neralni sekretar UN Kofi Anan,
ameri~ki dr`avni sekretar Ko-
lin Pauel i premijeri Australi-
je i Japana.
Svetska banka za obnovu i raz-
voj izdvojila je pola milijarde
evra za pomo}, Japan je obe}ao 500
miliona ameri~kih dolara, SAD
350 miliona, dok je ukupna vrijed-
nost dosada{we me|unarodne po-
mo}i prema{ila dvije milijarde
dolara.
Anan, me|utim, u jednoj sino}-
noj izjavi, nije krio zabrinutost
zbog to {to se ~esto doga|a da ze-
mqe-donatori ne realizuju u cje-
lini data obe}awa, javio je austra-
lijski radio.
- Ako imamo u vidu ranije slu-
~ajeve - rekao je Anan, "ja jesam
zabrinut, jer iako je obe}ana po-
mo} od preko dvije milijarde ame-
ri~kih dolara - sasvim je vjero-
vatno da se ona ne}e u cjelini re-
alizovati.
Anan je posebno ukazao na svje-
`i primjer zemqotresa u Bamu
(Iran), od prije dvije godine, za
koji iranski predsjednik Mohamed
Hatami tvrdi da je dosad stigao
sasvim mali dio od obe}ane huma-
nitarne pomo}i.
U me|uvremenu, ameri~ki
predsjednik Xorx Bu{ apelovao
je na svoje sugra|ane da daju pri-
vatne donacije u fond za pomo}
nastradalima u jugoisto~noj Azi-
ji.
Dvojica biv{ih predsjednika,
predsjednikov otac Xorx Bu{ sta-
riji i Bil Klinton, anga`ovana su
da organizuju akciju za prikupqa-
we privatnih donacija. ¥
BRODOVI RAZNIH ZEMAQA PRETRA@UJU INDIJSKI OKEAN10
Spasila~ke ekipe: Potraga za nestalim(Foto-Rojters)
MALO NADE ZA NESTALESpasila~ke ekipe pretra`uju ru{evine u provincijiA}e, na Sumatri, koja se nalazi samo 160 kilometaraod epicentra zemqotresa snage od 8,9 stepeniRihterove skale
UJEDIWENE NACIJE -
Generalni sekretar Ujediwenih
nacija Kofi Anan imenovao je
Britanca Marka Meloha Brau-
na za novog {efa svog kabineta
i najavio promjene ~elnih qudi
jo{ nekih tijela svjetske orga-
nizacije ~iji je ciq weno refor-
misawe i spre~avawe skandala,
javio je Tanjug.
Braun (51), sada administra-
tor u Programu UN za razvoj
(UNDP), preuze}e novu du`nost
19. januara, kada }e zamijeniti
Pakistanca Igbala Rizu (70), ko-
ji je u decembru oti{ao u penzi-
ju, prenio je danas Rojters.
- Ovo je prva u seriji promje-
na i pomjerawa koja slijede - iz-
javio je Anan na sino}woj konfe-
renciji za mediji, ne iznose}i
vi{e detaqa o tome.
Braun }e nastaviti da vodi
UNDP dok traje akcija sanira-
wa posqedica cunamija u jugoi-
sto~noj Aziji, odnosno dok ne bu-
de odre|en wegov zamjenik. On je
ju~e sa Ananom otputovao u Xa-
kartu, gdje }e azijski lideri raz-
govarati o pomo}i koja je potreb-
na tom regionu.
Anan bi uskoro trebalo da
zamijeni i Amerikanku Kateri-
nu Bertini, generalnog podse-
kretara za menaxment koja }e, na
proqe}e, oti}i na novu du`nost,
a zamjena se tra`i i za koordi-
natora UN za Bliski istok, nor-
ve{kog diplomatu Terje Roed
Larsen. ¥
PROMJENE U ANANOVOM KABINETU
Britanac {ef kabineta ABU DABI - Ujediweni
Arapski Emirati nalaze se me-
|u 25 najpo`eqnijih zemaqa za
investirawe, prenijela je lokal-
na {tampa izvje{taj Konferen-
cije UN za trgovinu i razvoj
(UNKTAD).
Kako je prenio Tanjug od 140
zemaqa koje su rangirane, UAE
su na vrhu liste arapskih zema-
qa, a na 16. mjestu u svijetu, za-
hvaquju}i tehnolo{kom razvoju,
dobroj javnoj i institucionalnoj
administraciji, op{toj ekonom-
skoj stabilnosti, nivou konku-
rencije u poslovnom sektoru i
situaciji na tr`i{tu radne sna-
ge, prenijela je Sinhua.
Od ostalih arapskih zemaqa,
sa aspekta direktnih stranih in-
vesticija, po "po`eqnosti# sli-
jede jo{ Saudijska Arabija, Ku-
vajt, Katar, Bahrein i Oman.
Izvje{taj UNKTAD pokriva
13 kriterijuma, me|u kojima su
stopa rasta BDP, broj korisni-
ka fiksne telefonije, prosje~na
potro{wa energije, pristup vi-
sokom obrazovawu i obim izvo-
za. ¥
KONFERENCIJA UN O TRGOVINI I RAZVOJU
Emirati po`eqan ulaga~ VA[INGTON - Vlasnici ga-
ra`a sa vratima na daqinsko
upravqawe u Americi mogli bi
uskoro da se na|u u situaciji da
vi{e ne mogu da kontroli{u taj
mehanizam koji je trebao da im
olak{a svakodnevni `ivot, javio
je Tanjug.
Oko 125 vojnih baza u Ameri-
ci do 2008. godine po~e}e da ko-
risti novi radio sistem koji
funkcioni{e na istoj frekven-
ciji kao i pokretna vrata gara`a.
To }e dovesti do ometawa signa-
la koji se koristi u vi{e od 90 od-
sto tih mehanizama u vlasni{tvu
gra|ana, saop{tili su Pentagon
i proizvo|a~i gara`nih vrata.
Najmawe 50 miliona pojedi-
naca moglo bi da bude suo~eno sa
ovim problemom. Sporna fre-
kvencija pripada vojsci jo{ od
pedesetih godina, ali se ona u in-
dustriji sasvim legalno koristi
barem od po~etka osamdesetih go-
dina, prenijela je agencija AP.
Vojska je frekvenciju koristila
veoma rijetko. Vlasnici gara`a
sa vratima na daqinsko upravqa-
we mora}e da tra`e promjenu
frekvencije, naravno o svom tro-
{ku. ¥
ZBOG NOVOG SISTEMA U VOJNIM BAZAMA
Gara`e bez daqinskog upravqa~a
VELINGTON - Pro{li
mjesec na Novom Zelandu je bio
najhladniji decembar od 1945.
godine, peti po najni`im tempe-
raturama, navodi se u izvje{ta-
ju Nacionalnog instituta za is-
tra`ivawe vode i atmosfere,
prenijela je agencija DPA.
U mjese~nom izvje{taju Na-
cionalnog instituta navodi se
da su temperature u prvom mje-
secu qeta na ju`noj hemisferi
bile bli`e proqe}nim, a na di-
jelovima Ju`nog ostrva ~ak ~e-
tiri stepena ni`e od tempera-
tura uobi~ajenih za ovo doba go-
dine.
Novi Zeland je pretrpio naj-
ja~e decembarske vjetrove od
1896. godine, kada institut bi-
qe`i svoje prve podatke. Broj
sun~anih intervala bio je dale-
ko ispod prosjeka dok je u ne-
kim dijelovima zemqe palo dva
puta vi{e padavina nego {to je
to uobi~ajeno. ¥
PROMIJEWENI KLIMATSKI USLOVI
Zima na Novom Zelandu
DETROIT - Japanski proiz-
vo|a~ automobila "Tojota motor#
je na dobrom putu da do kraja ove
decenije nadma{i "Dajmler Kraj-
sler#, koji se trenutno nalazi na
tre}em mjestu po broju prodatih
putni~kih automobila i kamiona
u SAD, javio je Tanjug.
U dugoro~noj prognozi anali-
ti~ara prodaje CSM navodi se da
}e "Tojota#, prodajom tra`enih
modela "leksus# i "skion# ve} u
2009. godini na ameri~kom tr`i-
{tu u~estvovati sa 14,1 odsto, u
pore|ewu sa "Dajmler Krajslero-
vih# 14 procenata. Na listi pro-
daje "Dajmler Krajslera# nalaze se
doma}i modeli "krajsler#, "dox#
i "xip#, kao i "mercedes benz#,
precizira se u analizi.
Takva pozicija "Tojote#, naj-
ve}eg japanskog proizvo|a~a au-
tomobila, nije nikakvo iznena|e-
we za kompaniju ~ija je prodaja na
ameri~kom tr`i{tu 2003. godine
pove}ana 6,3 odsto i za 11 mjeseci
2004. sko~ila 9,3. U isto vrijeme,
"Xeneral Motors# i "Ford mo-
tor#, dva najve}a ameri~ka proiz-
vo|a~a vozila, postepeno gube tr-
ku s inostranim firmama, uprkos
naporima da privuku {to vi{e ku-
paca nu|ewem raznoraznih pogod-
nosti u prodaji. ¥
USPJEH JAPANSKOG PROIZVO\A^A U AMERICI
"Tojoti" prvo mjesto
ZAGREB - Nekoliko hiqada
bira~a koji su na nedjeqnim pred-
sjedni~kim izborima glasali za
poslovnog ~ovjeka Borisa Mik-
{i}a demonstriralo je prekju~e
po trgovima i ulicama Zagreba i
drugih ve}ih gradova Hrvatske,
a sli~ni protesti najavqeni su
i za sino}, javio je Tanjug.
Mik{i}, koji je u prvom kru-
gu bio tre}eplasirani sa osvoje-
nih 17,78 odsto glasova smatra da
je pokraden dogovorom aktuelnog
predsjednika Stjepana Mesi}a i
premijera Ive Sanadera kako bi
se u drugom krugu na{li Mesi}
i vicepremijerka Jadranka Ko-
sor, kandidata vladaju}e HDZ.
U Zagrebu se miran protest
nekoliko stotina qudi na cen-
tralnom Trgu bana Jela~i}a pre-
tvorio u obilazak grada tokom
koga su demonstranti, ~iji je broj
narastao na oko dvije hiqade, po-
sjetili i zgradu u kojoj radi Dr-
`avna izborna komisija i zgradu
u kojoj je stan aktuelnog predsjed-
nika Mesi}a.
Mawa okupqawa Mik{i}e-
vih pristalica zabiqe`ena su i
u Osijeku, Splitu i Karlovcu,
gdje je potpisivana peticija za
ponovno brojawe glasova.
HDZ slu`beno nije komenta-
risao zbivawa, ali se nezvani~-
no tvrdi da se radi o poku{aju
hercegova~kog lobija i ekstrem-
ne desnice da se obra~unaju sa sa-
da{wim reformskim i proevrop-
skim vodstvom Hrvatske demo-
kratske zajednice.
Ju~era{wi nedjeqnik "Na-
cional# donosi tekst o Mik{i-
}u u kome razotkriva porijeklo
wegovog bogatstva navode}i da
mu se prebacuje da je dobar dio
stekao trgovi-
nom s dr`avnim
institucijama za
vrijeme rata, za-
hvaquju}i li~-
nom prijateqs-
tvu sa tada{wim
predsjednikom
Frawom Tu|ma-
nom.
Poslije pr-
vog kruga pred-
sjedni~kih izbo-
ra u Hrvatskoj, u
kome je sada{wi
predsjednik Stje-
pan Mesi} ostva-
rio ubjedqivo
vo|stvo nad pred-
stavnicom vlada-
ju}e HDZ Jadran-
kom Kosor, pred
premijerom i {e-
fom HDZ Ivom
Sanaderom je te`ak zadatak da
sve s kojima ima sporazumije o
koaliciji i saradwi poku{a da
"natjera# da u drugom krugu, 16. ja-
nuara, podr`e Kosorovu.
Po prvim reakcijama, to te-
{ko da }e mu uspjeti, jer su pred-
stavnici i Srba i Bo{waka na-
javili da }e podr`ati Mesi}a -
bilo formalno, kao bo{wa~ka
SDA Hrvatske, bilo neformal-
no, kao Samostalna demokratska
srpska stranka, koja je konsta-
tovala da su Srbi i 2000. glasa-
li za Mesi}a, pa }e to u~initi
i sada. ¥
POPUT UKRAJINE I U HRVATSKOJ POSTIZBORNI PROTESTI
Jadranka Kosor: Sa Mesi}emu drugi krug (Foto-Rojters)
GUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKAGUN\AWE GUBITNIKATre}eplasirani Boris Mik{i} smatrada je pokraden na izborima zbog ~ega su wegovepristalice iza{le na ulicu
Hrvatski ministar spoq-
nih poslova Miomir @u`ul
podnio je ju~e neopozivu ostav-
ku, javila je agencija Hina.
Premijer Ivo Sanader je,
kako je prenijela Beta, prihva-
tio @u`ulovu ostavku ali je
zatra`io od wega da do po~et-
ka pregovora s Evropskom uni-
jom zavr{i sve unaprijed dogo-
vorene poslove na spoqnopo-
liti~kom planu.
OSTAVKA @U@ULA
AVION UDARIOU KRAVU
Glavni aerodrom u gradu
Banda A}e, administrativnom
centru provincije A}e na Suma-
tri, preko koga se distribui-
{e pomo} za ugro`ene cunami-
jem, zatvoren je ve} satima, jer
je jedan teretni avion pretr-
pio havariju po{to je prili-
kom slijetawa - udario u kravu.
Helikopteri i daqe nose
humanitarnu pomo} u najte`e
pogo|ena sela i naseqa, ali je
ve}i broj aviona morao da pre-
usmjeri slijetawe na aerodrom
u Medanu, udaqen 450 kilometa-
ra od Banda A}ea, u o~ekivawu
da se havarisani avion ukloni
i aerodrom ponovo otvori za sa-
obra}aj.
\ Vode Indijskog okeana: Ameri~ki nosa~
GUN\AWE GUBITNIKA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. SVIJET
ZBOG PLANIRANOG NAPADA NA AMERIKANCE
Uhap{enikuvajtskivojnici
KUVAJT - Kuvajtske snage bez-
bjednosti uhapsile su osam kuvaj-
tskih vojnika osumwi~enih da su
planirali napad na ameri~ke sna-
ge u ovoj zalivskoj dr`avi, javio je
ju~e Rojters, pozivaju}i se na jedan
bezbjednosni izvor.
Prema tom izvoru, kako je pre-
nio Tanjug, pripadnici kuvajtske
slu`be bezbjednosti priveli su
prije sedam dana na ispitivawe
osam pripadnika vojske, od kojih
neki imaju visoke ~inove, zbog sum-
we da su umije{ani u pripremu na-
pada na ameri~ke vojnike. U pri-
premu napada na ameri~ke vojni-
ke bio je ukqu~en i jedan broj stra-
nih dr`avqana, rekao je Rojtersu
pripadnik slu`be bezbjednosti
~ije ime nije navedeno.
Prema Rojtersovom izvoru, ti
qudi su tako|e uhap{eni i ispi-
tani zbog u~e{}a u navodnoj zavje-
ri protiv ameri~kih vojnika.
Funkcioneri kuvajtske vlade jo{
nisu komentarisali vijest o hap-
{ewu osam pripadnika vojske.
Nedavno je ameri~ka admini-
stracija upozorila svoje gra|ane
o mogu}im teroristi~kim napadi-
ma u Kuvajtu pozvav{i ih da budu
veoma oprezni.
Poslije nedavnog napada na
ameri~ki konzulat u Saudijskoj
Arabiji kuvajtska vlada je poja~a-
la obezbje|ewe ambasada zapadnih
zemaqa u toj zemqi, kao i kqu~nih
naftnih instalacija, naveo je Roj-
ters.
Sud u Kuvajtu ve} vodi dva pro-
cesa protiv kuvajtskih dr`avqa-
na optu`enih za pripremu napada
protiv Amerikanaca u regionu,
kao i zbog odlaska u Irak radi
borbe na strani ira~kih pobuwe-
nika. ¥
BAGDAD - Nepoznati napada-
~i ubili su ju~e ujutro guverne-
ra Bagdada Alija el Hajdarija, a
u eksploziji kamiona bombe bli-
zu ulaza u "zelenu zonu# u ira~-
kom glavnom gradu poginulo je 10
qudi, a povre|eno 56.
Predstavnici policije, koji
su `eqeli da ostanu anonimni,
rekli su da su Hajdari i jedan we-
gov tjelohraniteq podlegli rana-
ma zadobijenim kada su napada~i
zasuli vatrom wihov konvoj, pre-
nio je Tanjug.
Ira~ki funkcioneri su uo-
bi~ajena meta ekstremista, koji
su poja~ali kampawu zastra{i-
vawa uo~i izbora predvi|enih za
30. januar.
U me|uvremenu, izvor iz
ira~kog ministarstva unutra-
{wih poslova je izjavio da je u sa-
moubila~kom napadu kamionom
bombom na policijski kontrolni
punkt kod ulaza u "zelenu zonu#
ubijeno 10 osoba, od kojih osam
policajaca, a raweno 56 polica-
jaca i civila.
"Zelena zona# je kompleks pa-
lata u kojima su smje{tene pri-
vremena ira~ka vlada i ambasade
SAD i Velike Britanije.
Ameri~ka vojska je saop{ti-
la da je jedan marinac ju~e ujutro
ubijen u akciji u provinciji Al
Anbar, zapadno od Bagdada, ali
nije navela nikakve druge detaqe.
Militantna islamisti~ka
grupa koju vodi Jordanac Abu Mu-
sab el Zarkavi, vode}i neprija-
teq Amerikanaca u Iraku, pre-
uzela je odgovornost za ju~era-
{we ubistvo guvernera Bagdada
Alija el Hajdarija.
- Mladi muxahedini "Al-Ka-
ide# ubili su tiranina u redovi-
ma ameri~kih agenata, guvernera
Bagdada, neka Bog oslobodi ci-
jeli Irak - navedeno je u saop-
{tewu objavqenom na jednoj In-
ternet stranici.
Na veb-sajtu je, tako|e, posta-
vqen video-snimak na kojem je,
kako tvrdi Zarkavijeva grupa,
prikazan atentat na guvernera.
Na snimku se vidi konvoj auto-
mobila, zatim jedna osoba koja mu
se pribli`ava i krv na sjedi{tu
jednog vozila, prenijela je agen-
cija AFP.
U vi{e ju~era{wih napada
sjeverno od Bagdada ubijeno je
{est ira~kih vojnika i jedan eks-
tremista, kao i jedan voza~ kami-
ona, Tur~in, dok su dva {iitska
sve{tenika ubijena na jugu Ira-
ka, saop{teno je iz ira~kih bez-
bjednosnih izvora.
- Tri vojnika su poginula u
eksploziji bombe ru~ne izrade,
~ija je meta bio wihov konvoj - re-
kao je komandant ira~kih snaga
Saad Maxed, dodav{i da je napad
na konvoj izveden u centru Sama-
re, 125 kilometara sjeverno od
Bagdada. Naoru`ani napada~i
ubili su u okolini Samare tur-
skog voza~a koji je prenosio na-
mirnice za ameri~ku vojsku - re-
kao je policijski kapetan Saad
Jusef.
Ju`no od Samare ubijen je je-
dan ira~ki ekstremista koji je s
drugim naoru`anim pomaga~ima
napao polo`aj ira~ke Nacional-
ne garde i u tom sukobu raweno je
pet pripadnika garde. Tri pri-
padnika Nacionalne garde su ubi-
jena, a dva povrije|ena od eksplo-
zije bombe u Bakubi, dok su na
podru~ju Basre ubijena dva {i-
itska sve{tenika - {eik Muhamed
Ali Abadi i {eik Saad Atih el
Nuri. ¥
EKSPLOZIJA KAMIONA BOMBE U BLIZINI "ZELENE ZONE"
UBIJEN GUVERNER BAGDADAOdgovornost za napad preuzela grupaEl Zarkavija, a na jednom veb-sajtunavedeno da su
"Mladi muxahedini
Al-Kaide" ubili tiranina u redovima ameri~kih agenata
11
\"Zelena zona" u Bagdadu: Ostaci kamiona bombe (Foto-Rojters)
AMERI^KI VOJNIK Jedan ameri~ki vojnik je ju-
~e ubijen, a drugi rawen kada su
pobuwenici aktivirali bombu
kraj puta u blizini Balada, oko
60 kilometara sjeverno od Bag-
dada, saop{tila je vojska SAD.
Broj ameri~kih vojnika ko-
ji su izgubili `ivot od po~et-
ka vojne intervencije u Iraku
u martu 2003. godine pove}an je
na 1.335, od kojih je 1.050 ubije-
no od neprijateqske vatre, na-
veo je Rojters.
U me|uvremenu je militant-
na ira~ka grupa Vojska Ansar
el suna, u jednom saop{tewu po-
stavqenom na Internetu, preu-
zela odgovornost za ju~era{wi
samoubila~ki bomba{ki napad
u Baladu u kojem je poginulo
{est, a raweno osam pripadni-
ka ira~ke Nacionalne garde.
M E R I D I J A N I
Rusi kupuju oru`jeMOSKVA - Ruska vojska namjera-
va da na kupovinu novog oru`ja tokom
ove godine potro{i 112 milijardi ru-
baqa ili blizu ~etiri milijarde do-
lara, pokazuju podaci Ministarstva
odbrane koje su danas prenijeli ruski
mediji.
Dr`avnim naruxbinama za serijsku
kupovinu naoru`awa predvi|eno je da
najve}i dio ovih sredstava bude potro-
{en na razvoj strate{kih nuklearnih
raketa i kopnene jedinice, 20 odsto
sredstava oti}i }e za potrebe Ratnog
vazduhoplovstva, a jo{ 20 odsto za Rat-
nu mornaricu. ¥
Tra`i se direktorVA[INGTON - Administracija
ameri~kog predsjednika Xorxa Bu{a
po~ela je da tra`i nasqednika direk-
tora Svjetske banke Xejmsa Volfenso-
na, nakon {to je on krajem pro{le ne-
djeqe zvani~no informisao izvr{ni
bord Banke i ameri~kog sekretara za
finansija Xona Snoua da napu{ta po-
lo`aj predsjednika te me|unarodne fi-
nansijske institucije nakon isteka dru-
gog mandata u junu ove godine.
Volfeson se na ~elu Svjetske ban-
ke nalazi od 1995. godine kada ga je na
za to mjesto predlo`io tada{wi ame-
ri~ki predsjednik Bil Klinton. ¥
AUSTRALIJA
Strah od terorista SIDNEJ - Vlada u Kanberi je ju~e izrazila zabri-
nutost zbog mogu}nosti da neke regionalne teroristi~-
ke organizacije iskoriste tragediju izazvanu cuna-
mijem za novu akciju, javila je danas australijska te-
levizija.
Kako je prenio Tanjug takvu zabrinutost iznio je
australijski ministar pravosu|a Kris Elison, koji
je dodao da }e se {ef diplomatije Aleksander Dau-
ner i {ef policije Mik Kilti, koji se ju~e nalaze u
Tajlandu, pozabaviti ne samo rje{avawem humanitar-
nih problema izazvanih cunamijem, ve} i pitawima re-
gionalne bezbjednosti.
Ministar Elison je precizirao da su australij-
ske vlasti svjesne mogu}nosti da bi neke regionalne
teroristi~ke organizacije mogle da iskoriste za svo-
ju akciju sada{wu preokupiranost me|unarodne za-
jednice otklawawem posqedica od katastrofalnog
cunamija. ¥
MOSKVA - Predsjednik Ru-
ske Federacije Vladimir Pu-
tin ju~e je ukazom imenovao svog
pomo}nika Igora [uvalova za
predsjednika komisije za u~e-
{}e Rusije u Grupi osam (G-8)
najrazvijenijih zemaqa svijeta
i Ruske Federacije, javio je Tan-
jug.
Putin je sa te du`nosti raz-
rije{io svog savjetnika Andreja
Ilarionova, saop{teno je iz Kre-
mqa.
[uvalov je tako|e imenovan
za predstavnika ruskog predsjed-
nika za pitawa vezana za vode}e
industrijske zemqe i veze sa
predstavnicima lidera sedam in-
dustrijski najrazvijenijih zema-
qa svijeta (G-7), kao i za zamjeni-
ka predsjednika organizacionog
komiteta za pripremu i bezbjed-
no predsjedavawe Rusije G-8, ko-
je pada 2006. godine.
G-7 ~ine Sjediwene Ameri~-
ke Dr`ave, Japan, Wema~ka, Ve-
lika Britanija, Francuska, Ita-
lija i Kanada.
Smijeweni Ilarionov skre-
nuo je na sebe pa`wu medija kada
je krajem godine istupio sa kri-
tikom vlasti zbog prodaje "Ju-
ganskweftgaza#, filijale naft-
ne kompanije "Jukos#, {to je je
on nazvao "aferom godine# u Ru-
siji. ¥
PRED SAMIT GRUPE OSAM
\ Vladimir Putin: Bira saradnike(foto-arhiva)
[uvalov ruski predstavnik
TEL AVIV - Izraelski vojni-
ci su ju~e ujutro ubili sedam, a ra-
nili najmawe pet Palestinaca ten-
kovskom vatrom u gradu Beit Lahi-
ja na sjeveru pojasa Gaze, saop{ti-
li su palestinski izvori.
Izraelska vatra je o~ito bila
odgovor na palestinske minobaca~-
ke napade na industrijsku zonu Erez
izme|u Izraela i pojasa Gaze, u ko-
joj je lak{e raweno dvoje Izraela-
ca.
Palestinci su ispalili pet mi-
na na Erez, od kojih je jedna pala kraj
{kolskog autobusa i povrijedila
dva odrasla pratioca djece.
Palestinci su tako|e raketi-
rali izraelski grad Sderot u pusti-
wi Negev na jugu Izraela, ali nisu
izazvali povrede, niti {tete, javio
je izraelski radio.
Izraelska armija je naknadno
rekla da je ga|ana grupa palestin-
skih ekstremista koji ispaquju ra-
kete i da su ve}ina poginulih i ra-
wenih pripadnici Hamasa.
Nasiqe je eskaliralo dan nakon
{to je armija okon~ala vojnu opera-
ciju u Beit Hanunu i izbjegli~kom
logoru Xabalija na sjeveru pojasa
Gaze. Ciq operacije je bio da se za-
ustave raketni i minobaca~ki na-
padi na obli`wa jevrejska naseqa i
izraelske gradove preko granice.
Mahmud Abas, koji se smatra fa-
voritom na predstoje}im palestin-
skim predsjedni~kim izborima, na-
zvao je Izrael "cionisti~kim ne-
prijateqem#, poslije ju~era{we po-
gibije sedam Palestinaca u izrael-
skom tenkovskom napadu na pojas Ga-
ze.
- Mi se molimo za du{e na{ih
mu~enika koji su danas pali od gra-
nata cionisti~kog neprijateqa - re-
kao je Abas na izbornom mitingu u
izbjegli~kom logoru Kan Junis ko-
ji se smatra upori{tem militanata
u pojasu Gaze.
Ovu Abasovu izjavu su poznava-
oci bliskoisto~nih prilika ocije-
nili kao neuobi~ajeno o{tar rje~-
nik za jednog umjerewaka koji }e po
svoj prilici naslijediti pokojnog
Jasera Arafata.
Abas je prekju~e, tako|e u po-
jasu Gaze, obe}ao da }e se palestin-
ske izbjeglice jednog dana vratiti
u svoje domove. Sudbina palestin-
skih izbjeglica je jedno od najek-
splozivnijih pitawa na dnevnom
redu mirovnih pregovora izme|u
dva naroda. Palestinska strana in-
sistira na pravu na povratak pale-
stinskih izbjeglica na teritoriju
dana{weg Izraela, ~emu se Izra-
elci izri~ito protive. Abas, novi
vo|a Palestinske oslobodila~ke
organizacije je zauzeo ~vrst stav u
odnosu na to pitawe, poput svog
prethodnika Arafata, koga je Iz-
rael ozna~io preprekom za sklapa-
we mira. Abas ve} tri dana vodi
kampawu u pojasu Gaze i o~ito na-
stoji da zadobije podr{ku mladih
radikalnih Palestinaca takvim iz-
javama.
On je rekao da }e stajati iza
militanata u wihovom nastojawu
da izmaknu izraelskim snagama, a ju-
~e je na mitingu u gradu Gazi podr-
`ao tvrdwu da palestinske izbje-
glice iz rata 1948. godine imaju
pravo da se vrate u svoje domove.
Izbjeglica, iz rata koji je izbio
poslije stvarawa dr`ave Izrael i
wihovih potomaka ima oko ~etiri
miliona. Jevreji u Izraelu gotovo
jednoglasno odbacuju pravo na po-
vratak Palestinaca upozoravaju}i
da bi se time mogla ugroziti jevrej-
ska priroda wihove dr`ave. ¥
IZRAELSKI TENKOVI OTVARALI VATRU U GRADU BEIT LAHIJA
GINU PALESTINCITenkovska vatra je bila odgovor na palestinske minobaca~ke napade na industrijsku zonu Erez izme|uIzraela i pojasa Gaze, u kojoj je lak{e raweno dvoje Izraelaca
JEVREJI U Izraelu `ivi 6,6 mili-
ona qudi od toga je Jevreja 81
procenata, dok preostalih 19
odsto ~ine mahom Arapi.
Izraelska vlada smatra da
palestinske izbjeglice treba
da se nasele u palestinskoj dr-
`avi koja }e biti stvorena mi-
rovnim pregovorima ili da
ostanu tamo gdje su `iveli u
posqedwih {est decenija.
Izrael ~ak nudi kompenza-
cije za izgubqenu imovinu.
Prethodne umjerenije izrael-
ske vlade su tako|e prihvati-
le ideju da se primi ograni~en
broj izbjeglica po osnovi uje-
diwewa porodica.
\Mahmud Abas: Izrael "cionisti~ki
neprijateq" (Foto-Rojters)
LAKTA[I - Nepoznata
osoba provalila je u kiosk fa-
brike duvana "Bawa Luka# u Tr-
nu i tom prilikom ukrala razne
vrste cigareta u vrijednosti oko
1.500 maraka. ¥
¹ ¹ ¹
FO^A - Neko je kamewem
polupao prozore na zgradi Mex-
lisa Islamske zajednice Fo~a.
Policija radi na rasvjetqavawu
ovog krivi~nog djela.
¥ @. Ma.
¹ ¹ ¹
BAWA LUKA - Neko je iz
stana D. R. u ulici Kraqa Al-
fonsa ukrao slu`beni pi{toq
kalibra 9 milimetara. Materi-
jalna {teta }e biti utvr|ena
naknadno. ¥
¹ ¹ ¹
MRKOWI] GRAD - Na
osnovu naredbe osnovnog suda
Bawa Luka, policija Mrkowi}
Grada uhapsila je V. S. (50) iz
ovog grada. ¥ O. M.
¹ ¹ ¹
DOBOJ - Nepoznato lice ju-
~e je u Milo{evcu, op{tina Mo-
dri~a, iz dvori{ta porodi~ne
ku}e J.G., koji se nalazi na ra-
du u Austriji, ukrao automobil
"audi#. [teta jo{ nije procije-
wena. ¥ Sl.P.
¹ ¹ ¹
[AMAC - Policijskoj sta-
nici [amac, mje{tanin \.B.
prijavio je da je prona{ao "golf
3#, vlasni{tvo wegove k}erke
S.B. Automobil je na|en na par-
kingu u Ulici bra}e Jugovi}
odakle je u no}i izme|u 29. i 30.
decembra pro{le godine i ukra-
den. ¥
TELEGRAF
BAWA LUKA - I pored broj-
nih pote{ko}a, prije svega nedo-
statka novca, u Kazneno-popravnom
zavodu "Tuwice# nastoje da obezbi-
jede sve potrebne uslove za smje-
{taj pritvorenika i osu|enika.
Smje{tajni kapaciteti odav-
no su prevazi{li broj osoba koje
svakodnevno pristi`u u "Tuwice#
u istra`ni zatvor ili na izdr`a-
vawe kazne.
- Ako je uhap{ena grupa osum-
wi~enih zbog istog krivi~nog dje-
la svi pritvorenici moraju biti
razmje{teni po razli~itim soba-
ma, {to nimalo nije lako u~ini-
ti jer se to de{ava sve ~e{}e. Os-
im toga, `ene i mu{karci moraju
biti razdvojeni - pojasnio je uprav-
nik Zavoda Stojan Davidovi}.
Prema wegovim rije~ima sve
su ve}i pritisci poja~ane kontro-
le u zatvorskom krugu.
- Nema osnova za nepovjerewe
prema na{im stra`arima. Bezbjed-
nost pritvorenih i osu|enih oso-
ba ne mo`e da zavisi samo od qu-
di koji rade u Zavodu, a da nije pro-
{irena i na ostale subjekte - na-
gla{ava upravnik KPZ Tuwice.
Davidovi} smatra da se podi-
gla prevelika pra{ina oko bjek-
stva osu|enika Dejana Karali}a
i Kristijana Karevskog iz zatvo-
ra u Tuwicama.
- Stvorena je situacija kao da
nikada nijedan osu|enik nigdje
nije pobjegao. A to se svakodnev-
no negdje de{ava. Na primjer, sa-
mo u Italiji godi{we pobjegne
tri odsto pritvorenika. Zbog
bjekstva dvojice osu|enika ~eti-
ri radnika Zavoda su suspendova-
na i disciplinski postupak }e
utvrditi wihovu krivicu - dodao
je Davidovi}.
Upravnik zatvora nagla{ava
da niko od radnika nije direktno
pomogao u bjekstvu ve} su nesvje-
sno po~iweni propusti. Ina~e,
bjegunci su bili smje{teni u "C#
odjeqewu po{to je bilo nagovje-
{taja da }e poku{ati bjekstvo.
Pretpostavka je da su trojica
odbjeglih zatvorenika iz doboj-
skog zatvora pomogli Karali}u i
Karevskom jer su oni ranije bili
u istom pritvoru.
- ̂ inimo maksimalne napore da
bezbjednost bude na najvi{em nivou
i pored toga {to imamo problem sa
mawim brojem stra`ara. Po pravil-
niku, treba da bude 92 a po sistema-
tizaciji imamo 74 "radnika#. Od
wih neki moraju biti u bolnici na
~uvawu osu|enika tako da oni koji
rade na obezbje|ewu prakti~no ne-
maju slobodnog dana. Mawak su i dva
vaspita~a - isti~e Davidovi}.
Me|u gra|anima, ka`e Davido-
vi}, mo`e se ~uti pri~a da zatvo-
renici "slobodno {etaju#, {to je
neta~no. Neki od osu|enih imaju
pravo na povlastice. Tako se za
praznike zatvorenicima omogu}a-
va da ga provede u skladu sa `eqa-
ma i zatvorskim pravilima.
- Ne treba se iznenaditi ka-
da nekog, ko izdr`ava kaznu, vi-
dite na ulici, jer i osu|enici
imaju pravo da iza|u ali se ta~-
no zna koliko je odsutan. Ne mo-
gu se ti qudi u potpunosti izolo-
vati od javnosti bez obzira na to
{ta su u~inili jer to mo`e biti
kontraproduktivno. U prevaspi-
tawu se podrazumijeva i kontakt
sa okolinom - poja{wava Davido-
vi}.
"Tuwicama # je neophodan ve-
}i kapacitet.
- O pro{irewu treba da se
pozabavi Vlada. Morao bi se
obezbijediti prostor i novac za
adaptaciju Zavoda. Me|utim, oni
koji treba da vode brigu o tome,
to ne ~ine jer smatraju da ako ne-
koga po{aqu u zatvor sa tim su
sve zavr{ili - zakqu~io je Davi-
dovi}.
(Kraj)
¥ V. JAWI]
KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD "TUWICE" (2)
srijeda, 5. januar 2005.CRNA HRONIKA12
ISTO^NO SARAJEVO - Po-
licijska stanica Lukavica podni-
jela je prijavu protiv D. D. (54)
zbog toga {to je slomio ruku svom
stricu R. D. (78), saop{tio je Cen-
tar javne bezbjednosti Isto~no Sa-
rajevo.
U saop{tewu se navodi da je
R. D. prijavio D. D. zbog toga {to
ga je u dvori{tu wegove ku}e uda-
rio kocem. Pregledom u bolnici
Kasindo utvr|eno je da R. D. slo-
mqena lijeva ruka. Policija ra-
di na rasvjetqavawu ovog slu~aja.
Na podru~ju koje pokriva Cen-
tar javne bezbjednosti Isto~no Sa-
rajevo prijavqena je i jedna te{ka
kra|a.
U Fo~i je D. B. (46), nastawen
u ovom gradu prijavio da su mu ne-
poznate osobe u periodu izme|u 23.
decembra i 1. januara provalila u
ku}u i ukrale oko 5.000 evra.
Policija je izvr{ila uvi|aj, a
za po~iniocem ove kra|e se traga.
¥ @. Ma.
Tuwice: Neophodno pro{irewe (foto-arhiva)
^inimo sve da bezbjednost bude na najvi{em nivou i poredtoga {to imamo problem sa mawim brojem stra`ara.Po pravilniku treba da budu 92, a po sistematizaciji imamo74 ~uvara, ka`e Stojan Davidovi}
CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI ISTO^NO SARAJEVO
Kocem na strica
BAWA LUKA - Na podru~ju
koje pokriva Centar javne bez-
bjednosti Bawa Luka u ponedje-
qak su ukradena tri automobila,
saznajemo u Centru.
U ulici Teodora Kolokotro-
nisa u Bawoj Luci nepoznata oso-
ba ukrala je "audi 80# registar-
skih oznaka 699-T-885 vlasni-
{tvo D. G. Materijalna {teta
procijewena je na 6.700 maraka.
Jo{ jedan "audi 80# ukraden
je u bawolu~koj ulici Starog Vu-
jadina. Vlasnik automobila D.
D. o{te}en je za 5.000 maraka.
Lopov je u Trnu u ulici Ca-
ra Du{ana ukrao "audi 4# vla-
sni{tvo V. G. Istraga o ovim
kra|ama je u toku.
¥ @. Ma.
BAWA LUKA
Nestala tri "audija"
BAWA LUKA - Alen Lihovi}
(20) iz Bawe Luke osu|en je u ba-
wolu~kom Osnovnom sudu na dvije
godine zatvora.
Wemu je presudu izreklo Vi-
je}e trojice kojem je predsjedavala
sudija Daniela Milovanovi} zbog
poku{aja razbojni~ke kra|e.
U presudi se navodi da je Li-
hovi} u no}i izme|u 26. i 27. maja
pro{le godine u Vrbawcima kod
Kotor Varo{a do{ao do ku|e Re-
xife ^ejvan. U dvori{tu je pro-
na{ao sjekiru. Wome je razbio sta-
klo na ulaznim vratima koja je
otvorio i u{ao u ku}u.
U kuhiwi je zatekao ^ejvano-
vu na spavawu, zavukao je ruku is-
pod jastuka i po~eo da tra`i novac.
Tad se ^ejvanova probudila i po-
~ela vikati, Lihovi} joj je stavio
jastuk na glavu.
Buka je probudila Rexifinu
k}erku Ramizu koja je spavala u is-
toj prostoriji. Ramiza je krenula
prema Lihovi}u, a on ju je udario
sjekirom po glavi. Zatim je pobje-
gao iz ku}e iz koje ni{ta nije
ukrao.
Uhap{en je 27. maja. Lihovi} je
pu{ten iz pritvora i brani se sa
slobode. Tokom krivi~nog postup-
ka Lihovi} je tvrdio da nije po~i-
nio krivi~no djelo. ¥ M. D.
OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI
Sjekirom po plijen
NOVI GRAD - Sudija za
prethodno saslu{awe u Okru-
`nom sudu u Bawoj Luci Svjetla-
na Mari} odredila je pritvor do
mjesec dana @eqku Zecu (29) iz
Novog Grada zbog krivi~nog dje-
la nasiqe u porodici sa smrt-
nom posqedicom.
Wemu se na teret stavqa da
je majku Milevu [apowa (49) zlo-
stavqao i tukao a da je posqedi-
ca toga wena smrt.
Prema rije~ima Okru`nog
tu`ioca u Bawoj Luci Remzije
Smajlagi}, Zec je priznao djelo
za koje je osumwi~en.
- Priznao je da je majku tukao
dr{kom od metle i pesnicama po
cijelom tijelu. Izrazio je kaja-
we i da smatra da treba da odgo-
vara za ono {to je uradio - rekla
je Smajlagi}eva.
Mileva [apowa na|ena je
mrtva u nedjequ oko 10 ~asova u
stanu u novogradskoj ulici Mi-
lo{a Obili}a. Tu je sa `ivjela
od 2000. godine sinom iz prvog
braka.
Pretpostavqa se da je @eq-
ko Zec zlostavqao majku, koja je
ina~e bila du{evni bolesnik,
gotovo ~etiri godine.
@eqko je javio ujaku Draga-
nu [apowi da je Mileva umrla.
Me|utim, Dragan je mrtvu sestru
zatekao sa povredama po glavi i
tijelu, poslije ~ega je pozvao po-
liciju jer je shvatio da se ne ra-
di o prirodnoj smrti.
¥ V. J.
POSLIJE ZLO^INA U NOVOM GRADU
Zec iza re{etaka KOZARSKA DUBICA -
Prema podacima Policijske sta-
nice, u Kozarskoj Dubici je to-
kom 2004. godine zabiqe`eno
1.814 saobra}ajnih prekr{aja. To
je u odnosu na 2003.godinu, kada je
evidentirano 1.933 prekr{aja,
mawe za 119 prekr{aja ili {est
odsto.
Najve}i broj prekr{aja od-
nosi se na nepo{tovawe propi-
sa, nedozvoqenu brzinu, pijane
voza~e i one koji su upravqali
automobilom bez polo`enog vo-
za~kog ispita.
Zanimqivo je da su se saobra-
}ajni propisi naj~e{}e kr{ili
na glavnim gradskim raskrsni-
cama.
Probleme u odvijawu saobra-
}aja u Kozarskoj Dubici ~ine i
nepropisno parkirana vozila na
najfrekventnijim ulicama i tr-
govima posebno srijedom i subo-
tom, danima koji tradicionalno
va`e kao "pija~ni dani#.
- U ciqu spre~avawa nepro-
pisnog zaustavqawa i parkira-
wa kao i ve}e bezbjednosti svih
u~esnika u saobra}aju planira-
mo da nabavimo "pauka# za ukla-
wawe takvih automobila - ka`e
pomo}nik komandira dubi~ke Po-
licijske stanice Rade Budimir.
Budimir ka`e da je u 2004.
godini u Kozarskoj Dubici zabi-
qe`ena 131 saobra}ajna nezgoda
sa materijalnom {tetom. ^etrna-
est lica je bilo povrije|eno a
nije zabiqe`ena ni i jedna sao-
bra}ajka u kojoj je bilo poginu-
lih.
- Bezbjednost saobra}aja u
Kozarskoj Dubici mo`e se oci-
jeniti zadovoqavaju}om. Poseb-
na pa`wa treba da se usmjeri na
zimski period kada, u pravilu,
zbog ote`anih uslova dolazi do
porasta broja nezgoda i saobra-
}ajnih prekr{aja - smatra Budi-
mir.
¥ M. B.
BEZBJEDNOST SAOBRA]AJA U KOZARSKOJ DUBICI
Udesi bez `rtava
"PRIVREMENI STANARI"
Iako u "Tuwicama# po zakonu, mogu da kaznu odslu`uju osu|enici
do deset godina zatvora, ima izuzetaka, o ~emu odlu~uje ministar prav-
de. Tako su osu|enici za pqa~ku Razvojne banke u Novom Gradu u maju
2001. godine Mladen Likar iz tog mjesta (15 godina) i Branko Marko-
vi} iz Smederevske Palanke (20 godina) morali biti razdvojeni pa je
Markovi} preba~en u Bawu Luku. On radi u zatvorskoj stolariji pri-
je podne a popodne u biblioteci.
Me|u "privremenim# stanarima u "Tuwicama# je i Milorad Mi-
lakovi} na odslu`ewu devetogodi{we kazne koju mu je izrekao Sud
BiH. U "Tuwicama# radi kao "trgovac# jer vodi kantinu. Zatvorska
pravila, poru~uje uprava, "smirila# su i Darka Macanovi}a koji le-
`i za ubistvo, pa Du{ka Suvaru...
SARAJEVO - Tu`ilac Jasmina
Gafi} predo~ila je ju~e nove doka-
ze protiv Bogdana Vasi}a, kome se
sudi za neovla{}en promet opojnih
droga zbog uvoza anhidrida sir}et-
ne kiseline.
Vasi} se tereti za uvoz 20 tona
anhidrida u decembru 2003. godine,
te organizovawe prebacivawa oko
deset tona te supstance nepoznatim
proizvo|a~ima u Srbiju.
U izmjeni optu`nice, koju pred-
la`e tu`ilac Jasmina Gafi}, na-
vodi se da je Vasi} uvezao jo{ 20
tona anhidrida u decembru 2002. go-
dine, a to prikazao la`nim doku-
mentima kao uvoz vi{egradske fir-
me "Terpentin#.
Ona je ju~e rekla da je od Repu-
bli~ke uprave carina iz Bawe Lu-
ke dobila dokaze da je Vasi} uvozio
anhidrid. Prilo`ila je i dopis "De-
stilacije# iz Tesli}a u kome se na-
vodi da nije poslovala sa Vasi}em,
odnosno da od wega nije kupovala
anhidrid za proizvodwu sir}eta.
Gafi}eva je sudu predo~ila i
Izvod iz krivi~ne evidencije MUP
Beograd u kome se navodi da je Va-
si} ranije osu|ivan zbog kra|e, iz-
davawa ~ekova bez pokri}a i kr{e-
wa Zakona o no{ewu oru`ja i mu-
nicije.
Po izmijewenoj optu`nici, Va-
si} bi bio okrivqen i za prevoz 10
tona anhidrida Raje Krsmanovi}a u
Srbiju 2003. godine.
Rajo Krsmanovi} je zbog sli~nog
krivi~nog djela nedavno osu|en na
3,5 godine zatvora, a zbog navoda op-
tu`nice protiv Vasi}a, na nastav-
ku su|ewa }e biti pozvan kao svje-
dok.
U nastavku glavnog pretresa, za-
kazanog za 12. januar, ponovo bi tre-
balo da svjedo~i i sam Vasi}, koji se
u pritvoru nalazi od 6. januara pro-
{le godine. ¥ N. ZELENOVI]
PROCES BOGDANU VASI]U PRED SUDOM BiH
NOVI DOKAZI TU@IOCA Po izmijewenoj optu`nici, Vasi}u sestavqa na teret i prevoz 10 tonaanhidrida sir}etne kiseline RajeKrsmanovi}a u Srbiju 2003. godine
Pavlovi} banka u Obudovcu: Lopovi ispraznili kasu\Bogdan Vasi}: Optu`nica sve du`a(foto-arhiva)
MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA MALO ]ELIJA I STRA@ARA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. CRNA HRONIKA
DU[ANBE - Ruski grani~a-
ri koji kontroli{u granicu Ta-
xikistana sa Avganistanom za-
plijenili su u 2004. godini 3,75
tona droge i ubili 16 {vercera,
javile su agencije.
Od zaplijewene droge, 2,5 to-
ne je heroin, saznao je Frans-pres
u ruskoj pograni~noj slu`bi ko-
ja je, prema sporazumu sa Du{an-
beom, kontrolisala granicu Ta-
xikistana sa Avganistanom.
Ruski grani~ari su uhapsili 300
osumwi~enih {vercera, a u okr-
{aju sa policijom ubijeno ih je 16.
- Ovi grani~ari su suo~eni
sa me|unarodnim bandama koje su
veoma dobro opremqene i organi-
zovane - rekao je neimenovani iz-
vor francuske agencije.
Rusija je deset godina kontro-
lisala granicu Taxikistana sa
Avganistanom i u decembru je
predala vlastima u Du{anbeu
kontrolu nad 950 od ukupno 1.340
kilometara, koliko je granica
duga~ka. Potpuno povla~ewe ru-
skih snaga je, prema sporazumu,
predvi|eno za jesen 2005.
Taxikistansko-avganistanska
granica je jedan od puteva {ver-
cera heroina prema Evropi. ¥
NA GRANICI TAXIKISTANA I AVGANISTANA
Zaplijewena droga
NI[- Ni{ka policija saop-
{tila je ju~e da je privela poro-
diqu B.]. i wenog oca S.]. iz se-
la Meki{ (op{tina Doqevac)
zbog osnovane sumwe da su ubili
novoro|en~e, javila je Beta.
Osumwi~eni su, odmah po izla-
sku B.]. iz porodili{ta, novoro-
|en~e ostavili u ataru sela Dowa
Studena (op{tina Ni{ka Bawa). ¥
ZLO^IN NA PODRU^JU NI[A
Majka i djed ubili bebu
TE@AK UDES U BURUNDIJU
Nastradalistudenti
JOHANESBURG- Najmawe 25
qudi, prete`no studenata, stradalo
je kada se prevrnuo putni~ki autobus
u blizini Buxumbure, glavnog grada
Burundija, javile su ju~e afri~ke
radio stanice a prenijele agencije.
Do prevrtawa autobusa je do{lo
zbog toga {to je voza~ izgubio kon-
trolu nad volanom jer je vozio veli-
kom brzinom po klizavom drumu, na-
vedeno je u prvom policijskom izvje-
{taju.
Me|u nastradalima je najvi{e
studenata koji su se vra}ali ku}i po-
slije bo`i}nih i novogodi{wih pra-
znika.
Utvr|eno je tako|e da je u auto-
busu bilo vi{e putnika nego {to je
dozvoqeno. ¥
PQA^KA U BEOGRADU
Oteli pazar BEOGRAD- Trojica nepo-
znatih napada~a opqa~kali su
ju~e oko 2,5 miliona dinara
dnevnog pazara firme "Ves in-
vest# iz Beograda.
Kako se navodi u saop{te-
wu beogradske policije, pqa~-
ka{i su na raskrsnici ulica
Bulevar kraqa Aleksandra i
Kneza Milo{a napali auto-
mobil koji je prenosio novac.
Automobil je stajao na se-
maforu, a napada~i su voza~u
novac oteli uz prijetwu oru`-
jem.
Potom su pobjegli auto-
mobilom "opel askona#, koji
je bio nedaleko odatle.
Policija intenzivno ra-
di na ravjetqavawu te pqa~-
ke, navodi se u saop{tewu. ¥
ISTO^NO SARAJEVO - Su-
|ewe specijalnim policajcima Ve-
dranu Puri{i}u (23) i Dra`enu Bo-
ji}u (28) za ubistvo Novice Luki}a
nastavqeno je ju~e u Okru`nom su-
du u Isto~nom Sarajevu.
Iskaze su dala ~etiri svjedoka
odbrane me|u kojima i na~elnik
Centra javne bezbjednosti Isto~no
Sarajevo Dragomir Andan.
Novica Luki} je ubijen 18. apri-
la pro{le godine u policijskoj ak-
ciji hap{ewa lica sa optu`nica Ha-
{kog tribunala, u svojoj ku}i u Vi-
{egradu. "Mete# akcije su bili No-
vi~in brat Milan i ro|ak Sredoje
Luki}.
Na~elnik Centra javne bezbjed-
nosti Isto~no Sarajevo Dragomir
Andan rekao je da je o akciji obavi-
je{ten 17. aprila na putu za Bawu Lu-
ku, ali da nije dobio informaciju o
detaqima akcije, niti je u~estvovao
u wenoj pripremi.
- Naredbu Okru`nog suda o spro-
vo|ewu akcije vidio sam tek neko-
liko ~asova pred akciju u Ustipra-
~i - rekao je Andan.
Na pitawe Puri{i}evog bra-
nioca Du{ka Tomi}a da li je, i ko,
od wega tra`io da se pismeni plan
akcije napravi tek po wenom zavr-
{etku, Andan je rekao da je to ta~-
no.
- To je od mene tra`io tada{wi
na~elnik Odjeqewa policije u Mi-
nistarstvu Boro Qubani}. Plan ni-
sam napravio, jer bi tako na sebe
preuzeo odgovornost za ono {to se
dogodilo - rekao je Andan i dodao da
nije vidio ni nalog za pretres ku}a
u Vi{egradu.
Na~elnik CJB Isto~no Sara-
jevo je jo{ rekao da je tek uve~e na
televiziji vidio snimke nekih TV-
ku}a i da je tek tada uo~io da su po-
jedine televizijske ekipe bile na
mjestu doga|aja.
Svjedok odbrane Dragan Ribi},
koji je u vrijeme akcije bio zamjenik
na~elnika Specijalne policije, go-
vorio je o sastanku u MUP Republi-
ke Srpske 17. aprila uve~e. On je re-
kao da je bio zadu`en za kontakt sa
Vojskom Republike Srpske oko ko-
ri{}ewa dva wihova helikoptera
za potrebe akcije.
- Plan akcije u Vi{egradu i se-
lu Rui{te je bio razra|en. Do izmje-
na je do{lo tek 18. aprila ujutro u
3.30 ~asova, kada mi je u komandi
RV i PVO re~eno da helikopteri ne
mogu poletjeti zbog lo{ih vremen-
skih uslova - rekao je Ribi}.
Prema wegovim rije~ima, pi-
smeni plan akcije je vidio tek neko-
liko dana poslije, a da je informa-
cija da }e te no}i Milan Luki} bi-
ti u ku}i dobijena od na~elnika slu-
`be.
Tre}i svjedok odbrane, koman-
dir Policijske stanice Vi{egrad
Sini{a Kosori} je pred sudskim vi-
je}em rekao da je znao da }e akcija
biti sprovedena, ali da wene deta-
qe nije znao. On je dodao da vi{e-
gradski policajci nisu u~estvova-
li u akciji.
Direktor "BN televizije# Vla-
dimir Tri{i}, u odgovorima na pi-
tawa branilaca, rekao je da je vi-
{egradska ekipa wegove televizij-
ske ku}e slu~ajno saznala za akciju,
na osnovu poja~anog prisustva po-
licije i tako se na{la na mjestu do-
ga|aja.
Ju~era{wem pretresu nisu pri-
sustvovali svjedoci odbrane, pri-
padnici policije Milorad Jelisa-
vac i Neboj{a Lazi}, jer nisu bla-
govremeno obavije{teni.
¥ N. ZELENOVI]
NASTAVQENO SU\EWE SPECIJALCIMA ZA UBISTVONOVICE LUKI]A
PLAN POSLIJE AKCIJE? Na~elnik Centra javne bezbjednosti Isto~no SarajevoDragomir Andan je istakao da je na~elnik Odjeqewapolicije Boro Qubani} od wega tra`io da se pismeniplan akcije napravi tek po wenom zavr{etku
13
\ Vedran Puri{i} i Dra`en Boji}: U toku glavni pretres
LONDON- Dilovawe kokaina
u Londonu postalo je tako sofi-
sticirano da dileri sada nude do-
stavu do vrata, prenijela je Srna.
Distribucija kokaina postaje
kao bilo koja uslu`na industrija,
posluje sa klijentima kao svaka
druga dobra uslu`na slu`ba. Naj-
popularnija firma za one koji su
upu}eni u ovu problematiku je "Na-
zovi za gram#.
Novi klijenti trebuju prepo-
ruke od postoje}ih, koji im daju ~e-
tiri digitalna koda nalik na
PIN.
Centralna kancelarija vodi
klijenta koji je u stawu da godi{we
zaradi oko 800.000 funti. Posto-
ji dvanaestak dostavqa~a, tvrdi za
Bi-Bi-Si dostavqa~ koji se nazi-
va "Montana#. "Nazovi za gram#
dostavqa najkvalitetniji proiz-
vod na ku}na vrata, ~ime je elimi-
nisana mogu}nost prqavih dodata-
ka, koje ne mo`ete izbje}i kad na-
bavqate "koku# u mra~nom uglu
kluba. Dostavqa~ vam na pristojan
i qubazan na~in dostavi robu na
ku}ni prag - obja{wava "Monta-
na#.
"Montanini# klijenti nalaze
se na listi na firminim kompju-
terima. Svake ve~eri on dobija
raspored sa adresama za dostavu.
- Me|u klijentima imamo neka
slavna lica - doktore, advokate,
gradske face. Imamo i studenata
- stanuju zajedno i zabavqaju se za-
jedno s tim malim paketi}em za za-
bavu - pri~a "Montana#. Ako na-
ruxba stigne prije ~etiri ujutro,
ne mora se platiti 10 funti za do-
stavu.
U`ivawe kokaina se ra{iri-
lo sa imu}nijih slojeva dru{tva
na sve dru{tvene sfere. Sedamde-
setih godina 20. vijeka gram koka-
ina je ko{tao u vrijednosti da-
na{wih 300 funti. Danas se ista
koli~ina mo`e kupiti za 40 fun-
ti. ¥
MODERNI NA^IN RASTURAWA DROGE U LONDONU
Ku}na dostava kokaina
PODGORICA
Dre{aj pu{ten iz pritvora
PODGORICA- Podgori~anin Leon Dre{aj
(32) oslobo|en je nakon {to je 30 dana proveo u
istra`nom zatvoru u Tirani zbog sumwe da je
u~estvovao u {vercu oko kilogram i po kokai-
na, pi{u crnogorski mediji, a prenosi Srna.
Dre{aj je uhap{en 26. novembra u Albaniji
sa jo{ dvojicom Albanaca u akciji albanske po-
licije i Interpola. Nakon 30 dana provedenih
u pritvoru Dre{aj je pu{ten, a ispla}eno mu je
za svaki dan proveden u pritvoru po 60 evra na-
doknade. ¥
NESRE]A U KINI
Poginula 54 hodo~asnika PEKING- Najmawe 54 tibetanska hodo~asnika
su poginula, a vi{e od 40 je povrije|eno kada je ka-
mion sletio sa puta u kineskoj zapadnoj oblasti ^ing-
hai - saop{tili su kineski zvani~nici, a prenijele
agencije.
Nesre}a se desila kada se kamion vra}ao iz glav-
nog grada Tibeta Lase, prevoze}i tibetanske budiste
koji su bili na hodo~a{}u. Ve}ina hodo~asnika su et-
ni~ki Tibetanci iz Ganzia i Abaia, oblasti u jugoza-
padnoj kineskoj provinciji Se~uan. Pro{le godine
je u saobra}ajnim nesre}ama u Kini poginulo 100.000
qudi, dok je prema podacima Svjetske zdravstvene or-
ganizacije broj `rtava 150.000. ¥
NI[- Ni{ka policija pri-
vela je Jovicu Milanovi}a (40) iz
Ni{a zbog osnovane sumwe da je
prodavao narkotike u hotelu "Na-
is# u vrijeme dok se proslavqao
dolazak nove godine, javila je Be-
ta.
Policija je kod Milanovi}a
prona{la 168 tableta ekstazija,
1,4 grama marihuane, 3,6 grama ha-
{i{a i 2,4 grama mje{avine ko-
kaina i ekstazija, saop{teno je na
konferenciji za novinare.
U policiji su rekli da je za
~etiri dana praznika na {irem
podru~ju bilo 46 slu~ajeva naru-
{avawa javnog reda i mira, a u
samom gradu registrovano je 29
takvih incidenata.
Prekomerna je bila i upo-
treba pirotehnike, uprkos ~i-
wenici da je zaplewena velika
koli~ina. U ulici Branka Ra-
di~evi}a, me|utim, eksplodira-
la je ka{ikara, a da to niko ni-
je primijetio sve dok jedan od
vlasnika pet o{te}enih auto-
mobila nije havariju prijavio
policiji.
Policija je ukazala na ne-
sklad propisa koji reguli{u di-
stribuciju i kori{}ewe piro-
tehni~kih sredstava. Distribu-
cija je dozvoqena, a kori{}ewe
od strane maloqetnika zabrawe-
no. Upravo su djeca ta koja se naj-
vi{e "vesele# na opasan i nepri-
mjeren na~in. ¥
KRIMINAL NA PODRU^JU NI[A
Uhva}en diler
VA[INGTON - U 2004. godi-
ni 56 novinara je poginulo tokom
obavqawa posla, prenijele su agen-
cije.
To je najve}i broj ubijenih no-
vinara u jednoj godini u posqedwoj
deceniji, izjavila je En Kuper, iz-
vr{ni direktor Komiteta za za-
{titu novinara sa sjedi{tem u Wu-
jorku.
- Vlade zemaqa u kojima je ubi-
jen novinar imaju obavezu da pro-
na|u krivce i da im sude, u suprot-
nom one dozvoqavaju kriminalci-
ma da postavqaju granice u infor-
misawu gra|ana, odre|uju}i o ~emu
se sme pisati - ocijenila je Kuper.
Prema podacima wene organi-
zacije, pove}awe nasiqa u Iraku,
kao i ubistva novinara iz osvete
na Filipinima glavni su razlozi
pove}awa broja ubijenih novinara
u pro{loj godini, prenijela je agen-
cija DPA.
Najve}i broj novinara - 23 ubi-
jen je u sukobima u Iraku. Od tog
broja {est je poginulo u dva samo-
ubila~ka napada u Erbilu, na sjeve-
ru Iraka, {est je ubijeno u zasje-
dama ira~kih pobuwenika, dok su
isto toliko gre{kom ubili ame-
ri~ki vojnici. Dva novinara su po-
ginula prilikom izvje{tavawa sa
linije fronta, dva su ubijena u na-
padima, a jednog su ubili kidnape-
ri.
Na drugom mjestu po broju ubi-
jenih novinara u svijetu su Fili-
pini, gdje je tokom pro{le godine
ubijeno osam novinara. Vjeruje se
da je rije~ o ubistvima iz osvete
raznih kriminalnih grupa zbog
onoga o ~emu su ti novinari pisa-
li.
Ostalih 25 novinara ubijeni su
u drugim dr`avama svijeta. Jo{ ni-
je utvr|en motiv ubistva 17 novi-
nara.
Tokom pro{le godine ubijen je
najve}i broj novinara jo{ od 1994.
godine, kada je poginulo 66 novina-
ra, ve}ina izvje{tavaju}i sa rat-
nih podru~ja u Al`iru, Ruandi i
BiH. ¥
U 2004. GODINI UBIJENO 56 NOVINARA
METKOM NA O[TRA PERA Irak na prvom mjestu po broju ubijenih novinara - 23 apotom slijede Filipini gdje je u protekloj godini nastradalo osam predstavnika sredstava informisawa
ZELENIKA - Bra~ni par
Nikola (61) i Marija (59) Ra{e
prona|eni su ju~e mrtvi u svojoj
ku}i u nasequ Zmijica u Zele-
niki kod Herceg Novog. To je
izjavio Tanjugu istra`ni sudija
podgori~kog Vi{eg suda Miro-
slav Ba{ovi}, koji je izvr{io
uvi|aj.
Tijela je prona{ao brat po-
kojne Marije, Miodrag Jeli} iz
Zelenike, koji je, zabrinut {to
mu se sestra i zet ne javqaju na
telefon, oti{ao do wihove ku-
}e i na{ao be`ivotna tijela.
Prema rije~ima sudije Ba-
{ovi}a, bra~ni par ubijen je
o{trim sje~ivima, ali na licu
mjesta nije prona|eno nikakvo
oru`je, a ~itava ku}a je ispretu-
rana.
Prema rije~ima mje{tana i
kom{ija, Marija je ro|ena u Ze-
leniki. Poslije udaje za Nikolu,
`ivjela je sa wim u Tuzli, odakle
su se, poslije izbijawa ratnih su-
koba, vratili u rodni kraj. Spe-
kuli{e se i da je ubijeni Ra{e
bio pripadnik hrvatskih "Zen-
gi#.
Uz dosta odricawa, wih dvo-
je su prije nekoliko godina ku-
pili ku}u u Zelenici, koju su
otpla}ivali na rate.
Policija intenzivno traga
za po~iniocima ovog monstruo-
znog zlo~ina, koji je uznemirio
`iteqe Zelenike i Herceg No-
vog. ¥
RAZBOJNI[TVO U ZELENIKI KOD HERCEG NOVOG
\Zelenika: Policija obavila uvi|aj
Supru`nici na|eni mrtvi
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. janaur 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
GRADI[KA - [umsko ga-
zdinstvo Gradi{ka od 2000. godi-
ne nije upla}ivalo pet odsto od
prodanog drveta u buxet op{ti-
ne Gradi{ka. To je utvrdila fi-
nansijska policija, i nalo`ila
im da izmire dugovawa.
Ovo je za na{ list potvrdio
direktor [umskog gazdinstva
Gradi{ka Rade Gabri}. On je re-
kao da }e oni dugovawa u sarad-
wi sa op{tinskom upravom pre-
vazi}i, jer je do duga do{lo zbog
nesporazuma.
- Ve}inu para koje smo tre-
bali uplatiti u kasu na{e op-
{tine, ulo`ili smo u saradwi sa
op{tinskom upravom u rje{ava-
we mnogih problema stanovni-
{tva na ovom podru~ju - ka`e Ga-
bri} i smatra da }e u tom pogle-
du do}i do sporazuma izme|u op-
{tine i gazdinstva.
On napomiwe da su ulagawa
[umskog gazdinstva na podru~ju
gradi{ke op{tine duplo ve}a od
obaveza takse koju nisu platili
Op{tinskoj upravi od 2000. go-
dine.
- Do nesporazuma je do{lo
prije ~etiri godine, kada smo od
Op{tinske uprave potra`ivali
137 hiqada maraka za ogrevno dr-
vo, a tada smo mi po osnovu tak-
se u buxet op{tine bili du`ni
uplatiti oko 85 hiqada maraka -
ka`e Gabri}.
Veli da su tra`ili da se taj
dio kompenzira, pa da [umsko ga-
zdinstvo nastavi pla}ati taksu,
ali op{tina 2001. godine, kako
re~e , nije htjela prihvatiti kom-
penzaciju.
- Ulo`ili smo u izgradwu vo-
dovodne mre`e do Gorwih Pod-
gradaca 82 hiqade maraka, za iz-
gradwu puta u selu Kozara 64 hi-
qade maraka, a ulagali smo u iz-
gradwe puteva skoro u svim seli-
ma, godi{we oko 50 hiqada ma-
raka smo izdvajali za izgradwu
puteva, tvrdi Gabri}.
On dodaje da su u~estvovali u
izgradwi stanova za invalide, a
ove godine su ulo`ili preko 120
hiqada maraka na osnovu ~ega su
penzioneri mogli jeftinije naba-
viti ogrevno drvo za zimu.
Gabri} se nada da }e op{tin-
ska uprava shvatiti zalagawe i
pomo} koju je [umsko gazdinstvo
dalo stanovni{tvu ove op{tine,
i da }e na taj na~in kompenzira-
ti potra`ivawa.
Spremni smo, ka`e Gabri}, i
da ovaj dug reprogramiramo, ali
u tom slu~aju da op{tinska upra-
va vrati nama dug.
Sa na~elnikom op{tine Gra-
di{ka Nikolom Kraguqom nismo
mogli stupiti u kontakt, ali je
Gabri} rekao da }e se o tim po-
tra`ivawima razgovarati do no-
ve godine.
- Pri~e da je {umarstvo pod-
leglo nekakvoj op{toj krimina-
lizaciji, i ubrajawe na{eg ga-
zdinstva u tu pri~u mi odbacuje-
mo. Tvrdim da kod nas nema kri-
minala, a to su potvrdile i inter-
ne kontrole i kontrole Kancela-
rije visokog predstavnika, ka`e
Gabri}. On isti~e da je finansij-
ska policija na vrijeme vr{ila
kontrolu, za {ta su, ka`e, pla-
}eni ne bi bilo ni ovih proble-
ma sa Op{tinskom upravom.
- Mi sve svoje obaveze pla}a-
mo, a nama mnogi duguju, pa se pi-
tam kada }e se prema nama dugova-
wa izmiriti, u ~emu ko~nicu pred-
stavqaju sudovi - rekao je Gabri}.
Napomenuo je da potra`iva-
wa [umsko gazdinstvo mora vr-
{iti putem utu`ivawa, i kada
dobije presude opet ne mogu na-
platiti svoja potra`ivawa.
- Tu`ili smo Drvnu industri-
ju Podgradci za milion i 12 hi-
qada maraka duga, koje smo rani-
je i reprogramirali, kasnije smo
ih tu`ili i za 716 hiqada mara-
ka duga iz 2002. i pro{le godine,
spremamo tu`bu protiv wih na
jo{ 700 hiqada maraka po osno-
vu kamata koje je utvrdila finan-
sijska policija - obja{wava Ra-
de Gabri}.
On ka`e da pored DIPO
[umskom gazdinstvu duguju i Bor-
ja Tesli} i privatno preduze}e
Drini} vodenica iz Srpca.
¥ B. VELENDE^I]
[UMSKO GAZDINSTVO GRADI[KA14
\Gradi{ka: Jedni drugima duguju
PARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUPARE PROMA[ILE KASUUlagawa [umskog gazdinstva na podru~ju gradi{ke op{tine duplo ve}a od obaveza takse koju nisu platiliOp{tinskoj upravi od 2000. godine, tvrde u ovompreduze}u. Nesporazum oko takse
SOKOLAC - U Ustano-
vi za pred{kolsko obrazova-
we i vaspitawe u Sokocu bo-
ravi trideset petoro djece.
To je svega tre}ina od bro-
ja koliko mo`e primiti ova
ustanova.
- Osnovni razlog ovako
malog broja djece koja bora-
ve kod nas su problemi sa gri-
jawem prostorija. Naime, na-
{a ustanova prikqu~ena je
na centralno grijawe, kojeg
ove zime u Sokocu nema, jer
gradska toplana uop{te ne
radi. Svoje prostorije zagri-
javamo kvarcnim pe}ima,
{to, naravno, nije adekvat-
no grijawe - ka`e direktor
Ustanove za pred{kolsko
obrazovawe i vaspitawe u
Sokocu Biqana Kosori}.
U zgradi ove ustanove na-
stavu poha|aju i u~enici pr-
vog i drugog razreda osnovne
{kole Sokolac, {to ovaj
problem ~ini jo{ ve}im. Na
vidiku je i rje{ewe.
- Direktor Osnovne
{kole i ja dostavili smo
projekat za grijawe na{e
ustanove i {kole me|una-
rodnoj organizaciji "Si-
mik# od koje smo dobili po-
zitivan odgovor. U realiza-
ciji ovog projekta dijelom
bi trebalo da u~estvuje i op-
{tina - ka`e direktor Bi-
qana Kosori}.
Problemi sa grijawem,
me|utim, nisu jedini razlog
malog broja djece u sokola~-
kom obdani{tu. Lo{a eko-
nomska situacija u kojoj se
nalazi ve}ina roditeqa vje-
rovatno ima i ve}i uticaj na
to. Ovda{wa privreda goto-
vo da i ne radi, pa roditeqi-
ma nije lako da odvoje 100 ma-
raka mjese~no, koliko izno-
si cijena cjelodnevnog borav-
ka u jaslicama ili vrti}u.
Ina~e sokola~ka Usta-
nova za pred{kolsko vaspi-
tawe i obrazovawe, u kojoj
ima 13 zaposlenih, samo di-
jelom se finansira od upla-
ta. U buxetu op{tine, koji je
usvojen ovih dana, u 2005. go-
dini planirano je 55 hiqada
maraka za ovu ustanovu, {to
}e, kako se predvi|a, biti do-
voqno za neto plate zaposle-
nih, a ostalo bi trebalo za-
raditi od uplata roditeqa.
To bi bilo mnogo lak{e
kada bi se pove}ao broj naj-
mla|ih Soko~ana koji dola-
ze u dje~ije obdani{te, ali se
on, na`alost, iz godine u go-
dinu smawuje.
¥ B. G.
PRED[KOLSKO VASPITAWE I OBRAZOVAWE U SOKOCU
Obdani{te poluprazno PRIJEDOR
^iste minska poqa
PRIJEDOR - Na podru~ju prijedorske
op{tine u protekloj godini je pregledano i
o~i{}eno 86 lokacija od minsko-eksploziv-
nih sredstava na povr{ini od 34 hiqade kva-
dratnih metara.
U akcijama prikupqawa naoru`awa, pre-
ma podacima Odjeqewa za civilnu za{titu
Prijedor, prikupqeno je 1556, ru~nih bombi,
521 tromblon, 101 osa i ru~ni baca~, 23 pro-
tivpje{adijske mine, oko 23 hiqada munici-
je razli~itog kalibra i mnogo drugog rat-
nog materijala. U ovim akcijama oduzeto je
~ak i naoru`awe iz Drugog svjetskog rata.
Stru~ni saradnik za civilnu za{titu
Dra{ko \enadija, isti~e da gra|ani u toku
prazni~nih dana prekomjerno koriste vatre-
no oru`je i pirotehni~ka sredstva, zbog ~e-
ga je bezbjednost gra|ana smawena.
S obzirom da se primi~e Bo`i} i Srp-
ska nova godina, apeluje se na gra|ane da ma-
we koriste oru`je i pirotehni~ka sredstva.
¥ C. D.
BILE]A - U Bile}i i osta-
lim isto~nohercegova~kim mje-
stima ovih dana po~ela je proda-
ja ribe uzgojene u prvom ribwa-
ku podignutom na Bile}kom jeze-
ru.
Prvi ribwak izgra|en je ne-
daleko od potopqenog izvora
Trebi{wice ispod same Bile}e,
a vlasnik je Dragan Mrkaji} iz
ovog mjesta. Prva riba uba~ena
je prije {est mjeseci, a radi se o
{aranu i kalifornijskoj pastrm-
ci. Stru~waci tvrde da je riba iz
Bile}kog jezera odli~nog kvali-
teta, a ukus joj daje ~ista i zdra-
va voda, bez muqa i blata, pogo-
tovo {to je izvor Trebi{wice
sasvim blizu.
- Za pola godine u ovom rib-
waku uzgoji se 20 tona ribe. Sve
to obave ~etiri radnika. Kori-
stio sam povoqne kredite, ulo-
`io dosta i vlastitih sredstava,
a investiciju je pojeftinilo to
{to sam dosta toga i sam uradio
- pri~a Mrkaji}.
On planira da pro{iri rib-
wak, a da potom krene i sa pre-
radom i su{ewem ribe, pogotovo
{arana. Sve }e naravno zavisiti
od toga da li }e riba iz prvog
ribwaka na Bile}kom jezeru pro-
na}i kupce. Ukoliko posao kre-
ne Mrkaji} uskoro planira da za-
posli jo{ nekoliko radnika, po-
gotovo ako se ostvare planovi sa
preradom ribe.
Najve}i problem u tome da
nivo vode u Bile}kom jezeru osci-
lira. Ribwak je, me|utim, izgra-
|en na mjestu gdje je voda veoma du-
boka pa su {anse za nastanak
ozbiqnijih {teta ipak male na-
daju se ovdje. Do {tete mo`e do-
}i jedino ukoliko Bile}ko jeze-
ro skoro potpuno presu{i, {to
se, za 38 godina koliko postoji,
dogodilo samo jednom.
Stru~waci tvrde da je Bile}-
ko jezero kao stvoreno za uzgoj
ribe prvenstveno zbog wenog kva-
liteta, ali se mnogi ne usu|uju
da izgrade ribwake zbog nestal-
nog nivoa vode. Ukoliko prvi
ribwak bude uspje{no radio vje-
rovatno }e Mrkaji}evim stopa-
ma krenuti i drugi zaintereso-
vani za proizvodwu ribe.
¥ [. A.
RIBOGOJILI[TE NA BILE]KOM JEZERU
Voda ribi daje ukusZa pola godine u ribwaku na Bile}kom jezeru utovi se oko 20 tona ribe
DOBOJ - U Petrovu na Ozre-
nu ovoga proqe}a trebalo bi da ot-
po~ne proizvodwa obu}e. U tom smi-
slu sa fabrikom "Obu}a# iz Zvor-
nika potpisan je protokol o po-
slovno-tehni~koj saradwi.
Ovim dokumentom preliminar-
no su utvr|ena prava i obaveze stra-
te{kih partnera na projektu nazva-
nom "Pokretawe obu}arske proiz-
vodwe - "[ivaona Petrovo#.
Op{tina Petrovo ima zadatak
da obezbijedi uslovan proizvodni
prostor sa svom potrebnom doku-
mentacijom, ali i da organizuje pre-
voz 36 radnika do Zvornika radi
trideset dana obuke u tamo{woj
fabrici. Ve} je odre|eno je da }e
se proizvodwa obavqati u objektu
nastavnog centra "Lu`awak" u Pe-
trovu.
¥ Sl. P.
SARADWA PETROVA I ZVORNIKA
Nove cipele sa Ozrena
\Ribwak na Bile}om jezeru: Riba se dobroprodaje
[EKOVI]I - Potkraj de-
cembra komunalci i elektri-
~ari, sru{i{e stari hrast u
[ekovi}ima, za koji su vezane
mnoge pri~e i ispod kojeg su na-
~iwene silne fotografije, gdje
su se qudi nekada odmarali u
hladovini...
Ni najstariji mje{tani ne
znaju koliko je bio star e i ne
zna koliko je star. Takvog ka-
kav je bio upamtili su ga svi.
Prema pri~ama s koqena na ko-
qeno nekada{we mlado drvo
ostalo je usamqeno uz livadu
pored rijeke Driwa~e gdje }e
mnogo kasnije izni}i dana{wi
grad [ekovi}i.
U Drugom svjetskom ratu,
stari hrast je dobio i istorij-
ski zna~aj. Iza wega je wega opa-
qen prvi metak na obli`wu
`andamerijsku stanicu.
Taj metak je ispaqen iz
ustani~ke pu{ke. U tada{woj
`andarmerijskoj stanici za-
tvorile su se usta{e sprema-
ju}i se za hap{ewe vi|enijih
[ekovqana.
I tog 5. avgusta 1941. godi-
ne u ranu zoru, naoru`ani vila-
ma, grabqama i sa 12 pu{aka,
ustanici su napali usta{ko
upori{te i oslobodili ve}
desetine zatvorenih Srba koje
su spremili za deportovawe u
koncentracione logore.
Na hrastu od tog vremena
pa sve do ovih dana stajala je
plo~a na kojoj je napisano da
je sa tog mjesta na ̀ andermerij-
sku stanicu pucao i `ivot iz-
gubio ustanik Ne|o Meki}.
Gdje je zavr{ila plo~a koja go-
vori o svijetloj ratni~koj pro-
{losti [ekovqana po ~emu su
bili nadaleko poznati u pome-
nutom ratu, za sada je nepozna-
to.
Potomci poginulog Ne|e
Meki}a smatraju da je mogao da
se sa~uva stari hrast za koji je
vezana istorija [ekovi}a. Mo-
glo je i na boqi na~in da se ot-
kloni opasnost od natrulog
hrasta koji je priprijetio
obli`wim objektima i pro-
laznicima, da mu se podsjeku
grane, ali da se ostavi glavni-
na stabla na kojoj je plo~a sta-
jala...Nije to obi~an hrast...po-
magao je generacijama i u sje}a-
wima i u orijentaciji.
Neko je ipak druga~ije mi-
slio i uradio, na razmi{qaju-
}i da stari hrast nije samo
obi~no drvo. On je simbolizo-
vao ̀ ivot i wegovu prolaznost,
ali i neprolazne uspomene. On
je bio svojevrstan spomenik iz
pro{losti iz koje je stvarana
nekada poznata {ekova~ka tra-
dicija.
¥ B. MIQANOVI]
\ Stari hrast u [ekovi}ima: Pamti}e ga i stari i mladi
NEMA VI[E STAROG HRASTA Godine 1941, po~etkom avgusta,od starog hrasta pukla je prvaustani~ka pu{ka
KAPITAL[umsko gazdinstvo Gradi{ka
gazduje povr{inom 15 hiqada hek-
tara dr`avnih {uma i {est hiqa-
da hektara {uma u privatnoj svo-
jini.
- S obzirom na raspore|enu
drvnu masu preko pet miliona kub-
nih metara, godi{we sije~emo oko
46 hiqada neto drvne mase, ili 76
hiqada bruto drvne mase - ka`e
Rade Gabri} i dodaje da su sve svo-
je obaveze na vrijeme izvr{avali
prema svim institucijama.
NESTAO JEDAN BIQEG U [EKOVI]IMA
PARE PROMA[ILE KASU
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
GRADI[KA - Odjeqewa za
prostorno ure|ewe i za stambe-
no- komunalne poslove op{tine
Gradi{ka nalaze se u baraci, u
drugom dijelu grada u odnosu na
kabinet na~elnika i ostala odje-
qewa dok su Odjeqewe za finan-
sije te kancelarije Skup{tine
op{tine u tre}oj zgradi. Na~el-
nik op{tine Gradi{ka Nikola
Kraguq gra|anima obe}ava da }e
ulo`iti sve napore da se ove go-
dine osposobi zgrada u koju bi se
preselila cijela administracija
op{tinske uprave.
- Ciq nam je da cijelu op{tin-
sku organizaciju stavimo pod jedan
krov, kako bi maksimalno bili na
usluzi gra|anima, i da oni svoje
potrebe mogu zavr{iti vrlo lako
i brzo - izjavio je Kraguq.
Iz buxeta op{tine kupqena
su dva sprata zgrade u centru gra-
da, odnosno oko dvije hiqade kva-
drata kancelarijskog prostora
od Ministarstva finansija.
- Poku{avamo obezbijediti
prilaz do nove zgrade op{tin-
ske uprave, i u saradwi sa Mini-
starstvom finansija zamijeniti
i doplatiti prostor u prizemqu
koji je po na{em planu predvi-
|en za {alter salu - ka`e Kra-
guq.
Ukoliko Ministarstvo fi-
nansija i op{tinska uprava po-
stignu dogovor, Kraguq ka`e da
}e ve} u proqe}e administraci-
ja po~eti preseqavati u novu
zgradu. Tada }e op{tinska upra-
va raditi na jednom mjestu.
¥ B. V.
U GRADI[KOJ OP[TINSKOJ UPRAVI
Administracijana jednom mjestu
DOBOJ - Op{tina Doboj, za-
hvaquju}i doma}inskom odnosu,
sa~uvala je sav sopstveni poslov-
ni prostor i gara`e. Za razli-
ku od mnogih drugih koje su svoj
prostor rasprodale, dobojska op-
{tina to nije u~inila.
Ali uprkos tome, op{tina
}e ostati i bez prostora i bez ga-
ra`a s obzirom na to da je na ni-
vou Republike Srpske donesen
Zakon o prodaji poslovnog pro-
stora i gara`a.
- Taj zakon se jo{ uvijek ne
primjewuje, jer su ga stopirali
Bo{waci. Ulo`ili su veto zbog
toga {to su, prema wihovom mi-
{qewu, ugro`eni vitalni inte-
resi budu}i da po tom zakonu
prednost u otkupu ima onaj kori-
snik koji se trenutno nalazi u
poslovnom prostoru. Bo{waci
tra`e da se u obzir uzmu korisni-
ci koji su u poslovnom prostoru
bili 1991. godine - ka`e na~el-
nik op{tine Doboj, Obren Pe-
trovi}.
On isti~e da bi novac od
prodaje tih poslovnih prostora
i gara`a odlazio u republi~ku
kasu, a samo mali dio vra}ao bi
se op{tini.
- U Doboju ima 156 poslovnih
prostora i oko tri stotine gara-
`a koje podlije`u primjeni ovog
zakona. Smatram da je Doboj po
tome jedan od najugro`enijih u
Srpskoj, jer bi na taj na~in iz-
gubio velika buxetska sredstva
- nagla{ava Petrovi}.
Istina, ovdje je 2000. godine
bilo nagovje{taja da bi treba-
lo krenuti sa prodajom poslov-
nih prostora i gara`a, ali na
tome se i zavr{ilo. U me|uvre-
menu, Visoki predstavnik je za-
branio takav vid trgovine do do-
no{ewa zakona pa je na taj pro-
blem, kona~no stavqena ta~ka.
- U poslovnim prostorima
trenutno je smje{teno mnogo ne-
vladinih i dru{tvenih organi-
zacija, koje bi se na{le u te{koj
situaciji ako bi se taj prostor
prodao. Op{tini, tako|e, ne bi
bilo nimalo lako, jer bi te{ko
mogla da na|e drugi adekvatan
smje{taj, koji bi, uz to, trebalo
i pla}ati - veli Petrovi}.
U buxet se, prema wegovim
rije~ima, godi{we sliju ne ma-
la sredstva od kirija ne samo za
poslovni prostor, ve} i za gara-
`e. A kada bi dru{tvene i hu-
manitarne organizacije, koje su
oslobo|ene kirije, pla}ale za-
kupninu, onda bi u buxet oti{lo
vi{e od dva miliona maraka go-
di{we.
- Prodajom nekih poslovnih
prostora mogli bi smo, na izvje-
stan na~in, dopuniti buxet, ali
u tome ne}emo uspjeti. Znatan
dio tog poslovnog prostora smo
renovirali, ulo`ili velika
sredstva, a namjeravali smo i
druge da preuredimo. Nekoliko
organizacija o~ekuje to, ali sa-
da nema logike da u te svrhe ula-
`emo novac, kada }e taj prostor
koristi neko drugi - zakqu~uje
Obren Petrovi}. ¥ Sl. P.
POSLOVNI PROSTORI I GARA@E U DOBOJU
Op{tina ostalakratkih rukava
MRKOWI] GRAD - Sa pr-
vim swe`nim padavinama o`i-
vjeli su i skija{ki tereni u Tu-
risti~kom centru "Balkana#,
udaqenom ~etiri kilometra od
Mrkowi} Grada. Naime, svakim
danom sve je vi{e skija{a, re-
kreativaca, koji dolaze Balka-
ni u pohode kako bi se odmorili,
sankali, skijali i u`ivali u pre-
krasnoj prirodi, uz dva jezera, i
u kro{wama stoqetnih stabala
smr~e i jele.
Posebna atrakcija, za posje-
tioce, su dva jezera, koja su, zbog
izuzetno niskih temperatura,
"okovana# debelom ledenom plo-
~om. Po ledu Malog i Velikog
jezera ima dosta tragova divqa-
~i, koja slobodno prelazi preko
jezera.
I mnogi posjetioci odva`e
se da pro{etaju zale|enom povr-
{inom jezera, tvrde}i da je led
siguran po{to wime {etaju zvi-
jeri, koje imaju prirodni instikt
za sigurnost. Ima ~ak i onih hra-
brijih koji se na jezerskoj lede-
noj plo~i kli`u i igraju hokej
na ledu. ¥ S. D.
"BALKANA" KOD MRKOWI] GRADA
Balkana u bijelom ruhu: Raj za turiste
Led okovao jezera
NOVI GRAD - Poslije dvana-
est godina nesre}e, porodica Da-
ki} do~ekala je Novu godinu u svo-
joj ku}ici. Istina, bez struje i vo-
de i sa nenaba~enim zidovima. Ali
ipak veselili su se u svojoj ku}i.
Pedesetogodi{wi Mile sa supru-
gom Du{ankom i majkom Milevom
koja ima 86 godina za ovih dvanaest
godina promijenili su nekoliko
privremenih smje{taja. Vaqda je
sudbina tako htjela.
Nevoqe ove porodice po~ele
su u qeto 1992. godine. Ku}a im je
bila u ]orkova~i na Suvoj me|i.
Wihove kom{ije, muslimani, su ih
tada otjerali a ku}u i imawe spa-
lili. Preselili su se Daki}i ne-
koliko kilometara daqe u selo
@irovac kod Dvora na Uni, na pod-
ru~ju Republike Srpske Krajine.
Me|utim za vrijeme "Oluje#
morali su opet bje`ati. Put ih je
odveo u Stojanovce kod Rume gdje su
se zadr`ali samo jednu zimu. Potom
se vra}aju bli`e zavi~aju. [est go-
dina stanovali su u muslimanskoj
ku}i u Buquku kod Novog Grada.
Poslije delo`acije odlaze u Gor-
we Matavaze, selo dvadesetak kilo-
metara udaqeno od Novog Grada. U
me|uvremenu, od op{tine su, kao
izbjeglice, dobili zemqi{te za
gradwu ku}e u Dowim Matavazima.
S obzirom da u{te|evine nisu
imali, a niti je ko od wih bio za-
poslen, za Daki}e je gradwa ku}e
tada bila samo puki san. U Gorwim
Matavazima za dvije godine promi-
jenili su pet smje{taja. Prvo u ne-
kakvim ku}ercima i vikendici, da
bi na kraju zavr{ili u tro{noj i
napu{tenoj {tali. I sve to na po-
~etku dvadeset prvog vijeka.
-E moj sinko, danono}no sam bi-
la bolesna i prehla|ena u toj {ta-
li.
Najgore je bilo kada pada ki-
{a. Svuda okolo proki{wava, a mi
jadni premje{taj se iz jednog u dru-
gi }o{ak. Sve misle}i da je tamo
boqe. [ta ti vrijedi zalo`iti va-
tru kada se vidi kroz daske. Naj~e-
{}e sam tako odala po selu samo
da mi dan pro|e i da se malo zgri-
jem. Niko sirotiwi ne vjeruje. Ali
eto ima i dobrih qudi. Pomogo{e,
bogami mom Mili i evo napravi{e
nam ku}u sa dvije prostorije. Do-
sta za nas troje - ka`e baka Mile-
va.
Prilikom posjete nismo zate-
kli kod ku}e Milu, oti{ao je ka-
`u u Gorwe Matavaze.
-Mora jadan da odradi, bar ma-
lo, qudima {to su nam ispilali
gra|u za ku}u i koji su pomagali da
je gradimo. Ode on tako ~esto. Ci-
jepa qudima ili radi neke druge
poslove. Nekad mu neko i plati ne-
{to. Presretni smo {to smo kra-
jem pro{le godine kona~no useli-
li u na{u ku}u.Te{ko je i bez hra-
ne smo, ali uvijek neko iz sela dad-
ne ne{to. Ove godine na`alost ni-
smo uspjeli kupiti sviwu da je uhra-
nimo. Ne znamo {ta }emo. Bijeda
pritisla. Ali vaqda }e biti boqe
- dodaje snaha Du{anka.
U ]orkova~u, wihov rodni
kraj, Daki}i se ne ̀ ele vratiti. A
i nisu imali gdje kada im je sve spa-
qeno. Osim toga, ka`u Daki}i, se-
lo danas pripada op{tini Bosan-
ska Krupa koja je u federaciji BiH.
Ne `ele oni da se vrate tamo oda-
kle su ih wihove kom{ije ka`u bez
razloga prije dvanaest godina otje-
rali.
Kada bi bar ove godine dobili
struju Daki}i isti~u lak{e bi bi-
lo. Ovako najgore je izdr`ati duge
zimske no}i. Rano se smra~i, a i
drva nema dovoqno. Nema im druge
ve} da se umotaju u vojni~ku }ebad
koju su dobili kao humanitarnu po-
mo} pa da tako ~ekaju da svane no-
vi dan.
¥ V. BABI]
MATAVAZI KOD NOVOG GRADA
PRWAVOR - Prvu bebu u ovoj go-
dini u prwavorskom porodili{tu ro-
dila je Biqana Milovanovi} iz Dri-
jena. Majku i tek ro|enog malog Dar-
ka u porodili{tu je posjetio na~el-
nik op{tine Prwavor Vlado @ivko-
vi}. On je, tom prilikom, prvoj ovogo-
di{woj bebi darivao dukat.
- Ovo mi je drugo dijete. Imam jed-
nu djevoj~icu od dvije i po godine. Hva-
la svima na poklonima. Drago mi je
{to sam ba{ ja rodila prvu bebu ove
godine a posebno {to je beba dobro i
zdravo - pri~a majka Biqana.
S obzirom na to da je porod dobro
protekao, a beba zdrava, Biqana ne
krije svoje zadovoqstvo. Zadovoqni
su i u Domu zdravqa jer je ovo, do sa-
da, prva posjeta porodili{tu jednog
op{tinskog funkcionera. Porodili-
{te ove godine navr{ava stotinu go-
dina rada. Namje{taj i medicinski in-
ventar u porodili{tu stari su preko
trideset godina pa je zaposlene u Do-
mu zdravqa obradovalo i to {to je za
poboq{awe uslova rada u porodili-
{tu ovogodi{wim op{tinskim buxe-
tom planirano 80 hiqada maraka.
- Prwavorsko porodili{te je pe-
to u Republici Srpskoj po broju poro-
|aja. Samo u toku pro{le godine ovdje
je obavqeno 236 poroda. S obzirom na
to u kakvim uslovima radimo i da je na-
{e porodili{te malo, mi smo preza-
dovoqni - naglasila je dr Branka Vuk-
manovi}, ginekolog koja je porodila
Biqanu. Pored na~elnika prvu ovo-
godi{wu bebu i sre}nu majku darivao
je i Bebi {op iz Prwavora koji to ~i-
ni ve} godinama. ¥ B. M.
PRVA OVOGODI[WA BEBA U PRWAVORU
Biqana i Darko: Na~elnik poklonio dukat
Daki}i pred novom ku}om: Pomogli dobri qudi
Dar za Darka
DAKI]I U SVOJOJ KU]ITro~lana porodica Daki} koju su muslimani protjeraliiz ]orkova~e sa Suve me|e prije dvanaest godina, uo~iNove godine uselili su u ku}u ~iju su izgradwu pomoglidobri qudi
PROGRAMSKA orijentacija
Skup{tine op{tine Zvornik u
2005. godini, javqa Slobodanka Sa-
vi}, bi}e o`ivqavawe poqopri-
vredne proizvodwe, male privrede,
kao i pru`awe podr{ke svakom vi-
du privatne inicijative koji }e po-
spje{iti zapo{qavawa. Skup{ti-
na }e sara|ivati sa Op{tinskom
izbornom komisijom na priprema-
ma i organizaciji izbora u mjesnim
zajednicama, a poseban akcenat bi-
}e stavqen na sprovo|ewe Dejton-
skog sporazuma. Posebno se to od-
nosi na one wegove dijelove u vezi
sa nadle`nostima lokalnih skup-
{tina ili op{tinskih organa upra-
ve.
Skup{tina op{tina }e, u skla-
du sa Zakonom o lokalnoj samoupra-
vi, "u mjeri koja je mogu}e#, obezbi-
jediti proporcionalnu zastupqe-
nost konstitutivnih naroda kod za-
po{qavawa u oranima lokalne sa-
mouprave.
Neprestano }e se sa resornim
ministarstvima rje{avati pitawe
statusa izbjeglog i raseqenog sta-
novni{tva na podru~ju op{tine,
kao i statusa boraca, vojnih inva-
lida i porodica poginulih bora-
ca.
Odbornici op{tinskog parla-
menta Bile}e, informi{e na{ do-
pisnik [}epan Aleksi}, za zamje-
nika na~elnika te op{tine, ve}i-
nom glasova, izabrali su Vasa [a-
renca iz Partije demokratskog pro-
gresa, koji je do sada radio u Fa-
brici otkovaka i armatura u tome
mjestu. Na~elnik op{tine Bile}e
Miladin Samarxi} na to mjesto
predlo`io je Darka Male{evi}a
iz Srpske demokratske stranke, ali
nakon {to prijedlog nije dobio do-
voqan broj glasova, odborni~ka ve-
}ina je i predlo`ila izglasala svo-
ga kandidata.
Buxet op{tine Bile}a za 2005.
godinu, koje je predlo`io na~elnik
tako|e nije prihva}en. Skup{tin-
ska ve}ina imala je primjedbe oko
brojnih stavki, pa je buxet vratila
na doradu, a bi}e kako je re~eno
razmatran na nekoj od narednih sjed-
nica u ovom mjesecu.
Buxet op{tine Rogatica za ovu
godinu, izvje{tava Sreten Mitro-
vi}, trebalo bi da dostigne 3,1 mi-
liona maraka i za ~etiri posto ve-
}i je od procjene ostvarewa u
2004.godini. U planiranim buxet-
skim sredstvima prihodi od pore-
za zastupqeni su sa preko 61 posto.
Neporeski prihodi planirani su
sa 34 i teku}e pomo}i sa ne{to vi-
{e od 4,2 posto. Poreske prihode
~ini porez na promet proizvoda i
usluga sa skoro 81 procenat, koje
uglavnom treba da obezbijede pre-
ko dvije stotine privatnih radwi
i oko sedamdeset privatnih predu-
ze}a.
Odbornici Skup{tine op{ti-
ne Sokolac, na sjednici odr`anoj
pred novogodi{we praznike, usvo-
jili su Odluku u buxetu op{tine
za 2005. godinu, kojom su planira-
ni prihodi u iznosu od 3,5 miliona
maraka.
Na{ novinar Branko Gajevi}
pi{e da poreski prihodi iznose 2,3
miliona maraka. [to se rashoda ti-
~e, za rad op{tinske uprave plani-
rana su sredstva od 840 hiqada ma-
raka i to je najve}a stavka u buxe-
tu. Iz buxeta za 2005. godinu bi}e
izdvojeno i 238.200 KM za sportsku
dvoranu koja se gradi u Sokocu. Me-
|utim, radi se o sredstvima kojima
}e biti izmirene ve} stvorene oba-
veze prema izvo|a~ima radova. Na
sjednici Skup{tine op{tine vo-
|ena je vi{e~asovna rasprava, jer je
bilo dosta primjedbi na prijedlog
buxeta, tako da je on usvojen tije-
snom ve}inom glasova. ¥
AKTIVNOSTI OP[TINSKIH SKUP[TINA SRPSKE
BUXET U PRVOM PLANU U Sokocu je buxet op{tine pro{ao na mala vrata,odnosno odlukom skup{tinske ve}ine, dok je u Bile}ipredlo`eni buxet vra}en na doradu
VI[EGRAD - Odbornici
Skup{tine op{tine Vi{egrad na
ju~era{woj prvoj vanrednoj sjedni-
ci usvojili su rebalans buxeta za
2004. godinu, kojom su sva preko-
ra~ewa u prihodima i rashodima,
u iznosu od 450 hiqada maraka ve-
rifikovana, jer su, kako je obra-
zlo`eno, ova sredstva podijeqena
buxetskim korisnicima.
Jednoglasno je usvojen zakqu-
~ak da se od ministarstva finan-
sija RS zatra`i revizija buxeta i
wegovog izvr{ewa za 2004. godi-
nu. Na dana{woj sjednici nije ras-
pravqalo o nacrtu buxeta za ovu
godinu, jer je na jednoj od prethod-
ni sjednica usvojena odluka o pri-
vremenom buxetskom finansiraju.
¥ S. H.
15
srijeda, 5. januar 2005.BAWA LUKA
"PALAS#
PRINCEZIN DNEVNIK 2:
PONOVO PRINCEZA - roman-
ti~na komedija
Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-
jus
Termini: 21
PRQAVI PLES 2 : NO]I
HAVANE - romanti~na pri~a
Uloge: Diego Luna, Romola Ga-
rai
Termini: 17.30, 19.15
ME]AVA I DJEDA MRAZ -
dje~iji film
Termini: 17
CELULAR - akcioni triler
Uloge: Kim Besinxer, Kris
Evans
Termini: 19
EGZORCIST, ISTJERIVA^
\AVOLA: PO^ETAK - horor
Uloge: Stelan Skarsgard, Iza-
bela Skorupko
Termini: 21.15
MULTIPLEKS "KOZARA#
PRINCEZIN DNEVNIK 2:
PONOVO PRINCEZA - roman-
ti~na komedija
Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-
jus
Termini: 17.45, 20
IZBAVITEQI - novi mega
hit produkcije Dizni/Piksar
Termini: 17, 19, 20.30
ALEKSANDAR VELIKI -
istorijski spektakl
Uloge: Kolin Farel, An|eli-
na Xoli, Val Kilmer, Entoni Hop-
kins
Termini: 17.30, 21
TRAUMA - triler
Uloge: Kolin Firt, Mena Su-
vari
Termini: 22.30
TAKSI - komedija
Uloge: Kvin Letif, Ximi Fe-
lon
Termini: 22.15
(Na redovnom repertoaru od
6.1.2005)
¥ Pripremio M. F.
RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR
BIOSKOPI
U vrijeme elektronske po{te
i poruka putem mobilnih tele-
fona koji na `eqenu adresu sti-
`u istog trena, klasi~ne papir-
ne ~estitke gotovo da su zabora-
vqene.
Bez obzira na to {to ne ko-
{taju mnogo, malo ko se odlu~i da
na ovaj na~in rodbini, prijateqi-
ma i dragim osobama ~estita pra-
znike.
Brzina i pojednostavqen na-
~in slawa poruka razli~itih sa-
dr`aja posredstvom Interneta i
mobilnog telefona, uticala je
da u po{tanske sandu~i}e, po{ta-
ri ~e{}e ubacuju ra~une za re-
`ijske tro{kove, a sve mawe
ukra{ene hartije ispisane ruko-
pisom.
[ta je uticalo da na{i su-
gra|ani izgube naviku slawa
klasi~nih ~estitki i razgled-
nica, te{ko je objasniti, kada
je poznato da ve}ina qudi u na-
{em dru{tvu ne koristi elek-
tronsku po{tu, ali ipak ne {a-
qe ~estitke.
Najve}i "krivac#, po svemu
sude}i, je mobilni telefon. U
novogodi{woj no}i pokazali su
koliko zna~e Bawolu~anima.
Naime, prema podacima ope-
ratera mobilne telefonije
"Mobis#, u novogodi{woj no}i
poslato je sedam miliona svih
vrsta SMS poruka. Ovo predu-
ze}e je svojim korisnicima pred
novogodi{we praznike ponudi-
lo ve}i izbor muzi~kih i gra-
fi~kih poruka.
Papirne su jedino kupova-
li na{i stariji sugra|ani, ko-
ji nikad nisu ni prestajali da
{aqu ~estitke putem obi~ne
po{te.
Kako pri~a prodavac Veqko
Mali}, ~estitke se slabije pro-
daju nego pro{le godine, a vjeru-
je da razlog za to nije ni{ta dru-
go nego neima{tina.
- Ima onih koji {aqu ~estit-
ke da bi po{tovali tradiciju,
ali to je sve. Mladi ih uop{te ne
kupuju, pa ~ak ni da po{aqu mom-
ku ili djevojci. Mogao bih izbro-
jati na prste koliko sam ~estit-
ki prodao pred novogodi{we pra-
znike - pri~a Veqko.
U po{tama se ne `ale toli-
ko.
Ka`u da je slawe poruka u
svih 260 po{ta {irom Srpske ove
godine bilo 30 odsto ve}e u odno-
su na pro{lu. Sve po{te su nudi-
le veliki izbor ~estitki ~ije su
cijene bile od 20 feninga do mar-
ke i po.
Direktor sektora marketin-
ga u Srpskim po{tama Goran Ma-
xar ka`e da je primjetno pove}a-
we interesovawa, kako gra|ana
tako i pravnih lica za slawe ~e-
stitki.
- Mo`da se qudi ipak vra}a-
ju starim kulturnim trendovima.
Kada je rije~ o brzini dostave,
mo`emo re}i da je po{ta preda-
ta danas u Prijedoru sutra ve} u
Trebiwu - kazao je Maxar.
Kad se {aqe za inostranstvo,
isporuke se vr{e periodi~no, pa
po{ta, zavisno od zemqe u koju je
upu}ena, sti`e najvi{e za ~eti-
ri do pet dana.
Za jednu novogodi{wu ili bo-
`i}nu ~estitku potrebno je iz-
dvojiti od 0,50 feninga do jedne
i po marke. ^estitke koje svira-
ju kad ih otvorite ko{taju dvije
marke. Cijena po{tanske marki-
ce za gradove u Srpskoj je 50 fe-
ninga, a za inostranstvo jedna
marka.
Bilo kako bilo, svi su slo-
`ni u jednom - va`no je da se ~e-
stita. Mawi je problem koji }e
se na~in za to izabrati.
¥ D. NOVKOVI]
D. TRI[I]
Izgradwa parka "Petar
Ko~i}# odvija se br`e nego
{to je planirano. Direktor
preduze}a "Stefan Milu-
tin# Stevo Milutinovi} ka-
`e da se izgradwa muzi~kog
paviqona i radovi na isko-
pavawu privode kraju.
- Zavr{ava se i hidro i
termoizolacija, a zatim sli-
jede radovi na povr{ini ze-
mqe. To podrazumijeva, pri-
je svega, izgradwu amfitea-
tra, odnosno male muzi~ke
scene, koja je projektom pred-
vi|ena - rekao je Milutino-
vi} i dodao da su radovima
pogodovali vremenski uslo-
vi.
Milutinovi} je naglasio
da je ura|en najslo`eniji dio
posla. Najva`nije je da is-
kopavawa budu zavr{ena do
proqe}a, kako ki{e ne bi
ometale radove.
- Predvi|eno je da do po-
lovine godine Bawa Luka do-
bije novoure|eni park u cen-
tru grada i izvjesno je da }e
ovaj rok biti po{tovan - do-
dao je Milutinovi}.
Podsje}amo, park }e se
sastojati iz tri dijela: spo-
menika Petru Ko~i}u, mu-
zi~kog paviqona i novih
fontana. Na}i }e se mjesta i
za travnatu povr{inu i raz-
li~ite vrste klupa, a naj~e-
{}e kori{}eni materijal
bi}e drvo, kamen, gabro i
inoks.
Zavr{etak cijelog pro-
jekta obnove prati}e posta-
vqawe adekvatne rasvjete,
novih klupa i zasa|ivawe no-
vih stabala. ¥ D. R.
KOLIKO SU MOBILNI TELEFONI I INTERNET PROMIJENILI NAVIKE NA[IH SUGRA\ANA
Bez obzira na to {to ~estitke nisu skupe, malo ko seodlu~i da na ovaj na~in rodbini, prijateqima i dragimosobama ~estita praznike. Mladi ih uop{te ne kupuju
16
^estitke: Pregazilo ih vrijeme (Snimio Z. STAMENI])
^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E^ESTITKE NEMA KO DA PI[E
Danica Rebi} - U po-
sqedwih 10 godina nisam
slala ni primila ~estit-
ku. Nekako se taj obi~aj
izgubio sam po sebi. Ne-
ma se vi{e voqe, a boga-
mi ni para.
Nata{a Balaban - Ne-
mam naviku da po{tom
{aqem ~estitke, uglav-
nom se prijateqima i rod-
bini javim elektronskom
po{tom ili mobilnim te-
lefonom. Posqedwi put
sam prije dvije godine na-
pisala i poslala klasi~nu ~estitku.
\ura| Kecman - Jo{ uvijek {aqem ~estitke, ali mawe nego pri-
je. Nekada sam znao napisati i poslati po 20 novogodi{wih ~estiki
prijateqima i rodbini, a za ovu Novu godinu poslao sam bratu i ta-
{ti. Na moju adresu nije
stigla nijedna.
Sini{a Bukarac -
Sve {to imam nekome da
ka`em ili po`elim ura-
dim putem telefona. Ni-
sam nikome poslao kla-
si~nu ~estitku, mada sam
se obradovao kada sam u
po{tanskom sandu~i}u
prije par dana zatekao ~e-
stitku od prijateqa za ovu
godinu. ¥
(Snimio R. [IBAREVI])
Danica Rebi}
Nata{a Balaban
\ura| Kecman
Sini{a Bukarac
IZGRADWA PARKA "PETAR KO^I]"
Najte`e ura|eno
Radovi: Temeqi muzi~kog paviqona(Snimio Z. STAMENI])
OKOM KAMERE UDRU@EWE GRA\ANA "DEMOS"
Pauza do10. januara
^lanovi udru`ewa gra|ana
"Demos# zatvori}e do 10. janua-
ra dnevni boravak koji radi u
okviru programa "Humanija sta-
rost#, a u koji svakodnevno dola-
ze stariji gra|ani naseqa Bo-
rik.
- Radili smo do nove godine,
a sad }emo napraviti pauzu, jer
}e i zaposleni i korisnici janu-
arske praznike provesti kod ku-
}e, u krugu porodice - rekla je
predsjednik "Demosa# Qubinka
Dragojevi}.
U ovu organizaciju, ina~e,
svakog dana dolazi izme|u osam
i deset starijih gra|ana Borika,
kojima je obezbije|en topli
obrok.
Dragojevi}eva je dodala da
su u pro{lu subotu na besplatan
pregled u "Demos# do{la 32 Ba-
wolu~anina, kako bi izmjerili
pritisak i {e}er u krvi, obavi-
li internisti~ki pregled i na-
pravili EKG snimak.
"Demos# }e program "Huma-
nija starost# sprovoditi do 31.
juna sqede}e godine, uz saradwu
Udru`ewa penzionera Borik i
Mjesne organizacije Crvenog kr-
sta, uz podr{ku Gradske uprave.
¥ S. Mi.
Najva`niji program koji je
Centar za socijalni rad po~eo u
ovoj godini i koji planira da nasta-
vi u sqede}oj jeste "Centar za so-
cijalni rad u budu}nosti#. Pose-
ban zna~aj ovog novog pristupa ra-
da je postavqawe korisnika u cen-
tar pa`we.
Direktor Centra Borka Vukaj-
lovi} tvrdi da je u tu svrhu po~ela
sa radom prijemna kancelarija u ko-
joj se otkriva primarna potreba ko-
risnika .
- Zatim se odre|uje na{ stru~-
wak koji }e biti voditeq slu~aja,
koji kasnije otkriva i mnoge druge
potrebe koje taj korisnik ima - ob-
jasnila je Vukajlovi}.
Kao primjer ona je navela neku
stariju osobu koja do|e u Centar da
tra`i jednokratnu pomo}.
Poslije razgovora sa wom
stru~wak iz Centra otkriva da li
joj je potrebna dodatna wega i po-
mo}, odnosno da li bi je trebalo
u~laniti u Klub starih i sli~no.
- Ciq nam je da pomognemo da
ta starija osoba kvalitetnije `i-
vi. Isto tako `elimo da pokrene-
mo kompletnu javnost, da stvorimo
osje}aje za probleme iz socijalne
sfere. Kod nas je na`alost, najva-
`nije ekonomsko pitawe, pa qudi
~esto ne primje}uju ni svoje kom{i-
je - istakla je direktor Centra za
socijalni rad.
U buxetu za 2005. godinu Centar
za socijalni rad planira stavku za
tu|u wegu i pomo}, {to }e vjero-
vatno smawiti neka druga nov~ana
primawa korisnika usluga Centra.
S obzirom na to da je stawe takvo
kakvo je, Centar sigurno ne}e mo-
}i da udovoqi svim nov~anim dava-
wima, a ovo se prvenstveno odnosi
na jednokratnu pomo}i i ve}e nov-
~ane iznose koje su korisnici mo-
`da ranije dobijali.
- Ali ono {to }emo nastojati
da uradimo, a {to je i na{a osnov-
na funkcija, jeste da }emo pro{i-
riti lepezu na{ih usluga i na taj
na~in omogu}iti kvalitetniji ̀ i-
vot na{im korisnicama, a da pri
tome ne optere}ujemo mnogo buxet
- kazala je Vukajlovi}.
Ona je dodala da je u posqedwe
vrijeme mnogo onih koji tra`e po-
mo}, ali da je jo{ vi{e onih koji to
rade preko Gradske uprave i grado-
na~elnika.
- Zaista nema potrebe da qudi
koji tra`e pomo} iz sfere socijal-
ne za{tite optere}avaju Gradsku
upravu, jer je Centar za socijalni
rad ustanova koja postoji da bi bi-
la na usluzi gra|anima i svi ti za-
htjevi za pomo} se prosqe|uju nama
- objasnila je direktor Centra.
Plan Centra za socijalni rad
koji se odnosi na kvalitet usluga u
sqede}oj godini predvi|a inten-
zivniju saradwu sa nevladinim or-
ganizacijama i privatnim sekto-
rom, kao partnerima od izuzetnog
zna~aja kada je socijalna sfera u
pitawu.
¥ S. MILANKOVI]
MLADI STRU^WACIPrema rije~ima direkto-
ra Centra za socijalni rad
Borke Vukajlovi}, u godini
koja dolazi vi{e pa`we }e
se posvetiti stru~nosti za-
poslenih u ovoj ustanovi.
- Sada imamo {est mla-
dih stru~waka, od kojih je pet
diplomiralo na Filozof-
skom fakultetu na Odsjeku
za socijalni rad. Oni su tre-
nutno volonteri, ali na pra-
vom su putu da ostanu kod nas
- rekla je Borka Vukajlovi}.
ANKETA
RAD CENTRA ZA SOCIJALNI RAD
POMO]I NIKAD DOSTAU buxetu za 2005. godinu Centar za socijalni rad planirastavku za tu|u wegu i pomo}, {to }e vjerovatno smawitidruga nov~ana primawa korisnika usluga Centra
(Snimio Z. STAMENI])
^ESTITKE NEMA KO DA PI[E
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. BAWA LUKA
HITNA POMO] - De-
`urni qekari Slu`be hitne
pomo}i u toku protekle no}i i
jutra pregledali su stotinu pa-
cijenata, od toga osmoro djece.
Mobilne ekipe ove slu`be oba-
vile su {est ku}nih posjeta,
dok je u stomatolo{koj ambu-
lanti zbog zuboboqe pomo} zu-
bara zatra`io 51 pacijent.
PORODILI[TE - Na
Ginekolo{ko-aku{erskom
odjeqewu Klini~kog centra na
Paprikovcu ju~e su obavqena
dva poroda. Ro|ena je djevoj~i-
ca i dje~ak.
VATROGASCI - Ekipe
vatrogasne jedinice u prote-
kla 24 ~asa imale su dvije in-
tervencije. Vatrogasci su u
19 ~asova i 15 minuta ugasi-
li po`ar na dimwaku u uli-
ci Gavrila Principa 59, a u
15 minuta poslije pono}i u
ulici Novaka Piva{evi}a
gorio je kiosk.
VODOVOD - Ekipe sek-
tora "Odr`avawe# otklawa-
le su mawe kvarove na vodo-
mjernoj mre`i i {ahtovi-
ma.
¥ Pripremila D. T.
SERVISNEINFORMACIJE
Ro|eni:
Katarina Cviki}, k}i Bor-
ka i Dijane; Jovan Brki}, sin
Bogdana i Slavice; Tea Vido-
vi}, k}i Dalibora i Sawe; Og-
wen Lazi}, sin Dragana i Je-
lene; Du{ko Orozovi}, sin
Marka i Stanojke; Milijan Ba-
ji}, sin Sini{e i Sanele; Bo-
rislav Gra~anin, sin Bo{ka i
Stanke; Ogwen Berak, sin Zo-
rana i Qiqane; David Brus,
sin Mladenka i Nade; Marko
Kele~evi}, sin Nikice i Slo-
bodanke; Bojana Mar~i}, k}i Bo-
rislava i Qubice; Milo{ Ku-
pre{ak, sin Gorana i Tatjane.
Umrli:
Bo`o Bala}, ro|en 1943. go-
dine; Asima Alagi}, ro|ena
1923. godine; Savo Majstoro-
vi}, ro|en 1926. godine; Tomo
Kne`evi}, ro|en 1925. godine;
Milka Kosanovi}, ro|ena 1911.
godine; Jelisavka Xelebxi}, ro-
|ena 1929. godine; Vlado Gr~i},
ro|en 1937. godine; Mitra
Ili}, ro|ena 1939. godine; Mi-
lan \ura{, ro|en 1931. godine;
Du{an Gruji~i}, ro|en 1933. go-
dine; Dragoqub Danilovi}, ro-
|en 1934. godine; Gospa Mar~e-
ti}, ro|ena 1940. godine; Divna
Skroman~i}, ro|ena 1963. godi-
ne; Milutin Jankovi}, ro|en
1928. godine.
IZ MATI^NIH KWIGA
Malo romsko naseqe ju~e je
tiho i bez uobi~ajene galame ne-
stalo iz kruga Univerzitetskog
centra u Boriku.
Po nalogu komunalne poli-
cije sedam mnogo~lanih romskih
porodica pokupilo je svoje stva-
ri, sklopilo najlonske ku}ice i
krenulo u potragu za novim pro-
storom za `ivot.
Prema rije~ima v.d. na~elni-
ka Odjeqewa komunalne polici-
je Du{ka Radusina, doju~era{wi
ilegalni stanovnici morali su
da prona|u drugo mjesto, jer su
nelegalno zauzeli javne povr{i-
ne i u krugu bawolu~kog Univer-
zitetskog centra odlagali sme-
}e i razne vrste ~vrstog otpada.
- Wihovo uklawawe bilo je
neminovno. ^ak su provalili
ogradu Univerziteta kako bi
kowskom zapregom mogli da u|u
i istovare sme}e, ~vrsti otpad, pa
~ak i olupine od automobila -
istakao je Radusin.
Samo mjesto gdje su boravili
Univerzitetski "slijepi putni-
ci# ne razlikuje se od ve}ine di-
vqih romskih naseqa.
Slike sme}a, olupina, dije-
lova namje{taja razbacanog po
blatu, ali i veselog smijeha mu-
save dje~urlije upe~atqivo govo-
re o na~inu wihovog "bezbri-
`nog# `ivota.
- [ta }u i kuda }u, ne znam.
Moramo se bato snalaziti kako
znamo i umijemo, ali {teta {to
nas odavde sklawaju. Vaqda nas
tamo pored rijeke niko ne}e di-
rati - pri~a za na{ list Osman
Osmanovi} zvani Rambo i rukom
pokazuje na obale Vrbasa iza cen-
tra.
On ka`e da je do{ao sa Vese-
log brijega i da se nastanio u
Univerzitetskom centru jer mu
je tu bilo lak{e da sakupqa sta-
ro `eqezo, od ~ega `ive on i we-
gova porodica.
Komunalni policajci isti-
~u da je te{ko saznati odakle su
Romi do{li jer skoro niko od pu-
noqetnih nema li~na dokumenta.
Dok Rambo i "bratija# vese-
lo dobacuju da }e bez problema
oti}i iz centra, Mira Pavlovi}
iz Sremske Mitrovice zabrinu-
to klima glavom.
- Kuku jadna ja, gdje da idem.
^'oek mi oti{ao tra`iti staro
gvo`|e, a ja sama moram kupiti
stvari i sklapati ovu ku}u. La-
ko je ovima doqe, oni imaju kow-
sku zapregu, a {ta da ja radim sa
malim kolicima i rasklimanim
biciklom - pokazuje Mira prema
Osmanovi}evoj porodici.
Na Miri Pavlovi} te{ko je
odrediti koliko godina ima.
Zbog oronulog, tromog hoda
i povijenog dr`awa reklo bi se
da ima vi{e od ~etrdeset, ali
lice odaje da se radi o znatno
mla|oj `eni.
- Zar je bitno koliko godi-
na imam? @ivot nas Cigane ne
miluje, a ja jadna jo{ bolujem od
raka desne strane glave. Bom-
bardovawe nas je otjeralo iz Sr-
bije i evo petu godinu kako se
potucamo po Bawoj Luci jer se
nemamo gdje nazad u Sremsku Mi-
trovicu. Barem da nam poka`u
gdje mo`emo biti i da nas niko
ne dira - pri~a Mira.
Dok se Romi polako sprema-
ju za put u nepoznato, gologla-
vi mali{ani bezbri`no i vese-
lo tr~karaju po blatu. Mo`da
im novo mjesto, ipak, donese vi-
{e sigurnosti i dje~ije rado-
sti.
¥ P. PE]ANAC
Zbog slabog grijawa koje je
obiqe`ilo kraj pro{le godine,
gradska "Toplana# umawi}e ra~u-
ne potro{a~ima za decembar.
Stambeni potro{a~i dobi}e ra-
~une umawene za 50 odsto, dok }e
se poslovnim potro{a~ima ra~u-
ni umawivati na dva na~ina.
Za potro{a~e sa mjernim in-
strumentom, obra~un toplotne
energije vr{i}e se po minimumu
potro{we, a za potro{a~e kod ko-
jih se obra~un vr{i na bazi ras-
polo`ive snage, ra~uni }e biti
umaweni za 25 odsto.
Iz gradske "Toplane# ju~e ni-
smo uspjeli da dobijemo nikakve
informacije o trenutnom stawu
u ovom preduze}u, jer je vr{ilac
du`nosti direktora Drago Popo-
vi} bio nedostupan.
Nismo uspjeli saznati ni da
li }e Bawolu~ani imati grijawe
za predstoje}e praznike, niti da
li je potpisan ugovor sa lakta-
{kim preduze}em "Milka# koje
bi trebalo da bude novi dobavqa~
mazuta.
Na konferenciji za novinare
odr`anoj pro{le sedmice vr{i-
lac du`nosti "Toplane# Drago
Popovi} poru~io je da }e nasto-
jati da obezbijede dovoqno mazu-
ta kako bi radijatori, barem za
vrijeme novogodi{wih i bo`i}-
nih praznika, bili topli.
Popovi} je tada poru~io Ba-
wolu~anima da su oni najve}i
krivci {to nema grijawa, jer ni-
su izmirivali svoje obaveze pre-
ma "Toplani#.
¥ Sw. M.
IZ KRUGA UNIVERZITETSKOG CENTRA
Po nalogu komunalne policije sedam mnogo~lanihromskih porodica pokupilo je svoje stvari, sklopilonajlonske ku}ice i krenulo u potragu za novimprostorom za `ivot
17
UKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQEUKLOWENO ROMSKO NASEQE
IZ GRADSKE "TOPLANE"
Mawi decembarski ra~uniPovodom bo`i}nih i novogodi-
{wih praznika ju~e su mali{ane u
Dje~ijem domu "Rada Vrawe{evi}#
posjetili predstavnici preduze}a
"Lura# iz Sarajeva i "MekMilan#
iz Bawe Luke i uru~ili im poklo-
ne.
- Djeci smo donijeli hiqadu ko-
mada mlije~nog pudinga, ~okoladnog
i obi~nog mlijeka u tetrapaku. Ve}
godinu i po donosimo mali{anima
poklone na podru~ju FBiH, ovdje
smo prvi put, ali planiramo da na-
stavimo saradwu - izjavio je menaxer
prodaje "Lure# Bo`idar @ivko.
Djecu su obradovali i predstav-
nici "MekMilana#, koji su im po-
klonili {est stolova za ra~unare.
- Znamo da djeca imaju mali ra-
~unarski centar u Domu, pa smo im
donijeli stolove. Uvijek }emo po-
klawati onima kojima je pomo} po-
trebna, jer "dobro se dobrim vra}a#
- ka`e marketing menaxer iz "Mek-
Milana# Adriana Popovi}.
Direktor Dje~ijeg doma Dani-
lo Powarac zahvalio se svima koji
su se u ove prazni~ne dane sjetili dje-
ce u Domu.
- Mnogo nam zna~e donacije do-
brih qudi u materijalnom, ali i u
moralnom pogledu. Svaka pomo} nam
je dobro do{la kako bismo na{im
mali{anima omogu}ili da {to qep-
{e provedu praznike i da imaju bo-
gatu trpezu. Drago nam je da ima qu-
di koji misle o nama i djeci u Domu
- istakao je Powarac.
On je dodao da }e kao i svake go-
dine u Domu, za Badwe ve~e djeci or-
ganizovati "pijukawe# u slami i ba-
cati im bombone, qe{nike i orahe.
A pripremi}e i sve~ani ru~ak za
Bo`i}. ¥ M. Ma.
CENTAR ZA UNAPRE\EWEI RAZVOJ SELA
Dugovi iskqu~uju
vodu Potro{a~i koji se vodom za
pi}e snabdijevaju sa lokalnih
vodovoda, za ~ije odr`avawe je
nadle`an Centar za razvoj i una-
pre|ewe sela, pozvani su iz ove
ustanove da izmire dugovawa za
vodu.
Ukoliko se u skorije vrije-
me ne uplate obaveze prema Cen-
tru, neplati{ama }e se iskqu~i-
ti voda - navodi se u ju~era{wem
saop{tewu Centra za razvoj i
unapre|ewe sela.
Daqe se navodi da }e voda
biti iskqu~ena i korisnicima,
koji su nelegalno prikqu~ili
doma}instva na vodovodne siste-
me.
Naplativost utro{ene vode
je mala, a u nekim mjesnim zajed-
nicama ima potro{a~a, koji go-
dinama nisu pla}ali vodu - na-
pomiwu u Centru i dodaju da je
naplata jedini na~in prikupqa-
wa novca za odr`avawe lokalnih
vodovoda.
¥ D. T.
Na osniva~koj skup{tini
gradskog odbora Saveza boraca
Otaxbinsko-odbrambenog rata
Bawa Luka, koja je odr`ana u po-
nedjeqak izbrano je novo ruko-
vodstvo.
Ne|o O{ap izabran je za
predsjednika Gradskog odbora,
dok su Rajko Ili} i Braco Plav-
{i} imenovani za ~lanove rad-
nog predsjedni{tva.
Pored imenovawa na sastan-
ku je bilo rije~i o stambenom
zbriwavawu boraca, zapo{qa-
vawu, regulisawu invalidnina
i bora~kih dodataka.
- Ciq nam je da pokrenemo
rje{avawe problema boraca. Ve-
}ina je bez krova nad glavom, po-
sla i primawa - rekao je pred-
sjednik gradskog odbora Saveza
boraca otaxbinsko-odbrambenog
rata Bawa Luka Ne|o O{ap.
Prema wegovim rije~ima,
borce trebaju predstavqati
obrazovani qudi koji su se bo-
rili u otaxbinskom ratu i koji
}e se zalagati za interese ove
populacije.
O{ap je naglasio da repu-
bli~ka Bora~ka organizacija go-
tovo ni{ta ne preduzima da se
borcima omogu}e prava koja im
pripadaju i da qudi koji su ime-
novani u ovu organizaciju rade
za svoje li~ne interese.
Borac otaxbinskog rata Raj-
ko Ili}, profesor matematike
i fizike, pet godina je bez po-
sla i stana.
Sa suprugom i djecom pri-
vremeno `ivi u ku}i wegovih
roditeqa.
- Vi{e ne smijete re}i ni da
ste se borili u ratu. Ne mo`e-
te dobiti posao. U oglasima je
~esto navedeno da za posao nema-
ju pravo konkurisati u~esnici
rata, {to dovoqno govori o to-
me koliko su borci potcijewe-
ni - rekao je Ili}.
On dodaje da je ranije radio
u vojnom pogonu "^ajaveca# oda-
kle je oti{ao u rat jer je "tre-
balo braniti narod# i od tada
tra`i drugi posao.
¥ D. T.
Radnici gra|evinskog preduze}a
"Pliva# ju~e su uklonili dijelove
tro{ne ku}e u Srpskoj ulici 71, ko-
ji su predstavqali opasnost po pro-
laznike i prijetili da se uru{e na
ulicu.
Podsje}amo, zbog dotrajalosti,
dio krova ku}e u Srpskoj sru{io se u
ponedjeqak, ali, sre}om, povrije|e-
nih nije bilo.
- Uklonili smo sve {to je moglo
da predstavqa opasnost i time je na{
dio posla zavr{en. [ta }e daqe bi-
ti sa ku}om nama nije poznato, ali
znamo da }e u narednih desetak dana
biti izvjestan odgovor na ovo pita-
we - rekao je za na{ list suvlasnik
preduze}a "Pliva# Marinko Jefte-
ni}.
Prema rije~ima arhitekte Zavo-
da za za{titu spomenika Milijane
Okiq, nadle`ni u ovoj ustanovi pred-
lo`i}e formirawe komisije koja }e
utvrditi stabilnost ku}e i nalo`i-
ti daqe mjere u sanirawu stawa.
Me|utim, problem je {to i daqe
nije ta~no definisano ko je vlasnik
ku}e.
Naime, u Gradskoj upravi sazna-
jemo da je ku}a u gruntovnim kwiga-
ma ubiqe`ena kao vlasni{tvo pred-
uze}a "Konzum#.
Ovu informaciju, ka`e vr{ilac
du`nosti na~elnika Odjeqewa za pro-
storno ure|ewe Verica Kuni}, nadle-
`nim u Gradskoj upravi nije i pisme-
no potvr|ena.
U Zavodu za za{titu spomenika
ka`u da se vodio sudski spor oko vla-
snika ku}e i da je okon~an u korist
"Konzuma#.
- Pitawe vlasni{tva nije na{
dio posla, ali imamo informaciju da
je "Konzum# ovu ku}u kasnije prodao
- dodala je Milijana Okiq.
¥ D. RA\AN
DJE^IJI DOM "RADA VRAWE[EVI]"
Bo`i}ni pokloni
ODBOR SAVEZA BORACA OTAXBINSKO -ODBRAMBENOG RATA BAWA LUKA
Ne|o O{ap predsjednik OTKLOWENA OPASNOST OD DAQEG URU[AVAWAKU]E U SRPSKOJ
VLASNIK NA POTEZU U Gradskoj upravi ka`u da je ku}a u gruntovnim kwigamaubiqe`ena kao vlasni{tvo preduze}a
"Konzum"
Srpska ulica: Radnici "Plive" uklawaju diokrova tro{ne ku}e (Snimio Z. STAMENI])
SKOPQAKVr{ilac du`nosti direkto-
ra Kompanije "Du{ani}# Boro
Skopqak ka`e da je ovo preduze-
}e vlasnik 30 odsto kapitala
"Konzuma#.
- U vezi s eventualnim poprav-
kama ili sanirawem ku}e nismo
dobili nikakav zvani~an zahtjev
ili informaciju iz Gradske upra-
ve. Ku}a je vlasni{tvo "Konzu-
ma#, i ve} je tri puta bila na jav-
noj prodaji, ali je nu|eno malo
novca - istakao je Skopqak.
Osman Osmanovi} Rambo i wegova djeca: Svaimovina stala u nekoliko torbi
UKLOWENO ROMSKO NASEQE
PALE - Srpski narod i qubav
prema wemu za mene su najve}a mo-
gu}a inspiracija i prilikom sva-
kog novog slikarskog dru`ewa u
meni se budi dodatni stvarala~ki
nagon koji me tjera da stvaram no-
va djela.
Raduje me {to slike nastale na
kolonijama pokazujem i poklawam
svom narodu koji je duhovan, koji to
osje}a i ima bistre i neiskvarene
o~i da sve to na pravi na~in pri-
hvati i vidi - ka`e u razgovoru za
"Glas Srpske# akademski slikar
iz Pala Branislav Kova~evi} Ko-
va.
?Nedavno ste na Likovnoj kolo-
niji u Br~kom dobili "Zlatnu
paletu#. [ta za Vas zna~i ta na-
grada?
- Organizatori kolonije u Br~-
kom svake godine dodjequju ovu na-
gradu umjetniku koji je progla{en
za najboqeg stvaraoca u tom sazi-
vu. Ne ka`em da sam dobio, ve} da
smo dobili "Zlatnu paletu#, jer
gdje god slikam smatram da pred-
stavqam ne samo Pale i romanijsko
podnebqe, ve} i cijelu Srpsku.
Nama slikarima Gospod je dao
mogu}nost da stvaramo i ova nagra-
da, kako ja to vidim, mo`e samo da
obavezuje i da me uvjeri da sam na
pravom putu. Svakako, moram biti
zadovoqan i ~iwenicom da su qu-
di koji su ocjewivali moj rad vidje-
li da je to {to ~inim vrijedno,
kvalitetno...
?U~esnik ste brojnih slikarskih
kolonija. [ta mislite o toj vr-
sti stvarawa i umjetni~kih dru`e-
wa?
- Ve} devet godina sam u Orga-
nizacionom odboru Likovne kolo-
nije Pale, a organizovao sam i jed-
nu koloniju na Krawskoj gori, u
Sloveniji. Li~no, ne volim da ova
okupqawa nazivam kolonijama, ve}
slikarskim dru`ewima tokom ko-
jih nastaju djela.
Ta dru`ewa su osporavana na
razne na~ine, ali u svim ovim okol-
nostima i svakodnevnim problemi-
ma, dobro je {to se de{avaju. Tu se
okupqaju qudi koji stvaraju i svo-
ja djela ostavqaju narodu nekog kra-
ja, {to bi ih, na neki na~in, mogao
okarakterisati kao dobrovoqni,
pa i dobrotvorni rad. Evidentno
je da poslije kolonija ostanu kva-
litetni radovi.
Ne de{ava se, naravno, da svi
slikari na svakoj koloniji napra-
ve vrijedno djelo, jer neko u tre-
nutku bude neraspolo`en ili mu
nedostaje inspiracije. Ali, de{a-
valo se da slikari urade djelo ko-
jim ni sami nisu zadovoqni i onda
ga ponesu ku}i, a potom po{aqu no-
vu sliku. Probudi se na tim dru-
`ewima savjest koja slikaru ne do-
zvoqava da ostavi, uslovno re~eno,
lo{ rad.
?S obzirom na to da ste prosvjet-
ni radnik i profesor u Sredwo-
{kolskom centru u Palama, da li
vidite neke nove talente i budu}e
slikare koji }e nastaviti Va{im
i putem drugih ovda{wih vrhun-
skih umjetnika?
- Vjerovatno je to dar gospod-
wi da se u jednim malim Palama,
Mokrom i selima u wedrima Roma-
nije iz generacije u generaciju po-
javquju slikarski talenti. Ve} sad
se Marko Popadi} i wegov imewak
Kusmuk name}u kao ozbiqni stva-
raoci, a tu je i nekoliko fanta-
sti~nih crta~a koji }e se vjerovat-
no vremenom pretvoriti u prave
slikare.
Ina~e, smatram da narod ovog
kraja posjeduje osje}aj za lijepo, za
umjetnost, ne samo likovnu, a to je
dobra garancija za svijetlu budu}-
nost. Jo{ da se nadle`ni malo vi-
{e pobrinu za talentovane mladi-
}e i djevojke...
?U ~emu Branislav Kova~evi}
Kova, pored slikawa i rada u
{koli, pronalazi mir?
- Kada slikam naj~e{}e slu{am
duhovnu muziku, crkveno pojawe.
Na mene je sna`an utisak ostavio
odlazak u Hilandar. Aktivan sam u
ovda{woj Pravoslavnoj hri{}an-
skoj zajednici "Svetog sve{teno-
mu~enika Petra mitropolita da-
brobosanskog#, gdje je i krug qudi
koji se me|usobno dru`e, i tu pro-
nalazim li~ni mir. Odlaskom na
molitve bli`i smo Bogu i misli-
mo da sa tim i sami mo`emo neko-
me da pomognemo.
¥ S. [EKARA
BRANISLAV KOVA^EVI], AKADEMSKI SLIKAR
Kada slikam naj~e{}e slu{am duhovnu muziku, crkvenopojawe. Na mene je sna`an utisak ostavio Hilandar.Odlaskom na molitve bli`i smo Bogu i mislimo da satim i sami mo`emo nekome da pomognemo
VJERABjelosvjetski mo}nici danas
jedino ne mogu ni{ta protiv srp-
skog stvarala{tva, koje je jedina
brana na{em narodu od svih ne-
pravednosti kojima je izlo`en.
- Stvarala{tvo, qubav,
istinska vjera u Boga su najve}a
snaga srpskog naroda - govori
Branislav Kova~evi} Kova.
Kova~evi}: Raduje me kad pokazujem slikesrpskom narodu koji ima bistre i neiskvare-ne o~i (Snimio G. VASI])
LOS AN\ELES - Ameri~ki
glumac Majkl Kiton o~ajni~ki ̀ e-
li da snimi nastavak hit filma
"Bitl|us# iz 1988. godine, mo`e se
pro~itati na internetu.
Kiton, zvijezda filma "Bet-
men#, koji je u`ivao igraju}i po-
znatog duha obje{ewaka, `eli da
snimi drugi dio ~uvenog klasika.
- Novi film ne bi trebalo
da ima previ{e specijalnih efe-
kata. Bilo je izvanredno kako smo
izvodili stvari u prvom filmu i
izuzetno zabavno - dodao je pozna-
ti glumac. ¥
¹ ¹ ¹
BEOGRAD - Zbog velikog in-
teresovawe publike za balet "Ko
to tamo peva#, Narodno pozori-
{te u Beogradu naknadno je zaka-
zalo jo{ jednu predstavu, 8. janua-
ra u podne, javqa Tanjug. ¥
¹ ¹ ¹
SANTA BARBARA - Me|u-
narodni festival filma u Santa
Barbari otvori}e film Vudija
Alena "Melinda i Melinda#, dok
}e ga zatvoriti svjetska premije-
ra porno komedije "The Moguls#,
javile su svjetske agencije. ¥
¹ ¹ ¹
SOMBOR - Sava Stojkov ne-
sumwivo je jedan od ovda{wih naj-
plodnijih slikara. Realizovao je
vi{e od 20 hiqada slika, {to je
podatak za Ginisa, kako sam ka`e,
javila je Beta. ¥
¹ ¹ ¹
SARAJEVO - Povodom smrti
kwi`evnice Suzan Zontag u Sa-
rajevu }e jedna ulica dobiti ime
Suzan Zontag, koja je gra|anima
ovog grada pomogla tokom rata
1992-1995, objavqeno je pred sam
kraj 2004. godine, javqaju agenci-
je. ¥
MOZAIK
srijeda, 5. januar 2005. KULTURA 19
BAWA LUKA - Umjetni~ki
do`ivqaj tokom izvo|ewa pred-
stave ne bi bio potpun da sce-
nom, pored glume i muzike, ne
vladaju i raznoliki kostimi. [a-
roliki, jednostavni, otvoreni
ili zatvoreni, sre}ni ili tu`ni,
gospodski ili poderani, kostimi
daju predstavi poseban duh. Tako
je i u Narodnom pozori{tu Re-
publike Srpske.
Bilo da je na repertoaru Na-
rodnog pozori{ta predstava
"Vlast#, "Porodi~ne pri~e#,
"Koko{ka#, "San qetne no}i#
ili "Pigmalion#, haqine, odi-
jela i druga garderoba stoji i ~e-
ka glumce da ih iznesu na pozo-
ri{nu scenu i uvrste u ~aroli-
ju.
Narodno pozori{te Republi-
ke Srpske ima `ensku i mu{ku
kostimografiju u odvojenim pro-
storijama, o kojoj se brinu garde-
roberi Branka Jova{evi} i Dra-
gica Valan.
- U mu{koj garderobi ima
1400 odijela. Neka od tih odije-
la su kompletna dok od nekih
imamo samo sako ili pantalone.
Posjedujemo i veliki broj ci-
pela i {e{ira. Klompe, papu-
~e, cipele za stepovawe, anti~-
ke sandale i ~izme su na raspo-
lagawu kostimografima, koji
biraju obu}u i odje}u za pred-
stavu - pri~a Branka Jova{evi}.
Ona dodaje da u dogovoru sa
garderoberima kostimografi
odaberu kostime iz 20-tih ili
30-tih godina 20. vijeka, iz peri-
oda antike za gr~ke tragedije ili
savremenu, ~ak i poderanu odje-
}u, koja je kori{}ena za predsta-
vu "Porodi~ne pri~e#.
- U na{im garderobama ~uva
se odje}a stara i oko 60 godina.
Te{ko ju je o~uvati i rijetko se
koristi za druge predstave. Naj-
~e{}e se {iju novi kostimi ili
se prepravqaju stari i dodaju
aplikacije da bi se odje}a {to
boqe slagala sa glumcem na sce-
ni - ka`e Jova{evi}eva.
Frakovi, ko{uqe, ~ak{ire,
cokule, ~obanski ko`uh i opan-
ci, kico{ke cipele, vojni~ka
odijela i ~izme ~ekaju svoju ulo-
gu i kostimografa koji }e im da-
ti novi sjaj.
Me|u velikim brojem izdva-
jaju se damske haqine i {e{iri
sa ru`ama i drugim ukrasima, ~u-
veni kofer gospo|ice Mice iz
predstave "Vlast#, poderana ha-
qina Nade`de iz "Porodi~nih
pri~a#, narodne no{we iz "Pe-
tra Ko~i}a# i druge.
- Odje}a poma`e glumcu da se
srodi sa ulogom i ona sama pri-
~a posebnu pri~u u predstavi. Za
pozori{te moda nije bitna. Na-
{i kostimi su van dru{tvenih
tokova i bitno je da se uklope u
pri~u koju kazuje predstava.
Ipak, repertoar diktira koji }e
kostimi "sijati# na sceni i oni
su uvijek spremni za glumce - is-
ti~e Jova{evi}eva.
O `enskoj garderobi brine
se Dragica Valan. Haqine {ek-
spirovski obojene, {e{iri oki-
}eni ru`ama, sve~ane sandale sa
{qokicama ili poderane patike
da}e glumici ~ar jedne dame ili
raspu{tenice, djevoj~ice ili
ozbiqne gospo|e, anti~ke prin-
ceze ili zavodnice.
- Glumice imaju na raspola-
gawu 1760 kostima, a najstarije
haqine su iz 30-tih godina 20. vi-
jeka i predstavqaju doba baroka.
Broj kostima se pove}ava gotovo
svakom novom predstavom. Na`a-
lost neki od wih propadaju, jer
vremenom gube svoj sjaj i posta-
ju tro{ni - ka`e Dragica Valan.
¥ M. JOTI]
FUNDUS KOSTIMA NARODNOG POZORI[TA
RASKO[ DAMSKIH HAQINAOdje}a poma`e glumcu da se srodi sa ulogom i ona samapri~a posebnu pri~u u predstavi. Za pozori{te modanije bitna, istakla je Branka Jova{evi}
KLOMPE Posjedujemo veliki broj ho-
landskih klompi, koje nam stoje
u garderobi i ~ekaju svoju pred-
stavu. Izuzetno su zanimqive i
uvjerena sam da }e publika biti
odu{evqena wihovim izgledom
kada ih vidi u nekoj od predsta-
va Narodnog pozori{ta - ka`e
Dragica Valan.
BAWA LUKA - Desetogo-
di{wa Sara Radusinovi}, u~e-
nica petog razreda osnovne
{kole "Vuk Stefanovi}
Karaxi}# veliki je
zaqubqenik u pje-
sme i lijepe me-
lodije. Zbog
toga je prije
dvije godi-
ne upisa-
la Muzi~-
ku {kolu
"Vlado
M i l o -
{ e -
vi}#,
gdje u
klasi profesora Du{anke Javorina ide na
~asove gitare i solfe|a.
Sara od septembra pjeva u {kolskom
horu, koji vodi nastavnik Tamara Savi}.
Zajedno sa drugarima pjesmom je uqep{ala
sve~anost za Dan {kole.
- Muziku sam oduvijek voqela, a gita-
ru sam odabrala, jer mi se weni tonovi ve-
oma dopadaju. Osim toga, wu lako mogu da
ponesem, za razliku od klavira i drugih ve-
}ih instrumenata - ka`e Sara Radusino-
vi}.
Klavir i violina su instrumenti koje
bi ova djevoj~ica voqela da svira i u bu-
du}nosti. Iako do sredwe {kole ima jo{
pet godina Sara je odlu~ila da ide u Mu-
zi~ku {kolu, a namjerava da upi{e i Aka-
demiju umjetnosti. @eqa joj je jednog dana
bude profesor koji }e u~iti neke mla|e
generacije da sviraju.
Omiqene pjesme koje izvodi sa horom
su joj "Qubav je na{a planeta#, "Super-
men#, "Ruke moje mame#, "Pjesma o ^edi# i
"Ana voli Milovana#. Pri~a da bi voqe-
la da nau~i da svira na gitari pjesmu "Qu-
bav je na{a planeta#, koju ~esto pjeva na ro-
|endanima svojih prijateqa.
Mala muzi~arka dva puta nedjeqno ide
na ~asove u Muzi~koj {koli, a kod ku}e vje-
`ba skoro svaki dan. Probe hora tako|e
ima dva puta nedjeqno, a pred nastupe i ~e-
{}e.
- Mnogo mi se svi|a klasi~na muzika,
a od kompozitora najvi{e volim Mocarta.
Klasiku slu{am kod ku}e, a za prijateqe
sviram dje~ije i zabavne pjesme - govori Sa-
ra Radusinovi}.
Ova djevoj~ica slobodno vrijeme pro-
vodi ~itaju}i kwige i stripove, a najdra-
`a kwiga joj je "Vlak u snijegu#.
¥ A. R.
STVARAWE - DAR OD BOGA
SARA RADUSINOVI], U^ENIK MUZI^KE [KOLE "VLADO MILO[EVI]"
Gitara svira radostBEOGRADSKI
BO@I]NI SALON
Gost VladetaJeroti}
BEOGRAD - Akademik Vla-
deta Jeroti}, ~ija su djela izu-
zetno popularna, potpisivao je
ju~e svoje kwige na Bo`i}nom
salonu kwiga u holu Doma sin-
dikata, na {tandu izdava~ke ku-
}e "Ars libri#, javqa Tanjug.
Ovaj izdava~ je objavio Sa-
brana dela akademika Jeroti}a
i Bo`i}ni salon je prilika da
poklonici wegovog opusa do|u
do `eqene kwige po izuzetno
povoqnoj cijeni i sretnu se sa
autorom.
^etvrti bo`i}ni salon
kwiga traja}e do 9. januara i
otvoren je svakoga dana, osim
7. januara na Bo`i}, od 9 do 21
~as.
Svoje kwige i kwige dru-
gih izdava~a iz Srbije i Crne
Gore nudi vi{e od 45 izdava-
~a po cijenama ni`im i do 50
odsto. ¥
BRAZIL - Nadam se da }u uspjeti da ostvarim
`eqe vezane za muziku. Osim {to bih vo-
qela da zavr{im Akademiju umjetnosti,
`eqa mi je da nastupim pred publikom u
raznim gradovima. Najve}a ~ast bila bi mi
da odr`im koncert u Brazilu, jer me ta ze-
mqa i wihovi plesni ritmovi mnogo pri-
vla~e - rekla je Sara Radusinovi}.
Dragica Valan: Kostimi iz predstave "San qetne no}i"(Snimio R. [IBAREVI])
RAZGOVORRAZGOVOR
Muziku sam oduvijek voqela, a gitaru samodabrala, jer weni tonovi uvijek bude
lijepa osje}awa
Sara Radusinovi}: @eli da bude profesor (Snimio R. [IBAREVI])
ROGATICA - Sekul Mar-
kovi}, diplomirani in`ewer
{umarstva iz Rogatice, ve} sko-
ro ~etrdeset godina bavi se uz-
gojem i za{titom divqa~i, pa
tek onda wenim odstrelom.
Sekulovi rezultati vredno-
vani su nizom razli~itih pri-
znawa. Posqedwe, Orden za do-
prinos razvoju lovstva u Repu-
blici Srpskoj, dobio je nedavno
povodom desete godi{wice po-
stojawa i rada Lova~kog saveza
Republike Srpske. Tako se Se-
kul svrstao me|u najzaslu`nije
~lanove Lova~kog saveza Srp-
ske. Stao je rame uz rame sa oni-
ma pred kojima se "skida kapa#
kad su u pitawu zasluge za raz-
voj lovstva u Republici.
- Ja sam, prakti~no, ro|en u
{umi. Moje selo Obadi smje{te-
no je izme|u Sjeme}e, s jedne
strane, a sa druge Starogorskih
stijena i Bok{anice, obronaka
Devetaka. @ivjeti uz {umu, zna-
~i dru`iti se sa `ivotiwama.
Ve} u djetiwstvu imao sam bli-
ske susrete sa najve}im dijelom
`ivotiwa koje `ive u mom kra-
ju. Lovaca, istina, nije bilo, ali
sam dosta slu{ao o lovcima iz
bli`e i daqe okoline - po~iwe
svoju lova~ku pri~u Sekul Mar-
kovi}.
- Prva saznawa o lovu kao
grani privrede i sporta stekao
sam u Sredwoj {umarskoj {ko-
li, a posebno na [umarskom fa-
kultetu u Sarajevu. Imali smo
poseban predmet "Lovstvo#, ko-
ji nam je predavao profesor Qu-
bo Obradovi}. Wegova je zaslu-
ga {to sam zavolio lov, ali hu-
mani lov u kojem je uzgoj i za-
{tita divqa~i na prvom, dru-
gom i tre}em mjestu, a odstrel
uvijek na posqedwem.
- Sve je to ipak bilo u sfe-
ri teorije. Prakti~nu primje-
nu do`ivio sam dolaskom na rad
u "Sjeme}#, 1968. godine. Na na-
govor mog starijeg kolege i {e-
fa, velikog qubiteqa prirode
i posebno `ivotiwa, Aziza Ja-
hi}a, otisnuo sam se u lova~ke
vode. I evo u wima sam skoro
~etrdeset godina. Trenutno sam
jedan od najstarijih aktivnih
~lanova Lova~kog dru{tva "Ro-
gatica#.
- Biti lovac - ka`e Marko-
vi} - zna~i imati qubav prema
`ivotiwama, lova~ki ispit i
biti dobro obu~en, jer lov je od-
govoran i opasan posao. Sve se
radi na dobrovoqnoj osnovi i
odricawu. U lovu se mora pri-
dr`avati lova~kog kodeksa i
etike. Pomo}i ̀ ivotiwi osnov-
ni je zadatak. Ne ubijati po sva-
ku cijenu i u svakoj prilici.
Treba ostaviti za sutra, za no-
ve generacije. Ja sam se toga uvi-
jek pridr`avao. U lovu pojedi-
nac ne zna~i ni{ta. Zato sam se
kroz cijeli moj lova~ki sta`
borio za omasovqewe dru{tva.
Znam kad smo imali i po sedam
stotina ~lanova u na{em udru-
`ewu. Vi{e puta sam bio prvi
~ovjek udru`ewa. I mojom za-
slugom poslije nedavnog rata
obnovili smo rad. Za svoj rad
dobio sam sva lova~ka prizna-
wa - Bronzanu i Srebrenu pla-
katu i Orden za lova~ke zaslu-
ge prvog reda u biv{oj Jugosla-
viji. Sada je, evo, do{ao i ovaj
novi orden i ja sam zbog toga po-
nosan. Do{ao je pred kraj mog
radnog, ali, nadam se, ne i lova~-
kog vijeka.
Sekul Markovi} veli da }e
i daqe raditi na razvijawu lo-
va~ke etike. Mladi moraju shva-
titi da je pomo} divqa~i ~astan
i human posao i prvi zadatak
svakog lovca. Treba i odstreli-
ti divqa~, ali prvo {teto~ine,
{kart i zdravo radi podno{qi-
vog minimuma me|u ̀ ivotiwama.
Zna se koliko, ne primjer,
treba u lovi{tu da ima srnda}a
na odre|en broj srna, koliko lo-
vi{te mo`e podnijeti vukova,
medvjeda ili lisica.
- Trenutno u na{em lovi-
{tu ima vi{ak vukova i wih mo-
ramo svesti na podno{qivu mje-
ru zbog za{tite srne}e divqa-
~i, divqih sviwa i zeca. Ima i
veliki broj lisica. Za pove}an
broj lisica krivi smo i mi lov-
ci. Nemamo lova~kih kerova za
jamarewe. Nedostatak lova~kih
kerova i ina~e je problem. A zna
se da bez kera nema lova - obja-
{wava Sekul Markovi}.
- Kad smo kod vi{ka ili
mawka divqa~i, ho}u da ka`em
i to da u na{em lovi{tu nema-
mo dovoqna broj medvjeda. Jo{
se nisu oporavili od silnih mi-
na koje su sijane uzdu` i popri-
jeko na{eg i susjednih lovi{ta,
a medvjedi kao trapava `ivoti-
wa maksimalno su ih "pokupi-
li# - dodaje Markovi}.
- Ono {to mene kao dugogo-
di{weg lovca posebno raduje je
stalan rast lovno-uzgojnih i
tehni~kih objekata. Sve je vi-
{e ~eka, hranili{ta, pojila,
solila, lova~kih staza i koli-
ba. Podi`u se podjednako i u
lovi{tu [umskog gazdinstva
"Sjeme}e# i lovi{tu "Mednik#,
kojim gazduje lova~ko dru{tvo
"Rogatica# koje se mjeri na oko
~etrdeset hiqada hektara ze-
mqi{ta, najvi{e pod listopad-
nom {umom - ka`e Sekul Mar-
kovi}.
On smatra da jo{ mnogo to-
ga u lovu nije kako bi trebalo
da bude. Ne po{tuju se zakoni i
propisi, ne pla}aju se ulazne i
odstrelne takse. Tu su stare i
nove zada}e za sve zadu`ene za
lov od lovo~uvara i lovovo|a
do udru`ewa i Lova~kog saveza
Republike Srpske.
¥ S. MITROVI]
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
SEKUL MARKOVI], LOVACIZ ROGATICE
IRVAS pripada vrsti velikih
jelena. U tundrama i predjelima sje-
vernih {uma Evrope, Azije i Sjever-
ne Amerike, na Grenlandu i velikim
ostrvima `ivi divqi jelen koji se
naziva karibu. Pripitomqeni irvas
preovla|uje na ^ukotskom poluostr-
vu.
Karibu je braon boje, sa velikim
vratom i krstima. Visok je oko 120
centimetara, a duga~ak oko 180. ̂ ukot-
ski irvas je pripitomqen, pa zbog ukr-
{tawa mo`e biti braon, sivih, cr-
nih ili bijelih primeraka u istom
krdu.
Po{to neki pripitomqeni irva-
si izgledaju mnogo druga~ije od di-
vqeg karibua, qudi ponekad misle da
je rije~ o dvije razli~ite vrste `i-
votiwa. Me|utim, razlika je samo re-
zultat selekcije odgajiva~a. @ivot-
ni vijek u divqini im je desetak go-
dina.
Kopita irvasa su {iroka da bi im
olak{ala kretawe po mekoj zemqi, a
udubqewa na wima, nalik na ka{iku,
idealna su za kopawe po snijegu. Za
razliku od drugih vrsta jelena, i mu`-
jaci i ̀ enke imaju rogove, ali su mu`-
jakovi ve}i i qep{i. Slu`e im kao
ukras i oru`je za borbu sa suparnici-
ma u sezoni parewa. Rogovi im svake
zime otpadnu, da bi ponovo izrasli
jo{ ve}i i qep{i. Karibu je dru{tve-
na `ivotiwa - `ivi u krdu.
U proqe}e se hrane travama, tr-
skom, biqkama cvjetnicama i vrbo-
vim li{}em. Qeti ih napadaju roje-
vi komaraca i muva, od kojih bje`e u
vjetrovite predjele u priobaqu ili
tra`e spas na mjestima gdje se swe-
`ni pokriva~ nije istopio.
Krajem avgusta i po~etkom sep-
tembra kre}u u zimska stani{ta. Ove
`ivotiwe prilago|ene su zimskim
uslovima `ivota. Da bi pre`ivjele
period kada je hrane malo, one mawe
jedu, a metabolizam im se usporava.
Biqojedi su, pa glad utoqavaju li-
{}em i travom. Po{to led i dubok
snijeg ote`avaju pristup hrani, kari-
bui odlaze u {umovite predjele u ko-
jima je swe`ni po-
kriva~ mawi, a ko-
ra drve}a prekri-
vena jestivim li-
{ajevima.
Qudi u Aziji
odavno su pripi-
tomili karibua.
Postoje dokazi da
se to dogodilo jo{
prije pet hiqada
godina, u ju`noj
oblasti planine
Altaj. Vjerovatno
svi irvasi poti~u
od tih davno pri-
pitomqenih ̀ ivotiwa, po{to su svi
savremeni poku{aji da se od divqih
karibua dobiju doma}e `ivotiwe bi-
li bezuspje{ni.
Danas mnogi domoroci, od Lapo-
naca u Skandinaviji, preko stanovni-
ka sjeverne Evrope i Azije, pa sve do
Beringovog moreuza, `ive od uzgaja-
wa irvasa, a rogovi ovih ̀ ivotiwa vr-
lo su cijeweni u kineskoj tradicio-
nalnoj medicini. Irvasi se najvi{e
gaje u Rusiji, gdje ih ima preko dva mi-
liona.
U Sjevernu Ameriku stigli su
tek krajem devetnaestog vijeka, kada
su uzgajiva~i doveli ~ukotskog irva-
sa na Aqasku i nau~ili Eskime da ih
gaje. Neke vrste irvasa gaje se zbog
mesa i ko`e, a druge vrste da bi vu-
kle sanke. ¥
Razgovor s kapetanom otkrio mu
je mnogo {ta {to }e mu olak{ati
snala`ewe u ulozi la`nog "Pan
Amovog# avijati~ara. Morao je da
ima identifikacionu karticu i le-
ta~ku dozvolu, dva dokumenta bez ko-
jih pilot nikuda ne kre}e. "Dozvola
ti je najva`nija. Mora{ je stalno
nositi uza se ako pilotira{. Ja svo-
ju nosim u koricama zajedno sa iska-
znicom#, rekao mu je pilot u inter-
vjuu za navodni sredwo{kolski list,
kada mu se, kao novinar, obratio za
pri~u o pozivu vazduhoplovca.
Frenk Agabnejl se predao poslu
da do|e do iskaznice i dozvole ve-
{tinom falsifikovawa, koje je sa-
vr{eno izvodio. Siguran da ne}e bi-
ti otkriven, mogao je sa zadovoq-
stvom da ka`e da je bio "spreman za
leta~ku du`nost, pod uslovom da ne-
ko drugi pilotira#. Re}i }e jo{:
"Postoji ~arolija u uniformi, naro-
~ito ako ona nosioca ozna~ava kao
naro~ito ve{tu, hrabru, i posebno
osposobqenu osobu#. Frenk daqe go-
vori:
Ose}ao sam se sjajno u svojoj uni-
formi "Pan Amovog# pilota dok sam
ulazio na aerodrom "Lagvardija#.
O~igledno sam izazivao po{to-
vawe i uva`avawe. Mu{karci
su me gledali zadivqeno ili za-
vidqivo. Lepe ̀ ene i devojke su
mi se osmehivale. Aerodrom-
ski policajci u~tivo su klima-
li glavom.
Piloti i stjuardese su mi
se sme{ili, obra}ali mi se ili
mi domahivali u prolazu. Svi
mu{karci, `ene i deca, koji su
me primetili, izgledali su sr-
da~ni i prijateqski su bili
raspolo`eni.
Opojnoose}awe
Bilo je to opojno ose}awe
i dopadalo mi se. Tokom nared-
nih pet godina uniforma je bi-
la moje drugo ja. Koristio sam
je isto kao {to narkos tro{i
heroin.
Kad god bih se osetio usa-
mqen, deprimiran, odba~en ili
nesiguran u sopstvenu vrednost,
obukao bih svoju pilotsku uniformu
i za{ao u gu`vu. Uniforma mi je do-
nosila po{tovawe i dostojanstvo.
Kad je ne bih nosio, ponekad bih se
ose}ao beskoristan i obeshrabren.
Kad bih je u tim trenucima stavio na
sebe, osetio bih se kao da dr`im Ala-
dinovu lampu i hodam u ~izmama od
sedam miqa.
Tog jutra sam se muvao me|u qu-
dima u predvorju "Lagvardije#, li-
kuju}i u svom tobo`wem statusu. Bez
daqweg sam namerio da se blefom
uvu~em na let u neki udaqen grad i
da tamo po~nem sa svojim ~ekovnim
mahinacijama, ali sam odlo`io spro-
vo|ewe tog plana u delo. Suvi{e me
je zabavqalo u`ivawe u pa`wi i po-
{tovawu koje sam dobijao.
Ogladneo sam. U{ao sam u jedan
od mnogih aerodromskih kafi}a, seo
na barsku stolicu i naru~io sendvi~
i mleko. Skoro sam dovr{io obrok
kad je jedan kopilot TWA seo dija-
gonalno od mene. Pogledao me je i
klimnuo. Naru~io je kafu i kiflu,
a onda me je pogledao s blagom rado-
znalo{}u.
"[ta 'Pan Am' radi na 'Lagvar-
diji'?#, le`erno je upitao. O~igled-
no, "Pan Am# nije poletao s "La-
gvardije#.
"Oh, do{lepovao sam se iz San
Franciska prvim letom koji sam mo-
gao da uhvatim#, odgovorio sam.
"Uhvati}u helikopter do 'Kenedi-
ja'.#
"Na kojoj si opremi?#, pitao je
zagrizav{i kiflu.
Mozak mi se pretvorio u kocke
leda. Zamalo sam odlepio. Oprema?
[ta mu je sad to, oprema? Motori?
Instrumenti u kabini? [ta? Nisam
mogao da se setim da sam ikad ~uo tu
re~ u vezi s komercijalnim avio-kom-
panijama. Mahnito sam tra`io od-
govor, jer je pitawe o~igledno bilo
normalno. U glavi sam ponovo pro-
~itao uspomene veterana "Pan Ama#,
kwi`icu koja mi se zbiqa dopadala
i koju sam prakti~no proglasio pri-
ru~nikom. Nisam zapazio da je kape-
tan ikad upotrebio re~ "oprema#.
Me|utim, to mora da je ne{to
zna~ilo. Avijati~ar TWA me je gle-
dao i o~ekivao odgovor.
"Xeneral elektrik#, rekao sam
pun nade. Odgovor ni u kojem slu~a-
ju nije bio ta~an. O~i su mu se zamr-
zle, a oprezan izraz preleteo mu je
licem.
"Oh#, rekao je, a qubaznost mu je
i{~ezla iz glasa. Posvetio se kafi
i kifli.
Progutao sam ostatak mleka i
na {anku ostavio tri dolara, vi{e
nego dovoqno za moju u`inu. Ustao
sam i klimnuo pilotu TWA. "Do vi-
|ewa#, rekao sam i po{ao ka vrati-
ma.
"Fr`mt#, zare`ao je. Nisam si-
guran {ta je ta~no rekao, ali je ja-
ko podse}alo na ne{to {to zapravo
sam sebi i ne mogu da uradim.
Na kojoj siopremi?
Svejedno, znao sam da sam nedo-
voqno pripremqen za {lepovawe,
uprkos celom prethodnom radu i is-
tra`ivawu. Bilo je jasno da moram
boqe da ovladam pilotskom termi-
nologijom, izme|u ostalog. Dok sam
odlazio s terminala, primetio sam
da se jedna stjuardesa TWA mu~i s
te{kom torbom. "Da vam pomognem?#,
pitao sam je pru`aju}i ruku ka pr-
tqagu.
Jedva je do~ekala da je pusti.
"Hvala#, rekla je nasme{iv{i se.
"Na{ slu`beni autobus je ovaj odmah
tu#.
"Tek ste stigli?#, pitao sam dok
smo i{li ka autobusu.
Napravila je grimasu. "Da, i cr-
kla sam. Polovina putnika bili su
prodavci viskija u povratku sa sku-
pa u [kotskoj, onda mo`ete da zami-
slite na {ta je to li~ilo#.
Nasmejao sam se. "Na kojoj ste
opremi?#, impulsivno sam pitao.
"'Sedamstosedmice', i obo`avam
ih#, rekla je dok sam ubacivao wen
kofer u autobus. Zastala je na vra-
tima autobusa i pru`ila ruku. "Hva-
la lepo, prijatequ. Dobro su mi do-
{li va{i mi{i}i#.
"Drago mi je {to sam pomogao#,
rekoh, a to sam stvarno i mislio. Bi-
la je vitka i elegantna, vilinskog
lica i kestewaste kose. Zaista pri-
vla~na. Pod drugim okolnostima in-
sistirao bih da se boqe upoznamo.
Nisam je pitao ~ak ni kako se zove.
Bila je slatka, ali je tako|e znala
sve o avionskom prevo`ewu putnika
s jednog mesta na drugo, te bi sasta-
nak s wom mogao da ispadne neugodan.
Qudi iz avio-kompanija obo`a-
vali su da govore stru~nim `argo-
nom, a u tom trenutku ja nisam bio
spreman da se ukqu~im. Dakle, opre-
ma je avion, razmi{qao sam dok sam
i{ao ka svom autobusu. Ose}ao sam
se pomalo glupo, ali sam na pola pu-
ta do Menhetna pukao od smeha kad
sam se toga ponovo setio. Prvi ofi-
cir TWA verovatno se dotad vratio
u pilotski salon i ispri~ao
ostalom leta~kom osobqu
TWA da je upravo sreo kreten-
~inu iz "Pan Ama# koja leti na
ve{-ma{inama.
Nekoliko narednih dana
proveo sam u jurwavi za rezer-
vnim delovima. Ranije se ve}
dokazalo da su mi najboqi iz-
vori informacija o avio-kom-
panijama same avio-kompanije,
stoga sam po~eo da zovem ra-
zne avio-prevoznike i izvla-
~im obave{tewa od wihovih
radnika. Predstavqao sam se
kao student koji radi seminar-
ski rad o saobra}aju, kao pisac
u povoju ili izve{ta~ ~asopi-
sa, ili kao mladi reporter ne-
kog lokalnog dnevnog lista.
Pilote uzimajuiz vojske
Naj~e{}e bi me upu}ivali
na avio-kompanijska odeqewa za
odnose s javno{}u. Qudi iz tih
odeqewa vole da pri~aju o svojoj kom-
paniji. Brzo sam potvrdio svoju sum-
wu da je moje vazduhoplovno obrazo-
vawe strogo elementarno, ali sam za
nedequ dana pro{i{ao kroz sredwu
{kolu i po~eo da radim na diplom-
skom ispitu.
Avio-prevozni~ki agenti za jav-
nost, koji su ve}inom i sami bili
leta~ko osobqe, revnosno su me za-
sipali tonama so~nih ~iwenica i
tehni~kih sitnica: tipovi mlazwa-
ka i u ameri~kim i u stranim kom-
panijama, kapaciteti goriva i brzi-
ne, visina leta, nosivost, maksimal-
ni broj putnika, broj ~lanova posa-
de i druge takve cake.
Saznao sam, na primer, da se
veliki broj civilnih linijskih pi-
lota regrutuje iz vojske. Oni koji
ne poti~u iz vojnog vazduhoplov-
stva ili mornari~ke avijacije do-
{li su iz malih, inferiornih
avio-kompanija ili su diplomira-
li na privatnim leta~kim {kola-
ma, kao {to je "Embri-Ridl#, re~eno
mi je. ¥
(Nastavi}e se)
LETA^KI @ARGON OMIQEN
srijeda, 5. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20
PRED WIM SE SKIDA KAPA
Uzgoj i za{tita divqa~i naprvom, drugom i tre}em mjestu,a odstrel uvijek na posqedwem
IRVAS IZ SJEVERNIH [UMA
Mo`e{ da ispadne{ sme{an ako ne ume{ da seukqu~i{ u razgovor sa leta~kim osobqem, kojeobo`ava da govori stru~nim `argonom. Kada me jekopilot TWA na aerodromu
"Lagvardija" upitao na kojoj
sam "opremi", mozak mi se pretvorio u kockice leda,
ka`e Abagnejl, od ~ijeg odgovora su se pilotuTWA
"zamrzle o~i"
P R E V A R A N T8.
Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije
Va`no je poznavati jezik kojim komuniciraju piloti i stjuardese (Leta~ko osobqe
"Pan Ama" - iz filma
"^ik me uhvati")
Frenk V. ABAGNEJL
JELEN CRVENOG NOSA
Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-
`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111
3347-547, e-mail: [email protected] Internet: www.laguna.co.yu
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. AUTOSTRADA
VIJESTI
"SAAB# razvija novi bez-
bjednosni sistem koji prati
kretawa voza~evih o~iju i gla-
ve i putem zvu~nog signala oba-
vje{tava voza~a o stawu ra-
strojenosti ili pospanosti, a
koje bi ga direktno moglo ugro-
ziti. [vedski proizvo|a~ au-
tomobila u svijetu je po-
znat upravo po velikoj
brizi koju pola`e na
bezbjednost putnika u
svojim vozilima. Ovaj si-
stem je izuzetno kori-
stan, znaju}i kako veli-
ki broj saobra}ajnih ne-
sre}a prouzrokuje upra-
vo spavawe za volanom
kao posqedica preveli-
kog umora voza~a. ¥
Saabov sistem protiv spavawa"SITROEN C5# pro{ao je
tretman uqep{avawa, kojim je
drasti~no promijewen ukupan
spoqni izgled vozila, osjetno po-
ve}ane dimenzije i gotovo u pot-
punosti promijewena unutra-
{wost.
Prve promjene koje upadaju u
o~i su, naravno, one spoqne. Pred-
wi kraj je u novom "Sitroenovom#
stilu. Svjetla su u obliku bume-
ranga, a promijeweni su branik,
maska i poklopac motora. Svjetla
za maglu sada se nalaze u braniku
i serijska su za sve modele. I zad-
wi kraj je znatno promijewen.
Svjetla tako|e imaju oblik bume-
ranga, a nova su i peta vrata.
Unutra{wost "Sitroena C5#
je ukra{ena hromiranim ili laki-
ranim letvicama, {to pove}ava
osje}aj luksuza. Sredi{wa konzo-
la je potpuno nova i uglavnom je
preuzeta iz "pe`oa 407#. I in-
strument tabla je promijewena,
nova su sjedi{ta, presvlake, vo-
lan, ta~nije, ovo je potpuno nov
automobil, iako znatno podsje}a
na prethodnika.
Du`ina vozila osjetno je po-
ve}ana. Limuzina je od prethodni-
ka du`a za 12, dok je karavanska
verzija sada du`a za {est centi-
metara.
U ponudi su i dva nova benzin-
ska motora sa ~etiri cilindra -
1,8 litarski 16 V sa 117 i 2,0 li-
tarski 16 V sa 143 kowske snage. Tu
su i tri, opet nova, savremena "ko-
mon rejl# dizela{a zapremine 1,6
sa 110, 2,0 sa 138 i 2,2 litre sa 136
kowskih snaga. Posqedwi u nizu
motor je dostupan samo u kombina-
ciji sa ~etvorobrzinskim sekven-
cijalnim mjewa~em. On }e se u po-
nudi zadr`ati samo do kraja 2005.
godine, kada sti`e nasqednik 2,2
litarskih "HDi# agregata.
Novi "sitroen C5# poku{ava
da bude mnogo uspje{niji i izra-
`ajniji od svog prethodnika. Di-
zajnerske promjene su svakako
uspjele, a tehnolo{ke novosti su
iznena|uju}e bogate. Aduti su na
stolu, ~eka se samo odgovor tr`i-
{ta. ¥
NOVITETI: "SITROEN C5"STRANICA ZANAJBR@E
21
Predstavqamo vam nova ~eti-
ri vozila, koja su, od 1976. do 1979.
godine ponijeli laskavu titulu
evropskog automobila godine. Me-
|utim, ona nije bila garancija
uspjeha na varqivom tr`i{tu.
1976 - "Simka 1307/1308# sa
osvojena 192 boda. Proizveden pod
kontrolom "Krajzlera#, ovaj je au-
tomobil bio top-model u ponudi
"Simke#. Dizajn je bio privla~an,
"he~ bek# verzija prakti~na, a do-
bra je bila ponuda prostora i zapre-
mina prtqa`nika. Automobil je nu-
dio i dosta u`itka u vo`wi i si-
gurne vozne karakteristike. Dodu-
{e, 1,3 i 1,4 litarski motori bili
su zastarjeli i nudili su ograni~e-
ne karakteristike i ne{to ve}u po-
tro{wu. Drugo mjesto osvojio je
"BMW 316/320# sa 144, a tre}e "re-
no 30 TS# sa osvojenih 107 bodova.
1977 - "Rover 3500# sa osvoje-
nih 157 bodova. Nalaze}i se u sre-
dini "BLMC# grupe, izme|u pre-
sti`nog "jaguara# i ostalih proiz-
vo|a~a, "rover# je morao da stvo-
ri spasonosni model. Prodaja po
izuzetno niskoj cijeni nije traja-
la, ali ovaj veliki automobil osvo-
jio je srca novinara i kupaca svo-
jim dopadqivim dizajnom, dobrim
pona{awem na cesti i sna`nim po-
tiskom iz starog V8 motora. Dru-
go mjesto osvojio je "audi 100# sa
138, a tre}e mjesto "ford fijesta#
sa 135 bodova.
1978 - "Por{e 928# sa osvoje-
nim 261 bodom. "Por{e# je svim
snagama smi{qao i razvijao auto-
mobil izvanrednih karakteristi-
ka, koji bi zamijenio tehni~ki
star model "911#. Problemati~ne
ta~ke veterana rije{ene su pred-
wim smje{tawem motora, vodenim
hla|ewem, dobrim rasporedom te-
`ine i pona{awem na cesti, koje
je ~inilo brzu vo`wu znatno lak-
{om i predvidqivom. Uprkos alu-
minijskom 4,5 litarskom V8 moto-
ru i osvojenoj tituli, "por{e 928#
nije uspio da naslijedi mitski
"911#. Drugo mjesto pripalo je
"BMW seriji 7# sa 231 bodom, dok
je tre}e mjesto osvojio "ford gra-
nada# sa 203 boda.
1979 - "Simka/krajsler hori-
zon# sa osvojenim 251 bodom. Stvo-
ren kao "krajsler simka horizon#,
kasnije poznat kao "talbot hori-
zon#, ovo je bio posqedwi novi
model francuskog proizvo|a~a
pod kontrolom "Krajslera#, pri-
je nego {to ga je preuzela grupa-
cija "PSA#. "Horizon# je bio
prakti~an i jednostavan automo-
bil, hvaqen zbog kompaktnosti,
udobnosti vo`we i sigurnih vo-
znih karakteristika - karakteri-
stika po kojima je "simka# posta-
la poznata. Drugo mjesto osvojio
je "fijat ritmo# sa 239 bodova, a
tre}e "audi 80# sa 181 osvojenim
bodom. ¥
KONCERN "Folksvagen#
namijenio je {panskom proiz-
vo|a~u automobila "Seatu# ulo-
gu punokrvnog sportiste u po-
rodici.
Modeli "Seata# danas su pr-
venstveno napravqeni da udovo-
qe zahtjevima mla|ih porodica
ili sportski nastrojenih poje-
dinaca.
Upravo iz tih razloga na
"Seatovim# modelima se lako
mogu zapaziti sportski "{li-
fovi# i posebne serije standard-
nih modela sa nazivima "kupra#,
"kupra R#, "sport#, "top sport#
i "FR#, koji na prvi pogled ot-
krivaju svoje adute.
Spu{tena karoserija, veli-
ki aluminijski to~kovi, gume
veoma niskog profila, dvostru-
ka izduvna cijev, bez obzira na
to {to je rije~ o motoru koji
tro{i dizel gorivo, upadqive
boje karoserije govori voza~u
da se ne mora puno truditi da
bi ostao zapa`en.
"Seatov# je "leon 150 TDI
top sport# kompaktan model u
klasi "golfa#, ali ve} na prvi
pogled bitno dinami~niji od
kraqa klase. Predwi kraj je do-
minantan i zna~ajno odska~e od
konkurencije, dok zadwi prijat-
no koketira sa vrhunskim reli
automobilima.
Unutra{wost "leona# je iz-
ra|ena od kvalitetnih materi-
jala, dok instrument tablom do-
minira bijela pozadina.
Karakter starih dobrih tur-
bo automobila zadr`ao se u "se-
at leonu top sport#.
Ovaj dizela{ sprinta od nu-
le do 100 kilometara na ~as za
mawe od devet sekundi, a nakon
dovoqno dugog zaleta, kazaqka
se blokira na 220 kilometara
na ~as.
Najsna`niji dizeli motor
"leona# od 150 kowskih snaga
mogu}e je dobiti samo u kombi-
naciji sa bogatim paketom opre-
me "top sport#.
Nekima }e se mo`da ne{to
vi{e od 24 hiqade evra ~initi
previsokom cijenom za jednog
"seata#, ali vaqa imati jedno
na umu - dizel motor i bogata
oprema nikada nisu bili jefti-
na kombinacija.
Pogotovo u izvanrednom
kompaktnom automobilu, kakav
je "seat leon 150 TDI top
sport#. ¥
AUTOMOBILI KROZ ISTORIJU
Spasonosni "rover 3500"
BUMERANG U GLAVUFRANCUSKI "Re-
no# pro{irio je paletu
modela "espas# za 2005.
godinu, dodaju}i u ponudu
"dinamik# paket opreme,
nove pakete ve} postoje-
}e dodatne opreme i dje-
~ije naslone za glavu.
"Dinamik# modeli sred-
weg su cjenovnog razre-
da, a ukqu~uju vi{e spo-
rtski izgled i aluminij-
umske 17 in~ne to~kove. Dodat-
no su zatamwena stakla na zad-
wim prozorima, vjetrobran ko-
ji odbija toplotu, dvostrukozon-
ska automatska klima, sportska
sjedi{ta sa ko`nim umecima,
karbonski dodaci u unutra{wo-
sti i krovni nosa~i. ¥
Nova oprema za espas
U OVE prohladne zimske da-
ne, ponosni vlasnici novih
"BMW serija 5 i 7# ne smiju da
koriste skupo pla}eni detaq
dodatne opreme - grijawe sjedi-
{ta.
Zbog kvara, vjerovatno na
grija~u ili termostatu, grija-
lica se mo`e pregrijati i o{te-
titi samo sjedi{te, a mo`da i
odje}u putnika dok nije iskqu-
~ena ni mogu}nost lak{ih ope-
kotina.
Kvar se mo`e javiti kod
"BMW serije 5 i 7# proizvede-
nih izme|u februara 2003. i ju-
na 2004. godine.
U "BMW# procjewuju da
"opasnih vozila# ima oko 75 hi-
qada. ¥
Prevru}a BMWsjedi{ta
Ovaj dizela{ sprinta od nule do 100 kilometara na ~asza mawe od devet sekundi, a poslije dovoqno dugogzaleta, kazaqka se blokira na 220 kilometara na ~as!
SLATKO ]O[E
KONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEKONKURENCIJEI instrument tabla je promijewena,nova su sjedi{ta, presvlake,volan.Ta~nije, ovo je potpuno nov automobil,iako znatno podsje}a na prethodnika
NOVI sportski jednosjed
iz {tale "Dukatija# posebno je
dizajniran da odska~e od japan-
ske konkurencije u klasi od 600
kubnih centimetara - u pozi-
tivnom smislu naravno.
WSS - takmi~ewe zna~ajno
je uticalo da "dukati 749R# bu-
de oboga}en skupim materija-
lima poput magnezijuma i ke-
vlara.
Najve}a tehni~ka novost je
uvo|ewe anti-slip kva~ila, ko-
je onemogu}ava proklizavawe
zadweg to~ka prilikom naglog
ko~ewa pogonskim agregatom.
Cijena za englesko tr`i-
{te iznosi 13 hiqada evra, a
ho}e li se kod nas mo}i kupi-
ti, jo{ uvijek ne znamo... ¥
MOTOCIKLI: "DUKATI 749R"
Nabrijani qepotan
"Rover 3500": Miqenik kupaca i novinara
NOVITETI: "SEAT LEON 150 TDI TOP SPORT"
NEUHVATQIVI [PANSKI VJETAR
KONKURENCIJE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Vodoravno:
1. Predmetak u slo`enicama sa zna~ewem "mokra}ni#; 4. Mala
morska riba; 8. Ime poznatog {panskog kompozitora iz 19. veka,
Albeniz; 9. Prezime nigerijskog fudbalskog reprezentativca (SP
1994), ^adi; 11. Vrsta plesa; 13. Jaram; 14. Starogr~ki stru~wak; 15.
Nekada{wi novac Evropske unije; 16. Ime poznatog engleskog fud-
balera, Letisije; 17. Narodni lekar; 18. Vrsta javora; 20. Nema~ki
gramati~ki ~lan; 21. Astronom iz Magnestije; 22. Laboratorijski
uzorak za utvr|ivawe kiselosti; 25. Ime glumca Pa}ina; 26. Aspik;
27. Osniva~ Crvenog krsta Anri; 29. Francuski sineasta Klod La-
ra; 30. ^ovek kome ne raste brada; 31. Ime poznatog NBA igra~a,
beka, Foks.
Uspravno:
1. Zasek; 2. Vojskovo|a iz "Aide#; 3. Oroz; 4. Ru`ni patuqak iz
utrobe zemqe (lat.); 5. Telegrafska oznaka za Ivawicu; 6. Hemij-
ski znak za radijum; 7. Li~nost iz dela Ive Andri}a; 8. Ime peva-
~ice Sumak; 10. Ovan predvodnik (tur.); 12. Deo teniskog me~a; 15.
Pustiwaci, isposnici; 17. Ime ameri~kog re`isera, Fleming; 18.
Nije star; 19. Pisac Mihailo; 20. Vazduh iz usta; 22. Italijanska
glumica Sastri; 23. Maj~in brat; 24. Kamboxanski politi~ar Hun;
26. Verna doma}a `ivotiwa; 28. Japanski klasi~ni teatar.
Re{ewe iz pro{log broja:
Kol, halm, jata, idiot, {qivici, tr, pomaci, gei, abu, vrlo, re-
wo, ila, ipa, ozanam, pi, tvrdica, scena, acis, izej, rad.
("Skordisk#)
UKR[TENE RIJE^I 2
Vodoravno:
1. Igra~i iz istog tima; 9. Prva nepoznata u matematici; 10. Gr~-
ko slovo; 11. Zatvor (narodski); 13. Auto-oznaka Zaje~ara; 14. Vrsta
automobilskih trka; 16. Aktinijum; 17. Osamnaesto slovo azbuke; 18.
Kr~ma, gostionica; 20. Sedmo slovo azbuke; 21. Deo re~i; 23. Gorwi
deo ku}e; 25. Trozvuk u duru ili molu; 27. Reka i planina u SCG; 28.
Amper (skr.); 29. Juvelir; 31. Dvadeseto slovo azbuke; 32. Li~na za-
menica; 34. Ime glumca Bekjareva; 35. Hemijska oznaka silicijuma;
36. Lstini~na skra}enica za "in`iwer#; 38. Edvin Mozes (skr.); 39.
Biolo{ki (skr.); 40. ^ovek koji vlada neograni~enom vla{}u.
Uspravno:
1. Vrsta muzike; 2. Sportski prvak; 3. Deseto slovo azbuke; 4. Kr-
{ewe vjerskocrkvenih propisa; 5. Savijen filovan kola~; 6. Prvo
slovo azbuke; 7. Auto-oznaka za ^a~ak; 8. Me|unarodni savez izda-
va~a; 9. Ne odazivati se; 12. Tekst na osnovu kojeg se snima film;
14. Vrsta velikih ormara (mn.); 15. Prkosan; 18. Zairski dr`avnik
^ombe; 19. Pripadnik mongolskog plemena; 22. Lazar Ristovski; 24.
Mera za povr{inu zemqi{ta; 26. Skup lica koja o ne~emu ve}aju;
30. Pomr~ina, mrak; 33. Najdu`a reka u Ju`noj Aziji; 35. Mle~ni pro-
izvod; 37. Pisac de Mopasan; 39. Ime ameri~ke glumice Derek; 41.
Dvanaesto slovo azbuke; 42. Dvadeset drugo slovo azbuke.
Re{ewe iz pro{log broja:
Kka, opel, eror, tunel, honorar, ka, onomad, jad, bat, para, inat,
sat, kar, sawati, av, delegat, dotok, vato, jama, ine.
UKR[TENE RIJE^I 1
srijeda, 5. januar 2005.KOLA@
Bili Mujo i Haso u prirodi. [e-
taju se, kad Haso pita Muju:
- Mujo, {ta bi ti napravio da je sad
smak svijeta?
A Mujo k'o iz topa:
- Ma ja bih ti uzeo `enu i djecu,
spakovao se i pravac Wema~ka...
NE biste vjerovali koliko ̀ e-
na padne na to kad im mu{karac
~ita (ili, jo{ boqe, recituje na-
pamet) neku finu romanti~nu qu-
bavnu pjesmu. Ponekad ne mora ~ak
ni biti qubavna, bitno je da se po-
ka`e da recitator nije samo gru-
ba mu{kar~ina kome je samo do pi-
va, podrigivawa, fudbala i ugura-
vawa u bilo koju rupu, ve} i osje-
tqiva du{ica koja zna da cijeni i
istan~anija ̀ ivotna zadovoqstva.
Nisu lo{i razni soneti, od-
li~an je Lorka, dobar je ~ak i
Volt Vitmen, ali kad je rije~ o
qubavnim pjesmama, ime je veli-
ki ̂ ileanac Pablo Neruda (1904
- 1973). Nema te `ene, osim ako
se ne brije i igra fudbal, koja
}e odoqeti Nerudinim rije~ima.
Najboqi dokaz za to koliko
Neruda poma`e u tome da se `e-
na razgoliti pru`a ono {to je u
~ast velikom pjesniku uspio da
u~ini ~ileanski fotograf Rene
Alehandro Rohas. U ~ast tom
slavnom diplomati, politi~aru,
komunisti, ilegalcu i dobitni-
ku Nobelove nagrade za kwi`ev-
nost, Rohas je odlu~io na jednoj od
najprometnijih ulica ~ileanskog
glavnog grada Santjaga, pred ku-
}om u kojoj je Neftali Rikardo
Rejes Basoalto ili Pablo Neru-
da `ivio, da razgoliti {to vi{e
`ena i to ovjekovje~i na fotogra-
fiji nazvanoj "Munvih# ("golo#
na starom viking{kom jeziku).
Dvadeset osam ^ileanki je
spremno pokazalo svoja tijela u ~ast
poezije, a budu}i da za doti~ni do-
ga|aj fotograf nije zatra`io ni-
kakvo slu`beno dopu{tewe, sve se
moralo odigrati jako brzo. I ta-
ko, `ene su se za tili ~as skinu-
le, on je to slikao i one su se is-
to toliko brzo obukle. ¥
POEZIJA MO@E I DA RAZGOLITI
BEZ KRPICA U ^AST NERUDE22
Dobra poezija mo`e sva{ta, ali Rene Rohas je pravimajstor - za wega se zbog poezije razgolitilo 28 `enai to nasred ulice!
KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA - J - S - 28
B - K - T -
V - L - 30 ] -
G - Q - U -
D - M - F -
\ - N - H -
E - W - C -
@ - O - ^ -
Z - P - X -
I - R - [ - 10
Slova u ozna~enim poqima daju
naziv za imenik.
Mnogo qudi mije{a lo{u organi-
zaciju sa sudbinom.
¥ K. HABARD
. . .Velika srca vole, mala tra`e da
budu voqena.
¥ R. TAGORE
. . .Tajna zdravog `ivota za um i ti-
jelo je ne oplakivati pro{lost, ne
brinuti se za budu}nost i ne predvi-
|ati nevoqe, ve} mirno i predano ̀ i-
vjeti u sada{wosti.
¥ BUDA
RIZNICA MUDROSTI
Otac grdi sina:
- Kakve su vam to blesave igre!
Jo{ }ete razbiti glavu jedan drugo-
me! Zar se ne znate igrati normal-
no? U moje vrijeme smo se mi igrali
lijepih igara. Moj drug stavi sebi ja-
buku na glavu i ja uzmem luk i stri-
jelu i onda.... eh.... da.... danas bi mu
bilo 45 godina...
Koje je osnovno pravilo u klozetu?
"Ni{ta ne radi navrat-nanos i na
svoju ruku.#
SUSJEDI
Slova u ozna~enim poqima daju naziv za tar.
R A Z O ^ A R A V A J U ] E M
trendu povrataka na ra~un stare
slave, koji je natjerao ocvale i
odavno penzionisane rokere po-
put "Xetro Tula#, "Emersona#,
"Lakea & Palmera" ili pre`ivje-
lih ~lanova "Dorsa# da se reak-
tiviraju i novim generacijama
po~nu da prodaju drugorazredne
verzije samih sebe, pridru`ili su
se sada i ~lanovi legendarne bri-
tanske pop-rok grupe "Kvin#. Ia-
ko su prestali da nastupaju jo{
krajem osamdesetih godina, zbog
naru{enog zdravqa wihovog ne-
zaboravnog vokaliste Fredija
Merkjurija, koji je 1991. umro od
posqedica side, preostali ~la-
novi benda najavili su za idu}u
godinu koncertnu turneju i to s
novim pjeva~em koji }e zamijeni-
ti nezamjewivog Fredija.
"Kvinovci# su se odlu~ili
da pred mikrofon stave Pola Ro-
xersa, biv{eg frontmena davnog
bluz sastava "Fri#, koji se pro-
slavio jo{ krajem {ezdesetih go-
dina. S Roxersom su ove godine
odr`ali nekoliko probnih na-
stupa i zakqu~ili da je reakcija
publike dovoqno pozitivna da bi
se s wim odlu~ili na turneju po
Velikoj Britaniji i kontinen-
talnoj Evropi. Gitarist "Kvi-
na# Brajan Mej izjavio je da je
prilikom nastupa s Roxersom
osjetio "neopisivo dobru vibra-
ciju#, iako je ipak zadr`ao toli-
ko dobrog ukusa da nije tu novo-
otkrivenu bliskost uporedio sa
svojim odnosom s pokojnim Mer-
kjurijem.
Sli~no spomenutim o`ivje-
lim dinosaurima iz ere {ezdese-
tih i sedamdesetih i u slu~aju
"Kvina# nisu ba{ svi ~lanovi
odu{evqeni idejom o ustajawu iz
mrtvih i to s novim pjeva~em. Kao
{to se u notornom cirkusu oko
obnovqenih "Dorsa# jedan od ~la-
nova - Xon Denzmor - usprotivio
ideji Reja Manzareka i Robija
Krigera da o`ive bend s nekim
drugim pjeva~em umjesto pokojnog
Xima Morisona, tako je i u "Kvi-
nu# basist Xon Dekon odlu~io da
ostane po strani. Bubwar Roxer
Tejlor, me|utim, objavio je da }e
da se pridru`i Meju i Roxersu
na turneji, predvi|enoj za pro-
qe}e 2005.
S obzirom na kultni status
Fredija Merkjurija - uporediv
donekle s Morisonom - bi}e za-
nimqivo vidjeti kako }e nova po-
stava da nadomjesti pjeva~a, ~i-
ji je glas dao pe~at najve}im hi-
tovima "Kvina#, od "We Are theChampions# do "Bohemian Rhap-sody#. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. ESTRADA
GLUMAC Xeri Orbah, dugo-
godi{wa zvijezda televizijske se-
rije "Red i zakon#, umro je od ra-
ka prostate - saop{tio je wegov
menaxer na jednoj wujor{koj ra-
dio-stanici.
Xeri je ro|en je 20. oktobra
1935. godine u Wujorku i svojim ulo-
gama stekao je reputaciju izvornog
Wujor~anina. Po~etkom decembra
dijagnoziran mu je rak prostate.
Orbah je glumio u 12 sezona te-
levizijske serije "Red i zakon#, a u
seriji "Kancelarija za ubistva# glu-
mio je detektiva Lenija Briskoa.
Orbah je ove godine trebalo da za-
igra i u novoj sezoni ove televizij-
ske serije.
Glumio je i u filmovima
"Princ grada#, "Ubistvo trikom#
"Prqavi ples#, "Univerzalni voj-
nik# i drugima. ¥
ODLAZAK ZVIJEZDE SERIJE "RED I ZAKON"
Umro Xeri Orbah
MAWE poznata k}i Ozija
Ozborna postala je tema tabloida.
Naime, dvadesetjednogodi{wa Ej-
mi Ozborn na dodjeli "Britanskih
nagrada komedije# vi|ena je s bri-
tanskim komi~arem Dejvidom Vi-
lijamsom, pa su se mediji odmah ras-
pisali o wihovoj qubavnoj vezi.
Dejvid Valijams poznat je po
nekada{wim vezama s Abi Titmus
i Petsi Kensit, a Ejmi se prosla-
vila samo po tome {to je odbila
da u~estvuje u {ou-programu
"Ozbornovi#. ¥
EJMI OZBORN ZANIMQIVA MEDIJIMA
K}erka sve popularnija
SVAKAKO najve}i no-
vogodi{wi skandal je ot-
kazani nastup srbijanskih
folk zvijezda Svetlane Ce-
ce Ra`natovi} i Mire
[kori} na do~eku u Podgo-
rici.
Iako je unaprijed naja-
vqen i prijavqen, spekta-
kularan koncert u Distri-
butivnom centru otkazan je
u posqedwem trenutku zbog
insistirawa crnogorske
finansijske policije da or-
ganizator koncerta unapri-
jed plati porez na dodatu
vrijednost.
Poslije neuspjelog po-
ku{aja bojkota wenog nastu-
pa na do~eku pro{le Nove
godine u Budvi, Ceci su Cr-
nogorci "dohakali# samo go-
dinu dana kasnije, na prela-
sku u novu 2005. godinu. Or-
ganizator neuspjelog hepe-
ninga Rade Bo`ovi}, novi-
narima je jo{ u petak uz ~u-
|ewe izjavio kako mu je fi-
nansijska policija tra`i-
la da unaprijed uplati 30
hiqada evra poreza od pro-
datih ulaznica i sklopqe-
nog ugovora za anga`ovawe
Cece i Mire. Iako je jav-
nost ostala uskra}ena za
zvani~nu informaciju o vi-
sini honorara (po nezvani~-
nim informacijama 150 hi-
qada evra), ispostavilo se
da su crnogorski poreznici
bili boqe upu}eni u tu te-
mu ~ak i od tabloida, pa su
ispostavili ra~un, koji or-
ganizator, me|utim, nije mo-
gao (ili htio) da plati. Ka-
ko se sa finansijskom poli-
cijom nije dogovorio o uma-
wewu ili eventualnom od-
ga|awu pla}awa PDV, Bo-
`ovi} je koncert otkazao.
Tako je Cecino gostova-
we, koje je ve} u najavi iza-
zvalo ogromno interesova-
we podgori~ke publike, pro-
palo, iako je u vrijeme upa-
da policije i zabrane kon-
certa veliki broj karata,
koje su prodavane po cijeni
od 25 do 75 evra, bio prodat
ili rezervisan.
Najve}oj srpskoj estrad-
noj divi ostaje da tuguje za
propalim anga`manom i da
se nada da }e sqede}u 2006.
godinu do~ekati pjevaju}i
negdje u Crnoj Gori. ¥
OTKAZAN NASTUP CECE RA@NATOVI]
NOVOGODI[WI SKANDALNastup Cece Ra`natovi} za Novu godinu u Podgoricije otkazan, jer je finansijskapolicija unaprijed tra`ilaporez od 30 hiqada evra
23
AMERI^KA glumica
Sandra Bulok pokloni-
la je novac `rtvama
cunamija, ali to ni-
je prvi put da se
istakla humano-
{}u - poslije
napada 11. sep-
tembra, da-
rovala je
~ak dva mi-
liona do-
lara.
Po-
k l o n
San-
d r e
Bulok
od mi-
l i o n
dolara
pristi-
gao je is-
tovreme-
no sa
dva, ko-
je je da-
r o v a o
Majkl
D e l ,
o s n i -
v a ~
" D e l
kompju-
tersa#, a
zvijezda
"Brzi-
ne# ta-
ko je jo{
j e d n o m
pokazala
veliko srce.
Naime, na-
kon napada
na Ameri-
ku 11. sep-
tembra ta-
ko|e je od-
mah prisko~ila u po-
mo} `rtvama s dva
miliona dolara.
Ve}u svotu
novca za razo-
rena podru~-
ja na Taj-
l a n d u ,
gdje je
2 0 0 0 .
godi-
n e
s n i -
m q e n
f i l m
" P l a -
`a#, obe-
}ao je da-
r o v a t i
Unicefu
i Leonar-
do Dika-
prio, rekao
je wegov po-
rtparol. ¥
SANDRA BULOK POKLONILA NOVAC
Milion za `rtve
POPULARNA glumica ki-
neskog porijekla Lusi Liu, ko-
ja se proslavila u "^arlijevim
an|elima# i "Kil Bilu# odazva-
la se pozivu milionera Moha-
meda Al Fajeda da promovi{e
sni`ewe cijena u wegovoj robnoj
ku}i "Harods#.
Vlasnik fudbalskog kluba,
nekoliko hotela i otac qubav-
nika princeze Dajane, koji je s
wom poginuo u saobra}ajnoj ne-
sre}i u Parizu, za najavu ras-
prodaje ve} je koristio Kri-
stinu Agileru i Viktoriju Be-
kam.
Mu{terije bi ionako nahr-
lile u "Harods#, jer se bunde,
nakit i dizajnerska odje}a, koji
ina~e ko{taju vi{e hiqada fun-
ti, na sni`ewu mogu da dobiju
za stotiwak funti.
Lusi se slikala u dijelu za
prodaju ku}nih qubimaca sa dva
simpati~na psi}a, oki}ena na-
kitom od ~etiri miliona fun-
ti, a pred robnu ku}u dovezla se
u ko~iji s kowima. ¥
LUSI LIU PROMOVISALA SNI@EWE CIJENA
Otvorila veliku rasprodaju
AN\ELINA XOLIIMA NOVOG MOMKA
Zaqubqena u Italijana
JEDNA od najseksi-
pilnijih `ena svijeta, glu-
mica An|elina Xoli na-
vodno ima novog momka.
Kru`e glasine da je to ita-
lijanski trgovac luksu-
znim jahtama Danijel Pati-
ni. Xolijeva je, prema pi-
sawu ameri~kog tabloida
"Ju-Es vikli#, vi|ena u vo-
`wi po Londonu, gdje je po-
sje}ivala turisti~ke atr-
akcije britanske prijesto-
nice.
I britanski tabloid
"San# ukqu~io se u pri~u i
tvrdi da je veza poznate glu-
mice i italijanskog plej-
boja i te kako ozbiqna. Da-
nijel je izlazio s brojnim
lijepim `enama, ali ovog
puta tvrdi kako ga je An|e-
lina potpuno o~arala. ¥
"KVIN" PONOVO NA MUZI^KOJ SCENI
LEGENDE SE VRA]AJU^lanovi benda najavili su za idu}ugodinu koncertnu turneju i to s novim pjeva~em, koji }e zamijenitinezamjewivog Fredija Merkjurija
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005.PORODICA I ZDRAVQE
SA^UVATI vitamine i sve
hranqive sastojke prilikom ob-
rade namirnica je, naravno, uvi-
jek po`eqno. Me|utim, u toku zi-
me na to bi trebalo obratiti pa-
`wu ~ak i vi{e nego ina~e, jer
je zimska ishrana znatno siroma-
{nija vitaminima od one qetne
(sjetite se samo koliko nam je
svje`eg vo}a i povr}a dostupno
qeti, a {ta vam je na raspolaga-
wu zimi).
I u toku zime mogu}e je sa~u-
vati dosta dragocjenih sastojaka;
to zavisi od na~ina pripremawa
hrane i od vrste posu|a koje se u
tu svrhu koristi.
Povr}e je najboqe kuvati na
pari, i to {to je mogu}e kra}e,
po{to u raskuvanom jedva da osta-
ne i{ta hranqivo (zaboravite
na ono kako volite da povr}e bu-
de "meko kao du{a# - takvo povr-
}e nekima mo`da ima lijep ukus,
ali nema skoro nikakvu hranqi-
vu vrijednost).
Ukoliko povr}e kuvate u qu-
sci i u vodi koja ve} vri, mawe
}e se izgubiti vitamina. Voda u
kojoj se povr}e kuvalo i u kojoj
uvijek ostanu rastvoreni mine-
ralni sastojci, mo`e se upotri-
jebiti za kuvawe supe ili ~orbe,
kao i za nalivawe jela. Pr`ewem
}e se izgubiti najve}i dio termo-
labilnih vitamina.
U svrhu o~uvawa hrawivih sa-
stojaka i ribu je najboqe kuvati
na pari. Kuvawe mesa mo`e ima-
ti jo{ jednu korist - tu istu vo-
du mo`ete poslije iskoristiti
za supu ili za prelivawe jela.
Mnogi vole pr`eno ili poho-
vano meso, ali time se gube ter-
molabilni vitamini (recimo, vi-
tamin C), plus jelo upije mnogo
masno}e i postane znatno kalo-
ri~nije. Dinstawe mesa je prepo-
ru~qivije. Ro{tiq je veoma uku-
san, samo {to tako pripremqeno
meso mo`e da sadr`i {tetne ma-
terije.
[to se posu|a ti~e, ekspres
lonac je odli~an, jer se wegovom
upotrebom smawuje gubitak mine-
rala i vitamina. U principu, naj-
boqe je posu|e od neutralnog ma-
terijala, na koji ne uti~u kise-
line i namirnice, kao ni drugi
sastojci. Takvi materijali su ~e-
lik, vatrostalno staklo i por-
culan.
Popularni teflon je prak-
ti~an za upotrebu, po{to se jelo
priprema brzo i nisu potrebne
masno}e. Me|utim, teflon ne
smije da se zagrije na vi{e od 250
stepeni Celzijusa, niti da bude
o{te}en ili izgreban. Prepo-
ru~qivo je i emajlirano posu|e,
po{to je emajl neutralan, ali
o{te}enu (okruwenu) posudu ne
bi trebalo koristiti (po{to vi-
{e nije neutralna).
Plasti~ne posude dobre su za
~uvawe gotovih jela i raznih na-
mirnica. Samo, u plasti~nim po-
sudama ne bi trebalo ~uvati ni-
{ta kiselo, po{to kiselina re-
aguje sa plastikom. ¥
SA^UVATI VITAMINE U HRANI
DINSTAWE PUNO ZDRAVQA24
Ukoliko povr}e kuvate u qusci,i u vodi koja ve} vri, mawe }e seizgubiti vitamina
VE]INA `ena smatra da su
mu{karci krajwe predvidivi.
@ene lako prepoznaju pogled ko-
ji, po wihovom mi{qewu, govo-
ri "voleo bih da vodim qubav sa
tobom# i ~esto im smeta mu-
{kar~eva potreba da mu se bez-
broj puta ponovi kako je ba{ on
najboqi u krevetu.
S druge strane, treba uzeti
u obzir i mu{ku neiskrenost: u
trenucima strasti, mu{karac
naj~e{}e {apu}e najqep{e ri-
je~i qubavi, ali kada najve}e uz-
bu|ewe pro|e, okrene le|a i pad-
ne u san. Zbog svega toga `ene
svrstavaju mu{karce u nekoliko
kategorija u kojima se svako od
nas mo`e mawe ili vi{e prepo-
znati.
Prva kategorija su "nepri-
stupa~ni tipovi#. Najvi{e {to
se od takvog mu{karca mo`e do-
biti jeste strastan poqubac. U
ovu kategoriju spadate ako ste
napeti i depresivni zbog posla
ili ako ste - {to je jo{ gore -
razo~arani zbog neke druge `e-
ne koja vas je u~inila nepristu-
pa~nim za ostale pripadnice
qep{eg pola.
Nasuprot ovom tipu nalaze
se brbqivi mu{karci. Ako ni-
ste znali, to zna~i da nikada ne
zatvarate usta. @ene ne vole mu-
{karce koji im prilikom vo|e-
wa qubavi potanko obja{wava-
ju sve svoje pokrete - wima je da-
leko bitniji sam osje}aj, kao i
`eqa da neke stvari otkriju sa-
me, bez va{ih uputstava i obja-
{wewa.
Od brbqawa tokom seksa lo-
{ija je situacija "volim kada
`ena preuzme inicijativu#. Pa-
sivnost vas ne}e odvesti daleko;
prije }ete ostaviti utisak da
ste zaista lijeni i da od svoje
partnerke o~ekujete da vas mazi
i pazi, kako u krevetu tako i iz-
van wega.
Ukoliko se pretjerano u`i-
vite u ulogu pasivnog mu`jaka,
uhvati}ete sebe kako tra`ite
od we da poslije seksa, kad je ve}
bila toliko aktivna, skokne do
kuhiwe i donese vam jedan sen-
dvi~ sa {unkom da se po{teno
okrijepite.
Ako spadate u one koji vole
da vode qubav svuda samo ne u
krevetu, vodite ra~una - to {to
ste vi avanturista ne zna~i da }e
ona imati razumijevawa da sa va-
ma podijeli strasti u telefon-
skoj govornici, liftu, automo-
bilu. @ene ne vole da budu zate-
~ene "in flagranti#. ¥
NIKO NIJE SAVR[EN
Ko je lijen, gotov je za trenDA li vam se ~ini da stalno, iz
dana u dan, nekome uga|ate? Radite
li to iz straha od osobe kojoj ~ini-
te uslugu ili zato {to to stvarno
`elite da uradite? Nije lo{e bi-
ti pomalo sebi~an. Sjetite se toga
ponekad, ali nemojte zloupotrebqa-
vati egoizam.
Osobe koje vas vole ne smiju ni-
kad da vas prisiqavaju da radite ne-
{to {to ne `elite ili bi tako tre-
balo da bude. Mo`da }e prva reak-
cija na odbijawe biti i negativna,
ali na sve se mo`e navi}i. Uvijek
po{tujte qutwu te osobe, ali ni
slu~ajno ne popu{tajte pod emoci-
onalnim ucjenama.
Trudite se da uvijek ka`ete ono
{to mislite i ne osje}ajte krivi-
cu zato {to ste jasno pokazali {ta
`elite. Drugi }e se polako prila-
goditi promjeni u vama.
Kulturno i odmjereno recite
"ne#. Nasmije{ite se i budite od-
lu~ni. Da biste odbranili svoje mi-
{qewe, ne morate povrijediti dru-
ge. Dovoqno je da se slu`ite jasnim,
ali opu{tenim tonom. Kada se tru-
dite da obja{wavate naduga~ko i
na{iroko, va{e odbijawe zvu~i kao
izviwewe. Zbog takve reakcije sa-
govornik }e sigurno nastaviti da
insistira sve dok ne uspije da pre-
okrene va{u odluku. Jedno kratko
obja{wewe koristilo bi vam mno-
go vi{e.
Uvijek izbjegavajte rije~ "mo-
`da#. Ako ste ve} odlu~ili da od-
bijete nekoga, zaboravite na "mo-
`da#, "ne znam#, "vidje}emo#... Ni-
je kulturno ostaviti stvari neja-
snim, a nije ni previ{e efikasno,
jer }e vam ta osoba i daqe dosa|i-
vati.
Imajte na umu da odluka koju do-
nosite ne mora uvijek da bude pro-
pra}ena samo rije~ima. Ne treba da
se zadovoqite samo onim {to ste
rekli, ve} to treba i da u~inite.
Ako ona stalno kasni i ne obazire
se na va{e molbe da dolazi na vri-
jeme, sqede}i put kada bude uradi-
la istu stvar, nemojte je ~ekati. Na-
stavite svojim putem i poka`ite da
niste spremni da toleri{ete bezo-
brazluk. ¥
NAU^ITE DA KA@ETE "NE"
Odlu~nost vedrog licaSIGURNO jo{ uvijek
`ivo pamtite no} u kojoj ste,
umjesto strastvenog poqup-
ca pred va{im ku}nim vra-
tima i obe}awa da }ete se
ubrzo ponovo vidjeti, prvi
put zaspali ~vrsto zagrqe-
ni jedno pored drugog. Mada
se sa we`no{}u sje}ate sve-
ga {to se dogodilo te no}i,
vrlo dobro znate da nije sve
proteklo kao u bajci. Kao i
prvo seksualno iskustvo, i
prva zajedni~ka no} mo`e
vam donijeti poneko nepri-
jatno iznena|ewe koje uvi-
jek treba prihvatiti sa iz-
vjesnom dozom humora.
Zaspati u zagrqaju dra-
ge osobe zvu~i veoma roman-
ti~no, ali je za po~etak ve-
oma neudobno. Naravno, ni-
jedno od vas dvoje to nikada
ne bi otvoreno priznalo.
^iwenica je da ste u to-
ku no}i nesvjesno otimali
jorgan jedno drugom i da ste
se probudili na suprotnim
krajevima kreveta. Neka vas
to ne zabriwava, jer ~ovjek
i u snu te`i da mu bude udob-
no. Osim toga, dobar san je
preduslov za bu|ewe sa osmi-
jehom na licu. Ako ba{ ni-
kako ne mo`ete da spavate
bez direktnog fizi~kog kon-
takta, preostaje vam we`an
dodir stopala.
Ukoliko ste se poslije
prve zajedni~ke no}i probu-
dili okrenuti jedno drugom
le|ima, ne pani~ite, va{a
veza nije u krizi. Naprotiv,
ovakav polo`aj va{ih tije-
la mogao bi da zna~i da ima-
te neograni~eno povjerewe
jedno u drugo.
Nemojte se optere}iva-
ti ni fizi~kim izgledom.
Ako strepite da ne}ete naj-
sjajnije izgledati kada se pr-
vi put budete pogledali u
o~i poslije zajedni~ki pro-
vedene no}i, neka vas utje-
{i ~iwenica da ni ona ne
izgleda ni{ta boqe, ili ba-
rem nije u svom najboqem iz-
dawu. Uostalom, koga briga
za detaqe poslije jedne tako
uzbudqive no}i!
^ak i ako ne pripadate
onoj malobrojnoj grupi sre}-
nika koji i ujutru izgledaju
lijepo i svje`e, najva`nije
je da jedno drugom poka`ete
da se volite. Seks jeste ne-
{to intimno, poqubac je
svakako ne{to vrlo li~no,
ali dijeqewe posteqe ili
jastuka sa nekom osobom
predstavqa vrhunac intim-
nosti. ¥
^AROLIJA PRVE NO]I
Bu|ewe sa osmijehom
Sastojci:
20 dkg ~okolade, pet jaja, 0,8
dkg maslaca, 10 dkg {e}era, ma-
lo ruma, dvije ka{ike "ajer# li-
kera, 20 dkg badema. Preliv: dva
vanilijina {e}era, {est ka{i-
ka "ajer# likera, naribana ~o-
kolada za ukra{avawe.
Priprema:
Napravite homogenu smjesu
koju }ete ispe}i u kalupu za tor-
tu. Pecite 25 do 30 minuta na 200
stepeni. Istucite 40 dkg {laga
i stavite na pe~eni, ohla|eni
biskvit. Nanesite preliv i na-
ribanu ~okoladu. ¥
RECEPT ZA DOBAR DAN
Torta sa likerom
IMA tinejxera koji ne prate
ba{ ne{to posebno {ta je trenut-
no "in# kad je rije~ o odje}i. Re-
cimo, Xenifer Garner (izme|u
ostalog, zvijezda filma "Danas 13,
sutra 30#), kao tinejxerka uop{te
se nije interesovala za modu, u toj
mjeri da je wena nastavnica zvala
telefonom wenu majku da pita za-
{to Xenifer ve} dva mjeseca do-
lazi u {kolu u istom xemperu (maj-
ka je "iskulirala# i rekla joj da ne
brine, da je xemper ~ist kao suza).
Ipak, nisu svi tinejxeri takvi
- neki ba{ vole da saznaju {ta je
trenutno hit kad je rije~ o odje}i.
Ukoliko spadate u ovu grupu, evo
{ta je sada moderno me|u zvijezda-
ma.
Sakoi: oni su "kul# za svako
godi{we doba i za sve prilike. Ne-
kima }e sako djelovati kao iskqu-
~ivo sve~ana odje}a, ali nije tako.
Mo`ete se opredijeliti za we`ne,
`enstvene sakoe koje }ete nositi
uz sukwu ili za sako svijetle, we-
`ne boje koji }ete nositi uz crne
pantalone.
Ako vam se vi{e svi|a sport-
sko-elegantna varijanta, mo`ete
iskombinovati farmerke i blago
strukirani mu{ki sako. Za neka
toplija vremena odli~no mo`e da
poslu`i i pripijeni teksas sako,
razumije se, uz tijesne farmerke.
Jo{ jedna veoma trendi "krpi-
ca# je prakti~no sve u leopard de-
zenu. Naravno, rije~ je o imitaci-
ji - krajwe je "aut# istrijebiti ~i-
tavu ̀ ivotiwsku vrstu da biste no-
sili wihovo krzno. Varijante su
zaista razne: to mo`e biti top sa
umetkom imitacije leopardovog kr-
zna (kao Britni Spirs u spotu "Ou-trageous#) ili leopard mini} (naj-
boqe je da ostatak odje}e bude crn)
ili leopard kaputi}...
Pruge i prugice: bile su u mo-
di qetos, a i daqe su u trendu.
Mo`ete se opredijeliti za neke
zagasite boje - to }e djelovati
elegantno. Ako vam se vi{e dopa-
da, mo`ete se opredijeliti i za
svijetle, `ive boje - hej, to {to
je zima ne zna~i da morate da bu-
dete mra~ni i deprimirani! Pa-
stelne prugice - to je tako we-
`no i `enstveno.
Kao {to vidite, modni tren-
dovi su u ovom trenutku prili~no
{aroliki, tako da }e se na}i ne{to
za sva~iji ukus. ¥
TINEJXERSKO ]O[E ODJE]A U TRENDU
KOPIRANA KRPICAU fazonu je sve u leopard dezenu;naravno samo ako je imitacija, jerne}emo vaqda istrijebiti `ivotiwskuvrstu radi no{ewa jednog krzna...
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
JP[ "SRPSKE [UME# RS SOKOLAC
[UMSKO GAZDINSTVO "LISINA#
MRKOWI] GRAD
Ulica Pavla Xevera br. 3, tel. 050/211-603; Faks: 050/211-201
Na osnovu ~lana 46 Zakona o {umama ("Sl. glasnik RS#, br. 13/94, 10/97, 23/98, 43/02) i ~lana 6 Pravilnika o postupku ustupawa rado-
va u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [umskog gazdinstva "Lisina# Mrkowi} Grad, objavquje:
OGLAS
ZA PRVO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA
U [UMARSTVU NA IZVO\EWE
IOdjeqewe Vrsta posla Koli~ina (neto) Bruto cijena po jed.
15. GJ "D. Gora# sje~a i izrada 3.894 m¿ qetna sezona 16,51 KM/m¿
zimska sezona 11,23 KM/m¿
izvoz oblovine 3.051 m¿ qetna sezona 13,28 KM/m¿
zimska sezona 17,69 KM/m¿
iznos cijepanih 843 m¿ 16,82 KM/m¿
Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 129 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.
Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena
19. "a# GJ "Dubi~ka Gora# sje~a i izrada 1.482 m¿ qetna sez. 6,50 KM/m¿
zimska sez. 7,00 KM/m¿
izvoz 1.212 m¿ qetna sez. 13,71 KM/m¿
zimska sez. 17,19 KM/m¿
iznos 270 m¿ 16,83 KM/m¿
Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 49 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.
Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena
79. "a# GJ "Dubi~ka Gora# sje~a i izrada 1.297 m¿ qetna sez. 12,56 KM/m¿
zimska sez. 13,21 KM/m¿
izvoz 842 m¿ qetna sez. 11,23 KM/m¿
zimska sez. 13,10 KM/m¿
iznos 455 m¿ 11,89 KM/m¿
Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 43 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.
Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena
107. "a, b# GJ "Dubi~ka Gora# sje~a i izrada 5.649 m¿ qetna sez. 6,13 KM/m¿
zimska sez. 6,56 KM/m¿
izvoz 4.893 m¿ qetna sez. 15,20 KM/m¿
zimska sez. 19,45 KM/m¿
iznos 756 m¿ 18,17 KM/m¿
Po~etak izvo|ewa radova 20.2.2005. dnevna dinamika 188 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 31.3.2005. godine.
IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:
- Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3 iz sudskog registra);
- Da imaju rje{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za poqoprivredu, {umarstvo i
vodoprivredu Republike Srpske;
- Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa (popisne liste) i da zapo{qavaju
u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kvalifikacione strukture (obrazac M-1);
- Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske vrijednosti radova koji su pred-
met javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na ̀ iro ra~un br. 562-099-00003388-30 kod Razvojne banke ili na blagajnu naru~io-
ca (peti primjerak ili uplatnica);
- Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima
{umarstva van granica Republike Srpske (referenca);
IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed navedenih uslova dostavqaju se u zatvorenoj
koverti na adresu:
[G "Lisina# Mrkowi} Grad, Ulica Pavla Xevera br. 3 - Komisiji za otvarawe ponuda, sa naznakom ponuda za oglas broj: 01-204-13/05
i napomenom NE OTVARATI.
Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.
Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.
IVOtvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 20.1.2005. u 10 ~asova u prostorijama [G "Lisi-
na# Mrkowi} Grad.
Neblagovremene, kao i ponude uz koje nije prilo`ena tra`ena dokumentacija ili koje odstupaju od utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e
se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.
VKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:
- najpovoqnija ukupna bruto cijena ni`a od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smiju prihvatiti ve}e cijene, ili cijene
iste kao u oglasu
- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima
{umarstva van granica Republike Srpske,
- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,
- tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost,
- dinamika i rok zavr{etka.
VIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od predra~unske vrijednosti radova preuzeti
tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objekte rada na terenu u dane 10. i 11.1.2005. godine. Tenderska dokumentacija se
preuzima do 10 ~asova a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|enim predstavnikom naru~ioca.
Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je tehni~ki direktor, tel. 050/211-603.
JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME#
REPUBLIKE SRPSKE
SOKOLAC
[UMSKO GAZDINSTVO "VU^EVICA#
^AJNI^E Kraqa Petra I Oslobodioca
Broj: 01-06/04
Dana, 3.1.2005. godine
Na osnovu Odluke Upravnog odbora JP[ "Srpske {ume# RS broj: UO 90/03 od 25.12.2003.
godine, i Uputstva o primjeni Odluke o na~inu i uslovima prodaje {umskih drvnih sorti-
menata u 2004. godini [umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, objavquje:
OGLAS
ZA PRODAJU DRVNIH SORTIMENATA PUTEM JAVNOG NADMETAWA
(LICITACIJE)
1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA
Predmet javnog nadmetawa su drvni sortimenti - trupci, po vrsti. kvalitetnoj strukturi,
koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi:
2. PRAVO NA NADMETAWE
Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka
lica, koja ispuwavaju sqede}e uslove:
a) Da su registrovana za obavqawe djelatnosti prerade i prometa drveta, kod nadle`nog
organa u RS (ovjerena fotokopija rje{ewa nadle`nog organa i JIB za teku}u godinu),
b) Da se ne nalaze na tzv. Crnoj listi JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac;
v) Da su uplatila jemstvo (kauciju) u iznosu od 10% od licitirane vrijednosti.
3. SADR@AJ PONUDE
Ponuda mora da sadr`i:
a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji;
b) Ponu|enu cijenu;
v) Uslove i na~in pla}awa;
g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2 (a, b, v)
4. DOSTAVA PONUDA
Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju# treba da
dostave JP[ "Srpske {ume# RS [umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, ul. Kraqa Petra
I Oslobodioca 13.
Rok za dostavqawe ponude je sedam dana od dana objavqivawa tendera tj. 10.1.2005. godine.
Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.
5. OTVARAWE PONUDA
Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo u~esnika na licitaciji dana: 11.1.2005. god.
u 10 ~asova u prostorijama [G "Vu~evica#.
Na zahtjev u~esnika na licitaciji, nakon otvarawa i evidentirawa ponuda, dozvoli}e se
usmeno nadmetawe.
6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A
a) Najve}a ponu|ena cijena:
b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.
7. OSTALE ODREDBE
Ponu|eni drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gorepomenutim desti-
nacijama.
Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti u vremenu od 7 do
15 ~asova u [umskom gazdinstvu "Vu~evica# putem tel. 058/316-146 ili na navedenoj adresi.
Na osnovu ~lana 110 Zakona o univerzitetu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj:
12/92), Vije}e Ekonomskog fakulteta Isto~no Sarajevo donijelo je odluku da se raspi{e
KONKURS
za upis u prvu godinu ({kolske 2004/05)
na postdiplomski-magistarski studij na sqede}e smjerove
1. menaxment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 kandidata
2. finansijski menaxment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 kandidata
3. upravqawe lokalnim razvojem . . . . . . . . . . . . . 30 kandidata
Studij traje dvije godine, odnosno 4 semestra, a nastava po~iwe u martu 2005. godine.
Uslovi: zavr{en fakultet (VSS)
Na konkurs se mogu prijaviti diplomirani ekonomisti i diplomirani studenti drugih
fakulteta u skladu sa Statutom Fakulteta i Pravilnikom o postdiplomskim studijama.
Rok za prijavu na konkurs je 45 dana od dana objavqivawa.
Dokumente dostaviti na adresu: Ekonomski fakultet, Isto~no Sarajevo - Pale 71420, uli-
ca Romanijska br. 42.
[kolarinu na postdiplomskom studiju pla}a kandidat ili firma kandidata.
Nastavni plan i Pravilnik o postdiplomskim studijama mo`e se dobiti u Sekretarijatu
Fakulteta, kao i sve ostale bli`e informacije na telefon: 057/226-187 ili 226-188.
Sekretarijat Fakulteta
1. Trupci J/S I - klasa 90 119,00 10.710,00 Odjeqewe 76
2. Trupci J/S II klasa 120 99,00 11.880,00 GJ "Jaw - Stak#
3. Trupci J/S III klase 90 83,00 7.470,00
Sveukupno: 300 30.060,00
Red.
br.
Vrsta sortimenta i
kvalitetna strukturaKoli~ina m¿
Mjesto
prodaje
Po~etna
Cijena (KM) Vrijednost (KM)
REPUBLIKA SRPSKA
UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET
ROMANIJSKA 42
tel. 057/226-188
REPUBLIC OF SRPSKAUNIVERSITY OF EAST SARAJEVO
FACULTY OF ECONOMICS
E-mail: [email protected]
srijeda, 5. januar 2005.26Povodom smrti dragog tate i supruga
ANTO
(Jose)
ALEKSI]
BUTOWA
Zahvaqujemo Medicinskom centru Bawa Luka, odjeqewima: Plu}-
no, ORL, Hirurgija, doktorima Jandri}u, Korici, [piri}u, \ur-
|evi}, posebno doktoru ]ulumu, Goli}u i svom wihovom osobqu.
Institutu za plu}ne bolesti Sremska Kamenica, de`urnim qeka-
rima i sestrama {ok-sobe na dan 23. i 24.12.2004, koji su mu ukaza-
li pomo} u najte`im i posqedwim minutima wegovog `ivota.
Svim wegovim radnim koleginicama i kolegama RO "Kontinental#,
RK "Boska#, motelu "Grand#, dobrovoqnim davaocima krvi, rod-
bini, kumovima, prijateqima i kom{ijama koji su sa nama saosje-
}ali i ispratili ga do vje~nog po~inka.
Hvala svima
O`alo{}ena porodica Aleksi}
003046-B1
Dana 5.1.2005. godine navr{avaju
se tu`ne dvije godine od smrti
na{eg dragog supruga, oca i djeda
MILORADA
MI]E
BALTI]A
Tvoj plemeniti lik `ivje}e vje~-
no sa nama.
Supruga Nada, k}erka Du{ica i
unuka Jelena
003462 A-3 G
Dana 5.1.2005. godine navr{ava se
{est mjeseci tuge i bola od smrti na-
{eg dragog
RADE
STANI[I]A
Dok `ivimo, bi}e{ u na{im misli-
ma.
Tvoji: supruga \uka, sinovi Goran i
Igor
003477-A3G
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
DRAGANU
od prijateqa Vlajka i Dese.
003047-A1
Posqedwi pozdrav ~ika
DRAGANU
od Marinka, Bobe, Jelene i Jovane.
003047-A1
Dana 5.1.2005. godine navr{ava se
20 godina od smrti na{eg dragog
oca i svekra
DIMITRIJA
BUGARSKOG
Sin Zoran i snaha Mila
003485-A2G
C MY K
C MY K
C MY K Y K
srijeda, 5. januar 2005. 27
Posqedwi pozdrav dragom stricu
DRAGANU
od wegovih: Dragana, Nade, Gorana
i Sandre.
003046 A-3
Dragi na{ deda
DRAGANE
U`ivali smo u tvojim igrarijama,
u tvojoj pa`wi i qubavi koju si
nam nesebi~no podario. Zato te vo-
limo i uvijek }emo te pamtiti.
Tvoji: \or|e i Isak
003046 A-3
Posqedwi pozdrav dragom bratu
DRAGANU
RADUSINU
od wegove sestre Milke.
003468 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom bratu
DRAGANU
RADUSINU
od brata Ilije sa porodicom.
003468 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom prija-
tequ
DRAGANU
RADUSINU
od An|elke i Grujice Mila~i}.
03047 A-1
Tu`no sje}awe na dragog kuma
DRAGU
GRABOVCA
1990-2005.
Milkica i \uro Male{evi} sa
porodicom
003473 A-2 G
Posqedwi pozdrav na{oj dragoj
ROSI
\UKI]
Sahrana }e se obaviti 5.1.2005. go-
dine u 13 ~asova na grobqu Dowi
Drakuli}.
Nikada te ne}emo zaboraviti. Uvi-
jek }e{ biti u na{im mislima.
Tvoji najmiliji: suprug Du{an, sin
Milutin, k}erka Boja, brat Bo-
{ko, snahe, zet, unu~ad, praunu~ad
te ostala mnogobrojna rodbina i
prijateqi
003466 A-5 G
Posqedwi pozdrav velikom
prijatequ
DRAGANU
RADUSINU
od Dragice Brki} sa porodicom.
003484 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
DRAGANU
RADUSINU
od porodice Simovi}.
003481 A-1 G
Tu`no sje}awe na voqenog
DRAGU
GRABOVCA
5.1.1990 - 5.1.2005.
Uvijek si sa nama.
Supruga Lucija, sinovi Sa{a i Si-
ni{a, snaha Dijana i unuka An|e-
la
A-2 R
Dana 6.1.2005. godine navr{ava se
tu`na godina od smrti na{eg dra-
gog, plemenitog i voqenog supru-
ga, oca i djeda
@IVKA
GRUJI]A
Dana 6.1.2005. godine u 11 ~asova
na grobqu u Ko~i}evu posjeti}e-
mo wegovu vje~nu ku}u.
Supruga Bo`ana, sin Dragi{a,
unuk Danilo i snaha Sanda
003467 A-4 G
Tu`no sje}awe na dragog i pleme-
nitog oca, djeda i punca
@IVKA
K}erka Biqana, unuk Luka i zet
Milorad
003467 A-2 G
Posqedwi pozdrav
DRAGANU
RADUSINU
Udru`ewe fudbalskih sudija i in-
struktora grada Bawa Luke
003486 A-1 G
Dana 5.1.2005. godine navr{avaju
se ~etiri tu`ne godine od smrti
na{eg dragog tate
PERE
POPOVI]A
Pamti}emo te po dobroti i vedri-
ni kojom si zra~io.
Tvoji najmiliji: sin Sa{a i k}er-
ka Sanela sa porodicama
A3-R
Tu`no sje}awe na dragog
PERU
Mnogo nam nedostaje{.
Tvoji: brat Ilija sa porodicom
A2 -R
Dana 5.1.2005. navr{avaju se dvije
godine od smrti mog dragog supru-
ga i oca
NEDEQKA
VIDOVI]A
Supruga Dobrila i k}erka Nedeq-
ka
003469 A-2 G
Dana 5.1.2005. godine navr{avaju
se dvije godine od smrti moga dra-
gog oca
NEDEQKA
VIDOVI]A
Sin Velko sa porodicom
003469 A-2 G
U subotu, 8.1.2005. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog oca i supruga
RADOJA
SIMETI]A
Toga dana u 11 ~asova na Rebrova~kom grobqu posjeti}emo wegov grob i polo`iti cvije}e. Na{ bol
je velik, a na{a qubav besmrtna.
Supruga Nevenka, k}erka Danijela i sin Dejan
003455 B-2 G
Posqedwi pozdrav voqenom suprugu
DRAGANU
RADUSINU
Hvala ti za sve divne trenutke koje smo zajedno proveli i sre}u koju
si mi podario.
Uvijek }e te voqeti tvoja supruga Milka
003468 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom ocu
DRAGANU
RADUSINU
Sve {to je bilo potrebno, uradio si na vrijeme i obezbijedio na na-
~in da ti samo mogu re}i hvala i `ivje}e{ vje~no.
Tvoj sin @eqko, snaha Svjetlana i unuk \or|e
003468 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom ocu
DRAGANU
RADUSINU
Sve {to `elim da ti ka`em u ovom trenutku je to da }e{ kao otac na
koga sam ponosan `ivjeti vje~no u mom srcu.
Tvoj sin Slavko, snaha Valentina i unuk Isak
003468 A-8 G
Dana 6.1.2005. godine, navr{ava se {est mjeseci od iznenadne smrti na-
{eg dragog supruga i oca
HASANA
MRAVCA
]INANE
Toga dana u 11 ~asova, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Gradskom gro-
bqu i polo`iti cvije}e.
Tvoji najmiliji: supruga Brankica i k}erka Sawa, brat i sestre sa po-
rodicama
003478 A-8 G
Dana 5.1.2005. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage
MIQE
JEZDI]
iz Gradi{ke
O`alo{}ena sestra Marija sa porodicom i rodbinom
003471 A-8 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana
3.1.2005. godine u 70. godini `ivota nakon te{ke i duge bolesti pre-
minula na{a draga sestra, tetka i strina
NEVENKA
(Milana)
SAJI]
Sahrana }e se obaviti u ~etvrtak, 6.1.2005. u 13 ~asova na Novom gro-
bqu u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: sestre Zdravka, Du{anka i Nada sa porodicama, bra}a
@arko sa porodicom i Jovo, porodice Saji} i Vidovi} i mnogobrojna
rodbina i prijateqi003476 A-8 G
Tu`no sje}awe na na{eg voqenog supruga, oca i djeda
RANKA
(Mile)
TIMARCA
6.1.2003-6.1.2005.
S qubavqu i po{tovawem,
Porodica
003465 A-8 G
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Ovan 21.3-20.4.
O~ekuju vas iznenadne komplika-
cije poslovno-finansijske priro-
de, ali to ne treba bitno da uti~e
na va{u koncentraciju. Sa~uvajte pozitiv-
nu orijentaciju i lijepe misli, svi proble-
mi se rje{avaju prije ili kasnije. Plani-
rajte susret sa bliskim prijateqima i ne-
ku omiqenu zabavu. Va`no je da osjetite
emotivnu toplinu u ne~ijem dru{tvu. Ne-
ma razloga za pretjeranu zabrinutost.
Bik 21.4-20.5.
Dobro procijenite svoje poslovne mo-
gu}nosti i granicu koju ne treba da
prekora~ite. Nema potrebe da se iz-
la`ete velikom naporu ili da se suprotstavqa-
te osobi koja ima veliki poslovni uticaj. Ri-
zik prepustite drugima, izbjegavajte sumwive
ponude. O~ekuje vas zadovoqstvo u susretu sa
voqenom osobom. Tople emocije uvijek djelu-
ju vrlo inspirativno i qekovito. Va`no je da
uqep{ate svoje raspolo`ewe.
Blizanci 21.5-20.6.
Neko remeti va{e poslovno-finan-
sijske planove i ignori{e primjed-
be koje imate. Ipak, nemojte dozvo-
liti da lo{e iskustvo u vama podsti~e ni-
ske strasti ili `equ za poslovnim rival-
stvom. Strpqivo sa~ekajte boqe uslove. Pri-
ja}e vam razli~iti susreti i emotivni kon-
takti. Na sre}u, postoji osoba koja umije da
vam ugodi i da vam priu{ti odgovaraju}i
tretman. Djelujete napeto, potrebna vam je ne-
~ija emotivna podr{ka.
Rak 21.6-20.7.Na osnovu novih informacija tre-
ba da donesete realnu procjenu o
prioritetima na poslovnoj sceni.
Izbjegavajte brzopletost ili ne-
skromnost u susretu sa saradnicima, potreb-
na vam je wihova naklonost. O~ekuje vas us-
pjeh u nov~anim razmjenama. Dopada vam se
ono {to je nedosti`no ili osoba do koje ne
dopire va{ glas. Razmislite kome treba da
uputite qubavni poziv. Nema potrebe da pre-
cjewujete svoje mogu}nosti.
Lav 21.7-21.8.
Ukoliko vas neko nagovara na
poslovno-finansijski izazov
ili na zajedni~ku avanturu, do-
bro razmislite o mogu}im po-
sqedicama. Neko mo`e da razotkrije va-
{e tajne planove, stoga ne budite naiv-
ni i brzopleti. U svojim qubavnim o~e-
kivawima idete korak ispred partnera.
Va{a nestrpqivost djeluje zbuwuju}e na
voqenu osobu. Budite pa`qiviji u sao-
bra}aju i izbjegavajte stresne situacije.
Djevica 22.8-22.9.
Ukoliko ste dovoqno snala`qi-
vi ili prodorni o~ekuju vas vi{e-
struki rezultati. Poka`ite svo-
joj okolini da posjedujete razli-
~ite sposobnosti i da je va{a uloga neza-
mjenqiva u poslovno-finansijskim dogo-
vorima. Upotrijebite svoj {arm i zavodni~-
ke manire u onoj mjeri koliko je neophod-
no, odgovorite na ne~iji poziv ili qubav-
nu poruku. Prija}e vam vi{e ~asova zdra-
vog sna, obratite pa`wu na svoje snove.
Ribe 19.2-20.3.
Sve ima svoj vijek trajawa ili svo-
ju upotrebnu vrijednost. Vi uporno
insistirate na stvarima koje su dav-
no prevazi|ene u poslovnim krugo-
vima. Uzaludno poku{avate da promijenite
ne~ije mi{qewe i pona{awe. Zanemarili
ste dogovor koji imate sa bliskom osobom.
Partner poku{ava da vas oraspolo`i i da vas
navede na dobar izbor. Poboq{ajte svoju
psiho-fizi~ku kondiciju.
Vodolija 20.1-18.2.
Obratite pa`wu na razli~ite in-
formacije koje imaju korisno zna-
~ewe, kako biste u potpunosti ostva-
rili svoje poslovne ciqeve. Nema
razloga da pretjerujete u svojim zahtjevima
pred saradnicima. Svoju pa`wu posvetite
nekoj omiqenoj temi ili osobi koja vas in-
spiri{e na pozitivno raspolo`ewe. U`ivaj-
te u lijepim stvarima i u ne~ijem dru{tvu.
Budite umjereniji u svemu, optere}ujete se ve-
likim ambicijama.
Jarac 21.12-19.1.
Obratite pa`wu na razli~ite de-
taqe ili na neke skrivene poruke.
Potrebno je da razlikujete zna~e-
we odre|enih informacija u po-
slovnim pregovorima. Da biste ostvarili
svoje ciqeve potrebna vam je ne~ija podr-
{ka. Izbjegavajte emotivno rivalstvo ili
takmi~arske uloge u odnosu sa bliskom oso-
bom. Nemojte forsirati qubavni tempo.
Va`no je da pravilno usmjeravate svoju kre-
ativnu energiju.
Strijelac 23.11-20.12.Djelujete ambiciozno i neprekid-
no smi{qate nova poslovna rje{e-
wa. Me|utim, va{ uspjeh zavisi od
ne~ijeg uticaja. Nema razloga da se
pona{ate nametqivo u dru{tvu osobe koja
ima stroge poslovne kriterijume. Nalazite
se u emotivnoj dilemi. Boqe je da prednost
prepustite svom partneru, prihvatite real-
na rje{ewa ili dosti`ne mogu}nosti. Pod-
sti~ite kod sebe ve}u strpqivost i samo-
kontrolu.
[korpija 23.10-22.11.
Neko vam na indirektan na~in daje do
znawa da svaka usluga djeluje obave-
zuju}e i da ima svoju povratnu cije-
nu. Predstoji vam mawi gubitak ili razo~ara-
we, koje treba da prihvatite kao novu lekci-
ju o pravilima poslovnog pona{awa. Prija}e
vam susret sa bliskom osobom i emotivna pa-
`wa. U~inite sve {to je potrebno, da ostva-
rite zajedni~ko zadovoqstvo. Posvetite pa-
`wu stvarima koje vas duhovno ispuwavaju.
DNEVNI
O~ekuju vas neki interesantni su-
sreti, stoga obratite pa`wu na uti-
sak koji ostavqate u dru{tvu po-
slovnih partnera. U~inite sve {to
je potrebno da spojite li~no zadovoqstvo sa
prakti~nim aspektima. Ukoliko ste slobod-
ni, zaka`ite qubavni susret. Dovoqno ste in-
spirisani da privu~ete ne~iju emotivnu pa-
`wu i da izazovete pozitivnu reakciju. Pri-
ja}e vam aktivna uloga na razli~itim stra-
nama.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
SLOBODNO VRIJEME
POGLEDIZBLIZA
NE `ivcirajte se zbog stawa
u zemqi: ne mora svaka odluka bi-
ti materijalne prirode. Ove godi-
ne donesite odluku da }ete {to je
vi{e mogu}e ~uvati svoje `ivce.
Prvi korak u tom neobi~nom sta-
wu, na koje niko nije naviknut, je-
ste da skrenete misli od op{teg
stawa kod nas i u okru`ewu. Za
to je potrebno nekoliko stvari.
Za po~etak {to mawe ~itajte
novine, a ako ba{ morate ograni-
~ite se na naslove (iako su i oni
~esto dovoqni da nas izbace iz
takta). U drugom koraku, mawe gle-
dajte politi~ke emisije, dnevni-
ke, vijesti i beskorisna naklapa-
wa u govornim emisijama. Ionako
nikakav pametan zakqu~ak ne}ete
izvu}i, osim da bi bilo korisno
pod hitno promijeniti program.
Na kraju, `ivci su ipak jedini u
tijelu koji se ne obnavqaju, zato
ih ~uvajte kako znate i umijete!
[tedite vodu: Evo jedne nese-
bi~ne i nadasve korisne odluke
koju mo`ete donijeti za 2005. go-
dinu. Brinemo se u `ivotu oko
mnogo toga, ali jednu od najosnov-
nijih stvari glatko zanemaruje-
mo. Radi se o vodi koju treba ~u-
vati jer je, naime, svega dva odsto
vode na svijetu slatka voda, a ve-
}i dio toga je zale|en.
Razmislite samo koliko vode
dnevno potro{imo tu{iraju}i se,
peru}i zube i zadovoqavaju}i sve
one nu`ne dnevne potrebe. Ipak,
gotovo svaki put bez gri`we savje-
sti dok peremo zube ili sapunamo
tijelo vodu pustimo da curi. Tre-
bamo biti ponosni koliko dobru,
kvalitetnu i ~istu vodu imamo,
jo{ nezaga|enu u razmjerama u ko-
jima je to slu~aj u drugim zemqa-
ma. Bez obzira na to, ipak treba
misliti na vodu i {tedwa je jed-
na od boqih odluka za ovu godinu.
Napi{ite pjesmu: U ovoj se
godini prepustite ~arima koje
skrivate u sebi, otvorite se, ne
suzdr`avajte pjesnika u sebi, pu-
stite ga neka ugleda svjetlo dana,
ne vidimo razloga za{to biste po-
`alili. Uglavnom smo optere}e-
ni svakodnevicom toliko da zabo-
ravqamo talente u sebi i rijetki
su oni koji to zbiqa otkriju.
Ako ste ikad osjetili potre-
bu da se literarno izrazite i da
neposredno podijelite s drugima
svoje osje}aje, mi{qewa, komen-
tare, ove godine se nemojte skri-
vati iza svojih kompleksa i nesi-
gurnosti, jer vam to ni{ta ne}e do-
nijeti. Najgore {to vam se mo`e
dogoditi je konstruktivna kriti-
ka, koja je zapravo i dobrodo{la.
Stoga, otvorite tu svoju vre}u in-
spiracije i isipajte ne{to lije-
po i iskreno. Ne morate nikome
ni pokazati, neka to bude za va{u
du{u! ¥
NAJ ODLUKE U NOVOJ GODINI (2)
NE ZNAMO [TA IMAMOAko ste ikad osjetili potrebu da se literarnoizrazite, nemojte se skrivati iza svojih kompleksai nesigurnosti jer vam to ni{ta ne}e donijeti
NOVU godinu iskoristile
su i japanske brokerke, koje su u
nadaleko poznatim kimonima na-
vratile u tokijski hram i pomo-
lile se za stabilnost na berza-
ma i sigurnost transakcija. Ima-
ju i razloga za to, jer se dolar ve}
du`e bori da izdr`i ja~awe evra,
koji ponegdje ~ak i prijeti da
preuzme primat u nov~anom po-
slovawu.
¥ (Rojters)
TOKIO
Molitva za dolar
OD po~etka ovog vijeka jed-
no mjesto u ameri~koj dr`avi
Viskonsin organizuje ludi do-
~ek Nove godine u ribwaku, s
tematskim doga|ajima poput is-
pu{tawa smrznutog kapitalca.
Doti~no mjesto na rijeci Mi-
sisipi zove se Prejri Di{ijen i
ponosi se svojim uzgajali{tima
izuzetno ukusnih {arana, te je
bilo samo pitawe vremena kad
}e se neko dosjetiti da od toga na-
pravi doga|aj. A dosjetili su ga
se, ba{ pred Novu, 2001. Tim Nel-
son i wegova supruga Keti.
[ta je boqi na~in da se
obiqe`i po~etak novog vijeka,
nego da se jedan smrznuti {aran
baci (u stvari, spusti) tridese-
tak metara? Kad mogu u Wujor-
ku za Novu godinu sve~ano ba-
cati Jabuku (tj. veliku svjetlu-
cavu kuglu), {to se ne bi i u
Viskonsinu malo zabavili?
^iwenica da neki lu|aci
ispu{taju smrznutu ribu za No-
vu godinu na{la se u agencij-
skim vijestima i cijela mani-
festacija po~ela je privla~i-
ti znati`eqnike.
- Prve godine bilo je neko-
liko stotina qudi, druge vi{e
od 500, pretpro{le hiqadu - na-
vodi Tim Nelson. Sve vi{e i
vi{e qudi dolazi da gleda ne
samo manifestaciju bacawa {a-
rana, nego i sada ve} tradici-
onalnu utakmicu ameri~kog
fudbala izme|u dvije ekipe do-
brovoqnih vatrogasnih dru-
{tava, lokalnog i nekog obli-
`weg.
Poslije bacawa smrznutog
{arana (ovogodi{wi kapita-
lac Laki te`io je 13 kilogra-
ma), slijedi koncert grupe "La-
ri i wegove {aranke#, vatro-
met i druge veselice, djeca raz-
bijaju piwatu u obliku {ara-
na, a 15 minuta poslije pono}i
slijedi "Karp planx# - svako
ko `eli mo`e sko~iti i oku-
pati se u bazenu sa `ivim {a-
ranima.
Eto, ne mora se biti u ve-
likom gradu da bi se smislilo
ne{to blesavo i simpati~no.
Ako vam je {aran omiqena po-
slastica, mo`ete za Novu, 2006,
zapucati do Viskonsina. ¥
DO^EK NOVE GODINE U VISKONSINU
Svi su ludi za {aranom
BRITANSKI surfer Mar-
tin Markvel cijelog je `ivota
sawao savr{eni talas. Ali kad
je on kona~no do{ao, bila je to
no}na mora.
Martin je, naime, pogodno
mjesto za surfawe prije nekoli-
ko dana tra`io na pla`i Hika-
duva, na jugoistoku [ri Lanke,
koji je zahvatio cunami.
Pripremaju}i se da uhvati
talas, nije ni uo~io wegovu ra-
zornu mo}.
- Bilo je to zaista stra{no,
jer sam shvatio da se nalazim
na talasu na kojem ne bih tre-
balo da budem. Iskusan sam sur-
fer, ali kad sam vidio talas ko-
ji dolazi i shvatio da ne{to ni-
je u redu, nisam mogao pobje}i
jer mi je daska za surfawe bi-
la vezana za nogu, kako to i ina-
~e rade daska{i - pri~a Mar-
tin.
Ali to {to je bio vezan vje-
rovatno mu je i spasilo `ivot.
Na talasu je doplovio do hote-
la, otkud su ga u`asnuti gleda-
li supruga Viki i sin Xejk.
Kad je stigao do hotela, sko-
~io je s daske i s porodicom otr-
~ao u pra{umu, samo nekoliko
minuta prije nego {to je obalu
[ri Lanke preplavio divovski
desetometarski cunami, koji je
ubio gotovo 30 hiqada qudi. ¥
SIRIJA
O`ivqenimozaikGALERIJA u Da-
masku organizovala je
izlo`bu mozaika i dru-
gih djela sirijskog
umjetnika Ajmana Ana-
na. Znala~ki izra|enim
slikama Anan poku{a-
va da o`ivi umjetnost
romanskog mozaika, ko-
ji je prije vi{e hiqada
godina kori{}en za
ukra{avawe palata i
hramova na podru~ju da-
na{we Sirije.
¥ (Rojters)
SURFAWE NA CUNAMIJU
Savr{en i koban
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
BAWA LUKA - Mladen Bo-
jinovi} i daqe ̀ ari i pali fran-
cuskim rukometom. Popularni Ba-
kero je ove polusezone igrao u sjaj-
noj formi, ba{ kao i cijela {am-
pionska ekipa Monpeqea. Epilog
- jesewa kruna u {ampionatu Ze-
mqe galskih pijetlova i ~etvrt-
finale Lige {ampiona.
- Nema {ta, sve zacrtane ci-
qeve smo ispunili, ali nema opu-
{tawa. Idemo daqe, sve do novih
trofeja - ka`e Bojinovi}, ko-
ji je iskoristio "zimski ras-
pust# da do|e u rodnu Bawu Lu-
ku i proslavi Novu godinu.
?Monpeqe ponovo vodi glavnu
rije~ u Francuskoj?
- Jesen je pro{la onako ka-
ko smo i planirali. Istina,
pretrpili smo dva poraza, od
Pariza i Istra, ali najva`ni-
je da zimujemo na vrhu tabele.
Imamo bod prednosti u odnosu
na Pari`ane i svi smo ubije|e-
ni da }emo odbraniti {ampion-
sku titulu.
?Ponovo ste jedan od najboqih
igra~a kluba sa Azurne obale?
- Nije moje da procjewujem ko
je najboqi, ali li~no sam zadovo-
qan igrama koje sam pru`ao u pr-
vom dijelu sezone. Najva`nije je da
su me povrede mimoi{le i da Mon-
peqe odli~no "gura# na svim
frontovima.
?Svi Va{i planovi su vezani za
Monpeqe?
- Ovdje mi je zaista prelijepo
i ne `elim nigdje da idem. U klu-
bu su, tako|e, zadovoqni mojim
igrama i uskoro treba da potpi-
{em novi ugovor. Vidje}emo na
koji vremenski period, ali je si-
gurno da ostajem u Monpeqeu.
?U ~etvrtfinalu Lige {ampio-
na Va{a ekipa se sastaje sa we-
ma~kim Flensburgom?
- Uh, bi}e to mnogo te{kih
120 minuta. Ne ide nam na ruku
{to prvi me~ igramo pred svo-
jim navija~ima, ali {ta je tu je.
Trudi}emo se da zabiqe`imo po-
bjedu koja }e nam garantovati mi-
ran put u Wema~ku. Flensburg je
izuzetno te{ka prepreka, ali mi-
slim da imamo snage da je presko-
~imo.
?Nedavno ste odbili poziv se-
lektora Srbije i Crne Gore
Veselina Vujovi}a, pa }ete pono-
vo propustiti jedno veliki takmi-
~ewe?
- Istina je da sam kona~no do-
bio poziv za reprezentaciju, ali
je isto tako ta~no da sam ga od-
bio. Naravno, ne zbog toga {to
ne}u da igram za "plave# ve} zato
{to je na klupi Veselin Vujovi}.
Dok je on selektor, ne}u igrati
za Srbiju i Crnu Goru. To je tako
i ne mo`e biti druga~ije.
?Koji su realni dometi "pla-
vih# na Svjetskom prvenstvu u
Tunisu?
- Mislim da Srbija i Crna
Gora ima dobru ekipu, ali i ve-
liki problem - neiskustvo. Sve su
to odli~ni rukometa{i koji
igraju po vode}im evropskim klu-
bovima i sigurno je da kvalitet
nije sporan. Ipak, treba slo`i-
ti sve "kockice# kako bi "pla-
vi# osvojili jednu od medaqa u
Tunisu. U svakom slu~aju, svim
srcem }u biti uz wih i `elim im
sve najboqe na Svjetskom prven-
stvu - zakqu~io je jedan od po-
sqedwih pravih izdanaka bawo-
lu~ke {kole rukometa Mladen
Bojinovi}.
¥ D. PRA[TALO
MLADEN BOJINOVI], ^LAN FRANCUSKOG MONPEQEA
TREBIWE - Nata{a Savovi} je
pravi atletski biser Republike Srp-
ske. [esnaestogodi{wa Trebiwka, ina-
~e ~lanica ekipnog {ampiona dr`ave
Leotara, apsolutna je rekorderka BiH
i jedna od najperspektivnijih atleti-
~arki na ovim prostorima.
Da nije cijewena samo u Republici
Srpskoj i BiH potvr|uje i ~iwenica da
je od Svjetske atletske federacije do-
bila stipendiju na dvije godine u Sport-
skom centru za atletiku u Kelnu.
- Dvije godine }u boraviti u ovom
wema~kom gradu, na stru~nom usavr{a-
vawu zajedno sa 30 najtalentovanijih
mladih atleti~ara u svim disciplina-
ma iz ~itavog svijeta. Jedina sam tak-
mi~arka sa prostora biv{e Jugoslavi-
je koja je dobila ovu stipendiju. U We-
ma~ku putujem 6. januara - ponosno na-
vodi Nata{a Savovi}.
Za vrijeme boravka u Kelnu bi}e
joj obezbije|eni svi uslovi za daqe na-
predovawe. Na{ atletski draguq ne}e
morati da brine za smje{taj, ishranu,
trenera, u~ewe stranog jezika... a dobi-
ja}e i "xeparac# u iznosu od 1.200 ame-
ri~kih dolara mjese~no:
- Ovo nije samo moj li~ni, ve} i
uspjeh mog kluba Leotara, trenera Mi-
lana Spaji}a... Nadam se da }u se po
okon~awu dvogodi{weg boravka u
Kelnu sa velikim uspjehom takmi~i-
ti na svjetskim i evropskim smotra-
ma, te biti kandidat za Olimpijske
igre. Obe}avam da }u se iz Wema~ke
vratiti sa presko~ena dva metra.
Kada se prije tri godine po~ela
baviti ovim sportom, Savovi}eva ka-
`e da nije mogla ni zamisliti {ta }e
se kasnije sve doga|ati.
- U po~etku je to bio samo hobi.
Kad sam vidjela da imam talenta, po~e-
la sam sa ozbiqnijim treninzima. Mo-
ja omiqena disciplina postao je skok
uvis, mada imam afiniteta i prema tr-
kama na 100 metara sa preponama - do-
dala je Nata{a Savovi}. ¥ M. P.
PRIZNAWE ZA [ESNAESTOGODI[WU TREBIWKU NATA[U SAVOVI]
ATLETSKO USAVR[AVAWE U WEMA^KOJ
Mladen Bojinovi}: Imamo snage da presko~imo Flensburg
Iz Baraka Evropi
BAWA LUKA - Istekao je od-
mor za rukometa{ice Borca Srp-
ske po{te. Uz prisustvo direkto-
ra Ranka Gligori}a, qekara eki-
pe Aleksandra Rakovi}a i pomo}-
nog trenera Danijela Gligori}a,
{ef struke Rade Un~anin je oba-
vio prozivku prvotimki.
- Planirali smo da prije po-
~etka drugog dijela {ampionata
jedan dio priprema obavimo u Ba-
ru. U ovo primorsko mjesto odla-
zimo 8. januara i osta}emo najvje-
rovatnije deset dana - ka`e Rade
Un~anin.
U redovima Borca Srpske po-
{te planiraju i nekoliko kon-
trolnih utakmica.
- Nastoja}emo da, osim me~e-
va u Baru, u prijateqskim susre-
tima snage odmjerimo sa ekipama
iz Srbije i Crne Gore, sa kojima
smo se sastali u avgustu pro{le
godine. Osim toga pozvani smo da
u~estvujemo na tradicionalnom
Svetosavskom turniru, koji orga-
nizuje ORK Vrbas 2000 - naglasio
je Un~anin.
Prema rije~ima {efa struke
Borac Srpske po{te, ambicije
kluba su da na kraju prvenstva u
Zajedni~koj ligi BiH budu dru-
gi i da se plasiraju u finale Ku-
pa.
- Bar }e nam biti polazna sta-
nica u juri{u na {to boqi pla-
sman - naglasio je Un~anin.
U klubu su svi zadovoqni ~e-
tvrtim mjestom na kraju jeseni:
- Imali smo dva, tri kiksa,
ali u principu smo zadovoqni
ura|enim. Odraz na{ih rezulta-
ta je i deveto mjesto na listi naj-
boqih Tawe Keki}, ali i nagra-
da za Dejanu Kne`evi} - rije~i su
direktora kluba Ranka Gligori-
}a.
Treneru Radi Un~aninu na
prozivku su se odazvale sve igra-
~ice na koje ra~una za nastavak
{ampionata: Bojana Babi}, Boja-
na Zec, Anita Kosi}, Dragana Ku-
ki}, Dragana i Dijana Crni}, Dra-
gana i Dejana Kne`evi}, Sowa
Ostoji}, Nata{a Kuzmanovi},
Ivana Luki}, Tawa Keki}, Rena-
ta Rajili}, Marijana Bogojevi},
Vesna Todorovi}, Swe`ana ^iv-
~i} i Bojana Jeli}. ¥ T. P. X.
RUKOMETA[ICE BORAC SP PO^ELE SA PRIPREMAMA
BAWA LUKA - Pero Pero-
vi} ponovo na starom zadatku. Ne-
kada proslavqeni rukometa{ i
dugogodi{wi sportski radnik
prihvatio se ne ba{ tako lakog
posla. Odazvao se pozivu fudbale-
ra Borca da im, po ko zna koji put,
poku{a pomo}i oko novonastale
situacije u klubu sa Gradskog sta-
diona.
- Nastoja}u da {to
prije stupim u kontakt
sa gradona~elnikom
Dragoqubom Davido-
vi}em. On je, ne samo
prvi ~ovjek Bawe Lu-
ke, ve} i qubiteq
sporta i siguran sam
da }e na}i vremena za
razgovor. Predlo`i}u
mu da zaka`e radni sa-
stanak na kojem bi bi-
li pozvani predstav-
nici igra~a, Fudbal-
skog saveza Republike
Srpske te Podru~nog
i Gradskog fudbalskog
saveza Bawa Luka. Mo-
ramo svi zajedno da
prona|emo rje{ewe za
boqe sutra Borca - is-
takao je Pero Pero-
vi}.
On smatra da se
hitno mora odr`ati
vanredna Skup{tina
kluba sa Gradskog sta-
diona.
- To se mora desiti {to pri-
je, jer vi{e nema vremena za ~eka-
we. Drugi dio prvenstva u Zajed-
ni~koj fudbalskoj ligi BiH je na
pragu. Treneri i igra~i po~eli
su radom i prepu{teni su sami se-
bi, a jo{ uvijek nije se odr`ala od
ranije planirana Skup{tina. Na
woj treba da se kona~no izaberu
qudi koji su spremni da ovaj sport-
ski kolektiv vrate na mjesto ko-
je mu i pripada. Treba li nagla{a-
vati da je Borac bio pobjednik Ku-
pa nekada{we Jugoslavije i da je
svojevremeno igrao i na evropskoj
sceni - rekao je Perovi}.
Dugogodi{wi rukometa{
Borca i dr`avni reprezenta-
tivac nije mogao a da se ne
dotakne nedavnog poteza
Upravnog odbora.
- Iznena|en sam da
qudi u 21. vijeku po-
te`u za "bi~em#. Ne
mogu da vjerujem da sa-
da{we klupsko ruko-
vodstvo dovodi fud-
balere, potpi{e
ugovore sa wima, a
ne izmiruju svoje
obaveze prema wima.
I ne samo to ve} im
oduzimaju pravo na
rad, stanarinu, hra-
nu, to je ne~uveno.
Dugo godina prisu-
tan sam u sportu i
ovako ne{to nisam
do`ivio. Po meni
oni su svoju misiju
u Fudbalskom klubu
Borac poodavno za-
vr{ili - gotovo u dahu je izgovo-
rio Perovi}. ¥ S. BABI]
SPORTSKI RADNIK PERO PEROVI] NA STAROM ZADATKU
ZAJEDNO ZA DOBRO BORCANastoja}u da {to prije stupim u kontakt sa DragoqubomDavidovi}em i siguran sam da }e gradona~elnik na}ivremena za razgovor, ka`e Perovi}
Pero Perovi}: Iznena|en potezimaUpravnog odbora
Tawa Keki}: Na more po snagu
BEZ KOMENTARAMladen Bojinovi} isti~e da ne
prati {ta se de{ava sa klubom u
kojem je nau~io prve rukometne ko-
rake:
- Iskren da budem, Borac me ne
zanima. Mnoge stvari tu "ne {ti-
maju# i zaista ne `elim da to ko-
mentari{em - bez dlake na jeziku
ka`e Bojinovi}.
SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"SVIM SRCEMUZ "PLAVE"Dok je Veselin Vujovi} selektor,ne}u igrati za reprezentaciju Srbijei Crne Gore, jasan je Bojinovi}
RUKOMETNI RAZGOVORRUKOMETNI RAZGOVOR
SVIM SRCEMUZ "PLAVE"
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005.SPORT2
DOWI [EPAK - Opet roka-
da na klupi Napretka. Fudbal-
skog prvoliga{a Republike Srp-
ske iz Doweg [epka u drugom di-
jelu sezone predvodi}e Zoran Va-
siqevi}. Ovo je wegov ~etvrti
povratak za kormilo, a ovog pu-
ta je stigao umjesto Bobana Mi-
hajlovi}a koji je jesenas vodio
ekipu u posledwih deset kola.
Ovaj stru~wak je odlu~io da u me-
|uvremenu prihvati ponudu ne-
kada{weg drugoliga{a Srbije i
Crne Gore, tim Loznice.
- Neprijatno smo iznena|e-
ni postupkom sad ve} biv{eg tre-
nera Bobana Mihajlovi}a koji je
mimo na{eg znawa razgovarao sa
Loznicom. Bili smo prema we-
mu korektni u svakom pogledu, pa
je bio red da nas informi{e o
svojoj odluci o promjeni sredi-
ne. Reagovali smo brzo i za novog
{efa postavili smo Zorana Va-
siqevi}a - rekao je predsjednik
Fudbalskog kluba Napredak Ra-
divoje Lazarevi}.
Novi-stari trener Zoran Va-
siqevi} nije krio zadovoqstvo
novom povratku na kormilu pr-
voliga{a iz Doweg [epka.
- Radujem se ponovnom anga-
`manu u Napretku. Dobro pozna-
jem skoro sve igra~e i siguran
sam da }emo uspje{no sara|iva-
ti. Ono {to mogu jo{ da ka`em
je da nas o~ekuje dosta napornog
rada kako bi na proqe}e izbjegli
selidbu u ni`i rang takmi~ewa.
Vjerujem u ove fudbalera i opti-
mista sam kada je u pitawu op-
stanak u elitnom dru{tvu Srp-
ske - istakao je Zoran Vasiqe-
vi}.
[to se ti~e igra~kog kadra
za sada je sigurno da dolazi isku-
sni napada~ Ranko Zari} koji je
i ranije nastupao za Napredak.
Uprava namjerava anga`ovati
jo{ dva odbrambena igra~a, a iz-
bor }e se napraviti sa novim {e-
fom stru~nog {taba Zoranom
Vasiqevi}em.
- Poku{a}emo da dovedemo
kvalitetna poja~awa i nadam se
da }emo u tome i uspjeti. U nared-
nih nekoliko dana na ovom pla-
nu bi}e sve kristalno jasno - do-
dao je kormilar Napretka Vasi-
qevi}.
¥ D. Ga.
BAWA LUKA - Fudbaleri
BSK "Crni \or|e# na odmoru su
do 16. januara. Tada }e {ef stru~-
nog {taba Zoran Male{evi} oba-
viti prozivku igra~a na koje klub
ra~una u proqe}nom dijelu sezone.
- Za sada je samo poznat termin
prvog okupqawa. Poslije toga na-
pravi}emo plan prema kome }emo
nastaviti sa radom. Dilema je da li
}emo kompletne pripreme obaviti
u Bawoj Luci ili }emo negdje oti-
}i - rekao je Male{evi}.
Tek {to je po~eo prelazni rok,
a ve} se osipaju redovi "romanti-
~ara#.
- Sa Modri~a Maksimom smo se
dogovorili oko prelaska Nik{e Di-
mitrijevi}a, tako da sa sigurno{}u
mogu re}i da je on napustio na{e
redove. Tako|e, Za pouzdanog defan-
zivca Denisa Male{evi}a intere-
sovawe je pokazao Qubi}, dok su Mu-
~alovi}, Dizdar i Topi} izrazili
`equ da napuste klub. S druge stra-
ne iz Krila Krajine smo doveli gol-
mana Damjani}a, a zainteresovani
smo i za mladog @arka Baki}a iz
dubi~kog Borca - rekao je sportski
direktor kluba sa "^aira# Novo
Damjanovi}.
¥ De. MARI]
"ROMANTI^ARI" STARTUJU SA PRIPREMAMA 16. JANUARA
Sa Modri~a Maksimom sve jedogovoreno i na{ vezista posta}ewihov ~lan, ka`e Novo Damjanovi}
ZVORNIK - "Megadrvo# i
Semberijatransport izborili su
plasman u finale turnira u ma-
lom fudbalu "Zvornik 2005#, a
koje je igrano kasno sino}. U po-
lufinalnim utakmicama "Mega-
drvo# je bilo boqe od ekipe Kra-
jina Kopaonik, 6:2.. Trostruki
strijelac za pobjedni~ki sastav
bio je reprezentativac Srbije i
Crne Gore u malom fudbalu Di-
mi}, a po jedan su dali Vi}ano-
vi}, Raji} i [o{o. Andri} i Mi-
lovanovi} su na drugoj strani sa-
mo uspjeli da ubla`e poraz svog
tima.
Iznena|ewa nije bilo ni u
drugom polufinalnom susretu.
Semberijatransport je sa 5:1 sa-
vladala Kanon Kopitrejd. Po dva
gola postigli su @i`ovi} i Pe-
tri~evi}, a jedan je djelo Ranki-
}a. Zanimqivo je ista}i da je Ne-
nad Kutla~i} matirao svog gol-
mana i tako dao po~asni pogodak
za pra`eni sastav. ¥ D. Ga.
Favorit eliminisanISTO^NO SARAJEVO - Eki-
pa GP "Put# napravila je iznena|e-
we eliminisav{i glavnog favori-
ta sastav "Oaze#. Me~ je u regular-
nom vremenu zavr{en bez pobjedni-
ka, 2:2, da bi poslije izvo|ewa pe-
nala GP "Put# izborio plasman u
polufinale turnira u malom fud-
balu "Isto~no Sarajevo 2005#.
Rezultati i strijelci: "Gavri}#
komerc - "Vizantija# 5:6 (3:3) (Kur-
to 2, U{~upli} - Novoselac 2, Re-
goje iz penala), "Oaza# - GP "Put#
6:7 (2:2) (Kruni}, Cicovi} - Papaz
2).
Ve~eras od 18 ~asova u polufi-
nalu sasta}e se "Vizantija# - GP
"Put#, a poslije toga sasta}e se bo-
qi iz preostala dva ~etvrtfinal-
na susreta (igrana kasno sino}) u
kojem su se sastali: "Tereks# - Ka-
fe "Fere# i PP "Markovi}# - "De-
lije#. ¥ G. I.
"Dama" ipak boqa
TREBIWE - Nastavqena su
de{avawa na turniru u malom
fudbalu "Trebiwe 2005#. U
okviru grupe "B# odigrane su
dvije utakmice, a dosta rezul-
tatskog preokreta desilo se u
me~u izme|u "Dame fe{ing# i
Hrupjela. Poslije 2:3, "Dama
fe{ing# je na kraju zabiqe`i-
la zaslu`enu pobjedu, 6:3 (]u-
ri} 2, Popovac 2, Crnogorac,
Pravica - Bo{kovi} 2, S. Vico).
U drugom susretu "Rakova
noga# bila je uspje{nija od sa-
stava "Leonardo#, 3:1 (Sr. An-
dri}, Kisi}, M. Vico - Siki-
mi}).
Rezultati grupe "B#: pio-
niri 4. kolo: "Artos# - "Tina#
7:3, Kastel - "Police# 12:3 i
"Police 1# - Bonita 1:10.
¥ M. P.
DIMITRIJEVI] PRVI ODLAZI
PROMJENA NA KLUPI PRVOLIGA[A NAPRETKA
Vasiqevi} novi trenerNovo Damjanovi}:Jedni odlaze, mladi dolaze
(Snimio D. BORKOVI])
TURNIRI U MALOM FUDBALU
Maestralni Dimi}KOZARSKA DUBICA -
Odigrana su ~etiri susreta
osmine finala seniorskog tur-
nira u malom fudbalu "Kozar-
ska Dubica 2005#. Vi{e od 600
gledalaca imalo je {ta da vi-
di, jer su svi me~evi bila dosta
kvalitetni i uzbudqivi.
Pogotovo se to odnosi za
okr{aj izme}u ekipa Salon na-
mje{taja "Lion# Gradi{ka i
Kamela iz Brezi~ana. Pobije-
dili su Gradi{~ani sa tijesnih
4:3 (Q. Marijanovi} 3, Plava-
wac - Jo{ki} 2, D. Marijano-
vi}).
Ostali rezultati: Kafe
bar "Cepelin# - Ivan~ica 0:4
(Palavra, Brezovac, Paharda,
Erceg), Market "K1 Kraji-
{nik# - Borac "HL# 1:5 (Topi}
- Baki} 2, Maksimovi}, Bura-
zor, Bujanovi}), "Liman# - Fol-
koteka "Dalas# 3:1 (Be{i} 2,
Hajdarevi} - Kos).
U konkurenciji pionira
odigrane su dvije utakmice ~e-
tvrtfinala u kojima su po-
stignuti sqede}i rezultati:
Kne`opoqac - Dobrqin 1:3
(1:1), Rutprom - KA Kne`poqe
8:0.
¥ S. S.
DOBOJ - Takmi~ewe senior-
skih ekipa Bo`i}no-novogodi-
{weg turnira u malom fudbalu
startova}e 8. januara, a danas }e
biti obavqen `rijeb. Prema ri-
je~ima sekretara Podru~nog fud-
balskog saveza Doboj Qubi{e
Tripunovi}a za ovogodi{wu smo-
tru do sada su se prijavile 22 eki-
pe.
U konkurenciji pionira po-
znati su finalisti, a to su dvi-
je dobojske ekipe: Trebava-eks-
pres i Diskont pi}a "Naki}#, ko-
je su bile najboqe u predtakmi-
~ewu, koje je odigrano po grupa-
ma. One su savladale sve svoje
protivnike i sasvim zaslu`eno
}e se boriti za trofej namije-
wen najboqem sastavu u pionir-
skoj konkurenciji.
Rezultati "A# grupa: Treba-
va-ekspres - Partner 3:0, Butik
"ABM# - BH Barca 0:2, Partner
- BH Barca 3:1, Trebava-ekspres
- Butik "ABM# 6:1, Butik "ABM#
- Partner 1:2, BH Barca - Treba-
va-ekspres 0:7. "B# grupa: Zlata-
ra briqant - Euro-fudbal 1:5,
Diskont pi}a "Naki}# - Zlata-
ra briqant 7:2, Euro-fudbal -
Diskont pi}a "Naki}# 1:2.
¥ Sl. P.
Omarska nije do{laPRIJEDOR - U prvoj grupi osmine fi-
nala turnira u malom fudbalu "Prijedor
2005#, ekipa Omarske nije se pojavila na
parketu dvorane "Mladost#, pa je tako sa-
stav Poleta dobio utakmicu slu`benom
rezultatom 3:0.
Ostali rezultati: seniori: Frizerski
salon "Ekskluziv# - DOO "Jawo{# 4:2,
Sportska kladionica "Vilijams# - "Volvo-
trans# 1:0, veterani: "HHL# - PS Qubija 2:2.
¥ L. R.
FK QUBI]
Muka i naproqe}e
PRWAVOR - Ekipa Qubi-
}a igrala je jesenas zvani~ne
utakmice na terenima u Derven-
ti i Prwavoru, ali novoposta-
vqena travnata podloga ne
funkcioni{e kako se to u prwa-
vorskom prvoliga{u o~ekiva-
lo. Drena`ni, odnosno odvodni
kanali, nisu bili dobri, pa je
{est me~eva odigrano na grani-
ci regularnosti. Na travnatoj
podlozi ostaje voda, pa }e izvo-
|a~ radova morati da otkloni
uo~ene nedostatke.
Problem sa terenom mogao
bi dobiti zabriwavaju}e raz-
mjere u nastavku sezone, kada }e
tri Qubi}eve selekcije odigra-
ti 39 utakmica na doma}em sta-
dionu. Kadeti i juniori }e stal-
no biti doma}ini, a pred seni-
orskim timom je osam prvenstve-
nih i najmawe jedan me~ u Kupu
Republike Srpske.
- Vremenske prilike }e od-
rediti gdje }e igrati na{ pod-
mladak u Kvalitetnoj ligi BiH,
jer }e seniori, naravno, imati
prednost u kori{tewu postoje-
}eg igrali{ta - izjavio je {ef
ekonomata Qubi}a, Zoran Jev-
ti}.
O ovom problemu bi}e rije-
~i i na sjednici Skup{tine klu-
ba koja }e uskoro biti odr`ana.
¥ B. R.
BAWA LUKA - Selektorski
tim reprezentacije veterana gra-
da Bawe Luke - "Borik 2005# u ko-
jem se nalaze Dragan Vuk{a, Mom-
~ilo Spasojevi}, Velimir Som-
bolac i Aleksandar ^ekerevac sa-
op{tio je spisak igra~i, koji }e
u nedjequ od 19 ~asova igrati pro-
tiv vr{waka iz beogradskog Par-
tizana.
Na spisku se nalaze: golmani
Slobodan Karali} i Goran Vasi-
li}, te igra~i Bor~e Sredojevi},
Veselin Kova~evi}, Ranko Sta-
nivuk, @eqko Vrawe{, Kosta Ba-
wac, Slavoqub Stojanovi}, Da-
mir [pica, Dragan Marjanovi},
@eqko Vrawe{ i \or|e Ja}imo-
vi}.
- Svi ovi igra~i na neki na-
~in su obiqe`ili dosada{we tur-
nire u "Boriku# i bi}e ovo pri-
lika da na djelu jo{ jednom vidi-
mo ove nenadma{ne majstore pred-
vo|ene Draganom Marjanovi}em i
Ranko Stanivukom - istakao je na
konferenciji za novinare rukovo-
dilac dvorane "Borik# Miroslav
Drndarevi}.
Zbog obaveza {estorica igra-
~a otkazala su poziv.
- Kao gost je trebalo da nastu-
pi proslavqeni rukometa{ Bor-
ca i osvaja~ zlatne olimpijske me-
daqe Zdravko Ra|enovi}, ali je
zbog ve} ranije ugovorenih oba-
veza morao otkazati u~e{}e. Isti
slu~aj je i sa Miloradom Bilbi-
jom, Nenadom Lazi}em, Slavkom
Kon~arem, Zoranom Male{evi}em
i @eqkom Te{i}em. Jo{ uvijek
~ekamo odgovor specijalnih go-
stiju Bo`ura Mateji}a i vladike
Grigorija i nadamo se da }e poja-
~ati na{u selekciju - istakao je je-
dan od selektora Dragan Vuk{a.
Ovu utakmicu sudi}e Alek-
sandar ^ekerevac, koji ve} pet i
po decenija druguje sa loptom i
pi{taqkom.
- Ovo }e ujedno biti i wegov
opro{taj od su|ewa. Poslije ne-
koliko po~etnih minuta zamije-
ni}e ga Slobodan @ivkovi} i
Slobodan Zrni}, koji }e se tako-
|e oprostiti od pi{taqke na
ovom susretu. Sve ovo bi treba-
lo da bude mamac za gledaoce i
o~ekujem da qubiteqi malog
fudbala u velikom broju do|u
"Borik# - naglasio je Drndare-
vi}.
Treba ista}i da }e revijalni
susret Reprezentacija grada Ba-
we Luke - "Borik 2005# - vetera-
ni Partizana biti odigran izme-
|u dva finala grupa na senior-
skom turniru.
¥ D. PA[AGI]
BAWA LUKA - Ekipe
Osnovnih {kola "Ivo An-
dri}# i "Aleksa [anti}#
plasirale su se u polufi-
nale turnira "Borik 2005#
u ovoj starosnoj kategori-
ji.
Osnovna {kola "Ivo An-
dri}# savladala je O[
"Branko Radi~evi}# sa 4:0,
dok je "\ura Jak{i}# bio bo-
qi od "Alekse [anti}a# sa
9:4.
Rezultati i strijelci:
osnovne {kole: drugo kolo:
"Milo{ Duji}# ^elinac -
"Sveti Sava# 4:3 (1:1) (Ki-
ti}, Milanovi}, Ili}, Ko-
stadinovi} - Vidovi} 2, Ki-
kli}), "Miroslav Anti}# -
"Vojislav Ili}# 4:1 (\uri}
2, Gatari}, Dobra{ - Stan-
kovi}), "Borisav Stankovi}#
- "Dositej Obradovi}# 0:4
(Bojinovi} 2, Davidovi} 2),
~etvrtfinale: "Ivo Andri}#
- "Branko Radi~evi}# 4:0
([ironi}, Lukaji}, Bosan-
~i}, Milinovi}), "Aleksa
[anti}# - "\ura Jak{i}# 4:9
(We`i} 3, Kos - Mudrini} 3,
Ma. Quboja 2, Mi. Quboja 2,
[piri}, Markovi}). D. P.
Seniori kre}u 8. januara
Poznata dva polufinalista
"Cepelin" u gledali{tu Preokretom
do zavr{niceVI[EGRAD - Market "Fi`#
- Milenijum i "Globus# - "Jugent#
u ve~era{wim polufinalnim su-
sretima odlu~iva}e o putnicima za
finale ovogodi{weg Bo`i}weg
turnira u malom fudbalu u Vi{e-
gradu. Prvi me~ igra se sa po~etkom
od 18 ~asova, a sat vremena kasnije
na programu je druga polufinalna
utakmica.
Najte`i zadatak u ~etvrtfina-
lu imao je "Milenijuma#. Wihov
rival Matriks Ipon vodio je go-
lom Vidakovi}a sve do samog fini-
{a. Tada su proradili Vilaret i
Mr{evi} koji su svojoj ekipi obez-
bijedili nastup me|u ~etiri najbo-
qa sastava (2:1).
Ostali rezultati i strijelci:
Market "Fi`# - "Palermo# 2:1 (Ra-
jak, Te{evi} - Milovi}), "Globus#
- FK Drina 4:1 (Banovi} 3, Iveti}
- Mutlak), "Vizion# - "Jugent# 5:6
(1:1) (Uji} - Milojevi}). ¥ S. V.
SELEKTORSKI TIM SELEKCIJE BAWE LUKE U MALOM FUDBALU OBJAVIO SPISAK
Popularni "Kime", nekada{wi
odli~ni golgeter Borca bi}e jedan oduzdanica za me~ protiv Partizana
Drndarevi}, Spasojevi}, Vuk{a: Otkrili adute (Snimio R. [IBAREVI])
FUDBALSKI SAVEZI u subotu }e se u sklopu
turnira u malom fudbalu "Bo-
rik 2005# odigrati jedan re-
vijalni susret. U wemu }e se
sastati selekcija FS Republi-
ke Srpske sa Udru`ewem fud-
balskih sudija i instruktora
grada Bawe Luke.
Izme|u ostalih za selek-
ciju FS RS nastupi}e pred-
sjednik Milan Jeli}, potpred-
sjednik Slobodan Te{i}, ge-
neralni sekretar Rodoqub
Petkovi} i drugi.
MARJANOVI] PREDVODI VETERANE
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 5. januar 2005. SPORT 3
BAWA LUKA - Kategoriza-
cija sportova u Srpskoj, koju je
izradila grupa stru~waka pri Re-
publi~kom sekretarijatu za
sport i omladinu, a prihvatila
Vlada, Narodna skup{tina te no-
voosnovani Stru~ni savjet iza-
zvala je burne reakcije kod neko-
liko granskih saveza. Podsjeti-
mo 28 sportova podijeqeno je u
~etiri grupe, koje su formirane
prema odre|enim kriterijumima.
Me|utim, mnogi smatraju da se
oni nisu po{tovali kada su ra|e-
ne kategorije. Jedna od organi-
zacija koja svoj sport ̀ eli da vi-
di u prvoj, a nalazi se u drugoj
grupi, jeste Karate savez Srpske.
- Nismo zadovoqni kategori-
zacijom i bori}emo se za promje-
ne. Mi smo ve} ranije reagovali,
slali primjedbe, ali ih niko ni-
je uva`avao. Ne}emo odustati od
svojih namjera, jer na{ sport is-
puwava osnovne uslove da se na-
|e u prvoj grupi, a to su masovnost
i kvalitet - ka`e generalni se-
kretar Karate saveza Srpske Ne-
venka Leki}.
Sli~nog mi{qewa su i u Bok-
serskom savezu, ~iji se sport, ta-
ko|e, na{ao u drugoj grupi.
- Boks kao olimpijski sport
svuda u svijetu nalazi se zajedno
sa fudbalom, rukometom, ko{ar-
kom... A, kod nas jedan od najtro-
fejnijh sportova svrstan je u ni-
`u grupu. Ne prihvatamo ovu ka-
tegorizaciju i za promjene smo
se borili jo{ ranije, kada se o
woj po~elo govoriti. U Republi~-
kom sekretarijatu su nam govo-
rili da je to samo po~etak i da }e
biti promjena, ali izgleda da je
po~etak ostao i kraj - naglasio je
generalni sekretar Bokserskog
saveza Mirko Joki}.
Nezadovoqni svojim statu-
som u tre}oj grupi su i kugla{i.
- Zar medaqe i rezultati ni-
su dovoqni da se po tome pravi
kategorizacija. Kuglawe je i u
biv{oj, ali sada{woj dr`avi bi-
lo jedan od trofejnih sportova,
danas u Srpskoj kugla{ je najbo-
qi sportista godine, donosimo
medaqe sa raznih takmi~ewa, ali
to se ne cijeni kako bi trebalo
- nezadovoqan je selektor repre-
zentacije Srpske Du{an Kudra.
Me|utim, u Republi~kom se-
kretarijatu za sport i omladinu
isti~u da je postoje}a kategori-
zacija trenutno realno stawe, a
{to je potvrdio i Stru~ni savjet
za sport, koji je jednoglasno pri-
hvatio ovakvu podjelu.
- U novoformiranom tijelu
nalaze se sami sportski stru~-
waci i ako su oni poslije Vlade
i Narodne skup{tine prihvati-
li ponu|enu kategorizaciju, ne
vidim razloga za{to bi ona bi-
la nerealna. Savezi imaju prava
da reaguju, iznose svoje primjed-
be i one }e biti razmatrane, ali
zato moraju imati dokaze i ispu-
wavati postavqene kriterijume.
Ja prihvatam prigovore i po{tu-
jem ih. Nagla{avam, usvojena ka-
tegorizacija nije nepromjewiva,
jer je u Pravilniku ~lanom 12.
predvi|eno da se ona mo`e dopu-
wavati i mijewati, ali za to tre-
ba posti}i uslove - kategori~an
je bio direktor Republi~kog se-
kretarijata za sport i omladinu
Neboj{a [vraka.
Kategorizacija sportova iz-
vr{ena je na osnovu devet krite-
rijuma. Oni od kojih sve po~iwe
su: dru{tveni zna~aj, tradicija
u svijetu, nacionalna tradicija
te medijska zastupqenost i popu-
larnost sportova. Tako|e, jedan
od bitnih segmenata jeste finan-
sijska samostalnost sporta kod
nas i u svijetu te wegova atrak-
tivnost, kao i uticaj na rekla-
mirawe firmi i sponzorisawe.
Bitan faktor je i uticaj sporta
na u~esnike, {to se najvi{e od-
nosi na rast i razvoj djece i omla-
dine. Kategorizacija je izvr{e-
na i po pristupa~nosti sporta
kao wegovom uticaju na kvalitet
`ivota.
Prema ~lanu 12. Pravilnika
o kategorizaciji wegove izmje-
ne i dopune, u smislu pove}awa
sportova u pojedinim grupama,
vr{i}e se na prijedlog Stru~-
nog savjeta ili granskog saveza.
To je mogu}e samo u slu~aju ako
su sredstva za tu namjenu plani-
rana u Programu razvoja sporta
Republike Srpske.
¥ M. ILI]
U SAVEZIMA NEZADOVOQNI KATEGORIZACIJOM SPORTA U SRPSKOJ
MNOGI @ELE KORAK VI[EIako je kategorizacija sportova pro{la kroz skup{tinskuproceduru, a usvojio ga je i Stru~ni savjet, pojedinegranske organizacije smatraju da su o{te}ene
FK GLASINAC
Ni{ta odSkup{tine
SOKOLAC - O~ekivana sjed-
nica Skup{tine Fudbalskog klu-
ba Glasinac nije odr`ana. Ona se
ranije redovno odr`avala u decem-
bru, kada se obiqe`avala i klup-
ska krsna slava Sveti Nikola. Ta-
ko je bilo sve do pro{le godine,
kada je sve to izostalo. Moglo se
pretpostaviti da }e ispadawe iz
Zajedni~ke lige BiH produbiti
krizu, ali ne i da }e do}i do goto-
vo potpune paralize u radu orga-
na kluba.
Ovih dana spomiwe se da bi
moglo do}i do promjene na ~elu
stru~nog {taba. Pri~a se da }e
Iliju Pauni}a zamijeniti Milo{
\urkovi}, ali za sada su to sve na-
ga|awa.
- Po tom planu jo{ ni{ta ni-
je odlu~eno. Predsjedni{tvo bi
trebalo {to prije da odr`i sjed-
nicu i da donese odgovaraju}e od-
luke. Ne samo o tome ko }e biti na
~elu stru~nog {taba, nego i po dru-
gim ostalim pitawima - rekao je
direktor Fudbalskog kluba Gla-
sinac Predrag Bartula.
Sli~an odgovor dobili smo i
od generalnog sekretara prvoliga-
{a sa "Bare# Bore Pauni}a. Sve
to kazuje da je besparica dovela u
pitawe rad mnogih klubova, pa ta-
ko i nekada{weg ~lana Zajedni~-
ke lige BiH iz Sokoca. Uprava bi,
ipak, morala da na|e izlaz iz ove
situacije. To sigurno ne}e biti
lako, ali ukoliko bi se desilo da
se Glasinac na kraju ove sezone po-
novo preseli u ni`i rang, tek ta-
da bi bilo te{ko povratiti izgu-
bqeni ugled i pozicije kluba.
¥ B. G.
PODR[KAFudbal je jedan od sporto-
va koji je svoje mjesto na{ao u
prvoj grupi, pa zbog toga pred-
stavnici ovog saveza nemaju raz-
loga za nezadovoqstvo. Oni da-
ju punu podr{ku ura|enoj kate-
gorizaciji.
- Mislim da je ovo trenut-
no realna podjela, iako uvijek
postoje odre|ene nedoumice i
wih je nemogu}e otkloniti. Te-
{ko je 28 sportova razvrstati
na idealan na~in tako da svi
budu zadovoqni. Pozdravqam
ovo {to je ura|eno i mislim da
je najva`nije da se kona~no po-
~elo sa ovakvim aktivnostima
- istakao je generalni sekretar
Fudbalskog saveza Srpske Ro-
doqub Petkovi}.
KIK-BOKSU posqedwe vrijeme veoma popularan sport na na{im prosto-
rima je sigurno kik-boks. On je svrstan u tre}u grupu pa zbog to-
ga ni ~lanovi Kik-boks saveza nisu ostali ravnodu{ni.
- Upoznat sam sa kriterijumima i mislim da oni nisu po{to-
vani kada je ra|ena kategorizacija. Ovaj sport je veoma popula-
ran, kako u svijetu tako i kod nas, {to je jedan od uslova za po-
djelu. Ali, izgleda da to nije uticalo. Ne vrije|am nikoga, ali
zaista ne mogu da prihvatim ~iwenicu da smo svrstani u grupu sa
sportovima mnogo mawe popularnijim od nas i slabijim rezul-
tatima - rekao je v. d. generalnog sekretara Kik-boks saveza Srp-
ske Sini{a Pepi}.
BAWA LUKA - Kuglana
"Borik# u nedjequ 9. januara
bi}e popri{te bitke za Kup
Republike Srpske. ^etiri ti-
ma, Knin Gagitrans, Lakta{i
Astra SB, Kozara i Borac No-
va Bawalu~ka banka, imaju isti
ciq, ali pehar je samo jedan.
- Sve }emo u~initi da ve} na
po~etku godine osvojimo jedan
trofej - ka`e trener i kugla{
Knin Gagitransa Boris Novako-
vi}. U finalu se sastaju tri
kluba koja su obiqe`ila jesen
u Zajedni~koj ligi BiH, {to
zna~i da }e nedjeqa biti istin-
ski praznik kuglawa. Naravno,
ne treba potcijeniti ni Lakta-
{e, jer i oni imaju ekipu koja
mo`e da iznenadi. Prema wego-
vim rije~ima, favorita na za-
vr{nom turniru nema:
- Svi imamo podjednake {an-
se za trijumf, a ja se nadam da
}e Knin Gagitrans na kraju sla-
viti. Moji kugla{i su maksi-
malno motivisani i vjerujem da
}emo pru`iti dobru partiju.
Jesewi prvaci Republike
Srpske, Lakta{i Astra SB, su
sjajnim igrama kroz kvalifi-
kacije stigli do zavr{nice Ku-
pa i pokazali da ne}e biti "to-
povska# hrana za favorite.
- Mnogi smatraju da smo aut-
sajderi, ali mislim da i mi
imamo pravo da se nadamo peha-
ru. Mo`da su Knin, Borac i Ko-
zara u blagoj prednosti, ali to
ne zna~i da }emo u nedjequ na
stazu iza}i sa "bijelom zasta-
vom# - isti~e kapiten Lakta-
{a Astra SB, Darko Radano-
vi}.
On smatra da }e o kona~nom
pobjedniku odlu~ivati mnogi
faktori.
- Ko bude imao vi{e kon-
centracije, motiva, a pravio
mawe gre{aka, mo`e se nadati
uspjehu. Ovo su me~evi u koji-
ma se ne mo`e unaprijed prog-
nozirati ishod i zato smatram
da }e qubiteqi kuglawa u Ba-
woj Luci imati {ta da vide -
naglasio je Radanovi}.
¥ D. Pr.
FINALNI TURNIR KUGLA[KOG KUPA SRPSKE
Novakovi} ma{ta o trofeju
BAWALU^KA PIVARA
Odsutan samo Perin
BAWA LUKA - Poslije ne-
koliko dana odmora zbog novogo-
di{wih praznika sa radom su
krenuli i ko{arka{i Bawalu~-
ke pivare.
- Prvom okupqawu svi su se
odazvali, osim Jovana Perina,
koji je operisao prepone i jo{
uvijek se oporavqa. Postoope-
rativni tok proti~e u redu i
o~ekujemo da se veoma brzo vra-
ti u ekipu - istakao je {ef
stru~nog {taba Bawalu~ke piva-
re Drago Karali}.
Do nastavka prvenstva 29. ja-
nuara "pivari# }e svakodnevno
trenirati sa `eqom da se {to
spremnije upuste u bitku za jed-
no od prva ~etiri mjesta, koje
vodi u Ligu za prvaka.
- Jedini slobodni dani bi}e
za Bo`i} i Srpsku novu godinu.
Planirali smo da odigramo i
dva-tri kontrolna me~a i to u
periodu izme|u 20. i 25. januara.
Me|utim, jo{ nismo precizira-
li ko }e nam biti rivali - dodao
je kormilar Bawolu~ana.
Poslije osam odigranih ko-
la SKK Bawalu~ka pivara je ~e-
tvrta sa 13 bodova, sa pet pobje-
da i tri poraza.
- Nagla{avali smo i prije
po~etka prvenstva da nam je pr-
venstveni ciq da ove godine ui-
gramo ovu mladu ekipu, te da se
borimo za jedno od prva ~etiri
mjesta koje vodi u Ligu za prva-
ka. Mislim da smo na dobrom pu-
tu i da }emo uz ne{to lak{i ras-
pored u nastavku prvenstva us-
pjeti biti me|u ~etiri prvopla-
sirana sastava - rekao je na kra-
ju Karali}.
¥ D. P.
BAWA LUKA - Danas, u
sklopu proslave Dana Republike,
9. januara, predsjednik Srpske
Dragan ̂ avi} primi}e deset naj-
boqih sportista koji su progla-
{eni u tradicionalnom Izboru
"Glasa Srpske#. Zajedno sa wima
na}i }e se i 11 perspektivnih
takmi~ara koji su tako|e nagra-
|eni za rezultate ostvarene pro-
{le godine, kao i nekoliko
sportskih radnika. Svi oni zajed-
no obiqe`ili su sportski `i-
vot Republike Srpske u prote-
klih 12 mjeseci. Time se nastavqa
i tradicija nagra|ivawa najbo-
qih svake godine povodom obi-
qe`avawa Dana Republike "Sve-
tog Stefana#.
Prijem je zakazan za 14 ~aso-
va u Banskom dvoru.
¥ T. P. X.
PRIJEM U BANSKOM DVORU
Sportisti kod predsjednika
BAWA LUKA - Smu~ari Bawe
Luke marqivo se pripremaju za start
takmi~arske sezone. Oni }e 8. janua-
ra otputovati na Vla{i}, gdje }e oba-
viti sedmodnevne pripreme, kako bi
bili {to spremniji za predstoje}a
isku{ewa.
- Ve} tradicionalno svake godi-
ne odlazimo na Vla{i}, gdje imamo od-
li~ne uslove za rad i pripreme. Ta-
mo }emo boraviti sedam dana. Ciq
nam je sticawe kondicije i fizi~ke
pripremqenosti, kako bismo {to
spremnije odoqeli svim isku{ewima
koja nas o~ekuju u novoj sezoni - re-
kao je predsjednik Smu~arskog kluba
Bawa Luka Miro Ba{tinac.
Takmi~arska sezona po~iwe u fe-
bruaru, a prvo ovogodi{we isku{e-
we Bawolu~ane o~ekuje 5. i 6. na Vla-
{i}u.
- Prvo takmi~ewe na kojem }emo
nastupiti je "Kup Vla{i}a#, gdje }e
se takmi~iti smu~ari iz Republike
Srpke i BiH. Zatim nas o~ekuje is-
pit na Kupresu pod nazivom "Kup
Stri`#, koje je na programu 12. i 13.
februara. Ista smotra odr`a}e se i
19. i 20. februara. Krajem februara
na{i takmi~ari }e u~estvovati na
"Kupu Blidiwe#, ~iji je doma}in ̂ vr-
snica - rekao je trener Smu~arskog
kluba Bawa Luka Mla|en Banovi}.
Prvi martovski ispit je prven-
stvo BiH, koje }e se odr`ati na Bje-
la{nici.
- [ampionat BiH odr`a}e se 5.
i 6. marta na Bjela{nici i bi}e to
veliko isku{ewe za na{e takmi~are.
Nastupi}e najboqi smu~ari iz Srp-
ske i BiH. Pro{le godine osvojilo
smo 13. mjesto, ali ove sezone na{e am-
bicije su mnoge ve}e. Ciq nam je da
se na|emo me|u prvih deset ekipa. Na-
stupi}emo jo{ na Otvorenom prven-
stvu Republike Srpske, ~iji je doma-
}in Jahorina - istakao je Banovi}.
Smu~arski klub Bawa Luka bro-
ji vi{e od 90 ~lanova, a najvi{e je
onih najmla|ih.
- Na{a takmi~arska grupa broji
28 ~lanova, a istakao bih da je pro-
{le godine bilo samo trinaest. Na-
pravili smo veliki pomak i u orga-
nizaciji i masovnosti. Nedavno smo
i dobili nove klupske prostorije - do-
dao je na kraju Miro Ba{tinac.
¥ J. ^ANAK
SMU^ARI BAWE LUKE PRIPREMAJU SE ZA START SEZONE
Mla|en Banovi}: Po~i-wu takmi~ewa
(Snimio R. [IBAREVI])
PREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPREMIJERA NA VLA[I]UPrva smotra na kojoj }emo nastupiti je
"Kup Vla{i}a",
gdje }emo se takmi~iti sa smu~arima iz cijele BiH,ka`e Mla|en Banovi} [KOLA
Smu~arski klub Bawa Luka
misli na svoju budu}nost, jer ve}
nekoliko godina uspje{no orga-
nizuju i {kolu smu~awa.
- Pored kluba, imamo {kolu
smu~awa, ski-servis, kao i iz-
najmqivawe ski-opreme. Radujem
se jer je svakim danom sve vi{e
najmla|ih qubiteqa bijelih sta-
za. To je i najboqi dokaz da Ba-
wolu~ani vole ovaj sport - rekao
je Ba{tinac.
BAWA LUKA - Finalna utakmica ko{arka-
{kog Kupa Republike Srpske izme|u Igokee i
Radnika bi}e odigrana u Aleksandrovcu 9. janu-
ara. Me~ za trofej najmasovnijeg takmi~ewa po-
~e}e u 17 ~asova uz direktan televizijski pre-
nos.
Finale Kupa Srpske za ko{arka{ice, gdje }e
se sastati dva bawolu~ka kluba Mladost i Mla-
di Kraji{nik, igra}e se dan ranije, 8. januara.
Susret u "Obili}evu# po~e}e u 18 ~asova.
Podsjetimo, pehar pobjednika u `enskoj kon-
kurenciji brani}e ekipa "malenih#, dok je pro-
{logodi{wi osvaja~ Kupa kod ko{arka{a, Leo-
tar, ranije eliminisan iz takmi~ewa.
¥ M. I.
KO[ARKA[KI KUP REPUBLIKE SRPSKE
Dame u "Obili}evu"
SPORT U KATRIKATURI
PREMIJERA NA VLA[I]U
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Dimitrijevi}sve bli`eModri~i
FUDBAL
Vasiqevi}trener
Napretka
SMU^AWE
Vla{i} otvara sezonu
Strana 3.Strana 2.Strana 2.
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Nik{a
Dimitrijevi}Miro
Ba{tinac
DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA
BSK "CRNI \OR\E"
Zoran Vasiqevi}
LONDON - Fudbaleri Li-
verpula su potvrdili da se nala-
ze u odli~noj formi, savladav-
{i na gostovawu ekipu Norvi~a
sa 2:1. U periodu od 58. do 63. mi-
nuta, izabranici Rafaela Beni-
teza su postigli dva gola i tako
rije{ili pitawe pobjednika.
Xarvis je dvije minute prije kra-
ja samo ubla`io poraz.
Blekburn je osvojio zna~ajna
tri boda kojima se znatno udaqio
od opasne zone, po{to je na svom
terenu bio boqi od ^arltona sa
1:0. Strijelac jedinog gola bio
je Emerton, a gostima iz Londo-
na je ovo prvi poraz na strani po-
slije ~etiri susreta.
Kristal Palas je lak{e nego
{to se o~ekivalo savladao As-
ton Vilu i, tako|e, pobje-
gao sa dna tabele.
Gosti iz Birmingema
su prikazali jednu od naj-
slabijih partija ove sezo-
ne i rezultatska kriza je
poprimila ozbiqnije raz-
mjere.
Wukasl je jo{ jednom
razo~arao. Popularne
"svrake# nisu uspjele savla-
dati posqedweplasirani
sastav Premijer{ipa,
Vest Bromvi~ Albion,
odigrav{i bez golova.
Ovakav rezultat
jo{ vi{e je uda-
qio mena-
x e r a
Grejema Sunesa od ostanka na klu-
pi Wukasla i sada mu, vjerovatno
vi{e nego ikad, prijeti otkaz.
Rezultati: Norvi~ - Liver-
pul 1:2 (Xarvis
88 - Luis
G a r s i j a
58, Rise
64), Bl-
ekburn
- ^arl-
ton 1:0
(Emerton 41),
Kristal Palas -
Aston Vila 2:0
(Xonson 33, 65 pe-
nal), Vest
Bromvi~ Al-
bion - Wu-
kasl 0:0. ¥
SAN FRANCISKO -
@arko ̂ abarkapa novi je ~lan
Golden Stejt Voriorsa. Feniks
Sansi trejdovali su 17. pika sa
drafta 2003. godine u zamjenu
za dva budu}a pika druge runde,
a umjesto wega aktivirali su
centra Xejka Voskula, koji je
zbog operacije slijepog crije-
va 10. decembra propustio 11
me~eva.
¹ ¹ ¹
BIRMINGEM - Vezni
igra~ Birmingema i kapiten
reprezentacije Velsa Robi Se-
vix, zatra`io je raskid ugovo-
ra sa sada{wim klubom. On je
zatra`io da ga klub stavi na
transfer listu po{to je odbi-
jena ponuda Blekburna koju je
on na~elno prihvatio. Pret-
postavqa se kako }e Birmingem
tra`iti minimalno tri mili-
ona funti.
¹ ¹ ¹
DOHA - Najboqi teniser
svijeta, Ro`e Federer, kona~-
no je odabrao novog trenera.
Toni Ro{e pomo}i }e [vajcar-
cu u pohodu na nove trijumfe.
Federer je bio bez trenera od
decembra 2003. godine kada se
rastao sa [ve|aninom Pete-
rom Lundgrenom, a s Ro{eom
se dogovorio za povremenu sa-
radwu. Australijanac je u ka-
rijeri, izme|u ostalih, treni-
rao Ivana Lendla i Patrika
Raftera.
¹ ¹ ¹
MADRAS - Janko Tipsare-
vi} je eliminisan u prvom ko-
lu turnira "^enej open# koji se
igra u Indiji. Francuz Pol
Anri Matje pobijedio je teni-
sera iz Srbije i Crne Gore sa
2:0 (6:3, 6:4). Turnir se igra za
nagradni fond od 380.000 do-
lara.
¹ ¹ ¹
DOWECK - Dosada{wi
standardni golman Crvene zve-
zde Vladimir Di{qenkovi}
prema informacijama iz Ukra-
jine, potpisao je predugovor sa
Metalurgom iz Dowecka. Dru-
gi po snazi tim iz regiona Don-
basa trenira Slavoqub Mu-
slin, dok je trener golmana
Aleksandar Stojanovi}. Ovaj
tandem je direktno uticao na
razvoj Di{qenkovi}a koji je
pod wihovim vo|stvom postao
prvi golman Crvene zvezde .¥
OUKLAND - Teniserka iz
Srbije i Crne Gore Jelena Jan-
kovi} pobijedila je Klodin [ol
iz Luksemburga sa 2:0, po setovi-
ma 7:5, 6:2, u prvom kolu turnira
ASB Klasik, koji se igra u Ou-
klandu na Novom Zelandu za na-
gradni fond od 140.000 dolara.
Jankovi}, koja je i drugi no-
silac turnira, tako je trijumfom
po~ela novu sezonu, a u sqede}oj
rundi sasta}e se sa 76. igra~i-
com svijeta Nurijom Qagosterom
Vivas iz [panije.
Vivas je u prvom kolu savla-
dala jo{ jednu Luksembur`anku
Anu Kremer, tako|e, sa 2:0 (6:3;
6:3). ¥
USPJE[AN START JELENE JANKOVI]
Prvo, pa pobjedaM I L A -
NO - Kapiten
milanskog In-
tera Havijer
Zaneti ̀ elio bi
nagovoriti svog sunarodnika
Valtera Samjuela da se na qeto
iz Real Madrida preseli u In-
ter.
- Samjuelu mogu poru~iti da
je Inter veliki klub te da bi mu
ovdje bilo jako dobro. On je, po
meni, jedan od najboqih odbram-
benih igra~a na svijetu - rekao je
Zaneti.
Argentinski reprezentati-
vac, koji je pro{log qeta do{ao
u Real Madrid, prolazi kroz te-
{ko razdobqe u klubu te je na zu-
bu navija~a.
Me|utim, Zaneti smatra da
bi, bez obzira na lo{u sezonu u
[paniji, Samjuel bio veliko po-
ja~awe za milanske "crno-pla-
ve#.
- Iako je lo{e startovao u
Madridu, ja ga i daqe smatram
jednim od najboqih defanziva-
ca. On je svjetska klasa - rije~i
su Zanetija.
Iako bi ga wegov reprezen-
tativni kolega volio vidjeti u
Interu, Samjuel je odlu~io da
bez obzira na lo{u sezonu osta-
ne u Madridu i doka`e kvali-
tet. ¥
ZANETI HVALI KOLEGU IZ REPREZENTACIJE
Samjuel svjetska klasa
BEOGRAD - Fudbaleri Crve-
ne zvezde po~eli su pripreme za
drugi dio sezone. Na prvoj pro-
zivci se pojavilo tridesetak igra-
~a, ali je trener Ratko Dostani}
istakao da }e se do puta na Kipar
smawiti broj fudbalera koji }e
konkurisati za mjesto u timu. Do
odlaska }e definitivno biti po-
znata sudbina igra~a kojima na
qeto isti~u ugovori.
- Do 12. januara, kada odlazi-
mo na Kipar, bi}e poznat status
svih igra~a. Vjerujem da }emo na
pripreme otputovati sa 23 ili
24 fudbalera {to je u ovom tre-
nutku optimum. Ciqevi su nam
isti, a to su odbrana titule i Ku-
pa, a zatim plasman u Ligu {am-
piona. O poja~awima }emo razgo-
varati naknadno i do qeta }e sve
biti poznato - rekao je Dosta-
ni}.
Strateg "crveno-bijelih# je
dodao da }e na Kipru akcenat bi-
ti na fizi~koj pripremi igra-
~a, ali da postoji mogu}nost za
odigravawe prijateqskog me~a
sa rumunskom Steauom, kao i jo{
nekim slabijim rivalom. ¥
CRVENA ZVEZDA PO^ELA SA PRIPREMAMA
Zalet ka Ligi {ampiona
Od 58. do 63. minuta izabraniciRafaela Beniteza su postigli dvagola i tako rije{ili pitawepobjednika
1. ^elzi 21 16 4 1 41:8 52
2. Arsenal 21 14 5 2 51:23 47
3. Man~ester J. 21 12 7 2 33:13 43
4. Everton 21 12 4 5 25:22 40
5. Liverpul 22 11 4 7 36:22 37
6. Midlzbro 21 10 5 6 34:26 35
7. Totenhem 21 9 5 7 29:21 32
8. ^arlton 22 9 4 9 24:32 31
9. Aston Vila 22 7 7 8 23:26 28
10. Man~ester S.21 7 6 8 26:22 27
11. Portsmut 21 7 6 8 25:28 27
12. Birmingem 21 6 8 7 24:23 26
13. Wukasl 21 6 7 8 33:39 25
14. Bolton 21 6 6 9 27:30 24
15. Fulam 21 6 3 13 25:35 21
16. Blekburn 22 4 10 8 20:33 19
17. K. Palas 22 4 6 12 23:34 18
18. Norvi~ 22 2 10 10 19:39 16
19. Sautempton 21 2 8 11 19:34 14
20. VBA 21 1 9 11 17:43 12
Xon ArneRise: Po-tvrdilidobruformu
WUJORK - Poslije 14 "veza-
nih# pobjeda, [ekil O'Nil i Ma-
jami su zaustavqeni. Za to su se po-
brinuli Sijetl Supersoniksi, ko-
ji su predvo|eni tandemom Alen -
Luis slavili na Floridi sa 98:96.
Serija uspjeha "vreline# koja je
po~ela 4. decembra pro{le godine
prekinuta je u samoj zavr{nici su-
sreta kada je 1,6 sekundi prije kra-
ja Radmanovi} pogodio dva slobod-
na bacawa, a u preostalom vreme-
nu Xons pogodio samo jedno baca-
we, {to nije bilo dovoqno za sla-
vqe.
U trijumfu Detroita nad ^i-
kagom Darko Mili~i} nije dobio
{ansu od Lerija Brauna, dok se
@arko ̂ abarkapa jo{ nije pridru-
`io svom novom timu, Golden Stej-
tu, koji je pora`en od Filadelfi-
je, koju je predvodio Alen Ajverson.
Rezultati: Boston - Wu Orle-
ans 108:90 (Dejvis 23 - B. Dejvis 18),
Toronto - Orlando 105:94 (Bo{ 25,
12 sk - Frensis 19, 10 as), [arlot
- Klivlend 83:94 (Ra{ 19 - Xejms 26,
Pavlovi} 1 uk), Majami - Sijetl
96:98 (Vejd 28 - Alen 35, Radmano-
vi} 12, 6 sk), Memfis - Juta 92:82
(Gasol 25, 10 sk - Buzer 20, 15 sk),
^ikago - Detroit 80:87 (Gordon 27
- Hemilton 28, Mili~i} nije
igrao), Denver - LA Klipers 98:102
(Entoni 21 - Mageti 33, 11 sk, Re-
bra~a 6, 1 sk, 1 bl, 1 as), Golden
Stejt - Filadelfija 104:112 (Mar-
fi 29, 14 sk - Ajverson 29). ¥
Ra{ard Luis: Trijumf na Floridi
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA
Majami zaustavqen
NION - Zvijezda Arsenala i
francuske reprezentacije Tije-
ri Anri bi}e jedan od FIFA am-
basadora u borbi protiv rasizma,
saop{tio je predsjednik Svjetske
ku}e fudbala Sep Blater.
On je rekao da je odu{evqen
{to je Anri sa zadovoqstvom pri-
hvatio ulogu u borbi protiv ra-
sizma.
- Drago mi je da }e Anri biti
u ovoj ulozi. Na drugoj strani `ao
mi je {to se rasizam vratio na fud-
balske stadione - rekao je Blater
koji }e 2007. godine juriti tre}i
mandat prvog ~ovjeka FIFA. ¥
FRANCUZ AMBASADOR FIFA
Anri protiv rasizma
MADRID - Repre-
zentativac Brazila i
madridskog Reala, Ro-
berto Karlos pozdravio
je dovo|ewe Vanderleja
Luksemburgoa u "kra-
qevski# klubom, jer vje-
ruje da }e se wegovim do-
laskom promijeniti
mnoge stvari u timu.
Brazilac nije skrivao
odu{evqewe {to }e po-
novo sara|ivati sa kon-
troverznim stru~wa-
kom.
- Znam ga ve} 12 go-
dina. Igrao sam u Pal-
meirasu kada je on bio
trener, a bio mi je i se-
lektor u reprezentaci-
ji Brazila. Luksembur-
go ima svoj stil, a po-
sebno tra`i da ekipa
u`iva dok igra fudbal.
On je ro|eni pobjednik
i siguran sam da }e nas
pretvoriti u {ampione.
U Brazilu svi trenira-
ju dva puta dnevno, pa ne
vidim razlog za{to ne
bi i mi. Poslije trenin-
ga ujutro i popodne tim
napreduje fizi~ki i
takti~ki - rekao je Ro-
berto Karlos.
Lijevi bek hvalio je
klupski potez, kojim je
dovo|ewe novog trene-
ra proteklo u potpunoj
ti{ini, ~ime je izbjeg-
nut uobi~ajen veliki pu-
blicitet.
- Svi su mislili da
ne}e do}i do promjene
trenera i kona~no se u
klubu dogodilo ne{to o
~emu niko nije ni{ta
znao. Uprava je to sjajno
napravila. Luksembur-
go je sa klubom potpi-
sao ugovor na godinu i
po, ali sam siguran da
}e ostati barem tri, ~e-
tiri godine i da }e u
tom periodu Real Ma-
drid ponovo igrati od-
li~an fudbal. Ubije|en
sam da }e ga i navija~i
voqeti - dodao je Rober-
to Karlos.
Roberto Karlos je
navodno zatra`io odla-
zak iz kluba po{to ga je
Remon izostavio iz
utakmice protiv San-
tandera, ali je kasnije
to negirao. ¥
ROBERTO KARLOS ODU[EVQEN DOLASKOM NOVOG TRENERA
SA LUKSEMBURGOOM DO TITULE
Roberto Karlos:Vjeruje u zemqaka
On je ro|eni pobjednik i siguran samda }e nas pretvoriti u {ampione, ka`eRoberto Karlos
FUDBALERI LIVERPULA KAO GOSTI SAVLADALI NORVI^
ODLUKA ZA PET MINUTA
U NBA LIGI ODIGRANOOSAM SUSRETA