tajne indijske astrologije(full permission)

ADRIAN PREDRAG KEZELE

TAJNE INDIJSKE ASTROLOGIJEUPOZNAJTE SVOJU PROLOST, PROMIJENITE SVOJU SADANJOST I IZABERITE SVOJU BUDUNOST

DVOSTRUKA D U G A AKOVEC

2007.

PREDGOVOR IZMIJENJENOM I DOPUNJENOM IZDANJU

Tajne indijske astrologije su od svojega prvog pojavljivanja 1998. godine doivjele nekoliko nepromijenjenih izdanja. Pred vama je sada nova inaica ove knjige, preraena na nain koji vie odgovara suvremenim potrebama. Naime, "stara" knjiga je bila napisana kao prirunik uz jednogodinji studij djotia koji sam u to vrijeme vodio. Meutim, s vremenom je jednogodinji studij prerastao u trogodinji, pojavilo se mnogo "novog" znanja, a i moje iskustvo u poduavanju je znatno obogaeno. Kako i ne bi kad su kroz studij prole generacije studenata! U praksi sam uvidio koji naini poduavanja su najbolji i to se zapravo zahtijeva od jedne ovakve knjige. Primjerice, u starom izdanju je bilo mnogo tehnikih detalja koje itatelj nije mogao svladati bez strune pomoi iskusnog voditelja. Zbog toga su najvei dijelovi knjige bili neiskoriteni i nerazumljivi. S druge strane, pojava novog materijala zbog rasta i proirivanja studija zahtijeva nove podatke koji su sada ukljueni u ovu knjigu. Dakle, neega je manje (onoga to prosjenom itatelju ionako nije bilo od koristi), a neega je vie (onoga to predstavlja bitnu obavijest o smislu i sadraju djotia). Ipak, ono "vie" je prevladalo i nova knjiga sada ima barem 100.000 znakova vie od stare (to je oko 50 stranica)!!! Radei na promjenama, bio sam u dilemi kako ih provesti. Naime, postavlja se pitanje kome je knjiga namijenjena? S jedne strane, ona moe

posluiti kao prva informacija o djotiu. Opseni uvodni dio od gotovo stotinjak stranica sam za sebe je mala knjiga koja itatelja upoznaje s osnovnim postavkama jotia, njegovom filozofijom i nainom na koji pristupa astrologiji. Taj je dio od presudne vanosti, jer pogrean pristup djotiu u poetku znai veliko zastranjivanje na sredini te potpuni promaaj na kraju. Tajne indijske astrologije bila je prva knjiga na ovim podrujima koja je uope govorila o djotiu. U meuvremenu su se pojavile i druge knjige, ali i druge kole jotia. Da, djoti nije jedinstveno tijelo i unutar njega ima raznih miljenja i pristupa. Neki od njih su srodni onome o emu ete itati u ovoj knjizi, ali neki nisu. tovie, mora se rei i to da ponekad neke kole jotia zastupaju konzervativna, pa ak i nazadnjaka stajalita. Imajte na umu da bi djoti morao biti univerzalan te primjenjiv u svakoj kulturi i okolnostima. On nipoto ne slui za "uvoz" istone filozofije ili religije, mada e ga neki nesvjesno tako predstavljati. No, tako neto neete pronai na ovome mjestu. Djoti je mnogo iri od jedne kulture, pa ak i njezine povijesti. S druge strane, ovdje ima dovoljno tehnikih podataka da poetnika, kao i malo naprednijeg studenta ili studenticu, upozna s novim znanjima. Meutim, mora se rei da knjiga nije namijenjena strunjacima niti je u biti namijenjena samostalnom radu. Ona moe posluiti kao izvrsna nadopuna trogodinjem studiju pri Duhovnoj akademiji (www.dagroup. org/jyotish) ili kao opsena informacija o jedinstvenoj koli jotia koja kontinuirano radi na ovom podruju ve desetak godina. Iskreno se nadam da e ovo promijenjeno izdanje ne samo nastaviti istim dobrim putem kao i prethodno ve i ostaviti dublji utisak te upoznati zainteresirane s jo vie tajni indijske astrologije. I na posljetku, moram rei da je ova revizija knjige napravljena potaknuta energijom i eljom moje drage uenice, a sada suradnice i voditeljice djoti studija pri Duhovnoj akademiji u Sloveniji, Ksenije Rakovi Nassif. Zahvaljujem joj na ljubavi i podrci koju je utkala u projekt djoti studija te joj elim mnogo dubokih trenutaka spoznaje koju sa sobom nosi praksa jotia. S ljubavlju i svjetlom, Adrian Predrag Kezele Jadrija, 18.07.2006.

SADRAJ Predgovor izmijenjenom i dopunjenom izdanju Sadraj 1. dio: ZATO SVJETLO SVIJETLI? Prozor u novi svijet Stvaratelj svjetla etiri ivotna cilja Predvidanje ili izbor? Nositelji svjetla O cilju i razlozima jotir vidja Praktini udbenik Pisana protiv izgovorene rijei Osnovna kola djotia Struktura knjige i teajevi djotia Siguran put uenja Kako govoriti i pisati djoti Kratka povijest djotia Povijest astrologije Povijest djotia Nebeski sat Duhovna povijest djotia Vjenost u ovom trenutku Atha djoti Zato svjetlo svijetli? Uzrono-posljedina zamka Rije mudraca Istodobna smislenost Nebesa u zrncu pijeska Filozofija djotia 23 25 27 28 29 30 32 33 35 36 37 40 41 44 44 47 50 53 55 58 60 61 62 64 65 67 5 9

Neponovljivo jedinstveni Iz ivota u ivot Karmiki detalji Sudbina ili slobodna volja? Znanost, umjetnost, vjetina... ili neto drugo? Sadhana Preventivne mjere: jagje i upaje Tradicionalne jagje Upaje Skrivena duga Vrste djotia Grane djotia Visoki ideali Invokacija

68 70 72 74 79 81 89 92 95 98 100 102 104 107

2. dio: PRVI KORACI: UENJE SVJETLA U amcu Raunati ili ne raunati? Astronomske osnove djotia Dua vremena Sideralni zodijak Ajanama Izlazei znak Izraunavanje lagne Nebo i njegovi simboli Crtanje slike neba - 1. dio Bhave: zvjezdana boravita Crtanje slike neba - 2. dio Elementi djotia Crtanje slike neba - 3. dio 115 118 120 122 124 128 130 133 136 137 139 140 142 147

Otkrivanje tajnih znaenja Grahe Surja andra Mangal Budh Guru ukra ani Rahu Ketu Bhave Prva bhava - tanu Druga bhava - dhana Trea bhava - sahad etvrta bhava - bandhu Peta bhava - putra esta bhava - ari Sedma bhava - juvati Osma bhava - randhra Deveta bhava - dharma Deseta bhava - karma Jedanaesta bhava - labha Dvanaesta bhava - vjaja Bhavat bhavam Raiji Me Vriabh Mithun Kark Simh Kanja Tula Vriik Dhanur Makar Kumbh Miin

^

150 152 156 158 159 161 162 164 166 168 170 172 174 175 175 176 177 178 179 179 180 181 182 182 183 186 189 189 190 191 191 192 193 193 194 195 195 196

Jo o otkrivanju tajnih znaenja Tumaenje: ples beskonanosti Zakljuak Nakatre Znaenja nakatri Avini Bharani Kritika Rohini Mrigaira Ardra Punarvasu Puja Alea Magha Purva Palguni Utara Palguni Hasta Citra Svati Viakha Anuradha jeta Muul Purva Aada Utara Aada ravan Dhanita atabia Purva Badhrapad Utara Badhrapad Revati Napomena uz tumaenje nakatri

197 198 211 214 217 218 218 219 219 220 221 221 222 223 223 224 225 225 226 226 227 227 228 229 230 230 231 232 233 233 234 235 236

3. dio KORAK NAPRIJED: NIJANSE SVJETLA Plovidba mirnim morem Gdje stanuju planete? Gospodar svoje kue Kozmiki stanari Kozmiki stanodavci Tumaenje vladara bhava Pogled iza sputenih trepavica Znaenje iza pogleda (Tumaenje dritija) Snaga i povoljnost Prijatelji i neprijatelji Privremeni saveznici Planetarno dostojanstvo Mo za dobro ili zlo Vrsle kua Jesu li plodovi zreli? Primjer tumaenja: Draen Petrovi Vjetar i valovi Planetarne joge Kombinacije za veliku duu Kraljevske kombinacije Rada joga karake Rada joga prema poloaju Rada joga u sambandu Dharma karma adhipati joga Ostale joge Kako ponititi lou (ali i dobru) kombinaciju Podjelne natalne karte Hora Drekan aturtam Saptam Navam 241 244 245 248 250 252 254 257 259 260 262 263 266 268 271 273 281 283 284 286 287 289 290 291 292 295 297 299 299 302 302 303

Daam Dvadaam odaam Vimam Sidhaam Bham Trimam Khavedam Akavedam atiam Jednostavna uporaba am kundalija

304 304 305 305 305 305 306 306 306 307 307

4. dio SVJETLO VREMENA Ocean vremena Vanost predvianja ivotna razdoblja Vimotari dae Izraunavanje Narav prema djelovanju Naela tumaenja daa Ostale dae - brojanice holografskog svemira Parasharine uvjetne dae Jogini dae Rai dae Kalaakra daa Ostale rai dae Svemir u pokretu Goar - nebeski prijelazi Naela tumaenja goara Podruje utjecaja Dva primjera tumaenja daa i goara 315 319 321 322 326 329 334 336 338 340 343 344 347 348 349 351 354 356

5. dio DUGINE BOJE: UVOD U BESKONANOST Velik preokret: Jaimini joti Karake ara karake Karmika struktura preko ara karaka Rai dritiji Uporaba rai dritija Arudha - ogledalo u oima drugih ljudi Bhava arudhe Graha arudhe Bitno o Jaiminiju Jedinstvo djotia to jo skriva joti? Prana - mo trenutka itanje slobodne volje Potvrda slobode izbora iz tradiconalnih spisa Tamo gdje zavrava prana, poinje muhurta! Muhurta i panang Uvijek samo jedan poetak Panang Procjena povoljnosti dana Usporedna analiza Ideal ravnotee i ostvarenje ivotne "rase" Paramrasa Stapanje Raga, dvea, mandana i kandana Svrha usporedne analize Varpal Umijee imenovanja Pogreke suvremene numerologije Kako priroda govori? 365 366 369 670 371 374 375 377 377 378 379 382 382 386 388 389 392 394 396 396 397 399 400 401 402 404 406 408 411 412

Vastu vidja Zakljuak Predvianje ili preobrazba? Etika djotia Zahvala

414 416 417 422 425

Program trogodinjeg studija djotia pri Duhovnoj akademiji427 O autoru Literatura 441 443

Iako su mnogi sjajni mislioci, nakon razmiljanja o srodnim spisima punih logike i dubokih znaenja, napisali mnogo toga o astrologiji da bi pametnim ljudima objasnili tu veliku znanost, ipak su mnogi obeshrabreni za pokuaj prelaska preko oceana djotia. Za takve piem ovu kratku, a ipak potpunu raspravu te se nadam da e ih, poput amca, sigurno dovesti do druge obale. Brihat Jataka 1.2

1.

DIO

ZATO SVJETLO SVIJETLI?

PROZOR U NOVI SVIJET

Poetkom osamdesetih godina, isprva stidljivo, a zatim sve otvorenije i s veom snagom, indijska astrologija je poela zanimati zapadnjake. Do tada upoznati samo s naelima zapadne astrologije te poneto kineske, zainteresirani su poeli otkrivati jedan novi svijet pun zapanjujuih detalja o tehnikama tumaenja, tanahnih preciznosti u izraunavanju, ali - mora se priznati - i mnotvom kontroverzi koje e, vjerojatno, jo dugo ostati nerazrijeene. Indijska astrologija postajala je sve popularnija, ali uglavnom medu "strunjacima", ako tako moemo nazvati malobrojne koji su se prihvatili na izgled tekog zadatka uenja novog nazivlja i neobinih naela te medu simpatizerima raznih duhovnih pokreta pridolih s Istoka. To je razumljivo jer je joti - kako se zapravo naziva astrologija prastare Indije - nastao u okrilju jedne posebne kulture - vedske kulture - koja zahtijeva razumijevanje odreenih tradicionalnih i filozofskih postavki, odnosno odreenog svjetonazora. Meutim, joti nikad ne bi postao tako zanimljiv zapadnjacima openito da u samome sebi ne sadri prilagodljiva naela koja ga ine pogodnim za primjenu bez obzira na to prihvaamo li njegovo filozofsko podrijetlo ili ne. Prilagodljivost, individualnost, tolerancija i razumijevanje - to su pretpostavke rada s jotiem, ali i rezultat takvoga rada. Po samoj svojoj unutranjoj biti joti je univerzalan. Iako je njegov jezik povezan s tradicijom iz koje je nastao, ono to se tim jezikom prenosi transcendira svaku granicu: rasnu, religijsku ili nacionalnu. tovie, joti nadrasta i

TAJNE INDIJSKE ASTROLOGIJI-

granicu same vrste: moe se, primjerice, rabiti za dobrobit ivotinja, a takoer nadrasta granicu ivog i neivog jer se esto rabi za dobrobit materijalnih objekata ili apstraktnih pothvata kao to su drutvena zbivanja ili poslovni rezultati. Ali, ostavimo zasad raspravu o raznim nainima primjene jotia. U ovoj knjizi emo se baviti iskljuivo ljudima, a posebne primjene ostat e daljnji studij. Poetkom devedesetih godina pojavile su se prve knjige o indijskoj astrologiji koje su napisali zapadnjaci. Svakako je meu prvima bila knjiga Davida Frawleya Astrologija vidioca (The Astrology of the Seers) objavljena 1990. godine. Nakon nje slijedila je nekolicina drugih (doista nekolicina, radi se o tri-etiri knjige!) poput trenutno popularne knjige Svjetlo ivota (Light on Life) Harta Defouwa i Roberta Svobode objavljene 1996. godine te Vedske astrologije (Vedic Astrology) Ronnie Gale Dreyer objavljene 1997. godine. Oh, nemojte misliti da o djotiu nema drugih knjiga! Ima ih mnogo, ukljuivo nekoliko desetaka tomova takozvane "klasine" literature te mnotvo strunih knjiga koje su uglavnom napisali Indijci. Meutim, vi i ja od svih tih knjiga ne bismo imali mnogo koristi da prethodno nismo obrazovani na drukiji nain, bilo u izravnom dodiru s uiteljem jotia, bilo preko tih malobrojnih knjiga koje materiji pristupaju na nain na koji smo navikli, dakle sustavno. Tono je, mnotvo knjiga koje dolazi iz Indije nije napisano sustavno! To ne znai da je indijski um nesustavan. Daleko od toga! Indijci su narod koji izuzetno mnogo polae na toan i jasan intelekt. Tome je najbolji dokaz to u dananje vrijeme mnotvo mladih i sposobnih matematiara i raunarskih strunjaka dolazi upravo iz Indije. Mnogi predviaju da e Indija, upravo zbog tog nacionalnog bogatstva u mladim inteligentnim ljudima, uskoro postati softverska velesila. Meutim, kad se radi o klasinom djotiu, sustavnosti nema. Kasnije, kad u govoriti o podrijetlu jotia, objasnit u razloge koje su prastari vidioci imali kad su "pisali" knjige koje su poetniku neuporabljive. Zasada, ograniit u se samo na injenicu da se poetnik nikako ne moe osloniti na klasinu literaturu bez vodstva ivog uitelja. Glede ostalih knjiga koje dolaze iz Indije, a koje govore o djotiu, mnoge od njih su odline. Popis preporuene literature na engleskom jeziku nalazi se na kraju ove knjige. Meutim, te su knjige namijenjene onima koji su ve svladali osnove i nalaze se na barem nekom zamiljenom "srednjem" stupnju znanja o djotiu. Osim toga, mnogi indijski jotii su pod snanim


utjecajem tradicije te, to svjesno to nesvjesno, slijede primjer koji su im zacrtali njihovi slavni preci. Zbog tih razloga, koji zapravo odraavaju jednu dublju istinu koju u vam pokuati objasniti neto kasnije, popularnost djotia ne iri se onom brzinom kao to se irila popularnost nekih drugih ne-zapadnih astrologijaPrimjerice, iako u strunim astrolokim asopisima joti ve pomalo zauzima stalno mjesto, a pojavljuju se i specijalizirani asopisi iz djotia, indijska astrologija nikad nije prodrla u punoj mjeri na stranice popularnih asopisa koji se bave astrologijom. Po mojem sudu to se nee niti dogoditi ako se joti bude drao osnovnih naela koja su ga uinila onim to jest. Prije svega, ni jedan ozbiljni djotii nee raditi predvianja na osnovi podjele ljudi na neki broj kategorija. Dvanaest znakova (i jo k tome samo na osnovi poloaja Sunca u njima) daleko su nedovoljni da objasne bilo to o sloenosti ljudske naravi, a kamoli da poslue u smislu ocrtavanja mogue budunosti. Svjestan sam da na sebe mogu navui bijes "astrologa" koji tako rade, a pogotovo izdavaa asopisa koji se prodaju u ogromnim koliinama, a ne slue niemu osim zabavi (i posredno, unitavanju mogue mudrosti koja se krije iza pravilne uporabe astrologije). Meutim, ne brinem o tome jer znam da oni pravi astrolozi (ovaj put bez navodnika) znaju o emu govorim i slau se s tim, bez obzira na to bave li se zapadnom ili nezapadnom astrologijom.

STVARATELJ SVJETLA Jedna od najvanijih znaajki djotia jest ta da pristupa pojedincu, jedinstvenom i neponovljivom, a ne kao pripadniku neke skupine. To ga ini pomalo nespretnim za masovnu komunikaciju te ga "ograniava" na kvalitetan i neposredan individualni rad. Meutim, kad budete proitali poglavlja koja slijede, vjerujem da ete shvatiti da drukije ne moe ni biti. Sve manje od toga je podilaenje suvremenom potroakom mentalitetu i izravno suprotno samoj biti djotia. Kakva je to bit, najbolje nam moe objasniti sama rije joti. Nazivlju u inae posvetiti jedno krae zasebno poglavlje. Meutim, primijetili ste da indijsku astrologiju nazivam joti, a ovjeka koji se njome bavi jotii. U tom se nazivu krije ono najvanije i najljepe u ovom doista uzvienom znanju.


Rije djoti kovanica je od dvije sanskrtske rijei: joti to znai svjetlo i ia, odnosno ivara to moe znaiti Bog, ali zapravo onaj dio Boga koji stvara, dakle Stvoritelj. Rije djoti moemo dakle prevesti na nekoliko naina. Najjednostavniji prijevod je svjetlo, ali mi se ini da stvaratelj svjetla bolje objanjava njegovu bit. Mogli bismo jo i rei "boanstvo svjetla", ali takav bi nas prijevod zaveo, udaljivi nas od sagledavanja biti i vjerojatno izazvavi pogrene primisli. Svjetlo osvjetljava na put. Kad je put osvijetljen, lake nam je sagledati njegove prednosti i mogue opasnosti. Lake nam je izabrati pravi smjer. Lake nam je izbjei prepreke i ostvariti svoje elje. Svjetlo ima arobnu mo jer, po definiciji, uklanja tamu. Eto, u tom odreenju znanja o kojem govorimo, a koje je, barem za sada, najlake opisati kao "astrologiju", sadrana je cijela njegova svrha. To je jedan od razloga zato mi se posebice svia naziv - djoti! Iza njega se krije ogromno bogatstvo metoda i tehnika, cijeli jedan labirint pojmova i njihovih meusobnih odnosa (ve nakon nekoliko stranica knjige bit e vam sasvim jasno o emu govorim), ali njihova je svrha izraena odmah, ve u samom nazivu predmeta kojim se mislimo baviti. Djoti je svjetlo, ali istodobno i ono to stvara svjetlo. Naslov ve spomenute knjige Harta Defouwa i Roberta Svobode Svjetlo ivota ini mi se stoga posebno dobro odabran. Djelomice i zbog toga, navest u odlomak iz predgovora toj knjizi koji je napisao dr. Vasant Lad. Govorei o svrsi djotia, dr. Lad pie: "Izraz atma joti parama dhama znai da atma (dua) ili ista svijest jest takoer svjetlo i da ovjek mora traiti spoznaju tog svjetla ivota uz pomo djotia." Dua je svjetlo, ivot je svjetlo, mi smo ovdje da to svjetlo spoznamo, a nain na koji to moemo uiniti jest pomou svjetla (djotia)! Ovim je rijeima izraen cijeli smisao ove knjige, a i smisao mnogo irega pothvata iji je ona dio. Meutim, ako vas ovakve rijei pomalo plae jer vam se ine nerazumljive i apstraktne, nema razloga za zabrinutost. Djoti je vrlo praktino znanje i, iako vjerojatno nikad nee biti tako komercijalno iskoritavan sve dok je svijet takav kakav jest (a to znai da e teko postii planetarnu popularnost), brzo ete uvidjeti da je konkretnost i praktinost ovoga znanja vrlo velika. Istiui na samom poetku jednu duhovniju stranu ovoga znanja, elim stvari postaviti u pravu perspektivu. Iako emo se baviti detaljima i primjenom tih detalja u svakidanjem ivotu, dobro je znati to dolazi prvo, a to je tek posljedica toga prvog. Posebno mi je drago to indijska astrologija nosi tako primamljiv i sam po sebi razumljiv naziv.


ETIRI I V O T N A CILJA Spoznaja smisla i svrhe ivota, ne intelektualna ve ona praktina i iskustvena, najvii je cilj djotia. Osloboenje ili kako to nazivaju u Indiji - moka - prvi je i najvaniji cilj ovoga znanja. Meutim, kao to sam ve napomenuo, nema razloga za strah od nepraktinosti. Uz moku, navodi se jo i ostvarenje tri glavna cilja ivota: dharme, arthe i kame. Dharma je ivotna zadaa, ivotni smisao; ono zbog ega smo ovdje i to nas najvie ispunjava. esto se dharma positovjeuje s profesionalnim postignuima, iako to ne mora biti tako. Sloit ete se da je ivot isprazan kad se izgubi smisao naih djelatnosti. Artha je bogatstvo, materijalno obilje; stvari koje nas okruuju, koje "posjedujemo" i koje koristimo. Bez odgovarajue materijalne udobnosti ivot je obino teak i pretvara se u stalnu borbu za opstanak. Kama je uivanje, srea i zadovoljstvo koje nas prati tijekom naega boravka na ovom svijetu. Bez toga, ni bogatstvo ni ispunjavanje ivotne svrhe nemaju svoj pravi okus. Dakle, joti je ovdje da vam pomogne ostvariti ta etiri ivotna cilja! Ni jedan od njih ne smije biti zanemaren. Iako sam istaknuo moku kao prvi cilj, ona je jednakopravna s ostala tri. Drugim rijeima, joti je ovdje da vam pomogne da budete sretni (kama), bogati (artha), potovani (dharma) i prosvijetljeni (moka)! Naravno, svaki od ovih ciljeva ima mnogo nijansi. Kama obuhvaa sreu u mnogim oblicima: od uivanju u seksu i hrani do apstraktnog ivotnog zadovoljstva uzrokovanog raznim osjetilnim i neosjetilnim doivljajima poput, primjerice, opeg zdravlja, ali i uivanja u pjesmi, plesu i kulturi openito. Artha ne mora znaiti da imate mnogo novaca u banci: materijalno obilje moe se uivati i ako ne posjedujete stvari ili novac, ve ih imate na koritenje. Dharma oznaava mnogo toga: od ispravne aktivnosti prema ljudima s kojima ivite, pa do slave, utjecaja i moi do koje moete doi putem svoje profesije. Moka, kao duhovno osloboenje ili pros- vjetljenje, oznaava stanje u kojem rabimo svoj puni potencijal, ali taj se izraz u ovom sluaju odnosi i na same naine da postignemo to stanje. Sve to je mnogo bolje i sadrajnije opisano rijeju joti, a ne rijeju astrologija. Ipak, u svojoj metodologiji joti jest u najveoj mjeri astrologija. On prouava kretanje nebeskih tijela i kako su ona povezana sa ivotom - na Zemlji. Njegov je zadatak da otkrije prirodne i kozmike ritmove koji nas okruuju te da odredi nae mjesto unutar njih - zapravo, nae mjesto u


svemiru. A svemir je, kao to znate, vrlo zanimljiv! Ogroman u prostoru, ogroman u vremenu. Tako ogroman daje moda i nespoznatljiv ljudskom umu. Upravo ta znaajka uinit e da se, tijekom prouavanja djotia, nae predstave o vremenu i prostoru promijene.

P R E D V I A N J E ILI I Z B O R ? Primjerice, pitanje prolaska vremena i mogunost spoznaje budunosti, ili barem vjerojatne budunosti, jedno je od najzanimljivijih primjena djotia. Svakako, to je ono to k astrologiji privlai silne mase ljudi. Ako i vas uglavnom zanima samo to, s jedne strane vam mogu rei da ste na pravom mjestu, ali s druge strane moglo bi se dogoditi da propustite najvrjednije od onoga to vam ova knjiga, i joti openito, mogu ponuditi! Moda je dobro rei da je najvei dio popularnosti na zapadu joti stekao upravo zbog svoje tonosti u predvianju. Naime, nekako se prihvatilo miljenje daje joti usmjeren prema predvianju konkretnih dogaaja, za razliku od zapadne astrologije koja je vie psiholoka i analitika. Jedinstven sustav planetarnih razdoblja - daa, naravno uz druge metode koje rabi joti, pokazao se nevjerojatno preciznim u odreivanju vremena kad e se neki dogaaj zbiti. Ta je sposobnost djotia toliko cijenjena meu ozbiljnim astrolozima da mnogi od njih, usmjerenjem prvenstveno zapadni astrolozi, rabe oba sustava: zapadnu astrologiju kao opu osnovu, a joti poradi vremenskog predvianja. Dakle, svi oni koji trae mogunost otkrivanja budunosti, u djotiu mogu pronai pouzdano i sigurno sredstvo (koliko predvianje budunosti uope moe biti pouzdano i sigurno). Meutim, ona druga strana - ona koju bismo moda propustili ako bismo ili samo za "predvianjem" prikazana je u podnaslovu ove knjige. On glasi: upoznajte svoju prolost, promijenite svoju sadanjost i izaberite svoju budunost. Nadam se da ove rijei govore same za sebe te da je razlika izmeu predvianja i promjene, odnosno izbora vrlo jasna. O svemu tome u jo pisati u poetnim poglavljima knjige, posebice kad u objanjavati prastaru zagonetku glede predvidljivosti nae budunosti, determinizma (sudbine) i slobodne volje. U ovom trenutku, meutim, elim istaknuti da uporaba samo jednog vida djotia - onoga ija je snaga predvianja izuzetna i tako pouzdana - a zanemarivanje ostalih vidova predstavlja zamjenu sredstva za cilj. Kao kad biste, primjerice, raunarsku tehnologiju u svoj njezinoj


moi predstavljali samo i iskljuivo putem tehnikih obavijesti o brzini procesora, memoriji i drugim tehnikim znaajkama, ali odvojeno od toga to to znai korisniku u praksi. to u ja raditi s takvim strojem? emu mi on moe posluiti? Kako on moe unaprijediti moj ivot? Ista pitanja postavljaju se pred majstora predvianja putem jotia. Izuzetno i panje vrijedno je to to posjedujemo mogunost da zavirimo u budue dogaaje, ali emu nam to slui? Naravno, ova e knjiga nastojati odgovoriti na to pitanje, odnosno ponuditi nekoliko moguih odgovora, a vi ete ve odabrati onaj koji moete prihvatiti u najveoj mjeri. U svakom sluaju, vano je ve na samom poetku istaknuti da je djoti cjelovit sustav. On obuhvaa sve: od metodologije izrade raznih obrazaca koji nam slue da poveemo ovjeka i svemir, naina analize prolosti i njezinog utjecaja na sadanjost, preko tonih i razraenih metoda predvianja mogue budunosti, pa do mjera i postupaka promjene sadanjosti i izbora budunosti. Ova knjiga pozabavit e se svim tim zanimljivim temama.

NOSITELJI SVJETLA Dozvolite mi da na kraju ovog uvoda kaem jo nekoliko rijei o nazivu koji sam uporabio za osobu koja se bavi djotiem, odnosno bolje rei za znalca jotia. Takav se mukarac naziva jotii, a ena jotiini. Ispravno je taj naziv prevesti kao stvoritelj svjetla, ali jedna od inaica prijevoda mogla bi glasiti nositelj svjetla. Nadam se da se i vama, ba kao i meni, svia taj naziv. Ovu sam knjigu zapoeo s namjerom da pomognem u stvaranju veeg broja nositelja svjetla: ljudi koji e znati kako pomoi sebi i drugima da se ne spotiu u mraku, ve da hodaju visoko uzdignute glave, bez straha od prijeteih opasnosti koje u sebi skriva tama. Dakle, vama buduim jotiima i jotiinama predajem ovu knjigu s nadom da e u vaem srcu zapaliti istu onu elju za znanjem koja se prije mnogo godina zapalila u mojem. Vama, nositeljima svjetla, elim sigurno i ugodno putovanje kroz zamrene, ali neizmjerno zanimljive labirinte uzvienog znanja koje nosi tako prekrasno ime: svjetlo!

O CILJU I RAZLOZIMAPrava svrha obrazovanja je njegovati i razviti sjeme besmrtnosti koje je u nas ve posijano; razviti do pune mjere, svakojake sposobnosti kojima nas je obdario Bog. Anna Jameson (1794-1860)

Prije nego odluite krenuti sa mnom na put otkrivanja svjetla, dozvolite mi da vam objasnim emu zapravo slui ova knjiga, zato je napisana i kakva e biti njezina struktura. Nipoto ne bih elio obeshrabriti potencijalne nositelje svjetla (djotiije) na samom poetku njihovog uenja. Zapravo, upravo suprotno! Nagrada koja e im se isporuiti za energiju i vrijeme uloene u studij djotia, vie je nego obilna. I tovie, ona ne eka samo na kraju puta: svaki uspjeno svladani korak sam po sebi je vrijedan. Ipak, jedno upozorenje: ako traite brz nain "proricanja" budunosti, ako vas zanima laka zabava i teme za razgovor uz kavicu koje nemaju pretjeranu teinu, moete slobodno odloiti ovu knjigu. Uenje djotia pothvat je koji trai cijeloga ovjeka. Radi se o dugom, ivotnom studiju, koji nee obuhvaati samo posebne detalje vezane za tehniku rada, ve e ukljuivati i ope obrazovanje. Dobar djotii znat e poneto iz svih podruja ivota: ekonomije, psihologije, medicine, politike, elektronike... Morat e biti dobar govornik, mudar savjetnik, paljiv sluatelj, odmjeren uitelj i znatieljan uenik. Ne elim rei da u o svemu tome govoriti u knjizi, ve elim na samom poetku istaknuti ozbiljnost pristupa. Bez takvog

odnosa prema predmetu prouavanja rezultati e biti minimalni, odnosno nikakvi. Naravno, budui da je knjiga svima na raspolaganju, mogue je da e joj poneki itatelj pristupiti iz znatielje, tek toliko da provjeri ima li u tome neega. Ako ste i vi medu njima, moram vam rei da je to "opasan" postupak! Jednostavno zato to biste se mogli "zaraziti" ljepotom djotia, njegovom matematikom pravilnou i poetskom istinom. Onaj tko jednom okusi nektar, nikad nee zaboraviti njegov okus. Moglo bi vam se, dakle, dogoditi da ponete iz znatielje, a da zavrite u dugogodinjem studiju kojem neete moi sagledati kraj! Ovo "slatko" upozorenje nastalo je na osnovi iskustva: upravo to se dogodilo meni! Poeo sam iz znatielje, pokrenut bliskom vezom podrijetla djotia i mojih aktivnosti kao uitelja meditacije. Nisam bio svjestan da otvaram krinju s blagom kojoj se dno ne moe ni nazreti. Nakon sedam godina prouavanja djotia, tijekom kojih sam iz nje izvadio nebrojeno drago kamenje, mogu samo rei da joj jo uvijek ne vidim dna! Zapravo, to vie iz nje vadim, to mi se ini da u njoj vie toga ima. A danas, nakon dvadeset godina prouavanja djotia i nakon obnove nesluenih dragulja iz te riznice, ipak kaem da posla jo ima i da e pokoji biser izniknuti kako se ve javi potreba. Meutim, moram rei i to da mi je u ovom trenutku jasno da e mnogo toga otii sa mnom s ovoga svijeta nepodijeljeno i neotkriveno. Jednostavno nema dovoljno vremena da se sve iznese na svjetlo dana. U trogodinji studij sam utkao najvie to se moglo, a ostalo je pitanje trenutka i pojedinaca koji e imati sree saznati pokoji detalj vie. Naravno, u ovom trenutku sam zahvalan i vie nego zadovoljan to sam "otkrio" djoti. Vrlo brzo mi je postalo jasno da bi odgovore koje mi on prua bilo teko pronai negdje drugdje. Zapravo, shvatio sam da je jedna od mojih ivotnih zadaa vezana upravo za to znanje i njegovo irenje. I eto nas do prvog, najopenitijeg cilja ove knjige: proiriti znanje o djotiu. To se ve dogodilo jer je ova knjiga zapravo bila prva te vrste na hrvatskom jeziku. Tisue ljudi ulo je za djoti upravo zbog nje, a mnogi od njih su putem savjetovanja ili ak studija unijeli svjetlo u svoj ivot. Meutim, pogledajmo kakvi su posebni ciljevi knjige i to se zahtijeva da se oni ostvare. Prije svega, knjiga se mora sagledati u okviru ciljeva samog znanja o kojem u pisati. Vie o toj temi pronai ete u jednom od sljedeih poglavlja koje e govoriti o filozofiji djotia. Zasada u biti kratak i jednostavan koliko god je to mogue.


JOTIR VIDJA Postoji pojam koji ete vjerojatno ee uti ako se prihvatite uenja djotia, a to je - jotir vidja. Izraz jotir vidja teko je pravilno prevesti. Moda bi "znanje o svjetlu" bio dobar prijevod. Izraz se odnosi na sposobnost koju ima dobar djotii, a to je sposobnost znanja. On/a jednostavno zna. Na svako pitanje, bez obzira radi li se o vaoj prolosti, sadanjosti ili budunosti, on/a e znati odgovor. Pritom e moda uporabiti cijeli arsenal raznih tehnika: poigrat e se s obrascima kretanja planeta i zvijea, uporabit e predznake ili neke druge obinim ljudima nepoznate metode, a dobrim dijelom oslonit e se i na unutarnje znanje, moda intuiciju. Bez obzira na to to i kako radio - a uskoro ete nauiti da i medu jotiijima ima razlika - na kraju e vam dati odgovor i, ako je odgovor zadovoljavajui, moe se rei da jotii/ni posjeduje jotir vidju. Dakle, kao to vidite, radi se zapravo o odreenoj sposobnosti, odnosno bolje reeno stanju svijesti. Drugo tumaenje izraza jotir vidja dolazi kad ne kaemo da jotii posjeduje jotir vidju, ve da jotir Vidja posjeduje njega! U tom sluaju, ono to je prethodno bilo sposobnost, sada poprima obiljeja samostalnog entiteta s kojim jotii ostvaruje vezu. jotir Vidja (sada s pravom pisana velikim poetnim slovima) vrsta je muze koja nadahnjuje djotiija u tonim tumaenjima, predvianjima i savjetovanju. Zapravo, mnoge tradicije u Indiji se prema jotir Vidji odnose kao prema boanstvu kojemu su (njoj, obino se radi o boginji) upuene mnoge molitve. Biti "obuzet" jotir Vidjom za mnoge je tradicionalne jotie velika ast i srea. Cilj je djotia kao znanja u cjelini (kasnije emo se pozabaviti radi li se o znanosti, vjetini, umjetnosti ili neemu drugome) razviti tu sposobnost u ovjeku koji to znanje prouava. Iskreno se nadam da vas neu razoarati kad vam kaem da to NIJE cilj ove knjige. Ne zato to to ja ne bih htio, ve jednostavno zato to se to knjigom ne moe postii. Naime, postoje samo dva naina na koji moete doi u posjed jotir vidje (ili pripasti u posjed jotir Vidje, kako ve elite). Prvi nain je da tu iskru znanja u vama zapali ivi uitelj, a drugi je da se ona pokrene boanskom intervencijom. Dakle, mogue je da ete tijekom svojega rada na djotiu imati mogunost susreta sa ivim uiteljem (ili ak uiteljima) te da ete imati tu sreu da vam on, zajedno s tehnikim znanjem, preda i neto vie od toga - tajanstvenu jotir vidju. Ili e se jotir vidja jednostavno probuditi u

O CILJU I RAZLOZIMA

vama sama od sebe, ako ste meu onima koji su za to "odabrani". Nemojte previe pitati koji su to ljudi i zato su oni "odabrani" da im jotir vidja jednostavno svane. Moda je razlog u zaslugama nakupljenim prolim djelima, moda je razlog u posebnoj zadai koju su takvi ljudi doli izvriti, a moda se radi o razlozima nedokuivim ljudskom umu. U svakom sluaju, kad biste i znali razlog, nita vam to ne bi pomoglo da i sami steknete jotir vidju. Nikakvo oponaanje njihovih aktivnosti, izgleda ili ponaanja nee vam pribaviti "znanje o svjetlu". Ne biste imali nikakve koristi od oponaanja bilo koje njihove znaajke osim od jedne jedine: upornog i stalnog prouavanja jotia. Zapravo, to je zajednika znaajka i onih koji su jotir vidju primili od ivog uitelja i onih koji su je primili "boanskom" intervencijom. Ako je vaa budunost da budete dijelom jedne ili druge skupine jotiija, taj ete slatki teret morati ponijeti na svojim leima. Kaem "slatki" zato jer je prouavanje jotia aktivnost koja se ne moe odvojiti od stalnog osjeaja blaenstva. I eto, to je ono to vam ova knjiga doista moe ponuditi: prouavanje jotia! Nauit ete osnove ovoga znanja. tovie, mogao bih rei da e to biti i vie od osnova. Kad doista svladate sadraj ove knjige, mislim da ete s pravom moi rei da ste nadrasli razinu poetnika i da pripadate studentima srednjega stupnja. Naravno, u ovom trenutku ne uzimam u obzir injenicu da emo, kad se radi o djotiu, svi mi zauvijek biti poetnici! Meutim, ako kao mjeru uzmemo prevladavajue neznanje o tom predmetu, mislim da je izraz "srednji stupanj" opravdan.

PRAKTINI UDBENIK Knjiga koju drite u ruci djelomino je zamiljena kao udbenik iz kojega ete moi nauiti osnove jotia. Sama po sebi je dobar izvor obavijesti - o tehnikama koje djoti rabi da bi jednostavnim ljudskim rijeima objasnio tajnu nae sudbine koja izgleda tako nedokuiva. Radei po ovoj knjizi, nauit ete kako da iz na izgled beznaajne obavijesti o ovjeku - tonom vremenu i mjestu njegova roenja - doete do mnogo znaajnijih uvida o njemu: kakav je taj ovjek zapravo, koje su osnovne sklonosti njegova uma i srca, hoe li biti bogat, hoe li biti sretan u braku, hoe li ga posluiti zdravlje, a ako nee na koje bolesti moe raunati i to uiniti da ih sprijei, sve o djeci, poslu, duhovnom razvoju... i tako dalje.


Da, istina je, pomou djotia moete saznati sve to! Meutim, u poetku ete saznavati samo ope stvari; moda e vam te obavijesti izgledati nejasno, ali kako budete rasli u znanju (praenjem sadraja ove knjige) i vjebali u praksi, bit ete sve vjetiji i toniji u svojim "oitavanjima"; bit ete sve blie statusu pravog nositelja svjetla. Ako biste sada zatraili da vam kaem kada e to biti, odnosno koliko e vam vremena biti potrebno da budete u stanju ozbiljno rabiti joti u praksi - koliko mjeseci ili moda godina - moj iskren odgovor bio bi blie godinama nego mjesecima. Ne zaboravite, meutim, ve spomenutu individualnost koju joti toliko istie. Moda e se u vaem sluaju dogoditi neto drugo. Moda e ova knjiga pokrenuti u vama neto to ne oekujete ni vi ni ja, pa e jotir vidja oivjeti u vama mnogo bre. U svakom sluaju, na pitanje o tome koliko e vam vremena biti potrebno da teno svladate osnove djotia, najtonije bih vam mogao odgovoriti ako bih znao vae vrijeme i mjesto roenja! Ovo i jest i nije ala jer to e se sasvim sigurno dogoditi ako budete poeljeli utvrditi gradivo iz knjige, odnosno proiriti ga na studiju. Jedan od uvjeta da vas ja ili netko od licenciranih voditelja/ica uope primi na studij pri Duhovnoj akademiji jest taj da vaa natalna karta (to je slika neba u trenutku vaega roenja - osnovni obrazac koji joti rabi za tumaenja) govori o potencijalnoj sposobnosti za joti. Bez toga nema smisla troiti svoje i moje vrijeme na uzaludan posao. Ako sam vas sada malo zabrinuo, moram vas i utjeiti. Statistiki gledano, gotovo 25% ljudi ima naznake potencijalnih jotiija. A medu onima koji osjete elju da ga prouavaju, taj je postotak znatno vii - moda ak i do 70%. Naravno, postoci zavise od kriterija kojih se drimo - koliko strogi elimo biti. Brojke koje sam iznio predstavljaju moju procjenu glede sposobnosti za studij. Dakle, ako imate elju doi na teaj, vjerojatnost da ete biti primljeni je vrlo velika! Vratimo se jo malo cilju ove knjige. Moete je dakle rabiti kao samostalan udbenik. Ona e vam u tom sluaju posluiti kao odskona daska za daljnje prouavanje drugih knjiga ili lake prihvaanje ivog uenja. Meutim, najvie ete dobiti ako uz knjigu pohaate studij. Nadam se da razumijete koliko je nezamjenjiva osobna komunikacija i kako vani, ak presudni, mogu biti sastanci na kojima imate prilike postavljati svoja vlastita pitanja. Osim toga, jasno je da u knjizi ne moe biti objanjeno ba sve, posebice ne mnotvo primjera. Iako e primjera naravno biti i u ovoj knjizi, praksa je najveim dijelom rezervirana za studij. Zajedno - knjiga i studij - ine pravu kombinaciju.

O CILJU I RAZLOZIMA

PISANA PROTIV IZGOVORENE RIJEI Prije nego to prijeem na strukturu knjige, dozvolite mi da se jo malo zadrim na samoj injenici da se znanje o djotiu prenosi preko takvoga medija. Ve smo utvrdili da se jedan od glavnih ciljeva prouavanja djotia - jotir vidja - ne moe prenijeti knjigom. Dio tradicije je poduavanje usmenim putem. U osobnom kontaktu moe se mnogo toga to se knjigom nikako ne moe. Meutim, ako uzmemo u obzir vrijeme u kojem ivimo te injenicu da zbog velikog broja ljudi i naina na koji oni ive jednostavno nije mogue svakoga tko to eli opskrbiti jednim uiteljem, knjiga je dobar kompromis. Zapravo, ako dobro razmislimo, knjiga ima i nekih prednosti, posebice za zapadnjake. Primjerice, problem ve spomenute sustavnosti. Zapadnjak koji bi elio nauiti djoti "u ivo" od tradicionalnog indijskog uitelja poevi od samog poetka, susreo bi se s nepremostivim zaprekama za koje vjerojatno ne bi ni znao da postoje. U predgovoru knjizi Vedska astrologija od Ronnie Gale Dreyer, James Braha, jedan od pionira djotia na Zapadu, vrlo slikovito opisuje nain na koji poduava tradicionalan uitelj. Budui da sam se i sam uvjerio u taj osobit pristup koji imaju Indijci, malo u parafrazirati razgovor koji iznosi James Braha. Dakle, radi se o zapadnjaku koji prati rad tradicionalnog jotiija. (Zanemarite znaenje podataka, pratite samo sustavnost, odnosno ono to mi nazivamo sustavnost.) Prouavajui jednu natalnu kartu, jotii kae: "Ova osoba ima problema s majkom. Saturn se nalazi u etvrtoj kui." Zapadnjak potvruje: "Da, to je istina. Njegova majka ima teak ivot i odnos medu njima je vrlo napet." Na osnovi reenog zapadnjak zakljuuje da "Saturn u etvrtoj kui" znai problem s majkom. Meutim, drugom prilikom govorei o istoj natalnoj karti, dakle o istoj osobi, jotii kae: "Ovaj ovjek moda nee imati djece. Ili e imati problema s djecom." Zapadnjak zbunjeno pita: "Zato to?" jotii odgovara: "Saturn je u petoj kui." Zapadnjak je sada potpuno zbunjen: "Ali Saturn nije u petoj kui. Saturn je u etvrtoj kui!" jotii ne die pogled. "Da, Saturn je u etvrtoj kui, ali ipak... Nije li to istina? Ima li ta osoba djece?" "Nema", rezignirano odgovara zapadnjak. "Vidi", kae jotii i klima glavom.


Eto, to je to. Nema daljnjeg razgovora. jotii je u pravu, njegova predvianja su istinita, a zbunjeni zapadnjak nikako da shvati zato. Boe moj, pa tko ne bi bio zbunjen! Da li je Saturn na kraju u etvrtoj ili petoj kui? Zapadnom umu jedno iskljuuje drugo, ali izgleda da to nije sluaj s umom jednog jotiija. On je doao do ispravnih zakljuaka i sa stajalita jotir vidje to je jedino vano. Tradicionalni uitelj vjerojatno nee ni pokuavati objasniti to se zapravo dogodilo. Ostavit e to ueniku da shvati sam. Moda jednom drugom prilikom. Moda nakon godinu ili dvije, kad uenikov um dovoljno sazri da sam od sebe pronikne u tu tajnu. (Da vas ne drim u nedoumici: u ovom sluaju radi se o razliitom nainu izraunavanja veliine kua. Po jednom nainu Saturn je u etvrtoj, po drugom u petoj kui. Meutim, to jo uvijek ne objanjava zato je u jednom sluaju jotii uporabio jedan sustav, a u drugom drugi!) Uglavnom, tradicionalnom jotiiju se ne uri, ba kao ni njegovom ueniku. Oni imaju vremena. Pred njima nisu samo godine - pred njima je vjenost. Slaem se, a vjerojatno se i vi slaete, da je to najbolji mogui nain uenja. Sretni su oni koji mogu, barem djelomice, osjetiti to znai tako svladavati znanje. Nemojte odmah odbijati svaku pomisao o tome da bi se i vama moglo dogoditi tako neto. Moda ete imati sree ili e sudbina tako htjeti pa ete provesti bar neko vrijeme uz nekog tradicionalnog uitelja jotia. Tko zna? Nemojte odbacivati tu mogunost. A kad nauite itati svoju natalnu kartu, saznat ete i kolika je vjerojatnost da se ta mogunost ostvari. U meuvremenu, pripremajte se i uite iz ove knjige i onoga to vam, zasada, mogu ponuditi. Kako god se kasnije odvijao va ivot, ili moda karijera jotiija, siguran sam da neete poaliti uloen trud.

OSNOVNA KOLA JOTIA elio bih rei jo nekoliko rijei zato sam odluio upustiti se u pothvat pisanja ove knjige. Radilo se o velikoj dilemi koja je razrijeena tek nakon jednogodinjeg razmiljanja i ekanja pravog trenutka. Naime, usprkos mojoj stalnoj praksi u savjetovanjima uz uporabu jotia, oklijevao sam postaviti se u ulogu "uitelja". U svijetu postoji mnotvo ljudi ije tehniko znanje o djotiu daleko nadilazi moje. Ne oklijevam priznati, zapravo sam ponosan na to to mogu rei da jo uvijek uim djoti. Meutim, u svojoj

O CILJU I RAZLOZIMA

privatnoj biblioteci posjedujem sve knjige o djotiu koje su napisali zapadnjaci, veinu klasinih tekstova te vei broj primjeraka raznih strunih knjiga suvremenih Indijaca. Iako u vam na kraju knjige s radou preporuiti najbolje od te literature, na alost morao sam ustvrditi da ni jednu ne bih preporuio potpunom poetniku za upoznavanje s djotiem. Nakon pomnoga promiljanja o opravdanosti pisanja vlastite knjige, odluio sam da iskoristim dar koji sam primio u obilju, a to je sposobnost poduavanja. Tehniki, moje je znanje ogranieno, iako se to moe doslovce rei za svakog djotiija bez obzira na to koliko dugo on ili ona prouava joti. Meutim, posjedujem sposobnosti prenoenja znanja koju sam potvrdio i razvio tijekom posljednjih petnaestak godina poduavajui na raznim teajevima, seminarima, predavanjima, pa i napisavi dosad tridesetak knjiga. Upravo taj talent je ono zbog ega sam na kraju odluio prihvatiti se ovoga zadatka. Dakle, volio bih da u samom poetku razjasnim da vam se, sa stajalita djotia, zapravo obraam na razini uitelja u osnovnoj koli. Iako e vam materija izgledati sloena, posebice na poetku, ne radi se o posebno strunim temama. Radi se o osnovama, o abecedi. Moja se uloga sastoji u tome da vam osiguram dobar plan i program: sustavan nain koji e vam omoguiti da nakon odreenog vremena moete rei da ste nauili itati i pisati joti te da imate dobru osnovu za nastavak kolovanja. U ovom trenutku ja nisam sveuilini profesor - samo uitelj koji e vas, ako budete pokazali dovoljno ustrajnosti, pripremiti za vau buduu sudbinu.

STRUKTURA KNJIGE I TROGODINJI STUDIJ DJOTIA Knjiga je smisleno podijeljena na pet dijelova. Prvi dio ( Zato svjetlo svijetli?) je neka vrsta uvoda u joti. Osim poglavlja koja ste dosad proitali slijede poglavlja o podrijetlu, povijesti i filozofiji djotia, njegovoj unutarnjoj podjeli i podjeli na grane i vrste. Nadam se da ete itajui ta poglavlja dobiti dovoljno obavijesti na osnovi kojih ete moi pristupiti samoj praksi. Nemojte preskakati taj dio ako vam se ini previe usmjeren na teoriju. Ne moete postati dobar jotii ako ne razumijete pozadinu (a time i smisao) onoga to inite. Krajem 1997. godine na hrvatskom jeziku izala je moja knjiga pod nazivom Maitreya. Toplo vam preporuujem daje proitate prije nego krenete


u samu pustolovinu uenja djotia. Sve to je u ovoj knjizi objanjeno u teoriji, u Maitreyi je prikazano mnogo ivotnije u obliku zanimljive prie o vremenu kad je sredinjim dijelom Indije jo uvijek tekla ogromna rijeka Sarasvati. Na njezinim je obalama evala vedska civilizacija, a u selima i manjim gradovima oko nje ivjeli su vrlo mudri ljudi. Jedan od njih je bio i Parashara - mudrac koji se smatra ocem djotia i koji je svoje kapitalno djelo - raspravu o jotiu pod nazivom Brihat Parashara Hora Shastra - izloio svojem ueniku Maitreyi. Meutim, izgleda da Maitreya nije bio samo sluatelj ve je i sam sudjelovao u veoj pustolovini koja ga je nekako povezala s vremenom u kojem ivimo mi. Ali, neu vam kvariti zadovoljstvo itanja ispriavi vam cijeli sadraj. Potraite knjigu Maitreya i proitajte je!1 Nakon prvoga dijela slijedi drugi pod nazivom Prvi koraci: uenje svjetla. U njemu sam izloio sve osnovne pojmove djotia. Molim vas da zadrite unutarnji mir jer e vam rijei koje slijede vjerojatno biti potpuno nepoznate! Nemojte se obeshrabriti - svi ti pojmovi neto znae i bit e objanjeni kad za to doe vrijeme. Tek kad jednom studiozno proete kroz knjigu i vratite se do ovog mjesta, postat e vam jasno koliko ste nauili. Iskreno se nadam da e, vrlo skoro, sve ovo to slijedi za vas postati dobro poznati teren. Dakle, govorit emo o tropskom i sideralnom zodijaku, elementima djotia (grahama, raijima, bhavama i nakatrama), o natalnoj karti ili anma kundaliju, o izlazeem znaku ili lagni te o poetnim stupnjevima kombiniranja svih tih elemenata u smisleno tumaenje. Moram napomenuti daje ovaj dio teksta ostao vie-manje nepromijenjen iz prethodnog izdanja knjige. Pokuao sam itatelju dati "okus" uenja djotia i naina na koji se od "sirovih" podataka dolazi do tumaenja. Meutim, u kasnijim dijelovima knjige odustao sam od tako detaljnog prikazivanja materijala. Naime, pokazalo se daje malo koji itatelj slijedio detaljna objanjenja sam - zainteresirani su ionako proli kroz studij djotia. Takoer, tu je postojala jedna zamka: ukoliko ste usprkos tome studiozno i detaljno proli kroz knjigu koja je napisana kao udbenik, mogli ste pomisliti da ste svladali taj dio djotia! A to nije nipoto sluaj! Naime, nita ne moe zamijeniti ivog uitelja s kojim moete razgovarati i svladavati gradivo prema svojoj brzini i razumijevanju. Zbog toga sam na kraju odluio da materijali za trogodinji studij budu vrlo, vrlo detaljni, a da u knjizi namijenjenoj opoj populaciji iznesem ope informacije o "tajnama" koje sadri joti.1 U oujku 1998. objavljen je i svojevrstan dodatak Maitreyi, knjiga Velianstveni Saturn u izdanju Dvostruke Duge. Nakon toga slijede jo dvije knjige koje su izravno vezane uz joti: arobnica (2002.) te Sunani labirint (2006.). Nije na odmet spomenuti i knjigu Gospodar smrti (2003.) koja zapravo objanjava konani rasplet dogaaja iz Maitreye te ukazuje na izvor znanja iz kojega neprestance crpim.

O CILJU I RAZLOZIMA

Trei dio knjige, Korak naprijed: nijanse svjetla, opisuje detalje opeg znanja o djotiu: radi se o vladarima bhava i dispozitorima, o aspektima ili dritijima, o snazi planeta, stanju u kojem se mogu nai (prijateljstvo, neprijateljstvo, egzaltacija, debilitacija itd.), o avasthama, retrogresiji, planetarnom ratu, vrstama kua (kendra, kon, dhustan, upaaja itd.), o bhava karakama, rotaciji natalne karte, planetarnim jogama i podjelnim natalnim kartama ili vargama (izraunavanju, znaenju i uporabi). Nadam se da vam se nije zavrtjelo u glavi! Moda ste pomislili: "Ako je ovo za poetnike, to onda ue "napredni"? Dozvolite mi da vas utjeim: napredni dijelovi djotia su laki od poetnih! Naime, radi se o tome da je, jednom kad svladate osnove, sve ostalo mnogo lake. No dobro, idemo dalje. etvrti dio knjige zove se Svjetlo u vremenu. Radi se o nainu na koji djoti prilazi naoj budunosti i njezinom "predvianju". Bit e rijei o ivotnim razdobljima - daama i bhuktijima, papa i ubha vladarima, tranzitima ili goaru (od lagne, od andre, od mahadaa vladara, stupnjevima, retrogresiji itd.) Ove tehnike slue nam prilikom odreivanja vremena kada e se dogoditi odreeni dogaaji na osnovi opih znaajki natalne karte. I na posljetku, peti dio knjige zove se Dugine boje: uvod u beskonanost. U njemu ima najmanje prakse, ali ipak dovoljno podataka da shvatite koja je razlika izmeu Parashara paradigme i Jaimini paradigme, kako se slobodna volja izraava kroz posebne postupke unutar djotia: pranu i muhurtu, neto o godinjem horoskopu, varpalu te jedan zgodan detalj o postupku imenovanja, namkaranu. Dakle, to je sadraj knjige. Meutim, kao to sam napomenuo, radi se o osnovama. O svakom od gornjih pojmova moe se napisati cijela knjiga. Takve knjige i postoje, ba kao i ljudi koji ih itaju i o njima raspravljaju. Sada ulazite u jedan novi svijet i ne smijete se uvrijediti ako ove informacije, ma koliko bile obuhvatne i vama sada nerazumljive, nazovemo osnovnom kolom! Daljnje obrazovanje zasigurno je predstavljeno trogodinjim studijem djotia pri Duhovnoj akademiji.

SIGURAN PUT UENJA Osim oiglednih dobrobiti "studija u ivo" zbog osobne nazonosti uitelja i uenika, studij produbljuje teme navedene u knjizi uz mnotvo primjera i dodatnih praktinih objanjenja. Na kraju knjige, u dodatku, nalazi se trenutno aktualan program studija u kojem moete vidjeti da, osim navedenih, postoje i teme koje uope nisu ni spomenute u ovoj knjizi, ma koliko ona bila obuhvatna! Jo nekoliko rijei o strukturi studija. Prva godina e vas osposobiti najprije za samostalno uenje te za rad s prijateljima i roacima u obliku vjebe. Dakle, radi se o osobnoj uporabi jotia. Tek druga i trea godina namijenjene su onima koji ele vie, bilo da je to poluprofesionalan ili profesionalan rad, odnosno produbljivanje osobnog znanja. Postoji i takozvani "savjetniki dodatak" za one koji ele djoti poduavati i iriti u ime Duhovne akademije. Na njemu se ue duhovne tehnike koje izravno pospjeuju iskustvo jotir vidje. O programu svih godina najbolje je informirati se na webu: www.dagroup/jyotish jer su mogue manje izmjene, a trenutni program (2006.) je naveden u dodatku na kraju knjige.

KAKO GOVORITI I PISATI JOTI

Bit e dobro ako ukratko objasnim nazive koje u rabiti u knjizi. Ne mislim pritom na znaenje, ve na oblik. Naime, postoji problem u pisanju pojmova koji su podrijetlom vezani za prastaru kulturu Indije, a to znai sanskrt odnosno devanagari - pismo kojim se sanskrt pie. injenica je da je veina naziva iz djotia pretrpjela englesku transkripciju i takva dola do nas. Primjerice, sam izraz joti. Piem ga tako jer se on tako izgovara (uglavnom), meutim u svijetu je uobiajeno napisati ga kao jyotish. E sad, problem je u tome to se on izvorno pie sasvim drukije - devanagari slovima koji nisu nalik niemu to obian ovjek poznaje. Englezi su jednostavno napisali rije onako kako su je uli, pa ne vidim razloga da se to ne uini i na hrvatskom. Primjerice, nakatra ili zvijee se izgovara glasom koji je slian naem "", a na engleskom se pie nakshatra itd. Za razliku od toga, osobna imena poput Rajiv ostavljam u engleskoj traskripciji (ne sa "" ve sa "j"). Takav pristup mi se ini loginim. Drugi problem s nazivljem je osjetljiviji. Naime, postoje odreene razlike u znaenju koje u ponekad naglasiti uporabom sanskrtskog naziva nasuprot naem. Primjerice, uskoro emo poeti s objanjavanjem znaenja pojedinih planeta. Vidjet ete da joti razlikuje stvarno nebesko tijelo od naela koje to tijelo predstavlja. Ta tanahna razlika u znaenju obino je neprevodiva. Meutim, ona je vrlo vana jer stvara razliku u miljenju. Izraz graha prevodi se kao planet, a zapravo ne oznaava nebesko tijelo, iako se na njega odnosi. Kasnije u pokuati malo temeljitije objasniti ovu


razliku. Uglavnom, zbog naglaavanja tih tanahnih znaenja nae u izraze rabiti za stvarna nebeska tijela - planete, a sanskrtske izraze za naela koja ona predstavljaju - grahe. Primjerice, kad kaem Mars, mislit u na stvaran planet, a kad kaem Mangal (to je zapravo Mars), mislit u na ono to je predstavljeno Marsom, ali se ne nalazi iskljuivo u Marsu. Na taj nain u iskoristiti jezinu razliku da bih istaknuo znaenje, to je zapravo neoekivana prednost. Naravno, svaki novi naziv objasnit u kad se s njim prvi put susretnemo. Neki nazivi mogu se uporabiti u oba oblika pa u slobodno etati izmeu hrvatskog i sanskrta. Pritom u, meutim, izbjegavati stvaranje bilo kakve zbunjenosti zbog razliitih naziva. Kad govorim o tome, moram istaknuti da se sanskrtu kao govornom jeziku pridaje posebno zvuno znaenje. U okviru vedske kulture zvuku rijei pridavala se posebna teina. Samo znaenje koje rije prenosi opisuje povrinu predmeta na koji se odnosi. Njegova bit preneena je zvukom. Ni jedna kultura nije toliko mnogo znala o zvukovima kao to je to bio sluaj s vedskom kulturom. Sanskrt je prvenstveno jezik duhovnog znanja i rabio se vie za kozmike "objave", a manje za svakidanju komunikaciju. Vjerojatno se radi o jednom od najstarijih oblika ljudskoga jezika. Korijeni rijei mogu se pratiti do sanskrta u najveem broju svjetskih jezika, to ukljuuje glavne europske jezike te one Srednjega istoka. Sanskrt je najstariji jezik koji je stalno u uporabi. Takoer radi se o jeziku koji je gotovo znanstveno oblikovan - znaenja su izvedena iz poloaja gdje se u ustima zvuk proizvodi. Nije stoga neobino da su vedski mudraci toliko mnogo pozornosti pridavali zvuku. Na kraju krajeva, njihova je postavka bila da je um nainjen od vibracija, odnosno zvuka. Zvuk se stoga moe rabiti za djelovanje na um. Mnotvo meditativnih metoda koje dolaze s Istoka, a koje rabe zvuk (mantre) zasnovane su na tome. Rig Veda (1.164.45.) kae: "etiri su razine zvuka. Tri su skrivene i s njima se ne moe upravljati. Smrtnici govore samo na etvrtoj razini." U svojoj knjizi Iz nebeske rijeke (From the River of Heaven) David Frawley objanjava te etiri razine zvuka: "Nazivaju se vaikhari, madhjama, pajanti i para. Vaikhari se nalazi u grlu i predstavlja grubi, artikulirani zvuk. Madhjama je u srcu i predstavlja na mentalni obrazac ili zamisao iza zvuka. Pajanti predstavlja gledanje. Nalazi se u solarnom pleksusu. To je osnovno znaenje zvuka, njegov arhetipski sadraj. Para znai transcendentalno. To je bit svakog zvuka."

KAKO GOVORITI I PISATI DJOTI

Ove kratke, ali ipak vrlo znakovite reenice mogu vam posluiti kao uvid u sloenost znanja o zvukovima. Nae kole ne poduavaju o vrijednosti zvuka, pa nam je ta zamisao uglavnom vrlo daleka. Meutim, u djotiu, koji je nastao na osnovama vedske kulture, zvuk zauzima vano mjesto. Dakle, elim vam rei da bi bilo dobro da nauite sanskrtske nazive za osnovne pojmove koje emo rabiti u djotiu. U svakom sluaju, ja u ih rabiti vrlo esto pa ete silom prilika svladati to nazivlje. Moda e vam se uiniti da je to dodatna tekoa, uz sve druge novosti kojima u vas obasipati. Meutim, na kraju ete vidjeti da se to mnogostruko isplati. Sanskrt je doista moan jezik. Ako budete ee rabili zvukove poput naziva planeta na sanskrtu, vidjet ete da se oni nekako "uvlae" u vas. jotir vidja se mnogo bolje osjea s njima nego bez njih. Nazivi koje emo rabiti nalik su mantrama - monim zvukovima iji je utjecaj velik i dalekosean. Na kraju krajeva, veina tih zvukova rabi se doslovce u takozvanim planetarnim mantrama koje su dio preventivnih mjera o kojima e takoer biti rijei. Mislim da je dolo vrijeme da se pozabavimo neto konkretnijim podacima o djotiu. Poet emo s povijeu i podrijetlom "znanja o svjetlu". Odakle je stigla i koliko je stara astrologija prastarih vedskih riija?

KRATKA POVIJEST DJOTIANae bune godine samo su trenuci u ivotu vjene tiine. Wordsworth (1770-1850)

Astrologija je bez sumnje jedna od najstarijih vjetina - izvorna znanost koja je sve do dolaska suvremene znanosti bila jedan od najvanijih sustava znanja u ljudskoj kulturi. Astrologija je predstavljala osnovu za razvoj kozmologije: bilo je to sredstvo kojim su nai pradavni preci razumijevali strukturu i kretanje svemira. Osim toga, putem astrologije ljudi su isprva pokuavali povezati ono to se dogada na Zemlji, u usporedbi s onim to su vidjeli na nebu. Koliko daleko u prolost moemo ii da bismo otkrili korijene astrologije? Pokuat u vam usporedno dati dva razliita pristupa. Jedan odgovara naem zapadnom umu i usklaen je s veinom temeljnih postavki suvremene znanosti. Onaj drugi je neobiniji i zahtijeva promjenu stajalita, ak u toj mjeri da na povijest ljudskoga roda ponemo gledati sasvim drukije. Nee vam trebati mnogo vremena da shvatite koji pristup vie odgovara filozofiji djotia.

POVIJEST ASTROLOGIJE Peinske slikarije iz neolita i paleolita, poput one u Altamiri u panjolskoj, pokazuju da su pradavni ljudi bili upoznati s ciklusima Sunca i Mjeseca te godinjih doba. Procjenjuje se da su ti crtei nastali izmeu

KRATKA POVIJEST DJOTIA

20000. i 10000. godine prije Krista. Naravno, nema dokaza o postojanju nekog zaokruenog sustava astrologije. Prvi do sada pronaeni dokaz o takvom potpunom sustavu astrologije potjee iz Sumeranske kulture. Na jednoj od ploa pronaen je horoskop s nadnevkom 29.04.410. godine prije Krista. Meutim, 1966. godine Cyril Fagan je ustvrdio da postoji jo stariji horoskop, pronaen u grobnici Senmut, u dva hrama Ramsesa II u Abydosu i u Madinat Habu. ini se da taj horoskop pripada nadnevku 16.07.2767. godine prije Krista te se na njemu moe pronai vrlo rijetko zdruivanje (poloaj u istom znaku ili ak na istom stupnju) etiri planeta: Marsa, Jupitera, Saturna i Venere. Glede Indije, a to znai i djotia, pouzdanih materijalnih dokaza nema. Meutim, vode se velike rasprave o pravoj starosti vedske kulture. Iako same Vede o sebi kau koliko su stare (koristei nepogreivi nebeski sat koji "otkucava" pomou precesije proljetne ravnodnevice), veina zapadno obrazovanih povjesniara govori o vremenu oko 1800. godine prije Krista, kad se navodno dogodila invazija Arijevaca. Drugi pak tvrde da invazije nije bilo te da je dolo do mirne asimilacije arijevske kulture koja se zbivala tijekom tisua godina koje su prethodile konanom nestanku rijeke Sarasvati, kolijevke vedske mudrosti. U svakom sluaju, suvremena znanost smjeta nastanak Rig Vede u vrijeme izmeu 3000. i 1500. godine prije Krista. Meutim, pitanje zaokruenog sustava astrologije ipak ostaje otvoreno. Sama Rig Veda jasno ukazuje na znanje o takozvanoj sideralnoj astronomiji, ali ne opisuje djelotvoran praktian sustav, osim u smislu odreivanja kalendara i izbora povoljnog vremena za ceremonije i rituale te egzistencijalne pothvate poput sjetve i etve. Moda na astrologiju ne bi trebalo gledati kao na cjelovit sustav nastao na jednom mjestu. Postoje mnogobrojni dokazi o kulturnim razmjenama izmeu starih kultura koje su utjecale jedna na drugu. Primjerice, David Pingree, jedan od najistaknutijih svjetskih strunjaka glede povijesti prastare astrologije, ukazao je na injenicu da se trgovanje s Indijom moe pratiti sve do iza 2000. godine prije Krista. Naravno da je tijekom toga dolazilo i do razmjene ideja. Primjerice, mogue je daje do ranih razmjena dolazilo tijekom invazije doline rijeke Ind od strane perzijskog vladara Dariusa 518. godine prije Krista te nakon neuspjele invazije sjeverne Indije od strane Aleksandra Makedonskog 326. godine prije Krista. U svakom sluaju, astrologija se kao sustav, barem prema tvrdnjama suvremenih povjesniara, razvila negdje izmeu 1500. i 500. godine pri-


je Krista. Isprva se radilo o prouavanju prirodnih ritmova, posebice Sunevog i Mjeseevog, a poneto i Venerinog, a zatim je to preraslo u cjelovit sustav zasnovan na zodijaku i poloaju planeta u njemu. Moda bi bilo dobro zaokruiti povijesni pregled prema zemljopisnim cjelinama te jo jednom istaknuti neke kontroverze vezane uz to. INDIJA. Prema usmenim dokazima astrologija postoji na tom podruju barem od 8000. godine prije Krista. Ta je tvrdnja, kao to sam istaknuo ranije, pod upitnikom. Meutim, sljedee poglavlje posvetit u povijesti djotia s jednoga drugog stajalita u nadi da e se te dvije suprotnosti moi pomiriti na dubljoj osnovi. KINA. Osim indijske, kineska astrologija je svakako jedna od najstarijih. Postoje naznake da je kineski sustav zapravo vrlo rano preneen iz Indije ili da su nastajali zajedno. Iako se na nekim mjestima spominje astrolog imenom Berosus koji je navodno ivio 3000 godina prije Krista, nema dokaza o njegovim rukopisima ako su ikad postojali. Meutim, injenica je da se astrologija u Kaldeji prakticirala u vrlo starom razdoblju te da su grka i rimska astrologija razvijene izravno iz tog izvora.KALDEJA.

ini se da neki podaci govore da se astrologija u Babilonu prakticirala ak 2500 godina prije Krista.BABILON.

EGIPAT. Oigledno je da su Egipani rabili astrologiju mnogo tisua godina prije Krista. Jedan od najveih dokaza o njihovom poznavanju svemira (iako to nije dokaz o postojanju praktine astrologije) su piramide u Gizi ija je astronomska orijentacija takva da pokazuju poloaj zvijea Oriona kakav je bio jedino 10450. godine prije Krista! Najstariji imenom poznati egipatski astrolog je Petosiris koji je ivio oko 800. godine prije Krista. Najstariji egipatski astrolog ija djela su dostupna je Claudius Ptolomey, roen u Aleksandriji oko 70. godine nove ere. Najstariji poznati perzijski astrolog je A1 Hakim. ivio je tijekom ere kralja Daria. A1 Hakimova djela nisu poznata javnosti, ali je on sam poznat po mnogim predvianjima medu kojima je najpoznatije roenje Isusa Krista.PERZIJA.


NAKON POETKA KRANSKE ERE

astrologija je, ba poput drugih znanosti pradavnih vremena, bila polako zaboravljena. Potiskivana ideolokim pritiscima, ali i prijetnjama koje se nisu ograniavale samo na rijei, astrologija je uglavnom ivotarila. Budui da se o njoj nije smjelo javno govoriti, postala je dijelom ezoterinog podzemlja. Meutim, to ne znai da je mudri ljudi nisu i dalje prouavali. Neki od njih su postali legende suvremenog svijeta poput najslavnijeg astrologa svih vremena Nostradamusa, ali meu njima su i tvorci suvremene znanosti poput Isaca Newtona. Njegov biograf John Maynard Keynes ustvrdio je da medu milijunima zabiljeki napisanih Newtonowom rukom veina nije o matematici, fizici ili astronomiji, ve o ezoterinoj teologiji, proroanstvima i astrologiji!

Ovaj kratak pregled povijeti astrologije sukladan je stajalitu suvremene znanosti. Osjeao sam da sam duan pristupiti povijesti djotia na taj nain, prije nego vam izloim jednu drukiju sliku. Onu koja vie odgovara filozofiji djotia kao cjelovitog znanja o ovjeku i njegovom mjestu u svemiru.

POVIJEST DJOTIA Problem s nama zapadnjacima je taj to starost, pa i vrijednost, neke kulture elimo odreivati prema naim standardima. Meutim, ti su standardi prilino materijalistiki usmjereni. Naime, veina iznesenih tvrdnji o starosti astrologije kao zaokruenog sustava zasnovane su na arheolokim dokazima, odnosno materijalnim dokazima raznih vrsta. Sumeranska glinena ploica dokaz je da je astrologija postojala na tom mjestu u to davno vrijeme, ali nije dokaz da astrologije nije bilo na drugim mjestima gdje glinena ploica ili neki drugi materijalni ostatak neke kulture nije pronaen. Zapravo, moda je bitna odrednica naega pogrenog procjenjivanja pradavnih civilizacija fiksacija na vizualno, odnosno taktilno. Dominacija vizualnih kultura poela je irenjem pisma kao naina na koji se prenose obavijesti. Mi "oboavamo" ono to vidimo i teko nam je zamisliti da se bilo to bitno moe sauvati ako nije u vidljivom obliku. tovie, veina nas je podsvjesno uvjetovana da sumnja u postojanje bilo ego to se "ne vidi". Taktilno usmjerenje - filozofija tipa: ne postoji ako se ne moe opipati samo je sljedei logian korak u istom smjeru.


Meutim, ini se da su stare kulture bile drukije. Usmena tradicija, a to znai prenoenje znanja "zvukom", dakle medijem koji nije ni vidljiv ni opipljiv, rezultat je jednog drukijeg pogleda na svijet. Opinjeni kakvi ve jesmo pismom i svim onim to je ono znailo za razvoj civilizacije, teko nam je uope shvatiti kulturu u kojoj toga nije bilo. Skloni smo je nazvati "primitivnijom". Meutim, to je pogreno i nepravedno. U najboljem sluaju moramo je smatrati drukijom. Glede toga da li je takva kultura bolja ili loija, moda se najbolje suzdrati u donoenju sudova jer bi se moglo dogoditi da se temeljita analiza pokae suprotnom naim oekivanjima! Kao primjer ponudit u vam razmiljanja Thamusa, kralja Egipta, koji se obraa bogu Thotu nakon to ovaj estita sam sebi to je izmislio pismo i poklonio ga ovjeanstvu. "Taj e izum", govori Thamus bogu Thotu, "stvoriti zaboravnost u umovima onih koji ga naue koristiti zato jer oni nee vjebati svoje pamenje. Njihovo povjerenje u pisanu rije, nastalu uporabom slova koja se nalaze izvana i nisu dijelom njih, onemoguit e im da rabe vlastite sposobnosti koje su u njima. Izum koji si otkrio nije pomo u pamenju, ve pomo u zaboravljanju, a svojim uenicima ne daje istinu, ve samo sliku istine." Dakle, razmislite o tome prije nego neku prastaru kulturu oznaite kao primitivnu! Sve do dana dananjega u Indiji se ouvala tradicija usmenog prenoenja znanja. Mnogi tradicionalni uvari vedskog znanja i danas se groze njegovog zapisivanja. Rije po rije, glas po glas, vedsko se znanje uva usmenom predajom koje je, za vedske pandite, jedini pravi nain na koji se znanje uope moe uvati. Kad su se Vede prvi put poele zapisivati, to je za mnoge bio in izdaje i znak kraja Zlatnog doba te poetak doba neznanja. Vrijeme o kojem imamo najstarije zapise, na koje se opet naa civilizacija oslanja tvrdei da je pismo, a ne rije izraz ne samo znanja ve i postojanja (!), upravo je vrijeme oko prvih pokuaja osvajanja Indije sa zapada, iz Perzije, odnosno Grke. Meutim, kad je Aleksandar Makedonski u 3. stoljeu prije Krista doao u Indiju, djeaci brahmanskih obitelji uili su prastare himne svojih predaka na jednak nain kao to ih ue i danas. Podrijetlo tih himni je, ba kao i znanje koje sadravaju, jo tada bilo u dalekoj, dalekoj prolosti. Drugim rijeima, kultura iz koje potjee djoti sasvim je drukija nego naa. Ta se kultura nije oslanjala na materijalne artefakte, ve na duhovne spoznaje koje su se prenosile samo od ivog uitelja na ivog uenika. Sredite prave vedske kulture nisu bili hramovi nestali pod pritiskom vre-


mena, graevine koje su se uruile zbog iznenadnih potresa, poplava ili drugih prirodnih katastrofa, a posebice ne njeni zapisi na palminom liu, papirusu, pa ak ni u kamenu. Sredite vedske kulture bili su ljudi i njihova svijest: najtrajniji materijal u svemiru. Prosjeni zapadnjak e posumnjati u tvrdnju da je svijest trajnija od materijalnog dokaza. Meutim, ako malo razmislite vidjet ete da iako od vedske kulture nije ostalo mnogo materijalnih ostataka, njezina bit je sauvana upravo kroz ljude. Oni postoje jo dandanas, a vrlo je vjerojatno da e postojati i sutra. Tvrdnje da vedsko znanje dolazi iz vremena izmeu 1500. i 500. godine prije Krista, iako na izgled znanstvene, zapravo predstavljaju kirurki zahvat koji na zapadnjaki um poduzima da bi zadovoljio svoje kriterije. Spomenuto vrijeme je zapravo vrijeme kad je vedska civilizacija nestajala. Jedan od najvanijih prirodnih uzroka bio je nestanak jedne od najveih rijeka koje su ikada tekle ovim planetom. U sredinjem dijelu sjeverne Indije, na podruju koje se na zapadu spaja s oceanom danas se nalazi velika pustinja. Cijela pokrajina naziva se Rajasthan (kraljevsko boravite) neobian naziv za pustinju. Meutim, nakon to je ameriki satelit Landsat snimio odreene fotografije spomenutog podruja, postalo je jasno da je Rajasthan jednom doista mogao biti "kraljevskog" izgleda. Znanstvenici Ahmadabadskog istraivakog centra otkrili su korito ogromne rijeke koje se protee od planina Shivalik u blizini Simle pa do zaljeva Rann Kutch. Pokazalo se da su u prolosti velike indijske rijeke Yamuna i Sutlej utjecale u tu rijeku. Na nekim mjestima ta je rijeka bila iroka i do est kilometara. Prethodno, N.N. Godbole je analizom vode iz bunara na podruju Rajasthana potvrdio da se kemijski sastav razlikuje na mjestima gdje je tekla pretpostavljena rijeka, a drugi su znanstvenici utvrdili postojanje debelog sloja aluvijalnog tla koje se nakupilo na odreenim mjestima zbog prolaska rijeke. Zbog tih i drugih injenica danas gotovo da nema sumnje da je nekadanjim Rajasthanom tekla legendarna rijeka Sarasvati. Prestala je tei najvjerojatnije zbog promjena u pritokama koje su se, vjerojatno zbog potresa, okrenule prema Gangi, odnosno Indu negdje izmeu 1800. i 1500. godine prije Krista. A Sarasvati je sredinji dio mnogih vedskih spisa! Spominje se ak u epovima Mahabharati i Ramajani te se samo zbog toga mora preispitati pitanje stvarne starosti vedske civilizacije. Poetak zapisivanja znanja vjerojatno se dogodio davno nakon to se sredinji dio kulture preselio sa svog izvora na druga mjesta.


Dakle, kad razmiljamo o povijesti vedskog znanja - a djoti je svakako dio toga - suoeni smo s injenicom kulture koja je okonana prije gotovo 4000 godina i ve tada bila vrlo stara te koja je bila usmjerena na duhovno znanje, a ne na materijalne artefakte. Sigurno je da su njezini nasljednici kasnije razvijali znanje koje su uvali. Mogue je da je dolo do mijeanja utjecaja iz drugih kultura. Jedan dio djotia nastao je mnogo kasnije. Primjerice, Tajika sustav (uglavnom se radi o godinjim predvianjima) nastao je u 13. stoljeu nae ere. Ipak, ako govorimo o korijenima, moramo usmjeriti svoj pogled u mnogo stariju prolost, u vrijeme kad, prema standardima zapadne kulture, civilizacije jo uope nije ni bilo!

NEBESKI SAT Pozabavimo se sada onim to samo vedsko znanje govori o svojoj starosti i podrijetlu. Najprije jo malo o vremenu i o tome kako bez materijalnih dokaza moemo utvrditi o kojem razdoblju govori neki spis (ve sam objasnio, izvorno se ne radi o "spisu", dakle o neemu napisanom, ali u zbog jednostavnosti rabiti taj izraz). Kad je bilo govora o piramidama u Gizi, spomenuo sam precesiju proljetne ravnodnevice. Radi se o pojavi koja nastaje zbog toga jer je Zemljina os nagnuta za 23,5 stupnjeva i kruno se kree opisujui u svemiru zamiljeni stoac sa sreditem u Zemljinom sreditu i rubovima koje opisuje zamiljeni produetak osi. To kretanje je sporo - 25920 godina za puni krug, po trenutnim saznanjima (pod uvjetom da se brzina kretanja cijelo to vrijeme odrava kakva je sada), ali prema nekim drugim izvorima koji su mi dostupni (a koji nisu znanstveni) duljina jednog kruga precesije mogla bi biti neto dua - 27000 godina. U svakom sluaju radi se o dugom vremenskom razdoblju. Konkretno, to znai da se toka proljetne ravnodnevice, kad je duljina dana jednaka duljini noi, svake godine dogaa na neznatno drukijem mjestu nebeskoga kruga. Odnosno, Sunce se nalazi na neznatno drukijem mjestu u trenutku proljetne ravnodnevice. O zodijaku i znakovima zodijaka govorit emo detaljnije u sklopu samog djotia. Za sada je dovoljno rei da su zvijea nepomina u odnosu na precesiju. Dakle, ako znamo na kojem je mjestu zodijaka Sunce u vrijeme proljetne ravnodnevice danas (a ono je u zvijeu Riba, na 6. stupnju) te znamo kolika je prosjena godinja brzina kretanja precesije (a ona je izmeu 48 i 50 sekundi luka po dananjim mjerenjima) te nam netko kae da je u odreenom razdob-


Iju Sunce u trenutku proljetne ravnodnevice bilo na 20 stupnjeva zvijea Raka, mi moemo vrlo lako izraunati da on govori o razdoblju od prije 8000 godina. Upravo to nam govore vedski spisi! U veini himni na ovom ili onom mjestu spominje se poloaj Sunca u trenutku jedne od znakovitih toaka (proljetna ravnodnevica, ljetna dugodnevica ili zimska kratkodnevica). Na osnovi toga moemo lako izraunati o kojem se vremenu radi. Precesija je poput nepogreivog nebeskog sata. Poznavajui njezine zakone, moemo doi do mnogih zanimljivih podataka o starim kulturama. Primjer piramida u Gizi ve sam spomenuo, a koji ukazuje na poloaj Oriona prije 12000 godina. Stonehenge u Engleskoj je jo jedan zanimljiv primjer. Njegov poloaj je takav da odgovara proljetnoj ravnodnevici prije 6000 godina! Vedski mudraci nisu za sobom ostavljali graevine, ali su ostavili svoje zvuno nasljee: vedske himne. Ukoliko netko sumnja u mogunost manipulacije u tom smislu, dovoljno je zapitati se zato bi netko "izmiljao" tako precizne podatke kao to je poloaj zvijezda u prolom vremenu ako tom istom vremenu nije svjedoio? Naravno, to bi bilo besmisleno. Vede su stare najmanje 8000 godina, a znanje o astronomiji i astrologiji najmanje je toliko dugo ivo u Indiji. Zapravo, neki podaci daju naslutiti povijest toliko staru da doista izgleda nevjerojatnom! U Mahabharati (dijelu koji se zove Vana Parva - poglavlje 230, stih 8-11) Maharishi Vyasa zabiljeio je razgovor izmeu Indre i Skande (sina Sive i Parvati): "Natjecanje izmeu Abhiita (Vege) i zvijea Krittike (Plejade) trajalo je do Vane - ljetne dugodnevice koja grije ljeto. Tada je Abhiit skliznuo s neba. U to vrijeme Dhanishta je osvojila prvo mjesto na listi Nakatri. Do prije nekog vremena prva je bila Rohini. Sada mora odluiti to e uiniti." - rekao je Indra Skandi." Razgovor ukazuje da je Vega nestala s neba kad se Indra pribliio ljetnoj ravnodnevici. Indijski znanstvenik dr. P. V. Vartak kae analizirajui taj odlomak: "Mnogi uenjaci odbacili bi zamisao o padu zvijezde kao smijenu, ali suvremena astronomija utvrdila je da se 12000 godina prije nae ere Vega doista spustila s visine neba do horizonta i postala zvijezda sjevernjaa." Zvijee Kritika bilo je u toki ljetne ravnodnevice izmeu 21800. i .!0840. godine prije Krista. U to vrijeme Dhanita je bila u toki proljetne ravnodnevice i zbog toga je bila prva meu zvijeima. Od tog vremena mudraci su biljeili postupan pad Abhiita. Postupno se sputajui, to je zvijee zauzelo poloaj nebeskog pola oko 12000 godina prije Krista kad


su se, prema Mahabharati, susreli Indra i Skanda da bi razgovarali o problemu prisjeanja vremena. Rabei nebeski sat, ova pria ukazuje na injenicu da su riiji promatrali zvijezde i zvijea 23000 godina prije Krista! Ako malo temeljitije razmislimo o injenici uporabe nebeskog sata - precesije - za oznaavanje prolaska vremena, postavljaju se zanimljiva pitanja na koja odgovore vjerojatno neemo dobiti tako lako. Naime, ak i ako pristanemo na konzervativne procjene o starosti jotia od "samo" 3000 godina, ostaje injenica da su indijski astrolozi ne samo rabili precesiju ve su znali tono koliko ona iznosi! Primjerice, iako su grki astrolozi poznavali precesiju, prema nekim izvorima procjenjivali su je na mnogo manju veliinu od oko 30 sekundi luka godinje. S druge strane, prastari indijski astrolozi bili su mnogo toniji, ak moda potpuno toni, odredivi brzinu precesije vrlo blizu dananjim procjenama nainjenim najsuvremenijim mjernim instrumentima. Nije udno to su miljenja grkih autora o indijskoj astronomiji i astrologiji bila vrlo povoljna. E.M. Plunkett u svojoj knjizi Drevni kalendari i zvijezda (Ancient Calendars and Constellations) pie: "U djelu ivot Apolonija od Tijane, grkog filozofa i astrologa koje je napisao Philostratus oko 210. godine, mudrost i znanje Apolonijevo cijenilo se iznad onog njegovih suvremenika jer je studirao astrologiju i astronomiju kod mudraca iz Indije." Dakle, postavlja se pitanje kako su prastari Indijci znali to to su znali? Na koji nain su odredili to se dogaa s naim planetarnim sustavom otprilike svakih 26000 godina? Takvo znanje zahtijeva kontinuitet civilizacije tijekom vrlo dugog razdoblja, to bi potpuno razbilo nau zapadnjaku predstavu o povijesti. Druga mogunost je stjecanje znanja iz nekog drugog, moda boanskog, izvora. Kao to ete uskoro vidjeti, i jedna i druga mogunost, bez obzira na to kako fantastino zvuale, dio su vedske predaje. Budui da nisam istraiva koji bi imao potrebu potkrijepiti sve ovo dodatnim dokazima, a niti je ova knjiga usmjerena na to, upuujem zainteresirane na doista temeljitu i detaljnu knjigu Davida Frawleya Bogovi, mudraci i kraljevi: vedske tajne drevne civilizacije (God, Sages and Kings: Vedic Secrets of Ancient Civilization). U njoj ete nai mnotvo dokaza i uenih rasprava o tome zato bismo doista morali promijeniti svoj stav o starosti vedske kulture, odnosno "Sarasvati" kulture koja joj je prethodila.


joti tekst koji se smatra najstarijim u smislu oslanjanja na nebeski sat precesije je Vedanga joti iji je nastanak (materijalni zapis) smjeten u 1280. godinu prije Krista. Meutim, imajte na umu da bi to otprilike moglo odgovarati konanom kraju prastare civilizacije te da je svaki potencijalni zapisiva na papir ili drugi medij moda stavljao neto to je dugo, dugo bilo ivo na drugi nain, ali je zabiljeio to vrijeme oslanjajui se na nebeski sat kojega je poznavao. Sad kad ste dobili predstavu o tome o kakvim vremenskim ponorima govorimo usporeujui vrijeme nastanka djotia i nae dananje vrijeme, moda je dobro da vas upoznam s jo jednim moguim stajalitem: onim koje podrijetlo djotia smjeta izvan svakog vremena i ljudskog poimanja - u vjenost koja nikad nije poela i nikad nee ni zavriti.

DUHOVNA POVIJEST DJOTIA Budimo tihi da bismo mogli uti apat bogova. Emerson ( 1803-1882; Indijska astronomija i astrologija uvijek su bile zasnovane na "onom to se vidi". Sanskrtski izraz je drik - a zapravo znai da se uzima u obzir ono to se "moe doivjeti". Naravno, niim se ne ograniava nain na koji e se doivljaj stei. Ova injenica baca dodatnu tajnu na znanje o astronomskom dogaaju koji se ponavlja "samo" svakih 26000 godina. Ako su vas ovi podaci zamislili, sada se dobro drite jer emo zakoraiti jo malo dalje od toga. U vedama postoje naznake o astrolokim dobima koja traju milijune godina! Primjerice, Rig Veda 4.58.2 kae: "etiri su njegova roga, tri su njegove noge, dvije glave i sedam ruku. Triput zauzdan bik rie, Svemogui je uao u smrtna bia." Nevjetom ovjeku promakla bi simbolika ovih brojeva, ali ve spomenuti David Frawley, jedan od najistaknutijih zapadnjaka ije je znanje priznato u tradicionalnim indijskim krugovima, uzevi u obzir i neke druge naznake o simbolici vedskog jezika, u njima vidi opis astronomskog razdoblja koje traje 4,320,000,000 godina! (Brojevi etiri, ti i, dva i sedam nula koje slijede.) Naa znanost nije na tom stupnju da bi nam mogla pruiti odgovor na pitanje o emu (astronomski gledano) ovdje govori vedski tekst. O


kakvom se neznanom kozmikom ritmu radi? Kruenju naega Sunca oko galaktikog sredita? Ili neem drugom o emu mi jo ne moemo ni misliti? Ako to jest tako, dakle ako su pradavni jotii izgubljene vedske civilizacije imali uvid u znanje koje mi u ovom trenutku ne poznajemo, opet se pitamo odakle im to? Gdje je izvor toga znanja? Bojim se da "znanstveni" odgovor nikad neemo dobiti. Meutim, spremam se ponuditi vam odgovor koji nudi i samo znanje o djotiu, a koji zahtijeva prilinu promjenu u naem nainu razmiljanja. Svi izvorni vedski autoriteti skloni su tvrdnji da je njihovo znanje spoznato ili prepoznato. Dakle, nije steeno istraivanjem i eksperimentiranjem poput znanja nae mlade civilizacije. Iako u samoj primjeni dolazi do prilagodbi na osnovi iskustva, glede osnovnih postavki ne radi se o postupnom razvoju metodom pokuaja i pogreaka, ve o znanju koje je dio samoga ivota. Budui da nije proizvod ljudske inteligencije, jedini drugi izvor je ne-ljudska ili boanska inteligencija. Veina "autora" vedskih tekstova to otvoreno i priznaje. Iako je suvremen ovjek sklon to priznanje pripisati obiaju ili, kao to tvrde neki, elji da se djelu priskrbi vii autoritet od onoga koji bi djelo imalo da se kao autor navede ljudsko bie, mnoga pitanja bez odgovora - poput onog o precesiji - nameu potrebu da se cijeloj problematici pristupi otvorena uma. Primjerice, Sur ja Siddhanta, materijalno najstariji sauvani tekst o indijskoj astronomiji zapravo je poduka koju sam bog Sunca predaje demonu Maji. Zapadnom umu nekako je utjeno zadovoljiti se objanjenjem da se radi o knjievnom obliku; o zgodnom nainu da se sloeno astronomsko znanje iznese u obliku prie. Meutim, jedno od pitanja koja se nameu ovjeku otvorena uma je, primjerice, zato se na poetku samog djela troi toliko prostora za detaljno objanjenje vremena kada je to Sunce predalo Maji Surja Siddhantu? Prie i legende obinu poinju s "jednom davno", a ova "pria" kae da se poduka, raunajui od 1998. godine, zbila tono prije 2,165,098 godina! Tono toliko. Ni godinu vie ni manje. tovie, objanjava se precizan nain kako izraunati vrijeme od poetka stvaranja svijeta do danas, i to ne samo u godinama ili danima ve i u jedinicama koje se zovu nimea, a predstavljaju duljinu treptaja oka! Dakle, ako elite znati koliko je treptaja oka prolo od nastanka svijeta do danas, prouite Surja Siddhantu. Mislim da taj podatak neete pronai ni na jednom drugom mjestu! (Uzgred, izraz "treptaj oka" je samo figura koja se rabi za laike. Radi se o preciznim mjerama; primjerice, jo manja jedinica od nimee je tatpara koja iznosi 1/33000 sekunde.)


Meutim, alu na stranu, procjena starosti svemira iz Surja Siddhante bez obzira na jedinice mjere, poklapa se s onim to suvremena znanost sada pretpostavlja o vremenu koje je prolo od takozvanog Velikog praska do danas. Opet se postavlja isto pitanje: kako su autori toga teksta znali takve podatke? Sam tekst je vrlo jasan: autor je zapravo boansko bie, samo Sunce, a njemu je dostupno znanje koje nama smrtnicima nije. Spomenut u jo jedan primjer, moda najvie zato jer se radi o izvoru na koji u se oslanjati u veem dijelu knjige. Najznaajnijim tekstom u djotiu i dalje se smatra djelo mudraca Parashare Brihat Parashara Hora Shastra. Radi se o iscrpnom razgovoru izmeu mudrog djotiija i njegovog uenika Maitreye. Veina tehnika koje danas rabe suvremeni jotii zasnovana je na tom razgovoru. Uzgred, iako ga slubena povijest smjeta u kasnije vrijeme, u svojoj knjizi Maitreya iznio sam da je taj tekst formalno nastao oko 2250. godine prije Krista. itatelji Maitreye znat e na osnovi kojeg izvora iznosim tu tvrdnju. U svakom sluaju, na kraju izlaganja (97. poglavlje, stih 1-4) Parashara kae: "Opisao sam ti joti astru (znanost o svjetlu) onako kako ju je mudracu Naradi prenio Gospodin Brahma te kako ju je Narada prenio Shaunaki i drugim mudracima od kojih sam je i ja nauio." Dakle, Parashara izvor znanja o djotiu takoer vidi u boanskom. Znanje nije nastalo otkrivanjem od strane ljudskih bia, ve objavom od strane boanstva. Kao to sam ve napomenuo, tipinom bi zapadnjaku bilo utjeno sve ovo strpati u ladicu na kojoj pie "mit i legenda". Meutim, otvorenih pitanja je previe da bismo zanemarili i druga mogua objanjenja.

VJENOST U OVOM

TRENUTKU

Izlaui svoje znanje, vedski su mudraci rabili izraze kojima su na najbolji mogui nain prenosili njegovu dublju duhovnu istinu. Ve sam govorio neto o sanskrtu kao jeziku ije znaajke daleko nadilaze ono to mi obino smatramo "govornim jezikom". Jedna od tih znaajki je i viestruka mogunost tumaenja, odnosno niz tanahnih nijansi koje je teko protumaiti (prevesti) bez izravnog uvida u znanje o kojem se govori. Veina vedskih tekstova poinje rijeju atha. Primjerice Parashara poinje svoje poduavanje izrazom atha brihat-parashara-hora-shastram.


Ovdje i sada poinje Brihat Parashara Hora Shastra. Izraz atha oznaava sadanji trenutak vjenosti, sugerirajui da je znanje koje slijedi vjeno i neovisno o vremenu. Poetak nije smjeten u neko prolo vrijeme, ve u sadanje. Trenutak u kojem ga itatelj ita ili slua, trenutak je u kojem ono oivljava. Moda je ovakvo objanjenje nekome teko prihvatljivo, ali injenica je da postoji odreden obrazac po kojem su "pisani" takvi tekstovi, a koji automatski ukazuje na jednu drukiju stvarnost od one koju oekujemo. Sama rije veda oznaava sveto ili uzvieno znanje. Kae se da su vede spoznali riiji - vidioci - koji su prepoznali "rijei znanja" u svojoj vlastitoj svijesti, izgovorili ih ili ispjevali, a zatim su one postale dio kulture ostalih ljudi. Razmislimo malo to zapravo znai: "prepoznati u sebi rijei znanja"? O "svijesti" obino mislimo kao o "naoj" ili neijoj. Meutim, ba kao to postoje objektivne pojave izvan nas, koje uglavnom dijelimo s drugim ljudima, tako postoje i objektivne pojave u nama. Ne mislim time na psiholoke zakonitosti koje mogu biti vrlo ovisne o drutvenoj indoktrinaciji, odgoju i uenju, pa ak ni na zajednike ljudske znaajke koje dijelimo s ljudima vrlo razliitih kultura od nae. Ovdje se radi o prirodnim obrascima po kojima je sazdana naa svijest, a koji su ujedno jednaki prirodnim obrascima po kojima je sazdan na svemir. Za pradavnog vedskog riija cijeli je svemir samo skup titraja. Nema previe razlike izmeu unutarnjih i vanjskih titraja. Zapravo, oni su jednaki, a tek je njihovo oitovanje pred grubim osjetilima ljudskoga tijela razliito. Takvim stajalitem vedski se rii pribliava stajalitu moderne fizike, posebice kvantne mehanike, odnosno jo vie suvremenim teorijama koje pokuavaju objasniti jedinstvenost zakona koji upravljaju naim svemirom. Veda kae: "Kakav je mikrokozmos, takav je i makrokozmos; kakav je individualni um, takav je i kozmiki um; kakvo je individualno tijelo, takvo je i kozmiko tijelo...", a vedski rii zna da je dovoljno zaroniti u dubine svoje vlastite svijesti te da e tamo, kao na dlanu, pronai sve obavijesti koje su mu potrebne. Svi zakoni koji e ikada upravljati bilo kojom pojavom u svemiru, za vedskog se riija nalaze jedino u njemu. Molim vas da ne preskaete ove zamisli kao previe apstraktne. Posvetite im dunu pozornost. One su presudne za pravilno razumijevanje jotia i astrologije openito. Zato djoti djeluje? Kakve veze imaju pojave na nebu s naim ovozemaljskim ivotom? Na ta pitanja nema odgovora


ako barem ne pokuamo razumjeti kako je mogue da znanje poput djotia uope postoji. Istovjetnost zakona unutar nas i izvan nas, odnosno obrazaca po kojima nastaju zakoni, ono je zbog ega su vedski riiji bili u stanju spoznati vede. Oni su jednostavno zaronili u sebe. Postigavi dovoljan unutarnji mir i neuznemirenu svijest, zapazili su osnovne titraje koji tu svijest zapravo ine. Uoili su samu strukturu svijesti: tkanje od kojega je nainjena. Istodobno, shvatili su da to isto tkanje tvori i materijalan svemir oko njih. "Prepoznali" su osnovne zakone stvorenoga svijeta. Budui da se radilo o spoznajama putem ljudskoga ivanog sustava koji se nalazi u ljudskom tijelu, jedini pravi nain na koji su se te spoznaje mogle izraziti bio je uporabom tog istog sredstva. I tako su vedski riiji poeli govoriti i pjevati. Ispjevali su etiri osnovne vede, a zatim su ih "razradili" u mnogostrukim djelima koja se na njih odnose. Da ne bi bilo nikakve zabune: vedska spoznaja nije povlastica ljudi koji su ivjeli u vedsko vrijeme! Osim subjektivne, nema nikakve prepreke da do istih uvida doete vi ili ja. Kad bismo razvili svoju svijest do razine istovjetne razini svijesti vedskog riija, shvatili bismo da znanje eka na nas na mjestu gdje ga obino najmanje traimo: u nama samima. Takoer, moram napomenuti da to postignue nije tako daleko kako bi to na prvi pogled moglo izgledati. Istina je da ono zahtijeva odreene promjene u nainu razmiljanja i ivljenja, a takoer vjerojatno i uporabu odreenih tehnika, ali mogunost je tu i nije pametno zanemarivati je. Meutim, to se dogodilo dalje s tom unutarnjom spoznajom do koje su doli takvi vidioci? Vjeni obrasci i zakoni koji upravljaju svemirom potpuno su objektivni i odvojeni od malih i esto nepotrebnih ljudskih iklivnosti. Nije neobino to se na njih gleda kao na neto odvojeno, samostalno i potpuno neukljueno u relativni svijet promjena. Sljedei korak prepoznavanja" bila je spoznaja o moi tih obrazaca. Bili su nepromjenjivi, vjeni, savreni, samodostatni... a istodobno su predstavljali izvor svega Ivorenog. Koliko daleko od toga je pomisao na znaajku - boanski? I tako, korak po korak, postalo je jasno da je unutarnja vedska spoznaja /.ipravo spoznaja boanske strukture. Ta je struktura imala svoj ivot; samostalan ivot na koji povrinski svijet nije mogao utjecati, ali je zato ona potpuno i savreno utjecala na njega. Kasnije emo se vratiti na ovu zamisao i pokuati utvrditi vezu izmeu praenja kretanja nebeskih tijela i stvarnih promjena uzrokovanih titra)ima na razini ovakve "boanske matrice" odgovorne za sve to se dogaa u svemiru.


Unutarnja struktura svijesti spoznata vedskim uvidima zapravo predstavlja jedno zasebno bie. Potpuna spoznaja tog bia dostupna je svakome pod uvjetom da moe odrati tu odreenu razinu svijesti, a takva se osoba nuno pridruuje drutvu vedskih riija. Meutim, ono to je zanimljivo je da, ba poput svakog bia, i ta unutarnja boanska struktura - veda posjeduje odreene dijelove ili organe. Oni je dijelom opisuju, a dijelom joj, u meudjelovanju s ljudskim ivanim sustavom, omoguuju povratnu spregu s relativnim svijetom iji je prvobitni uzrok. Razumljivim rijeima reeno i veda sama posjeduje udove: plua, ruke, lice, ui i oi. Radi se o est vedangi - doslovce udova veda. Tradicionalno, svaka je vedanga opet zasebno bie kojem se, kao takvom, takoer moe ^pristupiti (u najveem broju sluajeva putem gurua, ivog uitelja). Imena vedangi su Vjakaran (lice), andas (noge), ika (dah), Nirukta (ui), Kalpa (ruke) i Djoti (oi). Dakle, sada razumijete zato je djoti tako vaan u okviru vedske znanosti: on predstavlja oi veda! Putem djotia znanje gleda, ali i zrai u svijet. Jer, ba kao to se kae da su oi ogledalo due, tako se i u djotiu moe sagledati sama dua vjenih duhovnih istina koje ne samo da se nalaze u nama ve su i nai tvorci u doslovnom smislu te rijei.

ATHA DJOTI Dua je stvorena na mjestu izmeu Vremena i Vjenosti. Svojom viom moi dodiruje Vjenost, svojom niom moi - Vrijeme Meister Eckhart (1260-1327) Kad bih morao saeti cijelu povijest djotia u jednu reenicu, rekao bih da te povijesti nema! Ba kao to su i vede kao cjelina vjene, tako je i djoti kao posebno istaknut dio vede vjean i nepromjenjiv. Ne radi se o znanju koje j e jednom nastalo. Vidjeli smo da postoji sasvim stvarna mogunost da se vremenska povijest djotia protee tako daleko u prolost da je o tome teko uope i misliti. Meutim, s druge strane vidjeli smo i to da je djoti nazoan u svakom ljudskom biu, u svakom trenutku, na svakom mjestu. "Atha djoti" - djoti poinje sada i ovdje, u trenutku kad je oivljen i oplemenjeni ljudskom panjom. Ako na ove vjene obrasce, spoznate unutarnje zakone, za trenutak pogledamo na nain na koji su se prema njima odnosili pradavni vedski riiji, onda emo ih smatrati ivim biima - vidjama.


jotir vidja - boginja svjetla, ivi u tajanstvenim dubinama svijesti, a oivljava svaki put kad neko ljudsko bie s potovanjem pristupi znanju koje ona predstavlja. to je ona vie "iva" u nama, to je naa svijest vie "iva" u njoj i bezgranino znanje o vremenu - prolosti, sadanjosti

tajne indijske astrologije(full permission)

Documents