I I

T A L I J A N S K I I U S T A Š K O - D O M O B R A N S K I

D O K U M E N T I

BR. 123

IZV J E Š T A J OPERACIJSKOG O D J E L J E N J A PETOG ARMIJSKOG KORPUSA OD 4 STUDENOG 1941 GOD. O AKCIJAMA PROTIV

PARTIZANA U GORSKOM KOTARU \

19 A — 8 KOMANDA V. ARMIJSKOG KORPUSA

OPERACIJSKO ODJELJENJE

Br. 8363 povelj. prot . Povjer l j ivo — V. P. 41, 4 novembra 1941-XX Predmet : Petnaestodnevni i zv j e š t a j o s i tuaci j i (od 16—31—X)

Prilozi: br. 3

KOMANDI 2. A R M I J E VOJNA POŠTA

2. Aktivnost jedinica.

c) — Operac i je :

Uprkos s labog vremena i s t a n j a puteva, koj i su zatvoreni za automobilski s a o b r a ć a j u na jv iš im zonama zbog sni jega, nas tav l ja se akci ja prot iv us tan ika-komunis ta , naroči to akt ivno cd s t rane 1. brze divizije u zoni Debela Kosa—Per ja s i ca 1 i od s t r ane divizije »Lom-bardia« u zoni Lokve—Jasenak—Drežnica 2 . U sukobima sa ustanicima

1 Na sektoru Debela Kosa—Perjasica nalazio se Prvi bataljon NOP odreda Korduna i Banije, protiv koga su Talijani poduzeli ofenzivu. Nisu vođene veće borbe; Talijani su samo vršili pljačke i palili sela.

! Na sektoru Lokve nalazila se Delnička četa bataljona »Matija Gubec«, a oko Jasenka jedinice Prvog bataljona Primorsko-goranskog NOP odreda, protiv kojih su Talijani 23 listopada 1941 god. otpočeli jaku ofenzivu usmjeravajući glavninu svojih snaga na Drežnicu. Tada su upali u Drežnicu, gdje su pohvatali u šumi i kod kuća oko 500—600 seljaka, od kojih su jedan dio poveli u internaciju, drugi dio strijeljali,

333

naše jedinice su pokazale da počinju bol je da se nav ikava ju na pri-like sredine i na gerilu, i počinju bolje da koriste obav ješ ta jnu službu.

Bilo je moguće uhvat i t i neke od us tanika , s tvarn ih učesnika u napadima na naše t r u p e i naroči to akt ivnih u komunist ičkom propa-gandnom i antiosovinskom radu . Takođe je vraćeno oruž je koje je rani je oteto našim vojnicima i zapl i jenjeno je oružje , s reds tva za vezu, h r ana itd. koj i p r ipada ju ustanicima.

(M. P . ) 3

Divizijski general Pr ivremeni komandan t a rm. korpusa

M. P. Benedet to F.orenzoli

BR. 124

RASPORED I BROJNO S T A N J E T A L I J A N S K I H J E D I N I C A U LICI, GORSKOM KOTARU I HRVATSKOM PRIMORJU KONCEM

1941 GODINE 1

R A S P O R E D

ta l i janskih t rupa po rodovima vojske na područ ju grupe generala Lukića.

CRIKVENICA: Commando Corpo DArmata5

DELNICE: Stožer Divizije Lombardije.

GOSPIĆ: Stožer divizije RE.

a neke pustili kućama, pošto su ih premlatili u Ogulinskoj kuli. Za vri-jeme ofenzive mnogo naroda je pobjeglo u šume, tako da su partizanski odredi ojačali i početkom studenog ponovno oslobodili teritorij Dre-žndce i čitav niz sela u Primorju, od Bribira do blizu Senja.

3 Okrugli pečat: Komanda Petog teritorijalnog armijskog korpusa Trst.

1 Na originalu nema datuma ' Komanda Armijskog korpusa

334

P J E Š A Š T V O : «

OTOCAC: 1 pukovnija PERUŠIC: 33. bat. C. C.VRHOVINE: 1 vod N. N.» fašista

VRHOVINE: 1 pukov. BRINJE: 1 bat. BABINO POLJE: 1 vod (J. Baldo)

GRACAC: 1 pukov. KRlZPOLJE: 1 bat. BRLOG: 1 vod C. C. N. N.

GOSPIĆ: 1 pukov. KARLOBAG: 2 bat. DABAR: 1 vod. DELNICE: 1 pukov. LOKVE: 1 bataljon LEDENICE: 1 satnija VRBOVSKO: I pukov. CRIKVENICA: 2 batalj.KARLOBAG: 2 satnije

JASENAK: 1 bataljon STARI GRAD: 1 vod KRUŠCICA: 1 vod NOVI: 1 satnija MED AK: 1 satnija LOVINAC: 1 vod RICICE: 1 vod HRV. MORAVICE:

2 satnije TROŠMARIJA: 1 vod SEVERIN: 1 satnija BROD NA KUPI: 1 vod. JOSIPDOL: 1 satnija VOJNOVAC: 1 vod OŠT ARIJE: 1 satnija

T O P N I Š T V O :

VRHOVINE: 1 pukov. OTOCAC: 1 polu bat. top.TURJANSKO: 1 vod LOKVE: 1 pukovnija LOVINAC: 1 vod KRALJEVICA: 1 pukov. GOSPIĆ: 1 satnija

FUZINE: 2 satnije VRATA: 1 satnija SELCE: 3 satnije TRIBALJ: 2 satnije

G R A N I Č A R I :

VRHOVINE: 1 satnija LIČKO LESCE: 1 vod RAMLJAN1: NOVALJA: 1 vod MEDAK: 1 vod.

3 Skraćenica za Camicie nere (crne košulje)

335

A L P I N I :

VRH OVINE: 1 satnija PAG: 1 satnija HRELJIN: 1 satnija LIČKE JESENICE: 1 satnija

C A R A B I N I E R I R E A L I : 4

VRHOVINE: 1 vod CRIKVENICA: 1 vod. BROD NA KOTI: 1 vod BABINO POLJE: 8.

P I O N I R I : SV. JURAJ: 1 satnija SELCE: 1 satnija MEDAK: 1 vod.

T E L E G R A F I S T I : GR AC AC: 1 vod.

G U A R D I A F R O N T I A : 5

GOSPIĆ: 1 satnija

A U T O - C A R I SELCE: 1 bataljun GOSPIĆ: 1 satnija

M I T R A G L I E R I : 7

CRIKVENICA: 1 bataljun GOSPIĆ: 1 satnija

K O N J A N I Š T V O : PLASKI: 1 pukovnija Div.

Celere. OGULIN: 1 pukov.

Alesandria

P R O T U B O J N I O T R O V I :

DRIVENIK: 1 satnija

• Kraljevski karabinjeri (žandarmerija) • Guardia alla Frontiera (gramična straža) • Kamioni 7 Mitraljesci

336

R A S P O R E D

ta l i janskih t rupa na području Grupe Generala Lukića

Tek. Naziv br. mjesta

Rod vojske

Vrsta oružja

Zapovjednik jedinice

Broj vojnika

1. PERUŠIĆ 33 batt. Camicie Nere pj.

puške strojne puške

kap. Augustine Fumo 600.

2. OTOČAC St. 1. P. puk." Artiglieri9

Alpini i Car.'"

puk. Angelini Giuseppe 2 satnije

S VRHOVINE Pješaštvo Artiglieri Alpini Graničari Carabinieri Fašisti

Stjepan Artonikala

2.000 1.000

250. 250.

70. 30.

4. TURJANSKO općina Vrhovine

Artiglieri Pješaci Carabinieri

30. 25. 8.

5. Zelj. post. Ličko-Lešče Ramljani

Graničari i Mitraglieri 60.

6. BRLOG Pješaci 1. puk. Posta Mili tare"

Sottotenente Renagoglia 40.

7. DABAR Pješaci Otočac

2 str. puške

1 vod

8. BRINJE Crne košulje J. Baibo jur. odredi

Strojnice puk. str. puš. Giulio i brdski DIVISI topovi

750

9. KRlZPOLJE (opć. Jezerane)

C. C. N N. 54. bat.

Puške bojnik Strojnice Ed. Gavaroni 550

10. NOVALJA Graničari II. VII. Sect. di Coper. Obdg."

Tenente Aldo Roaldi

50

11. SV. JURAJ Pioneri Genio1» Capertini Tenente 115

s Stožer 1 pješačke pukovnije (Komanda 1 pješadijskog puka) 8 Artlljerci

10 Alpinci i tenkisti 11 Vojna pošta 1! Sez." di Coper. (Vod za zaštitu) 15 Pionieri Genio (Pioniri inžinjerije)

22 Zbornik tom V, knj. 2 33 7

Tek. Naziv Rod Vrsta Zapovjednik Broj br. mjesta vojske oružja jedinice vojnika

12. LEDENICE 2RNOVICA

Pješaci 74. pj. pukov.

Tenerete Lopas

135.

13. KARLOBAG Pješaci i ter. vojska 26. G. A. Inžinjerija Carabinieri

Pukovnik Stagnio

2 bat. 2 bat. 1 odred 1 roj.

14 STARI GRAD - 50.

15. KRUSCICA Tenente 50.

16. PAG Alpini frontiera14

Cap. Bartoldeo Paolo

180

17. NOVI 7. sat. 2. pj. pukovnije Ruse 200

18. MED AK Pješaci Pionieri Graničari

150 27 60

19. GRACAC C. C. N. N. pješaci telegraf. 86 pj. pukov.

Pukovnik Avancini 1500

25

20 2elj. Post. Lovinac

Pješaci i topnici 5 b. G. A. B. 3. 50

21. RICICA Genov. rez. div. Sat. Furgoni 50

22. GOSPIĆ Guardia front. Autocari Mitragiieri Topnici Pješ. 2 pp. pk.

puk. Sodu 150 100 300 400

1300

23. DELNICE St. pj. p. Lom-bardia. Dojav. sat. Carabinieri Div. sklad. Ambulanta Glazba cr. k.

Pukovnik Giovani Facin

3000

24. LOKVE 1

Bat. 7 pj. puk. St. 57 top. pk.

Pukovnik Gargioli

1 bojna 2.030

25. FUZINE 2 sat. 57. top. pk. pp. Amori 510

26. VRATA 1 sat. top. 57 pukovnije

sat. Alesandro Cässcino 254

14 Alpinske granične jedinice

338

Tek. Naziv Rod Vrsta Zapovjednik Broj br. mjesta vojske oružja jedinice vojnika

27. HRVATSKE MORAVICE

28. HRELJIN

29. CRIKVENICA

2. s. pj. pk Lom-bardie

Alpini i karab.

Com. Corpo D'arm.15

2. b. Guastatori Cd. Kom. Mitral.1" Volontieri C. C. N. N.17

Telefonisti Com. karab. reali1"

Bojnik Roberto Furlano 630

Boinik Bruno Lujzi 100

General Ricardo Baloko

2500 30. GRIZANE 2 sat. 74. p. pk. 650 31 SELCE 1 pk. protuzrak. i

teškog topništva. 1. s. pionieri 1800

32 TRIBALJ 2. s. t. topn. 650 33. DRIVENIK 1. s. protu boj. otr. 120 34. VRBOVSKO Press. Milit19

1. pk. C. C. N. N. Folagareta Cesaglio 2000

35. TROSMARIJA Pješaci Karabinjeri

1 vod 25

36. SEVERIN 1 s. pj. C. C. N. N. N. Casine 250 37. BROD NA KUPI Pješaci i karab. 2 voda. 38. JOSIPDOL 1. s. pješaka 200 39. VOJNOVAC Pješaci 1 vod 40. PLASKI Konjica-

Div. Celere 818 41. LICKA

JESENICA Div. Alpini 1 sat.

42. OSTARIJE Pješaci Guarieri 1 sat. 43. JASENAK 1 bat. pješaka Falconi 750 44. OGULIN 1 pk. konjice

Alesandrije*0 1 pukov.. 15 Komanda Armijskog korpusa 2 bataljona pionira •* Vjerojatno mitraljeska četa

Crne košulje iH Com. carab. reali (vjerojatno četa kraljevskih karabinjera) '* Garnizon 3,1 Alessandria

27* 339>

B R . 125

IZVJEŠTAJ KOMESARIJATA J A V N E SIGURNOSTI U ŠIBENIKU O POLITIČKOJ SITUACIJI I ATENTATIMA NA TALIJANSKA VOJNA LICA U VREMENU OD 27 LISTOPADA DO 5 STUDENOG

1941 GODINE

KOMESARIJAT JAVNE BEZBJEDNOSTI ŠIBENIK

Šibenik, 5 novembra 1941 XIX. Br. 081 prot .

Odgovor na notu od 22. oktobra br. 06472

P redme t : Šibenik — polit, s i tuaci ja . Desetodnevni izvješ ta j .

Povjerljivo KR. KVESTURI

ZADAR r

Poslije nekoliko dana izvjesnog zat iš ja , uvečer 27. oktobra , oko 19.30 časova, u sreskom m j e s t u Šibenik, od nekolicine nepoznatih1

bačene su ručne bombe i ispal jeno je nekoliko puščanih me taka na j edan kamion kr . ka rab in j e r a 16. ba ta l jona , od čega su lakše bili r an j en i jedan podoficir i j edan ka rab in j e r . Skoro is tovremeno su dva us tanika , koj i su docnije identifikovani, ispalili nekoliko revol-verskih me taka na jednog morna ra , ko j i je teže r an jen . Is te večeri bila je bačena d ruga bomba na jednu pa t ro lu kr . ka rab in je ra , od koj ih je jedan lakše ran jen . Razni policijski organi , a naročito mjesni k r . karabinjer i , izvršili su odmah, pa i sl i jedećih dana, intenzivna čišćenja, ko ja su dovela do hapšen ja pedesetak osoba, od koj ih su 26 optuženi P rekom sudu Dalmaci je zbog prevratničke akt ivnost i .

Slijedeći dan, 28 oktobar , pro tekao je bez događa j a i političke manifes tac je su se razvile normalno. Ist i dan, kao što je poznato, zaveden je policijski čas od 18 do 7. Ta m j e r a je zavedena rad i uspo-s t a v l j a n j a na rušenog javnog pore tka i do danas nisu u tvrđeni ni-kakvi događa j i važni pomena.

Stanovniš tvo u nekoliko depr imirano. Politička s i tuac i ja je zap le tena : Među raznim slojevima stanov-

niš tva p r imjeću je se znak rezignacije, dok su svi skupa rađe disci-

1 Napad je izvršio Zivojin Bulat sa svojom udarnom grupom. Vidi »Zbornik«, tom V, knj . 1, dok. br. 217.

340

plinovani i poslušni prema vlastima. Pr imjećuje se također raspro-s t ran jen osjećaj neizvjesnosti, što se ima pripisati podmukloj pro-pagandi hrvatskih nacionalista, koji nastoje da stvore uvjerenje kod građanstva da je okupacija novih dalmatinskih provincija privremena od strane Talijana.

Četvrtog tek. u jutro , tridesetak osoba (slobodne profesije, tr-govaca. zanatl i ja i imućnijih), na čelu sa katol čkim biskupom dr. Miletom, posjetili su generala, da bi on dostavio Eksel. Guvernatoru Dalmacije njihove izraze vjernost i i odanosti Italiji.

Od s t rane »klera« nikakva aktivnost vrijedna pomena i drža-nje donekle rezervirano.

Noću između 2. i 3., od s t rane skvardista i mil'cije opustošena je i zapaljena sa svim stvar ima kuća i namješ t a j šibenskog pravo-slavnog vladike dr. Georgijevića-,

Ovaj je poznat zbog svojih anti tal i janskih osjećaja.

HRANA: Za vrijeme pokušaja da se sa jednog motornog jedre-n jaka prokri jumčari u Šibenik, zapli jenjeno je 163 kg ul ja za hranu. Za p rekrša j je optuženo 5 lica. Tri p rekrša ja zbog povišenja prodaj-nih cijena. Dva prekrša ja zbog neist icanja predajn h cijena. Dva pre-krša ja zbog razvodnjenog mlijeka i dva zbog nepridržavanja policij-skog časa.

Komesar javne bezbjednosti (Potpis nečitljiv)

* Za vrijeme okupacije napustio zemlju i danas se nalazi u ino-zemstvu.

341

15R. 126

IZVJEŠTAJ POLITIČKOG ISTRAŽNOG ODJELJENJA 107 LEGIJE OD 12 STUDENOG 1941 GOD. O SUKOBU TALIJANSKE PATROLE

SA NAORUŽANIM LICIMA U SPLITU

Opšta regis t rac i ja P r i j ema

Registrovano 13 novemb. 1941-XX 13015

Zadar, 12 novembra 1941 XX

Strogo povjer l j ivo U. P. I.

P revra tn ička ak t ivnos t u Splitu

E K S E L E N C I J I G U V E R N E R U DALMACIJE ZADAR

I , NA Z N A N J E :

GLAVNOJ KOMANDI M. V. S. N1. (Poli t ička služba) Rim

Dajem do znan ja Vašo j Ekselenci j i da je jučer, 11 tekućeg, oko 15.30 sati , u ulici »11 puka« u Splitu, jedna patrola, sas tavl jena od jednog ka r ab in j e r a i od dvi je crne košulje, naišla na dva sumnj iva lica koja su pokušala oprezno da se približe j edno j gomili kamenja . J edna crna košul ja iz patrole, kod ko jeg je ponašan je spomenutih lica izazvalo sumnju , pošao im je u sus re t da bi ih pitao za r az jašn je -n j e i da bi im pregledao lične dokumente . Ovi su počeli da bježe, na-š to je legionar bacio jednu bombu koja ih ni je dostigla. Bjegunci ru na to odgovorili sa dva pucn ja iz piš tol ja koj i nisu pogodili cilj.

Uprkos reakci je ovih lica, pa t ro la je uspje la da uhapsi jednog. Pod gcmilom kamen ja prema k o j o j su išla ova lica pronađena

je jedna bivša jugoslovenska bomba. Javiće se potankost i čim s t ignu vi jest i iz Splita.

(M. P . ) 2

Konzul, Šef Poli t ičko-istražnog od je l j en j a

( Ivan Scalchi) Scalchi

1 Dobrovoljačka milicija nacionalne sigurnosti 1 Okrugli pečat: Komanda 107 legije Dobrovoljne milicije za javnu

sigurnost.

342

107-nrr L e g ' j a POLITIČKO ISTRAŽNO

55/B '6

BR. 127

IZVJEŠTAJ KRILNOG ORUŽNIČKOG ZAPOVJEDNIŠTVA SLA-VONSKI BROD OD 13 STUDENOG 1941 GOD. O DIVERZIJI PAR-

TIZANA NA ŽELJEZNIČKOJ PRUZI KOD OKUČANA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VRHOVNO

ORUZNICKO ZAPOVJEDNIŠTVO B r o j 5027 J. S.

Pr iml jeno 13. XI. 1941.

Lokomotiva i 17 tere tn ih vagona na pruzi kod Okučana palo u grabu .

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (Glavni s tožer)

ZAGREB

U Zagrebu, dne 13 s tudenoga 1941.

Krilno oružničko zapovjedniš tvo Brod N. s. od danas brzoglasno j a v l j a :

»Noćas u 1 h. 55 izvađena je spojnica na željezničkoj pruzi kod Okučana na km. 291 po nepoznatim osobama, usl jed čega j e ' l o k o -motiva i 17 tere tn ih vagona palo u g rabu k r a j pruge. Povri jeđen je jedan kočničar, a jedan usli jed m r a k a ni je pronađen1 .

I s t r aga se vodi. Seljaci ne dolaze na čuvanje«. P redn je izvješće dos tav l j am st im, da sam izdao zapovijed, da

se protiv počinitelja ovoga d je la povede na jenerg ični ja is t raga.

(M. P.) Razas la to : Zapovjednik, genera l :

Min : s tars tvu h rva t skog domo- . Potpis nečitak brans tva (Glavni s tožer) i »Pred-sjedništvo O« kao i Ravna te l j s tvu za javni red i s igurnost N. D. H.

1 Diverziju su izvršili partizani Psunjskog odreda, pod rukovod-stvom Dušana Čalića.

343

BR. 1 2 8

UPUTSTVO ZAPOVJEDNIŠTVA TREĆE PJEŠAČKE PUKOVNIJE OD 15 STUDENOG 1941 GOD. ZA PREDUZIMANJE MJERA PREDOSTROŽNOSTI KOD SEOSKIH STRAŽA I POSADA ZBOG

IZNENADNIH NAPADA PARTIZANA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIŠTVO

3 PJEŠAČKE PUKOVNIJE Br. 3223/Taj no

15. s tudenoga 1941. Karlovac.

ZAPOVJEDNIKU 10 S A T N I J E III BOJ.

Zapovjednik 2. pješačke divizije sa spisom br. 246/Tajno od 12. o. mj . dostavio je sliedeće:

U zadn j a dva mjeseca veoma često se je desilo, da su pojedine oružničke pos ta je ili domobranske s t raže i posade bile od s t r ane po-bunjenika iznenađene i razoružahe.

Kada su se poveli izvidi, t a d a su se zapovjednici navedenih od je l j en j a obično izgovarali, da je pobunjenika bilo po nekoliko sto-t ina i svi da su bili vrlo dobro naoružani .

Međutim zadnj ih dana predalo se je više pobunjenika iz raznih k ra jeva , te ispi t ivanjem istih us tanovl jeno je bilo, da o s to t inama pobunjenika i još k tomu dobro naoružanih, n i je moglo biti ni govora.

Među uhvaćenim pobunjenicima jedan je iz okolice sela Burić kod Košt inje , a koj i je izvjestio, da su u napadu na posadu u s. Tu-šilović sudjeloval i oko 40—50 pobunjenika, od toga samo 20 naoru-žanih sa vojnički m puškama, a naša posada bila je j aka 20 ljudi.1

Drugi jedan pobunjenik koji se je predao izvjestio je, da su u gradu na p o s t a j u Pli tvička Jezera učestvovali svega oko 60 ljudi, od toga jedva polovica naoružanih, a naša posada j a k a je bila 40 l judi i to dobro naoružanih.

Jedan četnik izjavio je, da je u napadu na vlak kod Bos. Krupe učestvovalo svega 30 pobunjenika, a da ih je začudilo kako su naši oružnici i domobrani slabo gađali .

Iz svega vidi se. da su naši djelovi po svome naoružan ju kud i kamo jači, a ipak je uspjeh izostao.

1 U napadu je učestvovalo oko 40 boraca Kordunaškog NOP odreda, od kojih je bilo 30 naoružanih. Svrha akcije je bila da se uništi žandarmerijska posada, u čemu se potpuno uspjelo, a zaplijenjeno je oko 20 pušaka. Na neprijateljskoj strani bilo je poginulih i zarobljenih, koji su kasnije pušteni.

344

Razlozi su sliedeći: 1. — Velika nebriga za opću stvar , a ve.lika briga za osobni

komoditet- a često i obični kukavičluk. 2. — Straže i posade s t a n u j u usred sela i svi u j e d n o j . . . 3. — Slaba ili nikakva pažnja, a mjere os iguranja n e d o . . . 4. — Zasjede postavl ja ju se uvijek na istim mjest ima, a . . . ne

kreću se na ta mjes ta uvijek istim putevima. 5. — Kuće u kojima posade s t anu ju uopće nisu uređene za

borbu. 6. — Stražarska služba kod postaje posade itd. vrši se kao

da živimo usred mira. 7. — Naši dočasnici i domobrani prilikom o tvaran ja vatre

uopće ne gađaju, a bombe bacaju nasumce. Ovakovi postupci i rad koštali su života, ran jen veliki broj

časnika, dočasnika i domobrana, dok su pobunjenici dolazili do uspjeha sa relativno malo gubitaka.

Sve ovo baca slabo svjetlo na našu Hrvatsku vojsku i oružništvo.

Naprijed iznijete upute saopćiti svima časnicima, dočasnicima, desetnicima i domobranima sa potrebnom poukom a radovima odmah i bez puno okli jevanja pristupiti.

Dijelovima odvojenim na raznim osiguranjima saopćiti će osobno njihovi zapovjednici sa tni ja .

Uopće pokazati više inicijative, pa ćemo sve događaje spremniji dočekati, nego što je to do sada bio slučaj.«

Prednje se dostavl ja s molbom na znanje i točan postupak.

Po nalogu zapovjednika pukovnije

pobočnik satnik Potpis nečitak

Dostavljeno: Z-ku: od I do V. bojne Z „ Novaček bojne Z-cima: sa tni ja gor. bojni i

K o n c e p t . —

345

BR. 129

IZVJEŠTAJ KOTARSKE OBLASTI KRALJEVICA OD 18 STUDE-NOG 1941 GOD. O BORBI TALIJANA PROTIV PARTIZANA KOD

IIRELJINA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA — KOTARSKA OBLAST K R A L J E V I C A

Bro j : 591 Prez.-1941. Kraljevica, dne 18. s tudena 1941.

P r edme t : komunist ičke bande sukob sa ta l i janskim vojnicima kod Hrel j ina .

VELIKOJ 2 U P I VINODOL I PODGORJE S e n j

Dana 9. IX. 1941 vodnik Delničkog oružničkog voda poručnik g. F r a n j o Jur jević , sa oružničkim narednikom oružničke pos ta j e u Hrelj inu, ustanovili su od povjer l j ive osobe Vladimira Antić iz Hre-l j ina 85, da su iz Hre l j ina odvedeni domobran Božo Frković i dva ta l i janska ka rab in je ra , koj i su se nalazili u patrol i u Hrel j inu, od 15 naoružanih komunis ta u komunistički logor1 u dolini Veli Dolac ispod brda Tuhobić, opć. Krasica. I ta l i ja blizu državne granice.

Vlade Antić iz Hre l j ina 85 izjavio je kod ispit ivanja da je vra-ćajući se iz Meje- na 6. IX. o. g. oko 19 sa t i sreo na putu ispod Vitlov Ga ja gd je idu Božo Frković i dva ta l i janska ka r ab in j e r a ispred 15 naoružanih komunis ta u p ra tn j i , koj i su komunist i i n j ega uzeli so-bom. Kod željezničke s t raža re Meja ispod željezničke pruge dočekalo je ovu p r a t n j u još 10 naoružanih komunis ta , te su svi skupa došli u jednu dolinu t. zv. Veli Dolac ispod br i jega Tuhobić u komunistički logor. Ova j Antić sa Božom Frković domobranom i dva ta l i janska ka rab in je ra smješ ten i su u ša tor i tu su skupa prenoćili, a po noći bili čuvani od jednog s t r aža ra . Ant ić je bio u tom logoru sve do 9. rX. o. g. od kuda je na n jegovu molbu bio pušten kući praćen od dvojice komunis ta sve do blizu sela Zlobin.

Nada l je je Antić izjavio, da se u tom logoru komunista , nalazi oko 50 komunis ta , od koj ih je 11 iz sela Hrel j ina , dva Jevreja® iz

1 Odnosi se na partizanski logor »Božo Vidas-Vuk«, u kome je bilo 120 boraca, naoružanih sa 52 puške i 8 puškomitraljeza. U kući Zore Kružić razoružana je talijanska i domobranska patrola u momentu kada je iznenada upala u kuću, gdje se nalazilo 10—15 partizana iz po-menutog logora.

5 Meja Gaj * Moša Albahari i Milan Hofman

346

Zagreba, a ostali su iz okolice Grobnika, Sušaka, ta l i janskog po-druč ja , te četiri ženske, jedna iz Hrel j ina 4 . j edna iz Sušaka, jedna iz Karlovca3 i j edna j ev re jka iz Zagreba.

Od 11 komunis ta iz Hre l j ina nalaze se u pomenutom logoru sli-jedeći komunis t i :

1. Ivan Kućan 6 iz Hre l j ina kbr . 523 r. 1915, s t a s mali, lice crno, nos i us ta pravilna, b radu i brkove bri je .

2. R a j k o Vidas iz Hre l j ina kbr . 334 r. 1913, s tas s rednj i , blond, oči i obrve crne, nos i us ta pravilna, kosa crna, neoženjen.

3. Josip Gecan iz Hre l j ina kbr . 427 r. 1912, s t a s mali, u licu crn, oči i obrve crne, kosa crna, nos i u s t a pravilna, neoženjen.

4. Milan Vukelić iz Hre l j ina kbr . 33 r. 1912, s t a s visok, u licu crn, oči i obrve crne, nos i u s t a pravilni, neoženjen.

5. Luka Šubat iz Hre l j ina kbr . 455, r. 1913, s tas mali, u licu crn, oči i obrve crne, ncs i us ta pravilan, kosa crna, neoženjen.

6. Josip Šubat7 iz Hre l j ina kbr . 560, r. 1903, s tas srednji , lice blond, kosa smeđa, oči i obrve smeđe, nos i us ta pravilna, neoženjen.

7. F r a n j o Paškvan iz Hre l j ina kbr . 10, r. 1911, s tas visok, lice blond, kosa smeđa, oči i obrve smeđe, nos i us ta pravilna, oženjen bez djece.

8. Ivan Jakovčić iz Hre l j ina kbr . 525 r. 1914, s t a s visok, u licu crn, oči i obrve crne, nos i us ta pravilna, neoženjen.

9. Dušan Kućan iz Hre l j ina kbr . 25, r. 1911, s t a s srednji , lice crno, kosa crna, cči i obrve crne, nos i u s t a pravilna, oženjen, bez djece.

10. Josip Kućan iz Hre l j ina kbr . 25, s tas visok, lice crno, kosa crna, oči i obrve crne, nos i us ta pravilna, neoženjen.

11. Ivica Lukančević8 iz Hre l j ina , kbr . 39, r. 1896 u Pagu, živi u Hrel j inu ( E m e j a Meja G a j ) I ta l i ja , s t a s visok, u licu crn, oči i obrve crne, nos i us ta pravilna, oženjen, o tac 3 djece.

Od ženskih osoba.

12. Zora Kružić r. Blažina iz Hre l j ina 61, rođena 1897, s tas mali, u licu crna, kose crne oči i obrve crne, nos i us ta pravilna, udata , muž iste u Americi, iz njezine kuće su nestali domobran Božo Frković i dva ka rab in je ra .

' Zora Kružić 5 Cica Drakulić ' Uhvaćen od ustaša 1942 god. pri napadu na vlak kod GomirjaJ

kasnije strijeljan. 7 Poginuo 1942 godine. * Ivica Fabijanić (nadimak Lukančević)

347

13. Mošo'J (prezime nezna) , jevre j in iz Zagreba, voda komu-nista, s r edn jeg s t a s a dobro ugojen, lica crna, kose crne, oči i obrve crne, nos i us ta pravi lna.

Odmah nakon ove izjave Antića, oružnički poručnik oružničkog voda iz Delnica, s tupio je u vezu sa ta l i janskim vojnim vlas t ima u Hrel j inu, te se jedan odred sa vodnikom Ladislavom Kukoljem, i 100 ta l i janskih vojnika uput io na 12. IX. o. g. iz Hre l j ina p rema že-l jezničkoj s t raža r i Meja do b rda Tuhović, komunist ičkog logora. Drugi odred sa 100 ta l i janskih vojnika krenuo je p rema selu Zlobin prema t. zv. Veli Dolac, komunist ičkom logoru, da se o v a j opkoli.

Odje l jen je koje je išlo preko Meje željez. s t r aža re u ophodnj i 10 ta l i janskih vojnika došlo je do m j e s t a t . zv. Sunjevčeva Hrus t a , te se sukobila sa komunist ičkom ophodnjom od t r i komunis ta , dvo-jica u jugoslovenskoj vojn ičkoj odori i j edan civil, naoružani puška-ma, te dva komunis ta ubili i jednog živog uhvat i l i imenom Dukić Vjekoslav1 0 iz Kas tva , koj i s talno živi u Sušaku, Zvonimirova ulica 2, te je isti sproveden u Sušak. Uhićeni ni je niš ta priznao, gd je su odvedeni domobran i dva ka rab in je ra , jedino je izjavio, da je logor od 50 komunis ta i 4 ženske.

Odje l jen je koje je išlo preko sela Zlobin sukobilo se sa komu-nist ičkom ophodnjom kod S t raga reva b u n a r a i tu uz puškara-nie napredovalo od 7.20 sat i do 9 sa t i kada je logor zauzet i u istom nađeno 9 vojničkih deka jugoslovenske vojske i 10 kom. pušaka , ko je su ta l i janski vojnici uzeli.

U ovoj borbi poginula su t r i ta l i janska vojnika i jedan teže ran jen .

Od ubijenih komunis ta l ješine nalaze se u mrtvačnici u Hre-ljinu, koje još nisu pokopane. Obe l ješine n e m a j u na nogama cipele, ni je poznato tko je ovo uzeo, dali komunis te ili ta l i janski vojnici.

Ova j sukob desio se na ta l i j anskom području . Opis l ješine je sli jedeći: jedna l ješina s t a r a je oko 25 godina, visoka 180 em, u licu

blond, nos veliki pupast , obučena u odijelo jugoslovenskog vojnika, ispod košulje suknena maj ica bijela, k o j a se obično nosi u primorskim kra jev ima, obrve smeđe, uši male, preko košul je d ruga maj ica bjela sa zelenim k ragnom amerikanska, nov veš b radu i brkove br i je .

jedna lješina s t a r a oko 25 do 30 godina, s ta3 175, u licu blond, kosa smeđa, b radu br i je i brkove bri je , brkovi jako r i je tk i , hlače du-gačke civilne prugas te , kaput crn zimski, na nogama suknene ča-rapp, jedna bijela a jedna sura i nov šareni veš.

9 Moša Albahari 10 Strijeljan u Sušaku prosinca 1941 godine.

348

Ovo izvješće o događa ju predlaže se na znanje . Is to ovo izvješće predloženo je Obće upravnom povjereniku

Nezavisne Države Hrva t ske kod II. Ta l i janske A r m a t e u Sušaku i Ravna te l j s tvu za javni red i s igurnos t u Zagrebu.

ZA DOM SPREMNI!

Kotarski preds', o jn ik : Petkovlć v. r.

BR. 130

IZVJEŠTAJ O POLITIČKOJ SITUACIJ I I AKCIJAMA KOMUNI-STA U ZADARSKOM I ŠIBENSKOM KOTARU U V R E M E N U OD

1 S R P N J A DO 20 STUDENOG 1941 GODINE

C. D. — 20. novembra 1941 — XX 06759

GLAVNA D I R E K C I J A POLICIJE GUVERNATORA DALMACIJE

ZADAR

I zv je š t a j o polit ičkoj s i tuaci j i i javnom redu od 1 jula do 20 novembra 1941 g.-XX

Rješava juć i t e legrafsko na ređen je br . 2148 od 9 tekućeg, iz-v ješ tava se da u vezi političke s i tuaci je u s t a r o j provincij i Zadar nema ničeg naroči tog i da je normalna . •

Ovdje ne postoje prevra tn ičke organizacije, niti" elementi spo-sobni da razvi ju ma kakvu š t e tnu d je l a tnos t ili p ropagandu.

U Zadru ni je se za sada pojavi la n ikakva prevra tn ička d je la t -nost ili n a r u š a v a n j e j avnog poretka, gd je su prevratnički elementi u vrlo ograničenom bro ju .

P r e v r a t n čka i ant i faš is t ička d je la tnos t u ovom gradu svodi se na pojave više-manje neznatnog gunđan ja , koje iščezava uslijed stalne i v ješ te budnost i ovog nadleš tva i uslijed blagovremenih opomena, koj ima su podvrgnut i nepromišl jeni elementi .

Ono malo zadarskih ant i faš is t ičkih e lemenata nema ju u t ica ja među masama i ne uz ima ju se n ikako u obzir.

Kar to teka prevra tn ika s t a re provincije Zadar pruža u sas tavu slijedeću s l iku:

Uvedeni u ka r to t eku 19, od koj ih s u : 3 pr isutna , 8 u inostran-»tvu, 1 p ro t j e r an u d rugu provinciju, 6 interniranih, 1 uhapšen.

349

Neuvedeni u kar to teku: 137, od koj ih: 91 borave u provinciji, 21 u drugim provincijama, 27 nalaze se u inostranstvu.

Konfinirani: 2, od kojih se jedan nalazi u ludnici. Opomenuti: 1, nalazi se u bjegstvu. Spiskovi sa pet kategori ja lica koje t reba uhapsiti u određenim

prilikama ovako su raspoređeni: Spisak za 1-vu i 2-gu negativan, podrazumijeva 8 imena za 3-ću.

četiri za 4-tu i pet za 5-tu. Sas tavl ja ju se novi spiskovi u koje će ući lica nove prov'ncije. Spisak a ten ta tora s tare provincije Zadar sadrži dva. koji su u

spisku imenovani, jedan je interniran.

ANEKTIRANE TERITORIJE

Odmah poslije okupacije od s t rane naših t rupa sada anektiranih teri tori ja, anti tal i janski elementi i kler, izazivajući sumnju u neiz-vjesnu budućnost Dalmacije i s tvarnu političku i vojničku snagu Ita-lije, koja bi imala da popusti na pre t je rane zahtjeve Hrvatske ili na njemačka nametanja , pokušavali su da nagovore narod na remećenja javnog poretka u raznim mjest ima.

Antifašistički i ant i tal i janski događaj i su se međutim desili u više općina.

Ali, uslijed izuzetno preduzetih mjera predostrožnosti, s tanje javnog poretka se poboljšava.

Od jula mjeseca tek. god. do danas pozvati su na odgovornost u smislu propisa čl. 164 cd T. J. zakona javne bezbjednosti br. 73 lica, od koj :h su 12 svećenika. Ostalih 125 su internirani u općinama poluotoka ili u koncentracione logore.

Također narodno raspoloženje se popravlja. Mjere predostrožno-sti primijenjene od s t rane guvernatora Dalmacije u korist stanovni-štva djelovale su povoljno na mase.

Energična i pr imjerna intervencija kaznene pravde, koja je dala više primjera, od kojih je posljednji od 27 oktobra tek. god., sa iz-rečenom smrtnom kaznom nad šesnaestoricom lica a ostali na razne kazne od 30 pa na deset godina, pošto su iz postaje otvorili va t ru na jednu patrolu od pet vojnika od kojih su dva ub ' jena a jedan teško ranjen, pomogla je da ukoči svaku zlu namjeru zlonamjernih.

Zaista se pr imjećuje izvjesno s t išavanje duhova. Srpsko-pravoslavni elemenat pokazuje svoju zahvalnost prema

Italiji, dok iredentisti, naklonjeni ustaškom pokretu, pokazuju se pro-tivni novom s t a n j u stvari i prema nama su uvijek nepri jatel jski ras-položeni. —

Što se naročito tiče grada Šibenika, potrebno je primijetit i da je stanovništvo pomenutog grada u svojoj većini sastavljeno od hr-

350

vatskih e lemenata sa nešto ograničenom kul turom i sa nepr i ja te l j -skim os jećajem prema I ta l i j i i faš is t .čkom režimu. Dijele se na se-ljake, r ibare, radnike, intelektualce.

Prve dvije ka tegor i je su brojni je , t reća se sas to j i od ograniče-nog bro ja osoba, če tvr ta je sa s t av l j ena od malo I jud. slobodne profe-sije, činovnika, svećenika i s tudena ta . Pos to j i klasa t rgovaca, ko ja p re t s t av l j a jednu neznatnu b ro jnu i pr ivrednu sušt inu.

Srbi i Slovenci p r e t s t a v l j a j u manj inu , dakle b ro jno neznatnu suštinu, odlučni protivnici H r v a t a usli jed s t a rog plemenskog antago-nizma, v je re i političkih težnji , ali su sa n j ima solidarni u koliko se tiče ta l i janskih p rava na Dalmaciju. —

Dalmatinci, u pravom smislu riječi, koj i su se odupirali poli-tičkom odnarođivanju od s t r ane habzburškog i jugoslovenskog režima, iako pokazuju zadovoljs tvo zbog povra tka ta l i janske zas tave u nj i-hovu zemlju, ipak ne pr ik r iva ju svoju bojazan zbog prodirućeg duha i pr ikrivenog h rva t skog in f i l t r i r an ja . Osim toga, očito je nj ihovo ne-zadovoljstvo zbog ter i tor i ja lne s t r u k t u r e Dalmacije, ko ja , pored toga š to os tav l ja Hrva t ima dio sreza Šibenik, zaleđe Splita i cijelu provin-ciju Dubrovnika, l išava t akođer t e r i to r i j predje l ima bogat im pre-hranbenim i indus t r i j sk im proizvodima, izazvavši t ako razočarenje kod iredent is ta obzirom na nj ihove s t a r e aspiracije, a koj i sadašn ju ekonomsku oskudicu prip: 'suju t o j činjenici.

P r i j e ulaska u ra t , Komunist ička pa r t i j a bila je neš to proširena također i u zoni Šibenik. Naroči to poslije or i jentaci je jugoslovenske vlade prema Sovjetskom Savezu, d i rektni u t i ca j boljšev zma našao je lak mamac, ne samo među radniš tvom fabr ika Lozovac i »Dalma-tienne«, već i među mačekovskim sel jacima i s tudent ima, kod ovih naročito među onim (s i romašni j im) koji su pohađali škole u Beo-gradu.

Pored komunist ičkog pokreta , razvio se je i h rva tsk i iredenti-stički us taški pokret »Ustaša«, naroči to među inteligenc jom, l judima slobodne profesi je , t rgovcima, s tudent ima, podupr t od klera.

Takva je bila politička s i tuaci ja u vr i jeme ta l i j anske okupa-cije. U julu mjesecu Komunist ička je pa r t i j a uzela veći zamah uslijed sukoba između »osovine« i Sovje t skog Saveza.

Is toga mjeseca, u mnogim mjes t ima općine Šibenik, a naročito u glavnom mjes tu , pojavil i su se prevra tnički natpisi i crteži sa sr-pom i čekićem, ispisani olovkom po zidovima.

30 jula, cd s t r a n e jednog komunis te koji je bio o tpušten iz pre-duzeća, izvršeno je dje lo sabotaže u »Dalmatienne«; pomoću dina-mita podignuta je u zrak jedna pumpa za hlađenje . Izvršilac je zatim odmah bio pogubljen za jedno sa svojim pomagačem.1

1 Sabotažu je uspješno izvršio Trlaja Paško i tada uspio pobjeći. Kasnije uhvaćen od Talijana i strijeljan zajedno sa Pavlom Papom ko-lovoza 1941 godine kod Skradina.

351

Uslijed energične akcije odreda kr . ka r ab in j e r a i odreda vojske među s tanovniš tvom, nekolicina komunis ta su se odmetnuli u pla-nine, s tvorivši oružane bande ko je su neko vr i jeme teror isale zemljo-radnike po selima.

Energičnim operac i jama čišćenja uspjelo se je djelomično ras-pršit i bande na o toku Krapn ju , u selu Pr imošten , početkom avgus ta , dvojica su poginula u borbi sa oružanim snagama, 7 su s t r i je l jani , nekolicina su ranjeni , a ostali optuženi i osuđeni od Pr i j ekog suda Dalmacije.

Dana 11 avgus ta u selu Sr ima bilo je oboreno 5 telefonskih s tubova na liniji Šibenik—Zadar, a u blizini vodovoda bile su prona-đene 4 dinamitske kapisle.

Slijedećim operaci jama čišćenja uspjelo se je rasprš i t i oružane bande i zna tno neutra l i sa t i n j ihovu akci ju .

Zatim je nastupio period izvjesnog zat iš ja , os ta juć i ipak vrlo zamršena i neizvjesna politička s i tuac i ja zbog podmukle i uporne ire-dentist ičke propagande od s t r a n e us taša i h rva t sk ih intelektualaca koji su uvijek u dodiru sa Hrva t ima preko granice. Mjesec septem-bar pro tekao je bez naroči t ih događa j a u pogledu j avnog pore tka .

Ali s tanovniš tvo se drži zakopčano i nepr i ja te l j sk i raspoloženo prema nama, iako prividno pokorno i disciplinovano.

Dana 11 oktobra u sumrak , f a š i s t a Scotton Antonio2 Josipov, s tar 21 godinu iz Šibenika, ubijen je u po ta j i iz neposredne blizine 3a više revolverskih metaka .

To je duboko poremetilo javni red. Preduzete su energične mje re opreznosti i čišćenja od s t r ane o rgana policije, koje su dovele do hap-šen ja nekolicine komunis ta , od koj ih je 6 bilo osuđeno od s t r ane Pr i j ekog suda sli jedećeg dana na smr t s t r i j e l j an jem, a 7 na razne kazne.

Nastupi lo je izvjesno zat iš je , ali je javno mni jen je ostalo po-tišteno, duhovi ponešto uz ru j an i iako uzdržani.

Dana 25 ok tobra u općini Vodice su ubi jena 2 vo jn ika , ' koji su bili sas tavni dio jedne pa t ro le od 5 l judi na službi p re t raž ivan ja .

Dana 27 ok tobra u 19.30 sat i u ovom sreskom mjes tu ba-čene su ručne bombe i ispaljeno više puščanih me taka na jedan ka-mion 16 ba ta l jona kr . ka rab in je ra . Lako je r a n j e n jedan podoficir i jedan karab in je r . U isti sat, u m j e s t u Šibenik, ispal jeno je ne-koliko revolverskih metaka na jednog mornara , koji je teško ra-njen.4

Jedna ručna bomba bačena je na patrolu kr . ka rab in je ra , od čega je r an jen lako jedan karabinjer . 4

5 Vidi »Zbornik«, tom V, knj. 1, dok. br. 214. * Vidi »Zbornik«, tom V, knj. 1, dok. br. 215. ' Vidi »Zbornik«, tom V, knj. 1, dok. br. 217.

352

I s t e večeri i sl i jedećih dana izvršena su od s t r a n e o rgana poli-cije intenzivna čišćenja, k o j a su dovela do hapšen ja pedesetak osoba, od kojih se 25 još nalaze u za tvoru .

Slijedeći dan, 28 oktobra , p ro tekao je bez događa ja . Primije-njene su mje re policijskog časa od 17 do 7 čas. i z ju t ra .

Od onda pa do d a n a s politička s i tuaci ja se pobol jšava i n i je se desilo n iš ta š to bi remetilo j avn i red.

P r imjeću je se, baš ovih pos l jednj ih dana , među raznim sloje-vima g rađans tva jedno veće s t i šavanje , shvaćanje i znaci popuš t an ja napetost i j avnog m n j e n j a . Tome je mnogo doprinio i zv j e š t a j 3 tek. od Eksel . p re fek ta prefekt ima, komesar ima i pre ts jednic ima seoskih općina u srezu Šibenik.

Kao dokaz takvom pobol j šan ju smi r ivan ja duhova služi činje-nica da su 13 tek. otvorene osnovne škole radi upis ivanja učenika u niže razrede i navala je bila zna tna .

Drugi dokaz je oduševl jenje ko je je vladalo 14 tek. prilikom izv ješ ta ja održanog u mjesnom pozorištu Mazzoleni od Eksel . Pre-f e k t a Provinci je upućen staležu t rgovaca .

BR. 131

N A R E Đ E N J E VOJSKOVOĐE OD 22 STUDENOG 1941 GOD. ZA POSTUPAK NA T E R E N U PRILIKOM IZVOĐENJA AKCIJA

PROTIV P A R T I Z A N A

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA 3. PJEŠAČKA PUKOVNIJA

Br . 2451/ ta j . 30. s tudenog 1941. god.

K A R L O V A C

Pos tupak prilikom akci ja na terenu.

Z A P O V J E D N I K U II I B O J N E

Zapovjednik 2. divizije sa spisom br . 742/ ta jno od 27. s tudenog tekuće godine dostavio je sl i jedeće:

»Zapovjedničtvo I. domobranskog Sbora sa br . 678/ ta jno od 25. s tudenog tek. god. dostavilo j e :

»Ministarstvo H r v a t s k o g Domobrans tva Glavni Stožer sa Op. Br. 1080/ ta jno od 22. s tudenog 1941 godine dostavilo j e :

23 Zbornik tom V, knj. 2 353

»Vojskovođa je zapovjedio da se u buduće prilikom akcija na terenu postupa ovako —:

1. — Svatko tko bude na terenu nađen sa oružjem, a ne pri-pada domobranstvu, ustašama, oružništvu i drugim priznatim postroj-bama, IMA SE ODMAH SMAKNUTI.

2. — Naoružana građanska lica koja se zateknu bez POSEBNE DOZVOLE na zemljištu van svojih sela a osobito u šumama i pla-ninama, imadu se smat ra t i kao jataci, te ih kao takove uhititi i upu-titi u koncentracione logore.

3. — Sela iz kojih bi se pucalo na nas, ZAPALITI. Osim toga putem Velikih Župana objaviti će se i ova Vojsko-

vođina zapovied. »Ako se u blizini nekog sela dogodi napad na domobrane i

ustaše poštanske suhoputne ili željezničke komunikacije ili državne ustanove . . . dotično selo pretražiti , pa iz svih domova u kojima se ne nađu muškarci (odbjegli) sve osobe ženske i muške, starce i djecu odvesti kao taoce u koncentracione logore.

Kuće, blago, žito i ostalo posta je državna .svojina.« Što prije ovo objaviti svima područnim zapovjednicima i u bu-

duće se po ovome i upravljat i«. Prednje se dostavl ja radi znanja i upravl janja . »Prednje se dostavlja s molbom na znanje i točan postupak.«

» Po nalogu zapovjednika pukovnije,

pobočnik, satnik: Potpis nečitak

(M. P.) D o s t a v l j e n o :

Z-ku I do V Bojne Z-cima satni ja pred, bojni Z-ku 13, 14, 15, 25 Slunjske i Udarne satni je ove puk. koncept

354

B R . 132

IZVJEŠTAJ KOMANDE GRANIČNE STRAŽE OD 24 STUDENOG 1941 GOD. O AKCIJI ČIŠĆENJA T E R E N A OD PARTIZANA U

OKOLICI SUŠAKA

Povjer l j ivo KOMANDA GRANIČNE STRAŽE

V ARMIJSKOG KORPUSA

N 02/7080 prot . pov. Kastav , 24 nov. 1941 XX

P r e d m e t : Akci ja čišćenja zone s jeverozapadno od Mrzle Vodice.

Komandi V a rmi j skog korpusa — V. P. 41 i radi znan j a

Kr . p re fek tu r i Kvarne ra

Kr . kvestur i

Rijeka

Rijeka

Podnosim radi z n a n j a izvadak iz izv ješ ta ja pukovn ka Fiorett i , komandan ta t r u p a koje operišu u akciji1 o k o j o j je r i j e č :

»U 7.30 časova, kad mi je potvrđeno da je izvršeno za tva ran je zone, dao sam naređen je preko r ad i j a da započne akci ja . Kolone su odmah započele pokre t p re t ražu juć i pažlj ivo kuće u zoni, predvođene od vodiča iz čete gran ične milicije u Mrzloj Vodici. Oko 8.30 časova centra lna kolona, s t igavši u zonu Jelenac, pretraživala je kuće u n j o j hapseći lica iz čijih je p res lušavan ja bilo očito da su to pomagači koj i su dali s t a n i h r a n u ustanicima. K o m a n d a n t ba ta l jona , primije-t ivši da je u ponekim kućama bilo vo jne odjeće bivše jugoslovenske vojske, a l judi t ih kuća bili j ako sumnj iv i , dao je naređenje da se kuće zapale.

Nastavivš i pokret , povezivanjem sa bočnim kolonama, dostig-nut i su jedan za drugim određeni ciljevi, a da se ni je naišlo na us ta -nike. U 10.30 časova n je pos t ignuta veza sa desnom kolonom zbog kvara radio-apara ta , baš kad je f l ank i r a juć i odred, upućen na Trav-nik, bio je u blizini kote. Kad su dos t ignut i prvi ciljevi, dao sam na-ređen je kolonama da pre t raže na š ' roko i duboko dost ignute polo-žaje , pa da zat im nas tave put pad inama kote 1043—1029, zapadno od Tisovca, rad i povezivanja sa l i jevom kolonom.

1 Na ovom terenu djelovala je Sušačka četa, koja je brojila oko 120 boraca.

23* 355

U tom momentu, smat ra juć i da su svi ciljevi dostignuti, dao sam naređenje da se povrate t rupe za opkoljavanje.

Major Roma, vrativši se iz Mrzle Vodice, izvijestio me je da je pri pretraživanju kuća u okolini Jelenca dobio utisak da su one doista skloništa ustanika i stanovi njihov.h pomagača.

Uistinu, pretraživanjem kuća nađeno je veliko mnoštvo živež-nih namirnica, poneko vojničko odijelo i f i t i l j i za mine. Dok su gorjele kuće, čule su se eksplozije što dokazuje da je tu bilo eksplo-ziva. Od uhapšenih lica (ukupno 10), dvojica, braća Malnar, bila su jače sumnjiva i samo pod pr i je tn jom s t r i j e l j an ja dadoše poneki po-datak i pristadoše da budu vodiči pri t r agan ju za ustanicima u zoni Tisovar..

Uhapšena lica bila su preda ta komandantu XXII grupe kr . karab. radi preslušavanja i postupka po zakonu. —

Razmat ran ja : a) Uopšte, čišćenje nije dalo one rezultate koje je, prema

uloženim sredstvima, bilo logično očekivati da su informacije o usta-nicima bile date pravovremeno. Doista, primljena obavještenja sa prvog kra tkog preslušavanja zarobljenih potvrđuju da su u zoni bile male skupine ustanika do 17 ov. mj., kad su posljednji put snabdje-veni živež. namirnicama.

Potvrđuje se također rani ja prisutnost ustanika u zoni po tra-govima na koje se naišlo na jugozapadnim padinama Tisovca. Ti su tragovi inače bili slabo vidljivi ukoliko su većim dijelom bili pokri-veni snijegom koji je pao dan prije čišćenja.

b) Mehanizirana sredstva pokazala su se korisna za pa t ro l i ran ja na putevima pristupačnim za svako sredstvo, dok su naprotiv bila slabo upotrebljiva izvan puteva, zbog snijega i prirode tla pokrive-nog šumom i grmljem.

c) Vrlo korisne i dobre rezul tate dali su radio-aparat i koji su bili toliko upotrebljeni, da je bilo moguće dobro uskladiti razne pokrete raznih kolona i onda kad se radilo o njihovom skre tan ju i upućivanju u pravcu novih ciljeva,

d) Prazne službe dobro su funkcionirale, tako da je odmah po-slije akcije bilo moguće dat i t rupama dnevni obrok i okrepl jujuća sredstva

e) Odličan je prinos t rupa koje su u akciju unijele toliko zala-gan ja i oduševi je/i ja da su u zoni svladale teškoće tla i snijega. Oso-bito ističem energiju i organizatorsku sposobnost Komandanta IH '73 pješ. puka (Majora Roma) koji je znao da dade kolonama potstrek potreban da se svladaju i prebrode uspješno sve teškoće koje pruža težak teren i na jgore atmosferske prilike. Grupe Granične milicije i Finansijske straže u zoni istakle su se preko svakog očekivanja da-jući sposobne i dobro orijentisane vodiče i vrlo aktivne odrede.

356

Kr. karabin i je r i ko j i su mi da t i na raspoloženje također su sadej -stvovali i učestvovali u akci j i sa zanosom ne man j im od zanosa upo-t rebl jenih t rupa .

(M. P . ) J

Pukovnik, vrši lac dužnosti komandan ta Kužio Mono

BR. 133

IZVJEŠTAJ KRALJEVSKE PREFEKTURE U SPLITU ZA MJESEC STUDENI 1941 GOD. O POLITIČKOJ SITUACIJI I ATENTATIMA

NA TALIJANSKE VOJNIKE U SPLITU I OKOLICI

KR. PREFEKTURA U SPLITU

IZVJEŠTAJ

za mjesec novembar

1941 — XX

Politička situacija. Polit ička s i tuac i ja u mjesecu novembru ka-rakter i še se pojačanom teror is t ičkom aktivnošću, ko ja dostiže v rhu-nac smje jos t i i kr iminalnost i u pokolju koj i je izvršen 9 novembra uveče na korzu I ta l i ja g d j e su bačene t r i bombe na odred vojnika, koj i je pra t i la vo jna muzika divizije »Caccatori delle Alpi«, kad su išli na »spuš tan je zastave«. Tu, na korzu Itali je, bilo je dva mr tva i više od pedeset ran jen ih . 1

Sedmog novembra bačene su bombe na d r u g a dva m j e s t a : ubi jeno je j edno dijete, deset drugih lica je ran jeno .

Stanovništvo, ma da terorizirano, ni je dalo nikakov znak sa-radn je . Veći dio g rada n i je dao ni znaka života. Stoga sam pozvao u pala tu upravnih vlast i biskupa, g lavnog pravoslavnog svećenika, bivše banove, bivše političare iz Beograda i šefove profes 'onalnih organizaci ja , industr i ja lce, zemljoradnike i t rgovce. Svi su me uvje-raval i u n j ihovu dobru vol ju za s a r a d n j u da bi se o ts t rani la s ra-motna s i tuaci ja n j ihovog grada .

Biskup Bonifačić je uput io v jernic ima poslanicu ko ja se prilaže (prilog br . 1 ) ; pripadnici slobodnih zvan ja i pre ts tavnici Trgovačke komore sastavil i su j edan b l edun jav »apel« bez potpisa, apel koj i

5 Okrugli pečat.: Komanda granične straže armijskog korpusa. 1 Vidi dok. br. 6.

357

sam ja promijenio stavivši, na svoju inicijativu, potpise odgovornih šefova (vidi prilog br. 2). Razdao sam na hil jadu pr imjeraka posla-nice i manifesta .

Poduzeo sam slijedeće mje r e : I.) Policijski čas od 18 sati prebačen na 17 sati . II.) Svi s tranci došli u Split poslije 6 aprila, a koji nisu rodom

iz Splita, da ostanu u svojim kućama na raspoloženju Javnoj bez-bjednosti uz obveznu pri javu.

III.) Izvršio s tot injak hapšenja , odvcdeći lica svih kategori ja .

Na pojačanu terorističku aktivnost mi smo odgovorili jačom protuakcijom koja se sastoj i u pr imjenj ivanju spomenutih mje ra i u rlgoroznom sprovođenju odredbi za održavanje javnog reda koje su izdane ran i je prilikom a ten ta ta na Gospodskom trgu.2

Primijenjene mjere represivnog karak te ra uvijek su bile po-praćene preventivnim i predviđanim mjerama.

Tako sam, poreg ostalog, da bi se onemogućio eventualan prekid rada u električnoj centrali koja nas snabdijeva noćnim osvjet l jenjem, naredio da se postavi grupa ref lektora na brdo Marjan, koja s vre-mena na vri jeme vrši vježbe i tako je spremna za bilo kakvu eventualnost.

Sve izdate odredbe bile su točno izvršene, što je bez sumnje doprinijelo da se postignu odlični rezultati u primjeni mjera koje smo mi upotrebili pokušavajući normalizirati situaciju.

Od 10 novembra politička situacija u Splitu izgleda s tvarno izmijenjena. Skoro potpuno pres ta ju znaci slabije komunističke aktiv-nosti. Javno mnjen je svih staleža ovog centra duboko je pogođeno novim policijskim časom, za tvaranjem škola, hapšenjima, pretresima, uzimanjem talaca i interniranj ima. Ovo posljednje preduzeto u veli-kom obimu, zabr in ju je Splićane, naročito zbog ta jnos t i i brzine odvo-đenja i jer je to vršeno među takozvanim ljudima na visokom položaju.

— Strana 8 —

Prevratnička aktivnost. 6. novembra. U toku ju t ra i poslije — podneva na raznim mjes t ima grada dijeljeni su letci prevratničke propagande. Unaprijed pripremljena policijska služba uhvatila je na djelu maloljetnog Kulić Ljubu od 19 godina.

7 novembra. 1) U zoru agenti političkog odje l jenja Kvesture uhapsili su 23 lica odgovorna za prevratničku propagandu, dijeleći letke, među kojima braću Tursić Ivana i Franca i ženu prvog, vlasnike jedne trgovine boja za pokućstvo u Ćiril-Metodovoj ulici br. 3, gd je je pronađen i oduzet jedan ciklostil, jedna pisaća mašina i jedna

5 Vidi »Zbornik«, tom V, knjiga 1, dok. br. 74.

358

Fotokopija prve stranice dokumenta br. 133

limena posuda sa kistom, koju su nedavno upotrebili za pisanje i c r tan je prevratničkih parola po zidovima grada.

2) U 6.45 sati, u Dubrovačkoj ulici, neki su nepoznati prekinuli t r i žice vojne telefonske linije koja je povezivala komandu divizije »Cacciatori delle Alpi« sa kasarnom »Roma«. Veza je bila odmah popravljena.

3) U 15 sati, jedan nepoznati, koji je uspio da pobjegne, bacio je u Vranuškoj ulici bombu tipa »Sipe«, ranivši lakše jednog karabinjera XVI-og batal jona, jednu crnu košulju i pet civila.

Poslije dva sata, d ruga dva nepoznata bacili su u Brankovom prilazu jednu bombu ranivši dva dje te ta , od kojih je jedno umrlo malo kasnije u gradskoj bolnici od zadobivenih rana.

9 novembra. Oko 17.30 sati, dok je jedan odred pješadije, pra-ćen vojnom muzikom, prolazio korzom Ital i ja na putu za komandu »Cacciatori delle Alpi« radi »spuštanja zastave«, bačene su od ne-poznatih 3 bombe sa jednog zidića pored ulice. Ranjeno je 24 vojnika, od kojih je jedan umro, 2 su teže ran jena . Ranjena su još 2 civila, od kojih se dvojica nalaze u teškom s tanju .

Među civilima teže ranjenim nalazi se i Neškovčin Veljko3 pok. Demetra i pok. Marije Penković, mehaničar, pogođen u donji dio t rbuha metcima iz pištolja koje je ispalio jedan karabinjer , pošto je spomenuti dolazio sa mjes ta a tenta ta , bio sumljiv i počeo da bježi.

Za vrijeme čišćenja u okolini mjes ta gdje je a ten ta t izvršen, uhapšeno je 143 osumnjičena lica.

2) U 20 sati, na putu Solin—Klis, na hrvatskom ter i tor i ju , tačnije u mjes tu Žižic, nepoznati su prepilili jedan s tup telefonske linije, bacili jednu bombu i ispalili nekoliko metaka iz puške na autokolonu Komande inžinjerije VI armijskog korpusa, koja se sa-stojala od 6 kamiona. Dva su vojnika ran jena .

3) U 22 sata, dva s t ražara II grupe »Cacciatori delle Alpi«, na s t ražarskoj službi kod barutane ko ja se nalazi u blizini stanice Solin ispalili su 4 puščana metka na jedno lice koje je, uprkos poziva da stane, ht je lo da se približi barutani .

Spomenuti je ranjen, uhapšen i odveden u civilnu bolnicu u Split gdje je identifikovan kao neki Podrug Stipe4 pok. Ivana, rođen u Splitu i tamo nas tanjen. Za vri jeme ličnog pretresa nađena je kod njega 1 bomba tal i janskog porijekla koju je držao u džepu kaputa .

21 novembra. Oko 10 sat i izvan Solina, hrvatski teritorij , neki je nepoznati ispalio 4 metka iz pištolja na automobilski odred speci-jalista. Druga grupa art i l jeraca, kojom je komandovao jedan s tar i j i kaplar, odgovorila je vatrom sa 4 metka, ali bez uspjeha. Isti su vojnici izvršili izviđanje okolnog predjela ne naišavši na nikoga.

3 Umro u bolnici od zadobivenih rana. 4 Radnik iz Splita, strijeljan 1942 godine.

361

Nije bilo moguće utvrdi t i lica koja su pucala. 22 novembra. Takozvani Reić Ivan5, radnik, uhapšen nekoliko

dana rani je u Splitu, osumnjičen za antinacionalnu političku aktiv-nost, koji leži u bolnici br. 48, prevarivši vojnika-bolničara na straži, bacio se sa prozora drugog kata , zadobivši teške povrede. Sada se nalazi izvan opasnosti. Pošto prema sadašnjem s tan ju istrage proizi-lazi da se radi o aktivnosti ko ja interesira vojnu policiju, spora-zumno sa Vojnom pomorskom komandom Dalmacije, is t ragu će na-staviti centar kontrašpijunaže radi potrebnog jedinstvenog postupka u istrazi.

24 novembra. Oko 20 sati, izvan mjesta Solina (hrvatsko na-selje) čula se je eksplozija jedne bombe za kojom su slijedili pucnji iz puške. Jedno i drugo je dolazilo iz pravca Klisa.

24. novembra. U 21 sat, u mjes tu Komiža (otok Vis), jedan nepoznati, koristeći se tamom, opalio je metak iz pištolja na općin-skog službenika Bogdanović Mihajla Lukinog iz Komiže, koji je ostao nepovrijeđen. I s t raga oko identifikovanja krivca nije dala pozitivnog rezultata .

27 novembra. Noću, u neodređeni sat, došlo je do požara u prostor i jama općine u Starom Gradu (otok Hvar ) , koji je ugrožavao obližnje kuće. Odmah je ugašen intervencijom vatrogasaca.

27 novmbra. Oko 11 sati, jedna patrola 6-te kemijske čete našla je u bi zini željezničke pruge 15 dinamitskih cijevi skrivenih u jednom grmu. Istog dana, na vrhu brda Kozjak (druga zona), hrvatski teritorij , odredi iste kemijske čete našli su — skriveno u jednoj rupi — jedan mitraljez, jedan puškomitraljez, tri puške i mnogobrojnu municiju bivše jugoslavenske vojske.

Stav Hrvatske Države. Poznati dr. Fsanćeski ponovo mi je rekao da Omiški župan očekuje razgovor sa Guvernerom poslije posjete Ekselencije Bastianinia Zagrebu. Odgovorio sam da je vrlo jedno-s tavno to zatražiti .

O a tenta t ima kaže da su autori sigurno Srbi i Jevreji , ali da bi po njemu bilo bolje kad bi bili Hrvat i iz Zagreba, jer bi na t a j način hrvatska vlada došla u nezgodan položaj prema Rimu.

Odgovorio sam da me se sve to ne tiče i da je naš zadatak da pohvatamo krivce bez obzira ko su oni.

Prenašam ovdje prepisku ekspresnog telegrama, upućenog Ekselenciji Guverneru, koji sadrži naimenovanje Hrvata Stipe Mati-jevića doglavnikom.

— K meni je došao Franšeski i rekao mi slijedeće: dr. Pavelić je nedavno naimenovao doglavnikom (član uprave ustaškog nacio-nalnog pokreta) jednog seljaka iz Omiša, nekog Stipu Matijevića.

Izgleda da je ovaj pozvan ovih dana u Zagreb na sas tanak doglavnika radi podnašanja izvještaja o svojoj zoni.

5 Narodni heroj Rade Končar

362

U slučaju da bi Pavelić tražio vijesti, Luetić bi želio preko mene da obavijesti novog hi jerarhu.

Odgovorio sam: Da doglavnik Stipe Matijević ne može da da je izvješ ta j o situ-

aciji u Splitu, pošto jednostavno Split ne potpada ni pod Poglavnika ni pod doglavnika.

Ali kad bi se ht je lo obavijestiti Poglavnika, iz razloga da on ne bi dao pogrešne obavijesti o krugovima bliskim Omiškoj Županiji, Matijeviću se može reći slijedeće:

1) Dalmatinski Guvernatorat ima u rukama Splitsku pokra-jinu kao i sve ostale i jasno i odlučno vrši svoje djelo.

2) Mjere do sada preduzete dale su odlične rezultate. 3) Postepeno će otići Jevreji , Srbi, pravoslavni i ostali koji

budu nepoželjni za Upravu, podrazumijevajući tu i Hrvate koji bi pokušali da se suprotstave našem koraku.

Franćeski je uzeo k znanju moj odgovor, koji se nije mogao formulisat i na jedan precizniji i više fašistički način.

Franćeski isto tako kaže da je nepri jatel jski elemenat u Splitu vidno zabrinut zbog borbe koja je u toku u s jevernoj Africi i da žele da je mi izgubimo.

Postigao sam sporazum sa Omiškom županijom u pogledu kom-penzacije cementa sa živežnim namirnicama, tražeći većim dijelom svinjsko meso.

Federaciji borbenog Faš i ja u Splitu stiglo je pismo od Ante Grubića, načelnika Kotara starigradskog, koje dostavljam.6

»Juče je napokon otputovao famozni šef ustaških žandara Mate Kandić.

Uveče, prije njegovog odlaska, javl jeno mi je da bi on htio učiniti jednu gozbu sa svojim istomišljenicima u jednom lokalu. Obavijestio sam komandu da pošalje jednu patrolu. U 8.50 sati pa-t rola je naišla na t r i osobe od kojih je jedna prenoćila u komandi a jedna je kažnjena sa globom od 100 dinara.

Pri polasku šefa žandara, veći dio stanovništva, da bi pokazao mržn ju prema ustašama, došao je na obalu i o türa t 'o šefa ustaša zvižducima, povicima i duvanjem u rog, dok mu je jedna grupa mla-dića otpjevala posmrtni marš . S tim se ie završilo tek kad je paro-brod izašao iz luke. Vje ru jem da je komentar ovome djelu suvišan da bi se pokazalo koliko stanovništvo mrzi ustaše.

Split, novembra 1941 XX Prefek t

(Dr Paolo Zerbino) Zerbino

6 Redakcija nije mogla pronaći ovo pismo.

363

BR. 134

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA P R V E P J E Š A Č K E DIVIZIJE OD 2 PROSINCA 1941 GOD. O P R E P A D U PARTIZANA NA OPĆINSKU

ZGRADU PODRAVSKI NOVI GRAD

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIŠTVO

I. PJESADIJSKE DIVIZIJE Br. 727/ ta j .

U Bjelovaru dne 2. XII. 1941.

ZAPOVJEDNIČTVO I. DOMOBRANSKOG SBORA

Noću 27/28. s tudenoga 1941 godine Oko 24.00 sa t a upalo je u općini Podravski Novi Grad kod Vir ja oko 10 naoružanih komunista u vojničkim i g rađansk im odorama (bivše jugoslavenske vojske) sa crvenom zvijezdom na kapi i izvršili prepad na općinu te su iz is te odnijeli 16 pušaka, jedan sanduk s t re l j iva , dva pisaća s t ro ja , jedan šapi rograf , jednu rotacionu mašinu i pokvarili brzosrlas.1 Ovi komu-nisti nisu bili obučeni u ruske odore kako je to javio bojnik Kostial Zivanović iz Novi Grada prema pr ičanju općinskih s t r aža ra .

Za h v a t a n j e ovih komunis ta još u toku noću upućeno j e : — iz Koprivnice 38 domobrana ko tu raša 2 sa jednom s t ro jn i -

com sa zapovjednikom bojnikom Kost i ja lom Zivanovićem. — iz Bjelovara je upućen udarn i vod od 60 domobrana sa 1

s t rojnicom. Vođenim izvidima od s t rane ko ta rskog preds to jn ika i oružn ka

te brzim radom domobrans tva povraćeno je 6 otet ih pušaka (od 16 koje su komunist i uzeli), pisaće mašine, jedan sanduk s t r e l j va i s t r o i za umnožavanje sa potrebnim priborom. Uhvačen je i glavni kolo-vođa Kasim Čehajić : i za ko j im je raspisana t je ra l ica uz n a g r a d u od 50.000 kuna . Osim ovoga uhvaćen je još jedan učestnik u napadu na Selo Novi Gt-ad, a pored n j ih još 20 j a t aka . Domobrani ko turaš i iz Koprivnice vraćen: su is tog dana u posadu, a t ako isto i udarn i vod iz Bjelovara .

1 Napad su izvršili partizani Bjelovarskog odreda, pori komandom Duke Prilike.

2 Biciklisti 3 Tada organizacioni sekretar Okružnog komiteta KPH Bjelovar.

Poslije akcije nastala su hapšenja i došlo do provale u kojoj je otkriven i Cehajić, koji je kao bolestan bio smješten u Plavšincu. Nakon mučenja strijeljan je u Bjelovaru 24 prosinca 1941 god., sa oko još 90 ljudi.

364

Po ovome p i t an ju vode se izvidi od s t r ane ko ta r skog p re t s to j -nika u Koprivnici i Bjelovaru, pošto je cijela s tva r čisto g r a đ a n s k a t . j . potpada pod Redars tveno ravna te l j s tvo .

O rezul ta tu i s t rage izvjest i t će se. ZAPOVJEDNIK,

Balley

T a j n o !

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA. — Glavni stožer. — Predlažem predn je s molbom na uvid savezno s dopisom ovoga s tožera Br. 825 ' t a j . od 2. XII . 41. i brzoglasnog izvješća od 30. XI. 1941.

Zapovjednik, general , Ruinier

BR. 135

IZVJEŠTAJ GLAVNOG STOŽERA MINISTARSTVA HRVATSKOG DOMOBRANSTVA OD 5 PROSINCA 1941 GOD. O NAPADU PAR-

TIZANA NA DOMOBRANSKU STRAŽU U BAČUGI

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

GLAVNI STOŽER

S T A N J E 5. PROSINCA U 8. SATI :

a) I . DOMOBRANSKI ZBOR:

Juče r oko 8 sa t i ušla je u želj. pos ta ju Bačuga (oko 10 km. južno od Pe t r in j e ) grupa četnika.1 Poš to su četnici bili di jelom u u s t a ško j a dijelom u domobransko j navodno čak i u častničkoj odori, nesmetano su ušli u s t ražarn icu i domobranskoj s t raži nazvali »dobro ju t ro«. Odmah posli je toga otvorili su iz samokresa v a t r u na iznena-đene domobrane, petoricu od n j ih ranili (dvojicu teško) , sve razo-ružali, a potom se sa oruž jem udalj i l i u pravcu sela. Na s traži bilo je 11 domobrana. Od četnika je navodno jedan poginuo, a jedan ran jen . Po t j e r e us taša i domobrana iz Pe t r in j e bile su cdmah upućene.

Grupa četnika napala s. Medani (istočno Senja) zapalili 5 kuća, pokupili dos ta s toke i sve životne namirnice i navodno se u is tom selu utaboril i .

1 Napad su izvršili borci NOP odreda Korduna i Banije. Vidi dok. br. 48.

367

Na željezničkoj pruzi Kar lovac—Vrgin Most četnici porušili velik b r o j brzoglasnih s tubova. U pošt i Tušilović demolirali brzo-javno-brzoglasni u ređa j . 2

P r e m a izv ješ ta ju zapovjednika željezničkog os iguran ja cijela p r u g a Bos. Novi—Krupa napadnu ta od pobunjenika. 3 Veze sa Biha-ćem nema. Blizu Bos. Novog usli jed izvršenog kva ra na pruzi iskočio je iz t račnica oklopni vlak ko jom je pril ikom jedan običan vagon sa pragovima pao u Unu.

Glavar glavnog s tožera general-poručnik

Laxa

BR. 136

IZVJEŠTAJ ORUŽNIČKE POSTAJE PISAROYINA OD 8 PROSINCA 1941 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA ŽELJEZNIČKU STANICU

PISAROVINA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VRHOVNO

ORUZNICKO ZAPOVJEDNICTVO J. S. Broj 5930

Pr iml jeno 8. XII . 1941. Napad četnika na oruž-ničku pos t a ju Pisarovina.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (Glavni s tožer)

ZAGREB

U Zagrebu, dne 8. prosinca 1941.

Zapovjednik oružničke pos ta j e Pisarovina, od danas brzojavno j a v l j a :

»Danas oko 2 h. g rupa od 30 do 40 odmetnika izvršila je napad na ovu pos ta ju , i premetačinu s t ana zapovjednika posta je . 1

2 Ove diverzije izvršili su partizani iz Prvog bataljona NOP odreda Korduna i Banije.

® Napad na prugu Bosanski Novi—Krupa izvršili su partizani Dru-gog krajiškog NOP odreda.

1 Napad su izvršili partizani Bilogorskog odreda, pod rukovod-stvom komandira Pavla Vukomanovića, poručnika španske republikan-ske vojske.

368

Ovom prilikom je da t o tpor i jedan odmetnik ubijen, koga su pri povlačenju odnijeli.

Od s t r ane oružnika, ž r t ava niti povreda nema. Jedan oružnik do sada se nije povrat io. Brzoglasna veza prekinuta.«

P redn je izvješće dos tav l jam s molbom na znanje . — Gonjen je napadača preduzeto.

Zapovjednik, genera l : (M. P.) Mizler

Pos la to : 1. M. H. D. (Glavni s tožer) 2. M. H. D. »Predsjedničtvo O 3. R. za J . R. i S.

10. XII. Očv.

BR. 137

IZVJEŠTAJ ORUŽNIČKOG KRILA U OGULINU OD 9 PROSINCA 1941 GOD. O BORBAMA PROTIV PARTIZANA U KOTARU SLUNJ

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIŠTVO

2 PJEŠAČKE DIVIZIJE

Bro j 647

U Bihaću, dne 13. XII . 1941 I zv je š t a j o s i tuaci j i dos tavl ja .

ZAPOVJEDNIĆTVU I. DOMOBRANSKOG SBORA. —

Zapovjedničtvo oružničkog krila Ogulin sa b ro j 7886 od 9. pro-sinca tek . god. dostavilo j e :

»Dne 29. s tudenog tek. god. oko 1 sa t u noći u selu Begovcu udal jeno 2. km od Cet ingrada ispal jeno je oko 50 puščanih naboja od s t r ane komunis ta . 1 Na lice m j e s t a je bilo upućeno od je l j en je od 20 oružnika, koje je pre t resa lo teren, te oko 7 sat i istog dana naišlo u šumi Nosilačka Kosa ko ta r Slunj , na komunist ičku bandu ko ja je na oružnike otvorila puščanu va t ru , na ko ju su oružnici uzvratili .

U ovim borbama poginuo je na licu mjes ta oružnik Mijo Siro-vina i oružnik Rukavina Ivan bio je teško ran jen , te je 2. pros 'nca tek. god. od zadobijenih r a n a u t a l i j ansko j ambulant i u Slunju umro.

1 Borbe su vođene sa dijelovima Drugog bataljona NOP odreda Korduna i Banije.

24 Zbornik tom V, knj. 2 , 3 6 9

Oružnicima je uspjelo uhvat i t i živog komunis tu Grahovića Mimina, koj i je predan ko ta rskom sudu u Slunju , radi p reda je pre-kom sudu u Karlovcu.«

S molbom na znanje . ZAPOVJEDNIK U. Z.

15. dec. 1941 pukovnik (Walzl)

Walzl v r.

BR 138

IZVJEŠTAJ POMORSKO-REDARSTVENOG ODJELA HRVATSKE MORNARICE OD 10 PROSINCA 1941 GOD. O POSTUPCIMA TALIJANA PREMA NARODU I USTAŠAMA U HRVATSKOM

PRIMORJU

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIŠTVO HRVATSKE MORNARICE

POMORSKO-REDARSTVENI ODJEL R. B r o j 445 — Str . T a j .

Zagreb, dne 10. prosinca 1941 P redmet : Vanredno izv ješ ta jno izvješće.

MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA , (Predsjednički Ured Vojskovođe) .

Od Zapovjednika Lučkog zapovjedničtva Crikvenica pr imljeno je slijedeće izvješće o pri l ikama na odnosnom područ ju :

1) Raspoloženje n a r o d a :

Raspoloženje naroda je slabo. Pučans tvo je potiš teno radi sve više agres ivnog postupka ta l i j ansk ih vlasti , a s druge s t r ane radi sve težih životn 'h prilika. Ruke naših vlasti su potpuno vezane, tako da je narod potpunoma prepuš ten t a l i j ansko j v o j n o j upravi ko ja nema ni malo r azumi jevan ja nit i vol je da pomogne narodu, i t ako je došlo do s t a n j a ko je svakim danom pos ta j e sve teže.

Narod je os tao bez nekoga tko će ga voditi, j e r naše vlasti nemaju baš nikakovu vlast, a ta l i janske vlast i g ledaju kako bi š to više h rane i potreba za život odvukli iz ovih k r a j e v a u I ta l i ju .

Zadnj im proglasom ta l i janske vojne vlast i zabran jen je ribo-lov našim r ibar ima preko polovine kanala koj i nas dijele od ta l i jan-

370

skih otoka, dok ta l i janski r ibar i mogu loviti gd je god žele. Nepravda i š t e ta za naš ribolov j a sna je. Is t im t im proglasom zabran jeno je našim lučkim vlas t ima da uopće u r e d u j u na brodovima ta l i janske zastave u našim lukama, š to p re t s t av l j a kršen je našeg suvereni te ta , i omogućuje, odnosno legalizuje, k r iumčaren je naš ih proizvoda u I tal i ju.

Ovih dana izdan je proglas o zaračenju 1 od 19,00 do 06,00 sat i , i zabrana k r e t a n j a od 20,00 do 06,00 sat i . Svako može vidjet i da tali-janske menaže, s tanovi i p ros tor i je gd je se bave Tal i jani nisu gotovo ništa zas jenjene, ali se prot iv svakog građanina H r v a t a preduzimaju oštre mje re ako nije potpuno zamračio (do 500 kn globe i do 10 dana za tvora) .

Simptomatično je za postupak ta l i janskih vlast i da se sve te mjere , koje teško pogađa ju našu upravu, privredu i narod, podu-zimaju korak po korak, prvo malo i onda sve više i više. Sve se to prema našim vlast ima pr ikazuje sa nasmi jan im licem, kao da je uči-n jeno u n a j b o l j o j namje r i . Ovakav izakulisni i po ta jn i rad našem je narodu tuđ, i zbog toga se sve to gleda sa pri jezirom, j e r sa druge s t rane ta l i janski častnici i vojnici kod pojedinih akci ja protiv čet-nika pokazuju t akav kukavičluk da im se skoro svaki smije. P r imje re naveo sam pod 2.

U zadnje vr i jeme počele su ta l i janske vojne vlast i t raži t i od svakog lica koje prođe pored nj ihove zastave i s t r aža ra , da ih po-zdravi podizanjem desne ruke. L jud i koj i to ne učine ili zaborave učiniti, b iva ju od ta l i janskih vojnika vraćeni nazad da još jednom prođu i pozdrave. I o v a j neosnovani postupak izaziva opravdano ogorčenje kod naroda .

Izdavanje propusnica za k r e t a n j e iz m je s t a u m j e s t o je pravo mučenje naroda. P remda je jednim proglasom određeno točno vr i jeme izdavanja, l judi čekaju uvijek gotovo cijeli sat , onda ih post roje sa druge s t r ane ulice, i j ednog po jednog pozivaju, i t a j mora prvo pozdraviti zas tavu i onda mu izdaju propustnicu, koju je isti već pri je morao učiniti kod općine i odnijet i na pregled u zapovjedničtvo karabiniera. Cijela ta procedura t r a j e t r i dana, i skopčana je sa dugim čekanjem, ponižavanjem i prisilnim pozdrav l jan jem ta l i janske zastave.

Sa otoka Paga primio sam izv ješ ta j , da su oko 5 listopada u Pagu osvanule tal janske zastave, natpis i »Viva il Duce« i »Siamo oui siamo«2 i da je jedna delegaci ja m j e š t a n a i otočana sa jednim dokumentom sa 700 potpisa krenula u Zadar , da moii ta l i janske vlasti da se P a g pripoji I tal i j i . Osim toga u zadnje vr i jeme ta l i jan-

1 Zamračenju * Pogrešno napisana talijanska parola, koja kao takva nema ni-

kakvog značenja.

24' 371

sk i karabinieri i vojnici u Pagu često govore kako će se brzo na Pagu vijati samo tal i janske zastave.

U Crikvenici ima sada oko 600 Židova. Ima ih dvije vrsti . Jedni su nakon s tvaran ja Nezavisne Države Hrvatske pobjegli iz Zagreba u Sušak, i sada su od tali janskih vlasti prebačeni ovamo da ih mi hranimo. Druga skupina dolazi iz Zagreba sa redovnim propustni-cama naših vlasti, koje su im valjda izdane da ih se riješi. U slučaju ovih Židova u Crikvenici može se govoriti već o ^najezdi« Židova. U prvom redu oni s toje pod zaštitom Talijana, koji sa njima sklapaju poznanstva, duboko se k lan ja ju jedni drugima na ulici, pr iređuju se čajanke i večere na koje su pozvani tali janski častnici, i tali janski častnici drže veliko pri jatel js tvo sa lijepim Židovkama.

Po nalogu tal i janske vlasti općina je morala izdati doznačnice za hranu i ovim Židovima, tako da je količina svakog artikla po osobi osje tno smanjena, drugim riječima, štedi se od usta naših ljudi, da se mogu Židovi hraniti . Oni su i glavni krivci velikom skoku cijena. Jedan Židov je na ulici neki dan zaustavo jedna kola drva, koja su bila naručena od nekog mješ tana . »Pošto su ti ta d rva? 1500 kn voz. Evo ja ti da jem 1600 i još tebi 100 kn kao nagradu«. Ovakav postupak se vidi u svemu sa s t rane Židova. Na ovaj način jedno ja je ovdje s ta je 10 kn, a litra mlijeka se plaća do 12 kn, hvat drva po 2000 kn. Naše vlasti nemaju moći da toisuzbiju.

Životne prilike su došle već do toga, da državni činovnici uz najveću š tednju ne mogu živjeti sa svojom plaćom. Izgledi na bu-dućnost pod ovakovim prilikama, koje stoje pod diktatom talijan-s k e izakulisne politike, očajni su.

2) Četničke akcije.

četničke akcije su prema rani j im velikim prepadima, malo po-pustile u ovim krajevima. Ovo je valjda posljedica zime. U okolici Sen ja i to oko Brinja, Vratnika, Žute Lokve, Brloga i Kompolja, još se dešavaju prepadi, ubistva i otimačine sa s trane četnika. Talijan-ske vlasti nikakovom energijom ne sprečavaju ove zločinačke bande, a naše vlasti nesmiju ništa poduzimati, tako da je pljačka i otima-čina, skoro legalizovana time što Talijani imaju vlast.

Oko 14 s tudenoga o. g. javila je jedna žena iz Triblja tali jan-skim vojnim vlastima da se u planini iznad toga mjes ta u jednoj osamljenoj kućici nalazi oko 40 četnika. Krenula je nakon sprove-dene organizacije cijela ekspedicija od oko 200 tal i janskih vojnika, pod vodstvom zapovjednika mjes ta Crikvenica sa stožerom. Vojnici podijeljeni su u tr i skupine, svaki skup pod vodstvom jednog čast-nika, koji su u ju t a rn jem sumraku na dani znak trebali sa tr i s t rane napast i onu kućicu. Dvije skupine dobro su došle na određeno mjesto, ali treća, pod vodstvom jednog satnika, zalutala je, i došla mjes to iza

372

kućice, baš u sredinu prvih dviju skupina. Time je i dani znak d a t sa krive pozicije (dao ga je baš t a j sa tn ik ) i t ime je nas ta lo puška-r a n j e i zabuna među samim Tal i janima. Nakon što je zabuna us ta -novljena, pošli su p rema četnicima, koj i su ali t im puška ran jem bili upozoreni, i povukli se na jednu kosu, odakle su otvorili dobro niša-n jenu v a t r u na Tal i jane. Na ovo nas ta la je panika među Tal . janima. Većina ih je pobjegla, među n j ima i navedeni satnik, neki su se ba-cili na zemlju i vikali »mama m a«, a jedini h rabr i poručnik koji je htio jurišat i , n i je mogao na to nagovori t i ni jednog vojnika . Rezul ta t te »bitke« b o je 6 mr tv ih i oko 15 ran jen ih Tal i jana. 3 Od poginulih pokopana su dvojica u Crikvenici. Na pogrebu, kada je potpisati iz-javio saučešće ta l i j anskom zapovjedniku mjes ta , rekao mi je o v a j sa pa tosom: »opet smo žrtvovali dvojicu za vaše i naše dobro«. Napo-minjem da je jedinica ko ja je učestvovala u tom pohodu jedinica 'Guas tadora« , t j . j edna navalna jedinica.

Ovi su podaci dobiveni od jednog ta l i janskog častn ka, kada je bio pri vinu, a koj i je učestvovao u ovom pohodu. On je psovao na >famoso bando« koj ima su Tal i jani ovdje preuzeli vlast , j e r da su pri je živjeli kao gospoda, a s ada se m o r a j u mučiti . Rekao je pored ostaloga da već jedva čeka da se o v a j r a t svrši, i da će se onda na-piti da bude 5 dana pi jan.

25 s tudenoga o. g. j edna okolnica od dva karabiniera i jednog našeg policajca, tražila je iskaznicu od nekog nepoznatog l 'ca u ovda-š n j o j krčmi »Šanghaj« . Pomenut i ni je imao nikakove papire, i za to je pozvan od okolnice da ide s n j ima na mjesn i presidij . On je polako pošao, ali kad je došao do vrata', naglo je i s t rgnuo iz džepa kapu ta jedan parabelum od 12 mm i ispalio dva metka prema policajcu, ali t ako da nije nikako pogodio. Svi su se bacili na zemlju a neznanac je za to vr i jeme umakao u obližnji vinograd. Odmah je a la rmiran cio garnizon, na lice mje s t a došlo je više s to t ina vojnika, sa čast-nicima, koj ima su drh ta le ruke u koj ima su držali samokrese. P re t r a -žena je cijela okolica, na svaku si jenu ili š u š a n j opal jen je metak , tako da je ispaljeno više s tot ina metaka iz pušaka, ali nepoznati je pobjegao.

3) O komunis t ima.

Pod ovdašnj im pri l ikama ne može se više jasno lučiti koga se zapravo t reba sma t r a t i komunis tom odnosno četnikom. Ima dosta l judi koj i su pobjegli u planine radi pr i t iska ta l i janskih vlasti , i koj i to inače nebi učinili i n ema ju niš ta prot iv naše države. Sa druge s t rane kako sam saznao stiglo je pr i je izvjesnog vremena u Rijeku oko 650 ovakovih Splićana, is to pod naslovom komunista . Ist i su bili uhapšeni kada su Tal i jani razbili kip Grgura Ninskog, pa je tom

3 Borbu protiv Talijana vodili su partizani Bribirske čete. bata-ljona »Matija Gubec«.

373

prilikom bačeno oko 10 bomba na tal i janske vojnike. Među uhapše-nima ima lica, koja su samo zato zatvorena što su Hrvat i koji neće da priznaju tal i jansku vlast u Splitu. Može se reći da je tako zatvo-rena cijela splitska inteligencija. Kako sam saznao nalazi se među nj ima bivši ban g. Tartaglia. biv. poslanik H. S. S. Paško Kaliterna, Dr. Račić i mnogi drugi.

4) O prilikama prehrane i prometa.

Prisustvo tal i janske vojske i njihovo privredno iskorišćivanje ovoga kra ja , da se ne upotrebi izraz devastiranje, prisustvo velikog broja Židova, koji imaju mnogo novaca i za koje cijena ne igra ulogu, i opće teške prilike prehrane u Evropi uopće radi raznih prilika, doveli su pi tanje prehrane u ov m krajevima u jedno jako teško stanje. Donekle je kriva neracionalnoj podjeli hrane i nesposobnost činov-nika u aprovizacijonim odborima, ali i nj ima su ruke vezane svugdje prisutnim tali janskim okom, koje svaki masniji zalogaj znade voditi i dovesti u njihove fuke. Tako sam saznao da je od l jeta o. g. do sada u Crikvenici dobila 500 tovljenih svinja ; svinjsko meso se 'nikada ne može dobiti u ni jednoj mesnici, a građanstvu je dijeljena mast do sada uopće samo jedanput i to 50 gr. na osobu, i to nije stiglo za sve imaoce doznaka. Ta ogromna količina masti i mesa jedno-stavno je nestala, čijom krivicom ne može se direktno reći.

Uslijed ovakovih prilika i opet gotovo najteže s t rada ju državni činovnici i njihove obitelji. Oni su ona j elemenat u državi koji mora biti svaki čas spreman na premješ ta j , dok domaće pučanstvo ima mast i (hrane svinje) i kod seljaka za mast dobi ja ju i druge artikle, dok se za novac skoro ništa ne može dobiti. Na pr. za mast se nuđa ta jno do 300 kn za kg. ali ju nitko neće da proda tko ju ima, jer je čuva za kasnije kada će biti dvostruko toliko skupa, ili ju pak čuva za t rampu za druge artikle.

Zbog ovakovih prilika novac svakim danom gubi sve više od svoje vrijednosti, jer svi, osim većine državnih činovnika, imaju svoja dobra u naturi , dok su samo činovnici upućeni jedino na svoju plaću na milost raznih općinskih aprovizacija, kod kojih bi se isto tako mnogo toga još moglo željeti. Time je opet život činovnika pao na ona j niski nivo, na kojem je bio oko raspada biv. Jugoslavije.

5) Odnosi sa savezničkim vojskama.

Odnosi sa tal i janskim vojnim vlastima na oko su dobri, ali pod ovom varavo glatkom površinom kri je se veliko nezadovoljstvo svega š to se osjeća hrvatskim, radi sve težih njihovih istupa protiv naše narodne posebnosti i suvereniteta.

Kako sam već izvijestio uspostavljeni su u lukama: Kraljevica, Crikvenica, Senj, Karlobag i Pag, tal i janski lučki uredi, koji u sa-

374

radnj i sa našim lučkim uredima vrše kontrolu pomorskog prometa . Ta se »saradnja« sas to j i u tome da n j ihova vlast zapovjeda a naša izvršuje sve što im se naredi .

Inače je moral ta l i janskih t rupa slab, kako kod častnika tako i kod vojnika. Neke pr imjere naveo sam pod 2) .

B r o j ta l i janskih t rupa na području ovog zapovjedničtva sada iznosi u pojedinim mjes t ima oko:

Bakarac 70; Kral jevica 800; Sv. Jakov 1 70; Crikvenica 1500; Selce 2000; Novi 1500; Sen j 2500; Sv. J u r a j 150; Jab lanac 90; Karlo-bag 100; P a g 100 i Nova l j a 50.

Dakle na području ovog zapovjedničtva, i to samo u mjes t ima gd je postoje lučki uredi, r azmješ teno je oko 9.000 ta l i janskih vojnika.

U zadn j ' h mjesec dana prilike su se i dal je pogoršale na svim poljima. Agresivnost ta l i janskih vlas t i prema našem narodu svakim danom biva veća. Sa druge s t rane nj ihovo labavo gon jen je razboj-ničkih bandi i n j ihovo kukavično d ržan je u pojed nim akci jama koje ipak poduzimaju, potpuno ub i j a ju u svakome nj ihov ugled u koliko su ga još uopće imali. Opaža se n j ihova p o t a j n a p ropaganda u nekim kra jev ima (naroči to P a g ) , da se t i k ra j ev i pripoje I tal i j i . Pos tupak njihovih vlast i p rema našem narodu je postupak jednog osvajača prema kolonijalnim narodima.

Cijena ar t ika la potrebnih za život i da l j e skače, i sve više se po jav l ju je t r ampa među l judima. Ovo opet na j teže pogađa državne činovnike, koj i za svoj novac ne mogu gotovo ništa ni dobiti, t ako da im beriva jedva stižu za održavanje golog života.

N a r a v n o da navedene prilike ne mogu izazivati nikakovo odu-ševl jenje među našim narodom.

četničke akcije donekle su se smanji le, š to je va l jda posljedica zime.

Jednom r i ječju , prilike u ovom k r a j u gore su od ostal h kra-jeva naše države, j e r su ovdje potencirane prisutnošću ta l i janske vojske, ko ja s jedne s t r ane oduzima svaku vlas t našim organima, a s druge s t rane gotovo podupire nered, šverc, otimačinu itd. jer se u mutnom na jbo l je lovi, i t akovo s t an i e sada momentalno nj ima ide u prilog ali je na neizmjernu š te tu našeg naroda. —

Opći zak l jučak :

Otpos la to : Minist, dom. Pred. ured Vojsk. Minist, v a n j . posl. Polit , odjel.

Z A M J E N J U J E ZAPOVJEDNIKA, komodor :

Edgar Aiigeli

(M. P.)

• Sv. Jakob

375

\ B R . 139

IZVJEŠTAJ PRVOG DOMOBRANSKOG ZBORA OD 12 PROSINCA 1941 GOD. O AKCIJAMA PARTIZANA U LICI, BANIJI I KORDUN!

S T A N J E 12. PROSINCA U 8 SATI

A) I. DOMOBRANSKI SBOR:

Prema izvješću mjes tnog zapovjedničtva Karlovac pravoslavno s tanovniš tvo iz Vrgin Mosta sa h ranom i s tokom napuš ta mjes to i odlazi u šumu pobunjenicima.

Selo Las in ja ( južno od Pisarovine) navodno sa t r i s t rane obkoljeno.1

Putev i : — Kar lovac—Krnjak—Vel jun—Slun j . — Bar i lović—Krnjak, — Vojnić—Tušilovlć, — Vojn ić—Krnjak , i — Vojnić—Kladuša na više m j e s t a prekopani,- tako da je

obskrba hranom, s t re l j ivom i ostal im pot rebama posade K r n j a k — Veljun i Hrva t sk i B l a g a j došlo u p i tan je .

U toku noći od 10.11 ovog mjeseca odmetnici su na 4 mjes t a razorili želj. p rugu Pe t r in ja—Glina i veći dio brzojavno-brzoglasne linije.3 Opravka je u toku.

11. ovog mjeseca u 5 sat i četnici napal i Pli tvička Jezera.4 Jedna ta l i janska sa tn i j a poslata u pomoć iz Ličkog Pe t rovog sela imala je t r i r a n j e n a i vra t i la se bez uspjeha . Naša oružnička pos ta j a jačine 25 l judi prema posl jednjem izv ješ ta ju od jučer u 19.30 sat i još je u borbi. Tal i jani p r ip rema ju navodno veću akci ju na Plitvička Jezera .

Selo Tržaćka Rašte la (s jev. od Bihaća) jučer ozbiljno napadnuto . Iz s. Čekrilje1 (istoč. od Bihaća) i okolnih zaseoka četnici od-

veli nešto stoke, a stanovnicima s. Založje (4 km sjev. od Bihaća) zaprietil i pismeno da će ih napadnut i .

1 Selo Lasinju opkolili su partizani Četvrtog bataljona NOP odreda Korduna i Banije.

* Ove ceste onesposobili su za promet partizani Prvog i Četvrtog bataljona NOP odreda Korduna i Banije.

3 Diverzije na željezničkoj pruzi Petrinja—Glina izvršili su parti-zani Prvog banijskog odreda.

4 Napad na Plitvička Jezera izvršili su partizani iz bataljona »'Marko Orešković i »»Ognjen Priča-. Vidi dok. br. 76. akcija pod datu-mom 10. XII.

s Cekrlije

Noću od 10.11 ovog mjeseca napadnu ta je i opl jačkana obćinska zgrada i pošta u s. Tušilović.0

Četnici i komunis t i u ko ta ru Vojnić navodno proglasit i obću mobilizaciju k o j o j se je sav narod odazvao.

Tal i janska posada iz Ce t in jg rada povukla se 10. ovog mjeseca u Vel. Kladušu. Četnici iz okolnih sela7 obkol java ju Cet in jgrad te kvare mostove i ceste. Narod i uredi sp r ema ju se na evakuiranje .

Iz s. Ruševica (obćine Ce t in jg rad) četnici odveli opljačkali i postrel jal i 15 osoba.

Glavar glavnog s tožera general-poručnik

Lax a

BR. 140

IZVJEŠTAJ GLAVNOG STOŽERA MINISTARSTVA HRVATSKOG DOMOBRANSTVA OD 12 PROSINCA 1941 GOD. O TEŠKOM MORALNO-POLITIČKOM STANJU U DOMOBRANSKIM PUKOV-

NIJAMA

MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA GLAVNI STOŽER

Oper. Br. 7 .700/tajno U Zagrebu, dne 12. prosinca 1941.

P redmet : mje re za obnovu i us-posobl javanje domo-branskih četa za bor-bu protiv pobunjenika.

1. — Vojnom Uredu Poglavnika 2. — Vojskovođi i Ministru H. D. 3. — Vrhovnom nadzorniku H. D. 4. — Državnom Ta jn iku MHD. 5. — NA S T U D I J E : I, II i I I I Dom.

Sboru, I i III D. S. P., Zapo-vjed. Zračnih snaga, Morna-rici, Vrhovnom Oruž. Zapo-vjedništvu i svima odjelima Glst.

Događaj i u pobunjeničkim kra jev ima, kako oni u toku posljed-nj ih mjeseci, t ako i na jnovi j i , pokazuju očito, da je akci ja pobunje-nika svakoga slijedećeg dana šira i snažni ja , a postiže sve značaj-

• Napad su izvršili partizani iz Prvog bataljona NOP odreda Kor-duna i Banije.

7 Odnosi se na partizane iz Drugog bataljona NOP odreda Kor-duna i Banije.

37 7

nije uspjehe. Danas, gledajući na situaciju otvorenim očima, moramo biti veoma ozbiljno zabrinuti za sudbinu ovih krajeva, sudbinu našeg ondašnjeg mirnog i lojalnog stanovništva, a i mogućnost obstanka same akcije naših domobrana, oružnika i ustaša.

Iznieto samo u najkraćim crtama, s tan je kod naša tri domo-branska sbora, ovakovo je:

Kod I. domobranskog sbora:

— Pobunjenička grupa Grmeč pl. ugrožava neprekidno sigur-nost željezničkih p ruga : Bihać—Bos. Novi—Prijedor. Grupa »Šama-r ca« i »Perjasica« ugrožavaju svoju bližu i dalju okolinu, uslied čega se moraju držati posade i u: Petr inj i , Glini, Topuskom, Vojniću, a s vriemena na vrieme privremeno i po pojedinim manj im selima. Za sve ovo upotriebljen je veliki dio četa I. domobranskog sbora, dok je sav ostatak snaga, radi toga što je kod ovoga sbora ipak relativno najmirnije , upotriebljen za pojačanje drugih sborova (II. i III. do-mobranskog sbora) .

Na području ovog sbora najveća i na jpros t rani ja je zona u kojoj se nalaze tal i janske čete.

Kod II. domobranskog sbora:

— Pobunjeničke grupe: Kozara sjeverno od Ključa, na Bor j i pl., Ozrenu, Majevici i kod Drinjače južno od Zvornika, vezuju sve ras-položive snage ovoga sbora, radi čega smo bili primorani uputit i po-jačanja od I. domobranskog sbora.

Na području ovoga sbora na jmanja je zona u kojo j se nalaze tal i janske čete.

Kod III. domobranskog sbora:

— Pobunjeničke grupe: Romanijska, kod Vareša — sjeverno od Sarajeva, kod Visokog, Kalinovika i Svjetline1, vezuju sve raspo-ložive snage ovoga sbora i izvjesne dielove upućene kao pojačanje sa I. domobranskog sbora.

Na području ovoga sbora zona u kojo j se nalaze tali janske čete. dosta je prostrana.

Iz ovoga se vidi, da su sve snage domobranstva podpuno anga-žirane za akcije protiv pobunjenika, a da se za pričuvu nema više nijedne pukovnije, pa čak za pričuvu nema više niti jedne bojne na raspolaganju, osim doknadnih, posadnih, pomoćnih i onih jedinica koje se i ne mogu uopće upotrebl javat i za akciju protiv pobunjenika, bilo radi svega ustrojbenog sastava i namjene, bilo radi službe koju vrše.

1 Sjetlina

578

U područjima gdje se nalaze savezničke talijanske čete, su-radnja koju oni praktično primenjuju, kao i pomoć i sigurnost, koju tim krajevima i našim tamošnjim posadama pružaju je minimalna. U zvaničnim izvještajima, koja Glavni stožer prima od podređenih zapovjednika, predstavnika vlasti (Velikih župana, kotarskih Pred-stojnika, općinskih Načeln ka, ustaških stožernika), pa i usmene od delegacija pojedinih mjesta i krajeva, svuda se kategorički i sa kon-kretnim podatcima tvrdi, da je karakterist ka rada talijanskih četa pcdpuna neaktivnost prema pobunjenicima, mirno i ravnodušno gle-daju na sav teror koji oni vrše nad našim življem (katolicima i mu-slimanima), pa u pojedinim slučajevima otvoreno i neprikriveno po-maganje, dovođenje i zaštita pobunjenika. Veoma su česti slučajevi da talijanski zapovjednik izda nalcg našim posadama ili jedinicama u akciji da se povuku; da naše jedinice vrieđa; da zabrani svaku br-zojavnu i brzoglasnu vezu domobranstva i oružništvu, pa i slobodu kretanja. Kotarske i ostale vlasti moraju pod pritiskom otvorenih prietnja izvršavati samovoljne naloge pojedinih talijanskih zapo-vjednika, pa čak i obiesnih i bahatnih pojedinaca. Ima se podataka 0 tome, da su talijanski častnici spriečili uhićenje dvojice Zidova, koji su javno psovali Poglavnika.

I pored toga što talijanske vlasti na sve našf. intervencije daju uviek jednako odgovore, da iznieti slučajevi nisu istiniti, odnosno nisu točno već tendenciozno prikazani, ali ako se i prizna, daju izvi-njenja po kojima je krivica do pojedinaca, koji postupaju samovoljno 1 protivno izdatim zapovjedima, ipak je očito da se ovako nepra-vilni postupci pr 'menjuju od strane Talijana sustavno i planski, i da su oni diktirani konkretnim ciljevima njihove politike prema nama.

Svakako konačni je zaključak taj , da neku iskrenu suradnju i ozbiljnu pomoć u našoj vojničkoj akciji, ne možemo od talijanskih četa nikako očekivati. Za opravdanost ovakove tvrdnje, najbolje jam-stvo i dokaze imamo u svima dosadašnjim slučajevima nekorektnih i nelojalnih postupaka Talijana, i našem iskustvu i razočaranju, koje smo od njih doživjeli.

Radi svega ovoga Operativni odjel. Gl. st. nije više u moguć-nosti, da aktivnim djelovanjem sprieči rad pobunjenika, a postavlja-njem posada na ugroženim mjestima zaštiti i t ra jno osigura ž vot, imetak i ostala građanska prava našeg pučanstva, već se njegova uloga u stvarnosti svodi na to, da samo prima Izvješća i registrira događaje, a nemajući na raspolaganju više nijedne jedinice, samo iz-daje zapovjedi zapovjedništvima odgovarajućih domobranskih sbo-rova na preduzimanje akcija njihovim raspoloživim snagama. Među-tim i to se može jedva izvesti, ili se pak uopće ne može izvesti jer ni zapovjednici domobranskih sborcva nemaju pričuva, već izvlače pojedine četne jedin'ce, angažirane na drugom mjestu, pa radi toga trpi akcija na mjestu, odakle su rečene četne jedinice uzete.

3 7 9

Još jednu činjenicu treba imati u vidu, a to je, da je i ona j b ro j četnih jedin ca i snaga kojima raspolažemo, — u veoma lošem stanju.

Sve pukovnije, izuzimajući možda jedino 1. pješačku pukovniju koja je uvedena u akciju tek prije kra tkog vremena, podpuno su iz-nurene. One se nalaze na položajima u neprekidnoj borbi sa pobu-njen'cima, napadajući ih ili braneći se od njihovih prepada, već po nekoliko mjeseci i to boz odmora, jer pričuva nema ni unutar jedi-nica, već su sve bojne u pukovniji, sve satni je u bojni i tako redom dalje, neprekidno u akciji. Ovo s tanje iznurava i ljude i stoku u znatno većoj mjeri, te će uskoro biti borbena sposobnost pojedinih bojni, koje su već i preko tr i mjeseca u borbi, svedena na nulu. pa će te jedinice biti automatski izbačene iz borbe.

Kada se tomu dodaju još i da l jn je činjenice, koje na sposobnost ovih bojni utiču, mora se navesti još i sliedeće:

— Slabo moralno s tan je i borbeni duh kod naših domobrana, a sve brojnij i slučajevi kukavičluka i panike cielih jedinica. U po-sljednje vrieme čak i slučajevi pobune i bjegunstva pojedinaca i cielih jedinica (pobune u 15. p. p. i 1. p. p.). Razloga za ovo ima mnogo, pa ih ne treba sve nabra ja t i . Dovoljno je naznačiti: neprija-teljsku neobično snažnu promičbu, ograničenost t r a j a n j a vježbe pri-čuvnika i njihov revolt i protesti, ako su zadržani nešto preko roka t r a j a n j a vježbe, neraspoloženje pričuvnika iz mirn 'h krajeva za bor-bu izvan svoga najužeg kra ja , i ostalo. Zato je i borbena sposobnost naših jedinica, i pored tradicionalne i dobro poznate dosadašnje hra brosti Hrvata , ipak danas veoma slaba.

Veoma česti slučajevi gubl jen ja : topova, strojnica, strojopu-šaka, pušaka, str iel j iva i ostalog, ne t rebaju posebnog komentara.

I ako bi se ovakovo s tanje u izvjesnoj mjeri dalo popraviti na-šom protupromičbom, ipak ona nije ni do danas razvijena kako treba. Dati potrebna mater i ja lna sredstva i fors i ra t i svrsishodniju organi-zaciju naše promičbe, danas je pi tanje prvorazredne važnosti, koje t reba odmah riješiti .

— Snabdievanje opremom i tvorivom, radi ugroženosti komu-nikacija željezničkih i ostalih nedostatka odnosno nemanja dobrog i dovoljnog samovoznog parka, veoma je otežano. Pojedine jedinice nisu čak ni prilikom njihovog upućivanja mogle biti podpuno oprem-ljene. Naročito se osjeća nedostatak gunjeva i uopće opreme za zimu (tople čarape, toplo rublje, rukavice i ostalo) sada, kada su hladni dani i noći već u veliko nastupili.

— Radi istih razloga otežanog komuniciranja i ishrana nije ne visini. Samo to mož,e biti razlog da ponekad i jedinice visokog mo-rala i borbenog duha popuste. A na samom zemljištu sada je teško nabaviti nam rnice za ishranu, dok će u buduće svakog sliedećeg dana ovo biti sve teže. a konačno i nemoguće. Np smije se zaboraviti

380

da se i pobunjenici gotovo isključivo snabdievaju na zemlj.štu, dieio-mično možda kupovinom preko ja taka, a inače pljačkom i otimačinom.

— Higijenske pr.like i okolnosti pod kojima domobranstvo u pobunjenim krajevima izvodi akcije, neobično su teške i nepovoljne. Kupanja nema mjesecima, p ran je i umivanje izostaje po nekoliko dana, jer u borbi — bez zamjene — nije ovo moguće. Stanovanje rietko pod krovom, pa i t ada pod veoma težkim okolnostima, bez i najneophodnije udobnosti. Vojnici nemaju rubl ja za promjenu, pa su puni ušiju. Kad se tome doda slabija ishrana, j aka zima i fizička iscrpljenost radi teške službe, onda veliki bro j razbolievanja ne izo-staje. Ima slučajeva pjegavog t ifusa. Veoma su česti zabrinjavajući izvještaji pojedinih zapovjednika o nerazmjernom procentu razbo-lievanja l judstva.

— Nedostatci u organizaciji unutar jedinica: a) Služba održavanja veze nedovoljna, jer se ne raspolaže ni

najneophodnijim tehničkim sredstvima za vezu, kao : brzoglasima, krugovalima, aparat ima i sredstvima za signalizaciju, i ostalim. Odr-žavanje veze: izdavanje zapovjedi, s lanje obavještenja i izvješća če-sto mora ići putem postojećih državnih brzojavnih i brzoglasnih li-n i ja : pobunjenici prisluškuju putem svojim uhoda — uključivanjem za linije, a eventualno i putem nj ima naklonjenih činovnika. Na vri-jeme odkrivaju naše namjere, par i ra ju ih, a naprotiv oni nama često pripreme težka iznenađenja.

b) Služba i sprovođenje utvrđivanja, i ondje gdje su najpotreb-niji, izostaju. I ako je tu krivica dielom i do samih domobrana i nji-hovih s tar ješina, veći dio krivice je na tome, da jedinice nemaju : stručnih jedinica (pionirskih sa tni ja detaširanih tamo gdje se pojavi potreba) , a lata i potrebnog tvoriva.

c) Zdravstvena služba nije svuda na vis'ni. Ako na vrieme ne prihvatimo i evakuiramo ranjenike, ako im se ne pruži pomoć odmah, pa zbog toga ranjenici s t rada ju , ako se ovakovi slučajevi ponove, onda to ima težkih posljedica na moral jedinica. Prvi ranjenički za-voj mora imati svaki domobran, a to sada svuda nema.

d) Ostale nepodpunosti: treba organizirati vojnu poštu. Mi u stvari vodimo ra t i vojniku t reba omogućiti, da se iz borbe može ja-viti svojoj kući. Ovako su česti slučajevi da rodbina traži podatke o domobranima čak i od organa ovoga Glavnog stožera, a samo zato jer domobran radi prekida redovnih poštanskih veza, ne može do-staviti svoje viesti kući. Oznaka za razpoznavanje kod poginulih nema, pa se b ro j nestalih i neidentificiranih mrtvaca povećava, što slab: moral kod pučanstva.

— Pokuša j sa milicionerima, organiziranim od mješ tana do-t ičnog kra ja , a čijim je organiziranjem i postrojavanjem trebalo stvo-riti izcrpenim i onesposobljenim jedinicama mogućnost za retablira-nje. nije uspio. Možda je tome uzrok i t a j . što su grupe milicionera

381

nedovoljno disciplinirane i bez one unut rašnje veze, koja svaku je-dinicu č ni sličnom jednom domu, — jednoj zadruzi: u građanskim odijelima, bez uočljive razlike od pobunjenika; što se među njima nalazi veliki b ro j onih, koji su tu došli samo rad; nagrade, i imaju pravo otići kada ih je vol ja; izvjestan dio primi oružje i pređe na s t ranu pobunjenika; tek rezultati se od njihovog dje lovanja nisu po-kazali nikakovi, radi čega bi ovo trebalo sasvim napustiti , a pri-mieniti jedino možda za osiguranje željezničkih pruga, puteva i slično, dok se za akciju ne mogu upotrebljavati .

Glavni stožer sma t ra svojom dužnošću, da iznoseći sve ove či-njenice i pružajući podpuno realan prikaz situacije i s t an ja naših snaga i naše akcije, ukaže: da vise nije moguće produžavati s tan je kakovo je danas, jer se inače ide vrlo krupnim koracima u susret neuspjehu. Potrebna je reorganizacija i odmor jedinica, sa uspored-nom, oportunom akcijom podpuno političkog karaktera .

U tu svrhu Glavni stožer čini sliedeće pricdloge: 1. — Akcija pobunjenika uzela je drugi izgled i ima drugi ka-

rakter, nego u svojim početcima. Dok smo u početku vodili akciju manjih lokalnih grupa, imamo danas pred sobom organiziran pokret, snažan, dobro vođen, sa konačnim ciljem, koji se danas već pouzdano nazire.

Što više imamo podatak, da su pobunjenici pripremili već i po-moćna letilišta za zrakoplove sa potrebitim oznakama na nj ima (znak za spuštanje, jedna petokraka zviezda i granica letilišta), što nas upućuje na zaključak, da pr ipremaju akciju iz zraka, odnosno možda očekuju dolazak krilaša iz.Engleske ili Rusije.

Ne uzimajući u obzir one, koji samo podpomažu pobunjenički pokret, služeći za snabdievanje, obavješ tavanje i druge pomoćne službe, b ro j naoružanih i organiziranih pobunjenika iznosi danas već oko 20—25.000 ljudi, koji se bro j daljim odmetanjem stalno pove-ćava. Brojčano pak s tanje naših boračkih snaga iznosi danas oko 30—35.000 ljudi.

Još ima nekoliko momenata, koje nesumnjivo treba uzeti za procjenu. U toku posljednjih mjeseci, naročito u toku mjeseca stu-denog i prvih dana mjeseca prosinca, akcija pobunjenika objeloda-n ju je njihovu upornu želju, da iz Srbije dopru do mora, zauzimajući potreban pojas zemljišta kroz južnu Bosnu i Hercegovinu, osigura-vajući preko ovoga pojasa sebi komunikaciju za snabdievanje cjelo-kupnim tvorivom — napose oružjem — vođama, organizatorima, agentima, promidžbenim tvorivom i ostalim, što bi im sve u tom slučaju odašiljala jugoslovenska vlada u emigraciji, putem engleskih podmornica i postojećim kriumčarskim putevima. Nedavni napad na

382

Višegrad i Rogaticu, sadašnje borbe i događaj i oko Goražda, Foče, Kalinovika u vezi sa najnovij im vijest ima o događaj ima oko Trebinja. Bileća, Nevesinja i ostalih mjesta , da ju sigurne osnove za zaključak, koji bi to pojas imao biti, po kome bi pobunjenici imali namjeru do-prieti do mora. Činjenica da u Višegradu Talijani drže formalno vlast u svojim rukama, nije za pobunjenike smetnja , kada se ima u vidu da pobunjenici u tim i ostalim krajevima gdje su Talijani, imaju gotovo podpuno slobcdno kre tanje .

Emigrantska vlada bivše Jugoslavije izdala je proglas u kome je pobunjenike oglasila za svoju redovnu vojsku. Bivši glavnosto-žerni pukovnik, Mihailović Draža, promaknut je za generala, imeno-van je zapovjednikom ove vojske.

Samim tim ova akcija izlazi iz okvira lokalne pobune i nije više samo naše unut rašn je pitanje. Pobunjenička akcija postala je sada gerilski r a t protiv naših saveznika — Nijemaca i Tali jana, i ma ko-liko da je po svome izgledu neznatna u odnosu na upravo gigantske operacije, koje vode saveznici, mogla bi nanieti ipak izvjesne udare, koji bi dosta naškodili saveznicima, a naročito ako se dozvoli pobu-njeničkom pokretu da se širi, organizira i postiže uspjehe (moralne i materijalne) onim tempom, u kome ih postizava u posljednje vrieme.

Sve ove momente moramo predočiti Nijemcima i Talijanima pa tom prilikom naglasiti da se ne smiju smatra t i dosadašnji neuspjesi kao znak slabosti naše vojske, već su tome uzrok samo: brojna sla-bost jedinica, jer su nam bro j i v r s ta jedin ca ograničene bile već od početka organizacije naše Hrvatske vojske baš od s t rane saveznika, a nedostatak u naoružanju i opremi, spriječio je, da se postrojene jedinice opreme kako treba. Radi toga je neophodno potrebno učiniti sliedeće:

— Da Nijemci stave na raspolaganje potrebne dovoljno jake snage za čišćenje i uniš tavanje pobunjeničkih snaga.

— : Da Talijani isto tako stave na raspolaganje potrebne snage. Bile bi dovoljne sadašnje snage (II. ta l i janska a rma ta ) , ali je uslov bez koga se nebi moglo uspjeti t a j , da dosadašnji negativni način rada bezuslovno prestane.

— Da naše oružništvo i ustaše ostanu na zemljištu u cilju su-radnje.

Ako saveznici ovo prihvate, naše bi se jedinice postepeno po-vukle iz pobunjeničkih kra jeva i zatim retabl iranje u krajevima gdje nema pobunjenika, a gdje bi se ujedno i odklon li svi organizaciski i tehnički nedostatci, o kojima je rani je bilo riječi, a pričuvnici ta-kođer odpustili svojim kućama. I l judstvo ovih jedinica t reba iz osnove izmjeniti. Djelatne častnike i dočastnike rasporediti podjedna-ko u sve jedinice; za zapovjedn ke bojni postaviti obavezno jedino djelatne stožerne častnike, kojih imamo za ovo dovoljno (uzeti ih po potrebi iz ureda, škola i sličnih zapovjedništva). Ostatak dopuniti pri-

383

ćuvnim častnicima i dočastniclma, koje pozvati na vježbu pod 15. Si-ječnjem 1942. godine s tim, da bi t r a j a n j e njihove vježbe bilo šest mjeseci. U svim pukovnijama sa svima ovim ljudima održati t eča j od mjesec dana — od 16. s i ječnja do 15. veljače 1942. godine — u kome star ješine usposobiti za njihove buduće uloge, imajući pri radu na umu to, da će od uspjeha ovoga teča ja zavisiti uspjeh i napredak naše Države. Poslije ovoga tečaja, od 16. veljače do 1. ožujka izvršiti popunu ovih jedinica ljudstvom, naoružanjem i kompletnom opre-mom. Do toga vriemena usposobljeni su već i novaci, pa bi za popunu satni ja poslužili isključivo novaci, kojih ćemo za ovu svrhu imati dovoljno. Jedino u slučaju da novaka nebi imali dovoljno, popunio bi se postojeći nedostatak pričuvnicima. Ovi pričuvnici bili bi oda-brani najpažlj ivi je (od onih koji su najmlađi, a na jman je su bili na vježbi), i javili bi se na vježbu 16. veljače, a zatim bi sa n j ima bila izvedena obuka i usposobljavanje, što bi t ra ja lo do 1. ožujka 1942. godine. Novaci bi bili raspoređeni i upućeni u jedinice do 16. veljače.

Ovako organizirane, popunjene i obučene jedinice, sa punim po-vjerenjem u uspjeh, mogli bi uputi t i 1. ožujka 1942. godine da za-uzmu svoje posade, i povedu po utvrđenom planu akcije tamo, gdje to situacija bude zahtjevala. Plan za ovu akciju sastavio bi Glavni stožer uz suradnju i saglasnost domobranskih sborova.

U koliko je ovaj prijedlog neizvedljiv, jer ga saveznici nebi pri-hvatili, neophodno je potrebito, da se stvori mogućnost za postroja-vanje još bar devet novih bojni. Ovo je nužna i neodloživa potreba, jer — kako je napri jed objašnjeno — pojedine bojne su već izcrpene i onesposobljene, da ih se mora izvući iz borbe, inače prijeti opasnost rasula. Ljudstvo za ove nove jedinice uzeti će se od pričuvnika i stoka će se pozvati na vježbu, no oprema koja nam nedostaje, i što je na j -opasnije — naoružanje, jnoramo dobiti od naših saveznika.

Naravno da će u ovome poslu biti potrebna su radn ja i k ra jn j i napori svih odjela Ministarstva Hrvatskog Domobranstva, a .naročito tvarnih odjela — specijalno VI. i VII. odjela.

Konačno bez obzira na to, da li će se naše domobranske jedinice povlačiti, ili će se samo postroji t i nove jedinice za njihovu izmjenu i retabliranje, neophodno je potrebito, da se u pobunjene krajeve uputi veći b ro j »povjerenstava za uspostavljenje javnog reda i po-redka . jer se ima izvještaja, da rad ovakovih povjerenstava vraća povjerenje naroda u pravednost predstavnika naših vlasti i uspo-stavl ja njezin već pokolebani autori tet . Time ujedno smanju je broj pristalica pobunjenika i oduzima im podršku, koju imaju među pu-čanstvom, što sve u mnogome smanju je njihove izglede za uspjeh.

Jednovremeno sa ovom akcijom smirivanja, moralo bi se spro-voditi našu promidžbu, svestranu, plansku i sa dovoljno materi jalnih sredstava.

384

Na k r a j u ovoga r e f e r a t a ponovo naglašavam da je iznošenje ovakovog s t a n j a uslijedilo radi toga, š to Glavni s tožer Domobrans tva s m a t r a da su svi predznaci kako preds to je uskoro jake i široke akci je pobunjenika a da Glavni stožer — bez ikakove pričuve — sa broj-čano slabij im i već k r a j n j e iscrpl jenim snagama, — neće moć] ove akcije ni parirati, a još manje savladati i uništiti.

Riešenje ovoga pitanja mora usliediti u najkraćem roku, jer ne trpi odlaganja nijednog trenutka.

GLAVAR GLAVNOG STOŽERA General-pp ručnik

(Laxa ) (M. P.) Laxa

BR. 141

IZVJEŠTAJ KOTARSKE OBLASTI U PODRAVSKOJ SLATINI OD 13 PROSINCA 1941 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA SLAT.

DRENOVAC

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA KOTARSKA OBLAST U PODR. SLATINI

P r e d m e t : če tn ičko komunist ički napad na obćinu poštu i oružničku pos ta ju u SI. Drenovcu — rezul ta t i saslu-š a n j a uhićenika.

Podr . Slat ina dne 13. prosinca 1941.

R A V N A T E L J S T V U ZA J A V N I R E D I SIGURNOST

ZAGREB. Veza ovd. br. 551 Pr. 1941.

Ustašama iz Podr . Slatine uz s u r a d n j u organa oružničke pos ta j^ iz SI. Drenovca uspje lo je pronaći 15-toricu iz SI. Drenovca, koj i su bili saučesnici p redmetnog napada .

Pr igodom sas lušan ja dobivena je ovakova slika p r ip remanja i i zvršen ja :

Još 27. r u j n a o. g. došao je iz Srbi je u SI. Drenovac Grubač Pantel i j i , se l jaku iz SI. Drenovca bivši t amošn j i uči tel j Tihomirović

25 Zbornik tom V. knj. 2 385

Lazar 1 i pr ipovjedao o događa j ima u Srbi j i navodeći da je Srbi ja sva komunist ička, te se l judi p rebacu ju u Bosnu, a odat le će prieči u Hrva tsku .

Sakupio je 5 l judi i od n j i h t ražio da o rgan iz i ra ju us t anak kod pouzdanih osoba, te bi isti imali u n j e m u akt ivno sudjelovat i .

Pr i su tn i tome sas tanku sve sami Srbi i to većinom mladići neš to iznad 20 godina tvrde, da se tome opirali i malo iza toga Tihomiro-vić je otišao u šumu. Desetak d a n a pr i je samog n a p a d a j a t . j . p r i j e 20. pr . m j . došao je Batinić Simo,2 šumski radnik koji je zaposlen kod S. H. Gu tman k Grubač Dragiću i n jegovom bra t iću Grubač Pan-teliji, te im rekao, da u večer u noći dođu u šumu iznad Drenovca, gd je će ih pričekati Tihomirović Laza r da im neš to kaže. Tom je — prilikom Tihomirović ovu obojicu nagova rao da organiz i ra ju u s t anak i u to, vr ieme je imao kod sebe vojničku pušku i 1 revolver i daleko-zor i bio obučen u civilno odielo sa k r a tk im zimskim kapu tom i na glavi šeširom.

Tom prilikom im je rekao da se ne t r e b a j u niš ta boja t i , je r će u isto vr ieme biti u s t anak i kod P a k r a c a i kod N. Gradiške. Viesti će isti dobivati od n j e g a preko spomenutog Sime Batinića, kod koga je isti često p u t a spavao i zadržavao se u šumi u radničkoj kućici.

U to rak 18. pr . m j . došao je opet Tihomirović u SI. Drenovac i to Grubač Dragiću u n jegovu ovčaru, ko ja se nalazi u dvoriš tu p rema bašći te tom "prilikom poručio to Grubač Pantel i j i , Ivković Krst i , Ivković Tomi, a bio je p r i su tan i Sime Batinić.

T a j pu ta je rekao, da će on doći u če tvr tak na večer sa svojim drugovima a t ih da će biti oko 80 do 85, te im je zapovjedio, da svi ovi, ko j i su se kod n j e g a nalazili m o r a j u sn j ime ići, a cilj je t o j dru-žini doći do novca i o ruž ja izvršiti napad na obćinu i poštu, te oruž-ničku pos ta ju , a drenovčani su im potrebni, da budu vodići pojedinih skupina i da pomognu nosi t i s tvar i , ko je će oni izvući iz pojedinih us tanova. Dao im je nadal je na log da kažu to i os ta l ima povjer l j ivim l judima te su u jedno urekli s a s t anak u neposrednoj blizini Drenovca u šumi zvano j Stojnovački j a r a k , g d j e bi se imali svi skupa sas t a t i odnosno drenovčani čekati dok Tihomirović sa svojim l jud ima dođe.

Posrednik između Tihomirovića i Drenovčana bio je spomenut i Batinić Simo, a u Drenovcu je bio organiza tor Grubač Dragić. Ope-tovali su sa p r e t n j a m a za svakoga onoga koji bi bilo š to odao od onoga š to je doznao i u koliko nebi pr isustvovao urečenom sas tanku, a o tome je bio obavješ ten.

Dvojica od drenovčana su pričekali tu skupinu doš l jaka u za-se l jku Prekoračana , te ih odveli na spomenuto mje s to u č i jo j su se blizini već nalazili drenovčani čekajući na n j ih .

1 Učitelj, poginuo kao borac Papučko-krndijskog odreda počet-kom 1942 godine.

' Poginuo u borbi protiv ustaša kao borac 1941 godine.

386

Čim su se sas ta l i odmah je počelo r azv r s t avan je odjelivši one koji su imali oružje od onih koj i nema ju , a dvojici iz Drenovca dali t akođer puške. Skupine su sač in javale t r i do 4 momka naoružana a ostalo su bili iz Drenovca bez pušaka .

Oko 15 do 20 išlo je p r ema oružničkoj pos ta j i i to šumom te se spustili niz bašču s a m o j zgradi a od drenovčana bilo je prisutno 7 koj i su navodno čekali u s a m o j bašči.

Napad je izvršen na oružničku p o s t a j u onako kako je to u izvieštaju ove oblasti P r . br . 551-1941 od 22. XI! naznačeno.

I s ta g rupa ko ja je izvršila napad na oružničku pos ta ju izvršila je također napad na poštu, a vođa ovoga bio je Ilić3 uči te l j iz Ora-hovice koj i je na glavi imao šubaru i zviezdu a na sebi dugačak zimski kaput , a da li je t a j k^pu t bio vojnički ili civilni to ovime ni je bilo poznato.

Snj im je za jedno bio i Marinković Jovo4 zvan Ivo i Marinković Marko obojica iz Donje Piš tane. x

Napad na obćinsku zgradu izvršio je Tihomirović sa svojom skupinom"' no nije se moglo u tvrd i t i da li je baš koj i od drenovčana sudjelovao u tome napadu tek je j edan od n j ih doveo s t ražu od t r i lica do Doma bivše s t re l jačke družine, koj i je još do danas ne dovršen, to je navodno ta pa t ro la u n j emu u n u t r a t ako dugo, dok nije sve bilo gotovo, to su se samo prikl juči l i izvrši tel j ima napada j . Pu t prema obćini pokazao je Buković Jovo, obćinski pisar iz Prekoračana , koj i je radio u obćini Drenovac, a ko jega je Tihomirović Lazar dao dovesti k sebi i pi tao ga za kl jučeve kase gd je se nalaze, te je t a j pisar odgovorio, da kasa imade t r i k l juča od koj ih se dva nalaze kod obćinskog načelnika Grubišić Ante iz Huml j ana .

Nada l j e je rekao da je kasa sistem V e r t h a j m i to masivno gra-đena te bi jemogli lupat i slobodno dva dana i ne bi j o j još n iš ta naudili. T a j pisar navodno je išao s n j i m a do udal jenos t i kojih 200 met . te se zat im vra t io k svo jo j kući.

Učitel ja Ilića zvali su t akođer i »čiča«, a među ovima je bio i jedan čovjek niskog r a s t a s l abun jav ko jega su zvali gospodin Špa-njolac". Po iskazima sas lušanih isti je imao na r j eč j e dalmatinsko, a naroči to je izgovarao slovo »ć«.

Kad je napad bio izvršen svi su se sakupili nasred. Drenovca, te krenuli u pravcu šume prema Jankovcu. Na k r a j sela su drenov-čani izostali navađa juć i da su tom prilikom na r a s t anku bili s i l jeni da idu sn j ima dal je , a kako su ostali kod svoje tvrde odluke da ne nas tave sn j ima pu t h t je l i su predat i o ruž je koje su dobili prigodom

3 Slobodan Ilić 4 Narodni heroj, poginuo 1944 godine 5 Napad na Drenovac izvršili su borci Papučko-krndijskog odreda. • Pavle Vukomanović

25» 38 7

izvršenog napada , međut im došl jaci niesu h t je l i isto preuzeti , nego su im kazali, da to zadrže jer da će im već kasn i je t rebat i .

U koliko bi ma tko od n j ih bilo š to odao, zapri jet i l i su im, da će ih popaliti, a n j ihove obitel j i poubi ja t i .

U koliko je kome kod kuće t i jesno može da dođe k n j i m a u logor u koj i se ide prema Jankovcu, zat im koso p rema Orahovici, a isti se nalazi u šumi Kokočak.

U Drenovcu je uhićen »Grubač Dragić, Bukvić Jovan obćinski pisar, Grubač Pante l i ja , Stanković Emil , Grubač Milan, Tomić Tomo, Obradović Milan, Tomić Ljuboja , Dragić Muselin, Tomić Miloš, Tomić Dušan, Ivković Krs ta , Muselin Miloš i Bukvić Jovan, koj i su nakon provedenih izviđa i s a s lušan ja predani Pokre tnom Pr iekom sudu u Osiek.

Pr igodom s a s t a n k a u Stojnovici bilo je određeno Bukvić Jovanu r a t a r u i Muselin Milošu, da imadu pokidati te lefonske žice na tele-fonsko j pruzi SPŽ između SI. Drenovca i željezničke posta je , te su imenovani izvršivši dobiveni nalog izvadili te lefonski stup, a vojnik, koj i im je bio dodje l jen je prerezao žicu. Žice pak te lefonske u pravcu SI. Drenovac—Sekulinci imao je dužnost , da prereze Bukvić L jubo ja , r a t a r kojemu je bio dodje l jen još jedan nepoznati civil i jedan voj-nik, a kako se isti n i je mogao na s tup popeti, to je izvršio prekid žica t a j d rug i civil.

Spomenutog u to rka pr i je samog napada Tihomirović je govorio o j edno j skupini, ko ja operira oko Pakraca , te je pripovjedao, da su vođe t amo jedan »pop«7 i »sudac« s navodno po imenu Mari jan«.

P r e d n j e se dos tav l ja znan j a radi.

ZA DOM SPREMNI!

Kotarsk i p reds to jn ik ! Potpis nečitak

Dos tav l jeno: Ravna te l j s tvu za javni red i s igurnos t Župskoj r eda r s tveno j oblasti Osiek Vodnom oružnom zapovjedničtvu Virovitica Kota r sko j oblast i : Virovitica, Daruvar , Pakrac , Našice, Požega.

7 Jovan Zec-Jole, pravoslavni svećenik, tada komandir voda Psunj-skog odreda, poginuo u borbi protiv ustaša u selu Roguljama 23 pro-sinca 1941 godine.

8 Dušan Marijan, sudac iz Pakraca, tada komandir Psunjskog odreda, poginuo u borbi protiv ustaša na Begovači (Psunj) 25 ožujka 1942 godine.

388

BR. 142

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA PRVOG DOMOBRANSKOG ZBORA U SISKU OD 14 PROSINCA 1941 GOD. O AKCIJAMA PARTIZANA

N A PRUZI P E T R I N J A — G L I N A

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVIEDNICTVO

2. PJEŠAČKE PUKOVNIJE Br. 4129/ ta j .

19. prosinca 1941. godine. U ZAGREBU

P r e d m e t : Akcije pobunjenika na ž. p rugama i pogrieške do-mobrana na os iguran ju pruge. —

Zapoviedniku I, II, III i V. bojne ove pukovnije, Zapoviedniku 13, 14, i 15 sa tn i je ove pukovnije, Zapoviedniku sklopa š t r a funa , Gospodarskom častniku, Pomoćniku, Zapoviedniku bojne novaka, Koncept.

Zapoviedničtvo 1. p ješačke divizije sa V. Br. 920/taj . , od 16. prosinca 1941. god. dostavilo je spis Zapoviedničtva I. Domobranskog Sbora u Sisku br . 1137 ' ta j , od 14. prosinca 1941. g. o sliedećem:

1. — U noći 10/11. ovog mjeseca odmetnici su se spustili sa Ša-marice na želj. p rugu Pe t r in ja—Glina i razrušil i je na 4 razna mjes t a i uz to razoril i bb. linije.1

Ovo rušen je sudeći po veličini š te te t r a j a lo je dugo vremena i bilo bi sasvim ili ba r djelomično zapriećeno, da je kod s t ražare na želj. pruzi bila ma kakva opreza, da zmeđu s t raža postoj i veza i pa-t ro l i ran je i da su s t raže na visini svog zadatka .

Po dobivenim podatc ima s t raže kod želj. pos ta je Kra l jevčani čula je r u š e n j e pruge i obrat i la se zapoviedniku veda u obližnjem Čun-tinću za pomoć. Zapoviednik voda odbio je pomoć, s m a t r a j u ć i možda

1 Ovu diverziju izvršili su partizani Glinske čete Prvog banijskog partizanskog odreda. Tom prilikom razoružali su šest čuvara pruge, prekinuli telefonske i telegrafske linije na 3 mjesta i porušili stupove na dužini od 3600 metara.

389

da je njegov cilj pasivna odbrana samostalna, a ne aktivno dejstvo protiv pobunjenika, ma gdje se ovi u n jegovoj okolici pojavili.

2.—4. XII. pri je podne uniformirani odmetnici u oružničke do-mobranske i ustaške odore izvršili su prepad na želj. pos ta ju Ba-čugu, i razoružali našu neopreznu stražu nanjevši j o j i izvjesne gu-bitke.2 Ovaj s lučaj pokazuje da s t raže nisu na punoj oprezi, da se uzalud da ju znaci za spoznavanja i da se ni po danu ne može do-zvoliti prilaz osiguranim objektima ni od s t rane ophodnja ni poje-dinih uniformiranih odjela, kad i četnici imaju naše uniforme, već je dužnost svake straže da po propisu zaustavi na većem odstojanju svako lice i odjel uzimajući odmah vatreni položaj za obranu i da tek pošto ispita vođu — zapoviednika, može ophodnju — odjel pro-pustiti .

Tom prilikom vod u Čuntiću nije pritekao u pomoć, niti je 5. satni ja Petr in jske doknadne bojne, koja se nalazi u s. Kraljevčanima, na što je preuzela, da presječe odstupnicu odmetnika, koji su se preko njenog r a jona povlačili u Šamaricu.

Zapoviednik I. domobranskog sbornog područja će po prednjem naložiti da Pe t r in jska doknadna bojna povede izvid i krivce za s t an je i pogrieške pod 1 i 2 privesti zakonske odgovornosti. Ovo uzeti žurno u postupak i raspravit i svom strogošćom.

Ove negativne primjere t reba saopćiti svima četnim jedinica-ma . . .

Zapoviednik, general (Rumler) v. r .

Dostavlja se prednje naređenje na znanje svima s tar ješ inama kako i onima na terenu tako i ostalima s tim, da prednje iznijeto pomno prouči i u svemu točno postupi, a tako isto i naročito poučiti svoje podređene sve do najnižeg, kako bi bili svi s prednjim poznati i u danom času mogli intervenirati , kako je to ovdje izloženo.

Na željez. prugama izvoditi opkoparske radove gdje god zato postoji potreba, a već postoje solidno opraviti i po potrebi bodljikavom žicom preprečiti njihov prilaz s opasnog pravca.

Potreban alat za pomenute radove izuzeti na propisne zahtjev-nice koju dostavit i zapoviedničtvu I. domobranskog sbornog područja na nadležno uredovanje.

Domobrane svestrano poučiti o vršenju njihove dužnosti i upo-zoriti ih na posljedice, koje ih čekaju, kako prilikom iznenadnog na-pada od s t rane pobunjenika, tako isto i odgovornost te ostale za-konske posljedice.

Zapoviednik, Podpukovnik. Potpis nečitak

2 Vidi dok. br. 135.

390

BR. 143

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTV A PRVE HRVATSKE ORUŽNIČKE PUKOVNIJE OD 15 PROSINCA 1941 GOD. O NAPADU PARTI-

ZANA NA TALIJANSKU STRAŽARU U LATINU

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Ravnateljstvo za javni red i sigurnost

Zagreb, P e t r i n j s k a 7. Zagreb, 20. prosinca 1941.

B r o j : 64948. P. 1941. P r e d m e t : Dva t a l i j anska vo jn ika po

četnicima ubi jena ; a d rug i teže ran jen i .

MINISTARSTVU V A N J S K I H POSLOVA ZAGREB

Zapovjedničtvo I. h rva t ske oružničke pukovni je b r o j 5350. J. S. od 15. prosinca 1941. dos tav l ja ovom Ravna te l j s tvu i zv ješ ta j oruž-ničke pos ta je Plaški o s l i jedećem:

»Dne 4. prosinca ov. god. u 23 s a t a neopaženo su se privukli bandit i železničkoj s t raža r i b r o j 11 u Lat inu, ko t a ra Ogulin, bacili 1. bombu kroz prozor u s t r aža ru , k o j a je eksplodirala. Na m j e s t u ubi jena su 2, a teže rani la 3 t a l i j anska vojnika i željezničkog s t r aža ra Pavlić Miiu rodom iz Vojnovca, općine Josipdol, ko ta ra Ogulin, nakon čega su bandi t i pobjegli.1

Povodom ovog n a p a d a j a došao je iz Plaškoga jedan odjel tali-janskih vojnika u selo L a t i n ; istOThjesnog se l jaka Kovačević Manu iz kuće odveli pred n jegov sjenik, te u n jegovo j pr isutnost i s jenik zapalili, a jedan vojnik iz svoje puške ubio je na m j e s t u Kovačevića.

Sjenik je bio vr i jedan oko 10.000 kuna. Ubijeni i r an jen i ta l i j anski vojnici nisu bili smješ ten i u rečenu

s t ražaru , već su se t amo skupili, da se malo ogr i ju i odmore. Poginuli t a l i j anski vojnici su 6. prosinca ov. god. po ta l i jan-

skim vojnim vlas t ima s a h r a n j e n i u katol ičkom grobl ju , a ubijeni Kovačević u grčko-istočnom grobl ju u Plaškom, a ranjenic i prevezeni su prvim vlakom u bolnicu u Ogulin.

Dosadašn ja po t r aga za bandi t ima osta la je bez uspjeha . Is ta se nas tavl ja .«

P r e d n j e se dos tav l ja naslovu na znan je i upotrebu.

ZA DOM S P R E M N I ! (M. P.) Ravna te l j :

Eugen Kvaternik 1 Akciju su izvršili borci Prvog bataljona »Marko Trbović«.

391

BR. 1 4 4

UPUTSTVO ZAPOVJEDNIŠTVA DRUGE PJEŠAČKE PUKOVNIJE U ZAGREBU OD 16 PROSINCA 1941 GOD. ZA BORBU PROTIV

PARTIZANA1

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVIEDNIČTVO

2. PJEŠAČKE PUKOVNIJE B r o j

16. prosinca 1941. g. U ZAGREBU.

1. — Zapoviedniku I, II, III i V. bojne, 2. — Zapovjedniku 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12,

13, 14, 15, 20, 21, 22, 23 i 24. sa t -ni je ove pukovnije ,

3.-—Zapoviedniku 1, 2, 3, 4, 5 i 6. sa tn i je novaka ove pukovnije.

4. — Zapoviedniku odjela š t r a f u n a ove pukovnije. 5. — Pomoćniku.

N a p u t a k za pod-hvate prot ivu pobunjenika.

Minis tars tvo h rva t skog domobrans tva — Glavni s tožer sa Nas t . Br. 6486' ta j . , od 9. prosinca 1941. godine dostavi lo je :

Radi što uspješni jeg suzbi jan ja akcije pobunjen ika prop isu jem niže izloženi. —

NAPUTAK: ZA PODHVATE PROTIVU POBUNJENIKA

I .

Opći dio:

1. — Uput i — koji će se niže izložiti, čine dopunu načelima za vođenje borbe savezno s naroči t im po javama u četničkom (geril-skom) r a tovan ju , koje ovome i d a j u posebnu ka rak te r i s t iku .

Ne mogu se obuhvat i t i svi slučajevi, koj i se de šava ju na po-bunjenom područ ju već se mogu da t i samo opće smijernice, a po-

1 Uputstvo je umnoženo na šapirografu. Primjerak koji Redakcija posjeduje slabo je očuvan.

392

jedini zapoviednici m o r a j u se t rs i t i , da u okviru ovih svojom odvaž-nošću, spremom i sposobnošću donose smione odluke i da ih dosl jedno provede.

2. — Osobna h r ab ros t i odlučnost , spojena s drskim i bezob-zirno odvažnim postupcima s tva ra malodušnost i kod pobunjenika i donosi na jv iše koristi .

3. — Suviše oprezan neodlučan, malodušan ili kukavićni na-s tup prema pobunjenicima diže mora l kod istih, te si t a d a dozvolja-v a j u akcije koje odnose najveće š te te vlast i t im snagama.

Međutim razumna opreznost nužna je, radi spr i ječavanja uza-ludnih, nekorisnih gubi taka.

4. — Samosta lnost zapoviednika i nižih vođa je neophodno po-t r ebna osobina jer se u četničkom r a t o v a n j u veoma često upotrebl ja-va ju male samostalne jedinice, ko je često zbog udal jenost i i brzine podhvata ne mogu računat i na pomoć drugih.

5. — Duh i moral vlast i t ih četa i g r a presudnu ulogu u borbi prot iv pobunjenika. Zato korist i t i svaki prekid u podhvat ima i vr i jeme odmora za j ačan je is tog i z a to pr imjeni t i sva raspoloživa sredstva.

Veliku važnost pokloniti potrebi, da se kod naših boraca pro-budi, razvi je i us tav i visoka svijest , da je ova borba i pobjeda nad pobunjenicima, po t rebna radi o s igu ran ja budućnost i h rva t skog na-roda, t . j . da sudbina sada mirnih k r a j e v a zavisi od isheda ove borbe.

One koj i dozvol java ju da s oruž jem u ruci budu zarobljeni od četnika, pobjegnu iz borbe ili svoj im kukavičkim v ladan jem unose malodušnost u vlast i t im redovima s t av l j a t i pod vojni sud, a osude izricati za na jk raće vr i jeme. —

6. — Spriječit i va l j a promičbu pobunjenika i š i renje njihovih l je taka , je r mnoštvo, nema moći, — sposobnosti r a suđ ivan ja i lahko podlegne tendencioznim i var l j ivim vi jes t ima.

Prot ivno tome poduzeti n a j j a č u promičbu sa svoje s t rane i sa ciljem post izanja izloženog u točki, 5. i još naroči to sa ciljem r u š e n j a morala i samopouzdanja kod pobunjenika .

U ovom pogledu na jkor i sn i je je bacanje promičbenih letaka iz kri laša na odgovara juće prostor i je . Veoma često je vr lo korisno pri-padnicima vlast i t ih pos t ro jb i zabrani t i do t ica j sa s tanovništvom, po-glavito ako je nepr i j a te l j sk i raspoloženo.

7. — U redovitom r a t u zna se smjer , i mjes to nalaženja ne-pr i ja te l ja , dok u četničkom r a t o v a n j u nepr i j a t e l j je svuda i n igdje .

Ovo pokazuje, da se pobunjenici rede nalaze sakupl jeni u večim skupinama, već su podje l jeni na m a n j e — zvani odredi, koj i su vr lo pokret l j ivi i nepres tano m j e n j a j u svoja mjes t a .

0 t o j činjenici uviek voditi brigu, je r s talno utiće na vlas t i te postupke, poglavito na os iguran je vlast i t ih četa.

Obav je š t a jna služba i izviđanje sa ciljem prikupljanja podataka o djelovanju, kretanju, mje3tu nalaženja i namjerama pobunjenika

393

neobično je važno radi pravodobnog poduzimanja uspješnih protu-mjera .

Ova je služba od osobite važnosti pred početak vlastitih pod-hvata.

9. — Čisto vojnički načinima rada, r i je tko će se moći dobiti zadovoljavajući podatci o pobunjenicima. Najbol je je za ovu službu upotri jebit i pouzdane i povjerljive ljude i uhode od mješ tana , ko-jima moguće v je ru ju i pobunjenici i koji se slobodno mogu kre ta t i po pobunjenom području.

Izviđanje nad pobunjeničkom prostorijom pomoću krilaša može također dat i dragocjenih podataka osobito zimi, kad se po dimu vat r i mogu najbol je odkriti prebivališta — logori četnika u šumama i planinama.

10. — Tajnost vlastitih namje ra od odlučnog je u t j eca ja na uspjeh vlastitih m je r a (podhvata) .

Zato svoje odluke saopćavati u posljednjem t renutku, a ne da se danima prića po posadnim mjest ima i okolini o onome š to se sprema.

11. — Brzina izvršenja vlastitih namjera spriječiti će pobunje-nicima poduzimanje protumjere .

12. -— Tajnost i brzina s naše s t rane proizvesti će iznenađenje kod pobunjenika i kod nj ih stvoriti i s talno podržavati osjećaj nesi-gurnosti.

Pravac udara pri podhvatima protivu pojedinih grupa pobu-njenika upravljati na bok ili u leđa odnosno njihovu pozadinu. . . podhvati sa na tkr i l javanjem u cilju opkol javanja r i jetko dovode do uspjeha, već samo do proširenja vlastitih snaga i gubitaka vre-mena.

13. — Četnici se veoma rado služe raznim lukavstvima. Ovo zaht jeva najs t roži ju opreznost i pr imjenu protulukavstva.

Ne vjerovat i nikom kad se osobno ne poznaje. Legitimirati svaku nepoznatu osobu, bez obzira na njen vanjski izgled i ozna-ke čina.

14. — Ni jedan pokret pa ni najslabi j ih ophodnja ne vršit i bez osiguranja i pr iprava osigurajućih dijelova za t renutno ostvarenje va t re (gađanje u k r e t an ju puškom, s trojopuškom i ručnom strojni-com, po odredbama pješačkog vježbovnika).

Nas tupanje tih djelova mora biti isto kao i nas tupanje lovca koji vreba na pojavu divljači.

15. — Naše naoružanje je uvijek jače i bolje od pobunjeničkog. Tog mora biti svijestan svaki domobran.

Zbog toga su pobunjenici vrlo osjetljivi na našu vatru naročito topničku i va t ru bacača.

394

Tu slabost pobunjenika treba vješ to iskoristiti s ta ra juć i se da naša vatra uviek bude točna i uspješna, štedeći pri tome str i jel j ivo do granica mogućnosti.

Vatreni prepadi se p r imjen ju ju kad god se zato pruži povoljna prigoda.

16. — Strojnice dodjel j ivati samo jačim našim dijelovima od vodova i jačim.

Jedan broj strojnica i teško pješačko oružje uopće samo samo-stalni zapovjednici zadržavaju na svom raspolaganju radi upotrebe na mjestu, gdje se potreba bude pokazala.

U obrani, strojnice držati pri središnjem položaju, osigurane od prepada, sa što širim poljem djelovanja .

17.x— Strojopuška, a osobito ručna strojnica su najzahvalni ja vatrena oružja — osobito za blisku borbu s četnicima. Zbog toga ih podjelivati uviek i ophodnjama sa važnim zadatkom i na opasnim pravcima.

Posluga mora biti izvježbana i u gađanju i u kre tan ju . 18. — Kućne bombe su najdragocjeni je sredstvo za blisku bor-

bu. Svaka straža i ophodnja mora ju imati bombe na raspoloženju. 19. — Vatrena stega mora biti čvrsta. Starješine mora ju apso-

lutno imati u svojim rukama otvaranje i obustavl janje vatre, strijelci pak gađaju samo onda, kada vide cilj.

Poglavito noću t reba svim sredstvima spriječiti bezciljno otva-ran je vatre.

Otvaranje vatre bez zapoviedi najs t roži je je zabranjeno, osim u slučaju izuzetnim kao i onom koji je propisom predviđen.

20. — U svim pođhvatima upotri jebit i dovoljno jake snage. Na-padajne akcije protiv pobunjenika vršiti samo u tolikom obimu u koliko se raspolaže dovoljnim snagama, sposobnim za borbu.

Za obranu određivati dovoljno jake djelove (straže, skupove i t. d.) na vladajućim točkama, pa i na uš t rb posjedanja među-prostora.

Podjela snaga na mnogo manj ih djelova dovodi samo do razje-đivanja akcija, a veoma često i do počastnih poraza.

21. — Radi omogućen ja uzvratnih mjera (represali ja) s naše s t rane obavezno se uzimaju taoci.

Za taoce t reba uzeti l jude ugledne i od uticaja. Prvenstveno se uzimaju iz obitelji i rodbine pobunjenika — njihovih najmilijih i najdražih.

U tom pogledu surađivati s oružništvom i poduzeti mjere, da pobunjenici, saznaju ako je uzet za taoca i š ta će se protiv taoca poduzeti u pojedinim slučajevima.

22. — Prilikom pr ipremanja podhvata veći razmjera, sa jačim snagama u cilju čišćenja izvjesnih večih djelova pobunjeničkog područja val ja pripremiti i sve potrebno za uspostavl janje i održa-

395

vanje naše vlasti na očišćenom području. Tu dolazi u obzir postav-l j an je privremenih oružničkih postaja , imenovanja pročelnika općina i seoskih s tar ješina, us t rojba miliciskih rojeva- i vodova i t. si.

Miliciske us t rojbe moraju uvijek biti pod zapovjedničtvom vojske odnosno oružništva. Koristno je odrediti im zapovjednika iz redova domobranstva ili oružništva i dati im izvjesnu vojničku jezgru vrlo pouzdanih domobrana i oružnika.

II.

Način rada pobunjenika.

23. — Način borbe pobunjenika svodi se u glavnom na po-s tavl janje zasjeda radi izvršenja vatrenih prepada — u cilju pl jačke — na manja odje l jenja i poglavito na preselice ( t ranspor te) stre-ljiva i životnih namirnica.

Zatim izvode iznenadne napade na vlakove i pojedine usam-ljene straže i objekte.

24. — Zasjede redovito postavl ja ju duž puteva i prolaza u klancima, gudurama i na zavojima puteva, gdje je preglednost slaba a mogućnost za njihov uzmak — bijeg — povoljna.

Za postavl janje zaseda bi ra ju prikrivene vatrene položaje često u neposrednoj blizini puta kojega obično barikadiraju i pri nailasku naših snaga o tvara ju iznenadnu, snažnu i točnu vatru, koja može jako impresionirati.

Ako vatreni prepad uspije, prelaze na pljačku, u protivnom odmah bježe.

25. — Pobunjenici češće napada ju slabo ili nikako bran jena naseljena mjes ta u cilju pljačke.

Napadaju iznenadno obično u prvi sumrak ili u ranu zoru. 26. — Rijetko pr imaju otvorenu borbu s našim jačim snagama.

Ako to čine onda je to redovito kada im je odsječena svaka moguć-nost bijega, na pravcima u prolazima, koji vode u krajeve, koje oni iskoriščuju (eksploatiraju) i gdje se nalazi njihovo vodstvo.

U takvim slučajevima imaju utvrđene i dobro prikrivene polo-žaje, a odpor im može biti vrlo snažan.

27. — Pri ovim njihovim načinima borbe, redovit je slučaj, da je manj i njihov b ro j naoružan vatrenim oružjem a veći nenaoružan ili ima samo primitivna sredstva (vile, sjekire motike sa vezanim noževima i t. si.).

Naoružani pobunjenici o tvara ju vatru, a nenaoružani podižu ogromnu larmu i urliću na pr.; Drž nedaj, opkol javaj lijevo! evo naših! Evo ih bježe! i t. d.«.

* Desetina

396

Larma ju sa ciljem da kod naših četa stvore malodušnost i slome volju za borbu.

28. — Pobunjenici svoj pokret nazivaju »Oslobodilačkim«, i ako je on u stvari, »Komunistički«. Služe se lažnim nazivom, da bi lakše pridobili mnoštvo i tako opravdali svoj obstanak.

Važno je o tome osvjedočiti m'.rno stanovništvo i čete koje se upućuju u borbu protiv pobunjenika, savezno izloženim u točki 6 i 7.

III.

Posadna služba na pobunjenom području. •

29. — Zadaća je posada — stalnih i privremenih — na pobu-njenom području da :

— zajamče sigurnost i održe red i mir u posadnom mjestu i n jegovoj okolini,

— sačuvaju javne uređaje i građevine, — unište pobunjeničke odrede, koji bi se pojavili u okolini

posadnih mjes ta . 30. — Pr i izvršenju ovih zadaća ne smetnuti s uma da su iz-

vjesna posadna mjes ta sa svih s t rana okružena pobunjenicima, a s pojedinih pravaca ugrožena više a s drugih manje.

31. — Zadaća se izvršuje: — postavl janjem straža, — upućivanjem ophodnja, — postavl janjem zasjeda, — upućivanjem krstarskih odreda, — držanjem što jaće pričuve. x

32. — Stalne straže, najnužni je jačine postavl jaju se na važnim ulazima u mjes to sa zadaćom da spriječe prolaz pobunjenicima i ne-pozvanima; kod važnih javnih uređaja i građevina sa zadačom da se iste očuvaju.

Jačinu straže odmjeri t i prema važnosti pravca, koji zatvara, važnosti objekta, njihovom prostranstvu i udaljenosti straže od pričuve.

Straže postavljat i na uzvisinama gdje god je moguće a ne u dolinama.

Straže mora ju imati borbeni zaklon — prirodan ili izrađen. Mjesto straže u koliko je moguće mjen ja t i što češće, načelno

u sumrak ili zoru, tako da pobunjenici nikad neznaju gdje je. Sa svim s t ražama osigurati sigurnu vezu sa više sredstava,

makar i naj jednostavni j im i upriličenim (improviziranim). Kod svih straža uopće opreznost mora biti osigurana u svako

doba dana i noći, tako da straža može uvjek bez ikakve pometnje i zbunjenosti stupiti u borbu.

3 9 7

Zapoviednici s talnih s t raža, na željezničkim pos ta j ama , objek-t ima i drugim mjes t ima m o r a j u imat i gotove osnove za borbu svoje s t raže za s luča j iznenadnih pobunjeničkih n a p a d a j a razne vrs te i sa raznih s t rana .

Ove osnove ne m o r a j u biti pisane, ali m o r a j u biti u glavi za-poviednika s t raže i preko dana uv ježbane sa cijelom s t ražom tako, da svaki s t ražnik zna š t a mu je dužnost na s luča j prot ivničkog napada ja .

Da bi zapoviednik s t raže mogäo s tvori t i ove osnove, mora pr i je proučiti okolinu i okolno zemljište, procjeni t i mogućnost i napada i obrane i potom odgovarajući , pos tupak svakodnevno v ježbat i sa svojom st ražom. Najzad svaki zapoviednik s t raže t reba da predvidi postupak, na s luča j iznenadnog dob i j an j a va t r e i bombi u s amu s t ražaru .

Na izloženim mjes t ima (pravcima) pos tav l ja t i udvojene s t raž-nike — osobito noću, po magli , sn i ježnoj vijavici i u sličnim pri l ikama.

P r e tpos t av l j ene s ta r ješ ine , ko je vrše obilaske s t r aža m o r a j u ove provjerava t i .

30. — Ophodnje se upuću ju sa zadaćom pregleda s t raža i nad-zora nad međupros tor ima.

Jačina ophodnje je man ja , kada se upuću je unu t a r osiguranog prostora, a j aća kada se kreče i izvan istog, te je cdmjer i t i p rema potrebama, koje nalažu prilike na licu mjes t a .

Kre t an j e ophodnja mora biti oprezna i u razsutom pos t ro ju tako, da podpuno bude iskl jučena mogućnost , da cijela ophodn ja istodobno padne u protivničku va t ru .

Pobunjenici kada vide, da svu momčad ne mogu pod j edanpu t stavit i pod va t ru , obično je neće ni o tvarat i .

Ophodnje . . . pravilnim vremenskim razmacima — nikada u isto doba i uvjek raznim putevima, j e r će samo t ako izbjeći protiv-ničkim zas jedama.

. . . prikaz jedne ophodnje u k r e t a n j u vidi se iz slijedeće sl ike:

k •

100—200 • Ćelce

Vođa ophodnje Jezgro ophodnje

• •

50—100 Pobočje

do 200 Začelce

398

34. — Zasjede se pos tavl ja ju u okolici posadnih mjes ta i polo-ža ja na mjes t ima prolaza pobunjenika, na putevima kojima se snab-d jeva ju i saobraćaju sa svojim jatacima i sumišljenicima.

Zadaća je zasjeda, da pobunjenicima s tvara ju iznenađenja, da u vezi sa radom ophodnja (toč. 33.) stvore nesigurnost k re tan ja pobunjenika na zemljištu, da ih vatrenim prepadima uništavaju, a kada je moguće i žive hva ta ju i da im onemoguće snabdjevanje po-moću ja taka .

Pos tav l jan je zasjeda je t a j n a zapoviednika posade ili odgo-varajućeg četnog zapoviednika.

Podatke o mjest ima na kojima t reba postaviti zasjede prikuplja zapoviednik posade odnosno četni zapoviednik savjesnim ustrojava-njem službe po odredbama točke 8 i 9.

Mjesto zasjede mora biti prikriveno, no mora omogućiti dobru i sigurnu upotrebu vatre.

Jačinu i mjes to zasjede određuje zapoviednik posade odnosno četni zapoviednik prema prilikama na licu mjesta . Jačina zasjeda mogu biti između 10—20. l judi sa s t rojopuškama (ručnim s t ro j -nicama).

. Mjesta zasjeda nisu stalna već ih uvjek mjen ja t i . Za vrieme čekanja u zasjedi zabranjen je svaki razgovor, pu-

šenje, udal javanje i slično. Vatra se otvara iznenadno i istodobno cjelokupnim oružjem

zasjede, na znak, prvi hitac ili zapoviedku zapoviednika zasjede. U pogledu pos tavl jan ja i rada zasjeda korisna je su radn ja

s oružništvom, je r isto poznaje mjesne prilike i običaje. 35. — Za borbu protiv pobunjenika, zapoviednik posade može

u sporazumu s oružničkim zapoviednikom upućivati u okolinu po-sadnog mjes t a krs ta rske vodove.

U tome se pridržavati načela izloženih u toč. 39—56. 36. — Za stalnu službu osiguranja upotrebljavati na jman je

snage. Veći dio ostaviti u pričuvi, i upotrebljavati za ophodnje, za-sjede i krs tarske vodove. Momčad određivati u službu racionalno i štedljivo, tako da ostane dovoljno vremena, za odmor i nastavu.

»

IV.

Pothvati protivu pobunjenika.

37. — Zadače i konačni cilj svih pothvata protiv pobunjenika je njihovo uništenje.

Smišljenim podhvatima manj ih i većih vlastitih jedinica, pri-mjenom načina i sredstava kojima se služe i pobunjenici, mora se na zemljištu stvoriti nesigurnost k re t an ja i rada, pobunjenika, raspršt i t i ih u manje skupine i konačno uništiti.

399

38. — Kao ishodišta i uporišta svih pothvatima služe stalne i privremene posade u važnijim mjest ima i duž saobraćajnih pravaca, koje posade u određenom djelokrugu razvi ja ju svoju djelatnost u duhu odredaba točke 29—36.

39. — Za pothvate protiv pobunjenika upotrebl javaju krs tar -ski vodovi (satnije, bojne) ili postrojbe domobranstva.

40. — Zadaća krs tarskih vodova je da krs tarenjem po zemlji-š tu uniš tavaju i hva ta ju pobunjenike i njihove logore, da ih ugro-žavaju svagdje i na svakom mjes tu i onemoguće im opstanak.

Krstarski vodovi, kao i pobunjenici, mora ju biti svagdje i nigdje. 41. — Radom krstarskih vodova rukovode područni oružnički

zapoviednici u sporazumu sa zapoviednicima posada na njihovom području.

42. — Krstarski vodovi pos t ro java ju se od oružništva i domo-brana. Na jednog oružnika određuje se načelno 2—3. domobrana.

Ukupna jačina krs tarskog voda iznosi 30—40 momaka. Unuta rn ja podjela voda vrši se po vježbovniku za domobransko

pješačtvo. 43. — Krstarskim vodovima zapoviedaju, oružnički častnici i

dočastnlci. Ličnost zapoviednika krs tarskog voda od presudne je važnosti

za uspjeh voda. Zapoviednik mora biti čvrstog značaja, odlučan, odvažan i

smion. 44. — Oprema krstarskih vodova: svaki momak naoružan

puškom ili ručnom strojnicom a ako je moguće i samokresom i sa 2—3 bombe. Sa sobom još nosi torbicu za kruh čuturu i pribor za umivanje. Vod ima 3—4 strojopuške (na svaki r o j po jednu) .

Vod se još oprema dalekozorima raketama, znakovnim samo-kresima, s nabojima i dimnim bombama.

45. — Temelj za uspjeh krs tarskih vodova čini dobro provedena obavješ ta jna služba, izviđanje i postupci u duhu točke 8.—12.

46. — Prema prikupljenim podatcima i s tan ju na licu mjes ta određuju se posebni zadatci i pravci k re tan ja krstarskim vodovima.

47. — Krstarski vodovi kreću se bez većih zadržavanja tako da se na svakom mjestu pojave iznenada.

Izbjegavati k re tan je u običajenim putevima i pravcima, već se kretat i uporedno s istima preko izvisina. Na t a j način izbjeći će se da krs tarski vodovi padnu u zasjedu pobunjenika.

Kretanje se vrši u razvitim (rastresi t im) postrojima (malim razređenim skupinama) sa ciljem da cijeli vod istodobho ne dođe u nenadanu vat ru .

Za vrieme k re tan ja vod se osigurava ophodnjama sa sviju s t rana.

Ove ophodnje imaju i zadatak izviđanja.

400

48. — U slučaju nailaska na pobunjenike, vod u potrebnom s tupnju razvija za borbu.

Izbjegavati napada j na pobunjenike sa čelne s t rane već uvijek koristiti obuhvatne i obilazne pokrete, te će se tako smanj i t i i vlastiti gubitci.

49. — Uzvratne mjere (represali je) protivu okolnog stanov-ništva, krs tarski vodovi mogu vršiti samo po zapoviedi svojih pred-postavljenih.

50. — Na prenoćištu, krs tarski vodovi se osiguravaju po po-znat 'm načelima.

Korisno je noću postaviti vlastite zasjede. Za prenoćišta t reba izabrati mjes t a na uzvisinama i uopće

mjesta , koja se lahko brane i gdje nisu mogući prepadi pobunjenika. Kad je pri slabom vrijemenu potrebno potražiti zaklona u ku-

ćama birat i samo odvojene zaseoke, u koje upasti u prvi mrak, ne-dozvoljavajući mještanima da napuste svoja ognjišta.

51. — Prehrana krs tarskih vodova vrši se načelno na zemljištu ;z mjestnih sredstava — kupovinom, zbog čega se momčadi iz sastava voda izdaju novčani obroci.

Ako mjesne prilike nalažu može se iznimno izdati suha hrana. 52. — Ako prilike na dotičnom području zahti jevaju mogu sp

za veće podhvate postroj i t i : Krstarske satnije ili krstarske bojne. Krstarske satni je ili bojne d je lu ju u duhu načela izloženih za

krs tarske vodove. 53. — Krstarske satnije sastava u 2—4 krs ta rska voda. Satni jama se mogu pridati bacački, pješački i brdski topovi, 54. — Krstarske bojne s as tava : 2—3 krs tarske satnije. Bojni se pr idaju bacači a eventualno i topničtvo. 55. — Za veće podhvate upo t reb [ l j a ]va ju se postrojbe domo-

branstva, kojima se da je zadaća da slome jaće odpore pobunjenika i unište njihove logore.

Na podpun uspjeh pojedinih pothvata može se računati samo onda, ako se pobunjenici podpuno opkole.

Osigurati t reba jednovremen napada j sa više s t rana, da bi se izbjeglo p o č e . . . potraživanje pojedinih djelova oružane sile ili spri-ječilo pobunjenicima da umaknu kroz praznine našeg borbenog položaja.

56. — Istodobno s domobranstvom upotrebl javaju se i krs tar-ski vodovi (satnije, bojne) .

Pojedinim podhvatima zapovieda na j s ta r i j i domobranski zapo-viednik, čijem se stožeru pr idaju oružnički častnici.

57. — Svakom podhvatu Domobranstva mora predhoditi sa-vjestno ustrojeno izviđanje.

26 Zbornik tom V, knj. 2 401

Za ovo koriste se načini i sredstva napred pomenuti a naročito uhode i posebno u tu svrhu izaslate ophodnje.

Naročita je zadaća ovih ophodnja, da ustanove slaba mjes ta pobunjenika, preko kojih će se naj lakše prodrijet i do glavnih točaka odpora i logora.

58. — Postrojbe u pokretu na pobunjenoj prostori j i mora ju se osigurati sa sviju strana.

Osiguranje izvesti slabim no brojnim ophodnjama, koje se među-sobno mogu pomagati .

Za osiguranje mogu se koristiti i krs tarski vodovi. 59. — Post ro jba se kreće u takovom pored ke., iz kojeg se sva-

kog t renutka može razviti za borbu u svakom pravcu. Izbjegavati skupljene i k re ta t i se u razvitim postrojima (vidi

toč. 47.). Kad je moguće kre ta t i se izvan uobičajenih puteva, a uzvisine

duž puta predstavl ja ju obavezan pravac k re t an ja za osiguravajuće djelove.

Poredak u k re tan ju mora biti takav, da se protivnik uvijek mora dvoumiti na koji njegov dio da otvori vatru.

60. — Kad se naiđe na ozbiljan otpor, zadaća je osiguravajućih djelova (Ophodnja) , da uspostave podpun dodir s protivnikom, da ustanove njegov položaj, jačinu i slaba mjes ta u rasporedu.

Po tom se postrojba razvija za borbu i prelazi u napadaj. 61. — Načelo, protivnika napadat i s najnužnij im snagama, a

jaće snage upotrebiti za bočno i obilazno djelovanje. 62. — Teško pješačko oružje i topništvo štiti razvoj za borbu i

potpomaže napada j . 63. — Najstariji zapoviednik ne smije ni jednog t renutka ostati

bez pričuve, sa kojom će spriječiti svako iznenađenje a koja su u četničkom ra tovanju vrlo česta.

64. — Kad se protivnik razbije upućuju se krstarski vodovi (satnije, bojne) , napred sa zadaćom progona i dal jeg uniš tavanja pobunjenika.

Zbog toga će često krs tarski vodovi (satnije, bojne) u prvom trenutku biti u pričuvi.

65. — Ako na raspolaganju s toje veće snage, onda se njihovim temeljnim rasporedom zaokružuje pobunjeno područje i potom podu-zimaju koncentrični pokreti, koj ima se obruć sve više steže, dok se pobunjenici podpuno ne opkole i ne unište.

66. — Borna kola upotrebl javaju se u borbi po poznatim na-čelima. Ona rade uviek u uskoj suradnj i s pješačtvom, koje je dužno da ih zaštićuje va t rom od bliskih prepada četnika.

Koristno se mogu upotriebiti za osiguranje i izviđanje u surad-n j i s djelovima po toč. 58 i za p ra tn ju t ranspor ta .

402

V.

Upotreba topništva:

67. — Strijeljačkim satnijama sa samostalnim zadatkom može se pridati po jedan brdski top, iznimno dva.

Bojnama i većim postrojbama pridaje se topničtvo srazmjerne jačine (brdski topovi i haubice).

Jačina pridatog topničtva ne smije suviše smanjiti pokretljivost postrojbe, a jačina postrojbe ne smije dovesti u pitanje sigurnost topničtva. —

68. — Za vrijeme kretanja mjesto topničtva biti će redovito u sred'.ni postrojbe.

69. — Topničtvo otvara vatru po zapoviedi četnog zapovied-nika. Isto mora biti brzo i nenadno, te zato ne gubiti mnogo vriemena na izbor položaja i pripremu gađanja .

70. — Najuspješnije je izravno gađanje sa malih daljina. 71. — Četni zapoviednik dužan je s tara t i se za osiguranje

topničtva. — Osiguranje načelno postići zgodnim rasporedom vlastitog pje-

šačtva, a kada to nije moguće obavezno je pridavanje topništvu pje-šačkih djelova sa zadatkom osiguranja.

Za osiguranje pridaju se uviek cijele jedinice, (u svom postroj-benom sastavu) i sa svojim zapoviednikom (voda, sa tn i je) .

Osim prednjeg topnici mora ju biti uviek spremni da se bliskom borbom karabinom i bombom brani od četničkih nas r t a j a .

72. — Ako nastupi slučaj, da se topničtvo ne može pravodobno izvući iz borbe, dužnost je topničkih zapoviednika, da topove unište ili barem onesposobe, a stri jelj ivo da unište.

U takvim prilikama dužnost je pješačtva, da is t ra je na svome mjestu, dok uništenje topničke tvorine ne bude završeno.

VI.

Osiguranje — preselica — prenosa (transporta):

73. — Osiguranje preselica (prevoz četa, dovoz hrane, stri je-Ijiva i inih potreba) postiže se:

— postavl janjem stalnih posada duž saobraćajnih pravaca. — krs ta renjem manj ih jedinica duž saobraćajnih pravaca i

postavl janjem zasjeda, — pra tnjom. Za svaku preselicu vriedi načelo, da mora stići u mjesto

odredišta. 74. — Postavl janje stalnih posada određuje zapoviednik, koji

rukovodi podhvatima na dotičnom području.

26' 403

Svaka posada dobija zadatak, kojim se određuje područje dio saobraćajnog pravca — za čiju sigurnost je odgovorna.

Osiguranje se ne mora postaviti na samom putu, već je važno, da se drže okolni visovi, sa kojih se pruža dobra preglednost, sa kojih se može otvoriti snažna va t ra i koji nisu izloženi prepadima.

Posade se u tvrđu ju . Posade održavaju međusobnu vezu brzoglasom i z n a k . . . nim

sredstvima. 75. — Iz sastava posada određuju se manje jedinice ( jačina

zavisi od jačine posade i prilika na licu mjes ta) radi krstarenja duž puta.

Zadatak je ovih jedinica da iz međuprostora (između stalnih posada) p ro t j e ra ju manje skupine pobunjenika, da im sprieče pribli-žavanje putu, oštečivanje puta, brzoglasnih brzojavnih pruga.

Naroč.to je važno, da se k r s ta ren je vrši ü vremenu prolaska naših preselica.

Vrlo je-korisno postavljat i po danu i po noći zasjede duž puta poglavito na mjest ima, na kojima pobunjenici prelaze put.

76. — Za svaku preselicu kojom se prevozi hrana, strelj ivo i si. određuje se pratnja.

77. — Preselica treba biti š to jaća. Jedan, dva ili t r i samo-voza lako mogu postat i žrtve prepada. Zato je bolje određivati jaće preselice, kojima se zbog većeg broja vozila može pridati jaća p ra tn ja .

78. — Za pratnju određivati uviek cijele jedinice, (vod, polu-satni ju, sa tni ju) sa svim njihovim naoružanjem, starješinskim oso-bljem i pod zapoviedničtvom njihovih stalnih zapoviednika. Isti je istodobno zapoviednik preselice.

79. — Postrojba određena za p ra tn ju mora se vježbati i mora biti izvježbati za ovaj zadatak.

Svakom djelu p o s t r o j b e . . . roju, vodu unapried prije odlaska), određuje se zadatak na pr. Obranu čela, lijevog boka . . . i t. d. pa se prema tome p ra tn j a i p r e v . . . roj , koji ima zadatak odbrane čela preselice, prevozi se na p r v i m . . . i vod sa ovakovim zadatkom pre-vozi se na prva 2—3 samovoza; . . . odbranu boka prevoze sa sred-njim kolima i t. d.

Zapoviednik preselice nalazi se iza djela, koji . . . čelo preselice. 80. — U sastav pra tn je mogu se odrediti i pioniri zadatkom

popravl janja puta i skidanja zapreka pioniri nose sa sobom svoje oruđe, tvorivo, za popravl janje puta, mostova i t. d.

81. — Borna kola povoljna su za praćenje preselica. Određuje se 3—4 borna kola.

U tom slučaju borna kola kreću na čelu preselice. N a j m a n j i odmak i među kola odgovara dvos t rukoj veličini mrtvog kuta, a na j -veći toliki, da se kola međusobno vide. Jedna kola su u sredini, a jedna na začelju.

404

82. — Pr i je odlaska preselice obavještavaju Se . . . njenog prolaska stalne posade na putu, koje pojačavaju . . . određuju krsta-renje duž puta (vidi toč. 75).

Obavještavanje mora s« izvršiti na takav način i takvim sred-stvom, da bude isključena svaka mogućnost da to doznaju pobunjenici.

83. — V rijeme odlaska preselice mora ostati u najvećoj tajnosti. Odlazak ne određivati u isti sa t već to mijenjat i . Pripreme za odlazak početi t a jno iznenadno samo sa onoliko

vri jemena prije odlaska, koliko je potrebno da se uredno svrše. Ni jedna preselica (transport) ne smije krenuti na put, dok

njena pratnja po zapoviedn ku preselice nije uvježbana u postupku na slučaj pobunjeničkog prepada.

84. — Brzina vožnje samovozne preselice ravna se prema stup-nju, vidljivosti i s t an ju puta i može iznositi 20—40 kim. na sat. Brzinu određuju prva kola, koja će prema potrebi i smanji t i brzinu ako neka kola zastanu. Vozare upozoravaju spojnici.

Noću načelno ne upućivati samovoze nesigurnim pravcima. 85. — Za održavanje veze između vozila za vrijeme kre tan ja

određuju se po 4. spojnika na svakom vozilu. Dvojica za vezu s pred-njim vozilom a dvojica s pozadnjim.

Ovo je potrebno da bi se održala uskupnost preselice ako je sastavl jena iz teretnih samovoza.

86. — Na otvorenom zemljištu preselica vozi određenom brzi-nom. Važno je da se održe razmaci između vozila, zašto su odgovorni spojnici.

Načelno odmah između vozila: na jman j i da ne mogu dva vozila pasti pod isti vatreni snop; najveći da postoji veza okom, sluhom ili bar osjećajem između vozara vozila.

87. — Pošumljene krajeve, mjes ta gd je je preglednost slaba, t jesnaca ili si. preselica prelazi najvećom brzinom koja dozvoljava sigurnost vožnje i izvježbanost vozara.

88. — Pred mjest ima, koja pobunjenicima pružaju mogućnost prepada, preselica se zaustavlja, p ra tn j a je okružuje te se ophodnja brzo prokrs tar i zemljište uzduž puta i okolni visovi. Za vrieme ovog rada preselica se brzinom od 4—5 kilometara pod zaštitom pra tn je polako kre[će] napried.

Osobito t reba biti oprezan pri nailasku na okuku ko[ ja ] su pogodna i mjes ta pobunjenicima za izvršenje prepada.

v Kada se ova mjes ta prođu, nas tavl ja se vožnja redovitom brzinom.

89. — Kada se preselica iz bilo kojih razloga mora : s [ t a t ] i na putu zauzima unaprijed izvježbani način automatski položaj za od-b ra [nu ] . Okolni visovi posjedaju se ophodnjama i vrebalicama.

U slučaju kvara na jednom od vozila u prvom redu dati da se vozilo popravi, pa ako ne može onda ga uzeti u teglenje. Napuštanje

405

vozila jeste k r a j n j e sredstvo. Vozila uzeta u teglenje t reba osloboditi t e r e t a ba r glavnini djelom. Na vozilo ko je tegli ne smije se s t av l j a t i n ikakav dodatak tova ra iz i spražnjenog vozila.

90. — Za s luča j prepada na preselicu, ne mogu se propisat i s ta lna pravila, no m o g u . s e dodat i ove smjern ice :

a. — ako preselica bude prepadnuta s labi jom va t rom, a sva su vozila sposobna za pokre t vožn ja se nas t av l j a p o v e č a n o m brzinom.

Ako ma i jedno vozilo bude onesposobljeno, preselica se za-us t av l j a i p r a t n j a postupa po toč. 89.

Dal jni pos tupak određuje zapoviednik preselice p rema s t an ju na licu mjes t a .

b. — Ako preselica naiđe na bar ikadu, razrušen put ili upadne u snažnu v a t r u pobunjeničkih zasjeda zaus tav l ja se. Vozila o s t a ju na propisanim odmacima ili se po mogućnost i dovode u najbliži za-klon (netučen p ros to r ) .

P r a t n j a na jvećom brzinom iskače iz kola zauzima položaj uz put a pojedinci mogu osta t i u kolima koristeći is ta kao zaklon — sve prema ran i je us tanovl jenom planu.

Pr ima se borba i va t r a se uzvraća tek po zapoviedi zapovied-nika preselice, pa onda snažno i usredotočeno.

Za p r a t n j u vriedi načelo, da pobunjenike razbije i nas tav i put . Ako u toku borbe neko vozilo bude oštećeno i može se spasit i ,

t ada se tovar dje l i na ostala vozila, a nesposobljeno uniš tava. Ako je onesposobljen veći b r o j vozila, un iš tava se i t e re t koj i

se ne može da l je prenosit i . Uopće pobunjenicima niš ta ne smije past i u ruke, već se sve

š to se ne može spasi t i mora uništ i t i . Odluke po ovom donosi i pos tupak određuje zapoviednik pre-

selice. 91. — Preselica sas tav l jena od konjskih kola os igurava se

p r a t n j o m sa svi ju s t r ana . P r a t n j a se kreće uporedo s kolima. Uostalom važe načela u napried izloženo. 92. — Četa ko ja se prevozi samovozima, os igurava se sama

po načelima, ko ja vriede za motor iz i rane čete.

VII.

ZAKLJUČAK:

P r e d n j e smjernice ima ju da služe kao putokaz svim zapoviedni-cima u izvršenju povjerenih im zadaća.

Uspjeh pr imjene izloženih smjern ica zavisiti će od pobuda samih zapoviednika, ko j i m o r a j u imat i pred očima, da s neizvježba-nim vlast i t im če tama neće postići, pozitivne rezultate , već će sebe i

406

svoje čete izložiti nepotrebnim gubitcima. Zbog toga svi zapoviednici pocev od zapovjednika samostalnih straža, pa do zapoviednika pu-kovnije moraju iskoristiti svako slobodno vrieme za vježbanje i disci-pliniranje svojih straža odnosno četa.

Domobrane treba uvjeriti da samo odlučnost, hladnokrvnost i dobrociljanje dovode do pobjede, a zabijanje glave u zemlju, pucanj u zrak i bježanje do gubitaka i žrtava.

Sa ovim naputkom upoznati podpuno sve s tar ješ ine , izdati po-t rebne upute za n jegovu upot rebu i najniž im s t a r j e š inama i ove češće kontrol i rat i .

General-poručnik La.\a v. r .

Dos tav l jam predn je na znan j e i upot rebu. —

Zapoviednik, p. pukovnik Šolc

BR. 145

IZVJEŠTAJ VRHOVNOG ORUŽNICKOG ZAPOVJEDNIŠTVA U ZAGREBU OD 18 PROSINCA 1941 GOD. O BORBAMA PROTIV

PARTIZANA U OKOLICI BJELOV ARA I VELJUNA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VRHOVNO

ORUZNICKO ZAPOVJEDNICTVO J. S. B r o j 6372

U Zagrebu, dne 18. prosinca 1941.

P redmet : četničko-komunis-t ička akci ja , izvješće

1. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA »PREDSJEDNlCTVO O«

2. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (GLAVNI STOŽER)

3. RAVNATELJSTVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST

Na 17. prosinca 1941. u 15 h. 30 u selu P rn javoru , obćine Pre-davec, ko ta ra Bjelovar, u šumi »Jelevine« od s t rane 5—6 komunista o tvorena je puščana v a t r a na oružničku ophodn ju od 5 l judi sa oruž-ničke pos ta je Kapela.

40 7

1. domobran teško r a n j e n i dovezen u bolnicu Bjelovar , a jedan lakše u ruku. Iz Bjelovara upućen odred od 35 domobrana i u s t a ša sa jednim poručnikom radi d a l j n j e akcije.1

Dne 16. ovog mjeseca u selu Lapovcu, obćine Vel jun, poručnik Miroslav Reljić sa 30 domobrana napadnu t od četnika2 puščanom va t rom. Napad odbijen. Selo Lapovac spaljeno. Oružnik Laza r Skoko nestao.

Dne 16. ov. mjeseca na području pos ta je M e č e n č a n i, na mje-s tu zvanom Trešn ja , u sukobu sa četnicima, nes ta la su 3 pokusna oružnika i jedan domobran. 3

Dne 16. ovog mjeseca u 19 h. komunist ička banda sas to jeća se iz Mar i j ana Vitanovića, iz Vojakovca, ko ta ra Koprivnica, Dević Mi-lovana iz Branike, k o t a r a Koprivnica, i još jedno nepoznato lice, pod vidom oružnika došli su kod kuće lugara Josipa Katal inića, iz Lepa-vine, i odnieli mu jednu vojničku pušku sa 11 naboja , a zat im otišli prema Velikoj Bransko j , k o t a r a Koprivnica.

Dne 16. prosinca ove godine, oko 10 h. odvedene su od svojih kuća po četničko-komunist ičkoj bandi sliedeće osobe: Nikola Ma-rašić, Ivan Kral j ić , Jos ip Brožičević, Ivan Antonić, Vicko Brožičević, P e t a r Antonić, Josip Car, Antonić Josip, svi iz obćine Bribir , Ju rač ić Josip, iz sela Vajske , obćine Ledenica. Svi odvedeni su u dobi od 20—27 godina.

Podnašam gorn je izvješće. Pot rebne m j e r e za h v a t a n j e bandi ta poduzete.

Zapovjednik, gene ra l : (Mizler)

19. XII. Očev. Mizler

1 Napad su izvršili borci Kalničkog odreda. 5 Napad su izvršili borci iz Kordunaškog NOP odreda. ' Napad su izvršili borci Prvog bataljona Kordunaškog NOP

odreda.

408

Fotokopija dokumenta br. 146

BR. 146

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ORUŽNIČKOG KRILA U OGU-LINU OD 19 PROSINCA 1941 GOD. O DIVERZIJI PARTIZANA

NA PRUZI FUZINE—LOKVE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIŠTVO

2. PJEŠAČKE DIVIZIJE

B r o j 900

U Bihaću, dne 24. prosinca 1941.

Predmet: izvještaj o doga-đajima dostavlja. —

ZAPOVJEDNIČTVU I. DOMOBRANSKOG ZBORA. —

Zapovjedničtvo oružničkog kri la Ogulin sa br . 8370 i 8137 od 19. prosinca 1941 godine, dostavilo je sliedeći i zv j e š t a j :

»Dne 4. prosinca 1941 godine, četnici-komunisti u 23 sata , ba-cili su jednu bombu kroz prozor nu željezničku s t r aža ru u Lat inu br . 11, opčine Plaški, k o t a r a Ogulin. Uslied eksplozije, ubijeni su 2 t a l i j anska vojnika, 3 teže r an j ena , a željeznički s t r aža r sa navedene s t r aža re Pavl j ić Mijo, rodom iz Vojnovca, opčine Josip Dol, ko t a ra Ogulin, teško je ran jen . 1

Četnici-komunisti nisu se upusti l i sa Tal i janskim vojnicima u nikakvu d rugu borbu nego š to su bacili bombu u pros tor i je s t ražare , već su po, izvršenom dje lu pobjegli .

Nakon navedene eksplozije došlo je iz P laškoga više Tal i jan-skih vojnika u pomoć, koj i su po selu La t in vršili i s t ragu. Tom pri-likom, Tal i janski vojnici, ubili su s e l j aka Kovačevića Manu iz Lat ina i zapalili mu sen jak . Izgoreli s en jak vriedi oko 10.000 kuna .

Ubijeni Tal i janski vojnici kao i Kovačević, dne 6. prosinca 1941 godine, po Tal i janskim vlast ima u P la škom sahran jen i su, a ranjenici o tpremljeni u bolnicu u Ogulin.

Dne 5. prosinca 1941 godine u 20 sat i na željezničkoj pruzi iz-među Fužina i Lokava na km. 601 pod te re tn im vlakom koj i je vozio od Sušaka , nas t a l a je eksplozija od podmetnutog paklenog s t ro j a .

Tom prilikom iskočila je jedna t račnica, a d ruga tračnica je bila prekinuta . Uslied toga iskočila su 3 vagona i p redn j i dio s t ro j a iz t račnica. '

Državi je t ime pričinjena š t e t a od oko 3000 kuna . L judsk ih ž r tava n i je bilo.

100 m e t a r a od m j e s t a eksplozije ta l i janski vojnici, pronašli su drugi pakleni s t r o j koj i n i je eksplodirao jer su is toga pr i je otstranilL

1 Bombu su ubacili partizani iz Plaščanskog odreda.

411

Navedeni pakleni s t ro j , Tal i janski vojnici predali su svom zapovjed-ničtvu.

Kao počinitelji ovog d je l a su komunist i koj i se svaki dan sve više ističu na područ ju pos ta je Fužine.«2

Predn j i se i zv ješ t a j dcs tav l j a rad i znanja .

Zapovjednik u. z. Pukovnik (Walzl)

Walzl

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (GLAVNI STOŽER). —

Dostavl jam predn je s molbom na uvid. Zapovjednik, general

(Rumler ) Rumler

BR. 147

IZVJEŠTAJ KOTARSKE OBLASTI NOVI OD 19 PROSINCA 1941 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA TALIJANSKI VOJNI ODRED

U BREZAMA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA OBCE UPRAVNO POVJERENlCTVO

KOD DRUGE ARMATE TALIJANSKE VOJSKE

Sušak, dne 23. prosinca 1941. B r o j : Pov. 4693 1941.

P r edme t : "Napad četnika komunis ta na ta l i j ansk i vojni odred u Brezama.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA. ZAGREB MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, ZAGREB URED POGLAVNIKA, ZAGREB URED VOJSKOVOĐE. ZAGREB POSLANSTVO NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE. RIM

Kota r ska oblas t Novi nam šal je ovo izvješče od 19. XII. 1941., b r o j 455-1941.,

»Dana 17. o. m j . p r i j e podne napal i su četnici-komunisti na tali-j ansk i vojni odred, koj i je smješ t en u pa r zgrada p o k r a j pilane u

1 Diverziju su izvršili partizani iz bataljona »Matija Gubec«. Vidi dok. br. 69, gdje je ova akcija navedena pcd datumom 6. XII.

412

Brezama, čiji je vlasnik t a l i j ansk i državl janin Bertolet t i . Četnici-komunist i zauzeli su položaj na obroncima okolnih b rda i otvorili v a t r u iz s t ro jn ih pušaka na zgradu, u k o j o j su bili smješ teni ta l i jan-ski časnici. Nakon oduže pal jbe iz s t r o jn ih pušaka pres ta l i su sa va t rom i počeli zvat i vojnike nek se p r e d a j u i bace oružje, pa da im se ne će niš ta dogoditi . Dakako da vojnici ni jesu se odazvali tome pozivu, nego su iz pušaka, koli s t ro jn ih toli običnih, uzvraćali i da l j e va t ru . Povodom tog o k r š a j a ubi jen je j edan ta l i janski narednik a jedan častnik teško je r a n j e n kuglom u t rbuh , t a j je častnik odvežen u ta l i jansku vojnu bolnicu u Crikvenici i t amo operiran, no s t an j e is tog je teško. Ranjen ih je tom zgodom bilo petorica ta l i janskih voj-nika, ali posve lako. Sa s t r a n e bandi ta za jednog se znade pozitivno, da je ubijen, a v je ro ja tno , da je još j edan ubijen ili ba rem vrlo teško r a n j e n ; bandi t i su svog mr tvaca kao i r an jen ika odstranili .1 Ovo sam saznao od zapovjednič tva ovomjesene ta l i janske vojne posade. Nadodajem, da je dana 19. o. m j . bio sprovod palog ta l i janskog narednika i to u Novom, kome su sprovodu prisustvovali predstav-nici državnih i samoupravnih ureda sa osobljem, te priličan b r o j mješ tana . I s tog dana 17. o. m j . nakon š to je svršio o k r š a j u Brezama četiri nepoznata četnika komunis ta došli su u kuću Butković Antona, lugara državne šumar i je , ko ja je uda l j ena od pilane Breze od po prilici 1 km, te is toga svezali u lance, a s n j ime i Ivana Piškulića luga ra z. z. Novi koj i je t a m o bio za vr i jeme navedenog okrša ja . Obojica su sprovedeni i za n j ihovu se sudbinu n iš ta da l je nezna.«

Dos tav l ja se znan j a radi . —

Za dom — Spreman! Opće Upravni Povje ren ik :

Potpis neči tak (M. P.)

' Napad je izvršila jedna četa Prvog bataljona »Marko Trbović« potpomognuta borcima Bribirske i Sušačke čete. Prema podacima sa kojima je raspolagao štab Primorsko-goranskog NOP odreda poginula su dva talijanska oficira, jedan narednik i tri vojnika.

413

BR. 1 4 8

TELEFONSKI IZVJEŠTAJ OD 22 PROSINCA 1941 GOD. O BOK-BA3IA PROTIV PARTIZANA U OKOLICI VOJNICA

KARLOVAC 18.20 sat i

Pukovnik Paić iz Kar lovca javio je sl i jedeće:

1. — Vojnić nema veze sa Karlovcem od 10/XII, j e r su b. b. linije prekinute , isto t ako i cesta i željeznički promet . 1

2. — Već 4 dana n e m a j u d rugu h ranu osim grisa. 3. — 20 / XII zauzeta je od četnika želj. pos t a j a Voj-

nić, a 21/XII želj. p o s t a j a Ut in ja . P o s t a j n e s t raže u ovim s tanicama savladane su poslie k r a t k o g odpora, razoružane i zarobljene.2

4. — Škola u Vojišnici u k o j o j se nalazi oko 50 domobrana obkoljena je. Do sada, ova je posada v je ro-j a t n o već i zarobl jena. 3

5. — Samo mje s to Vojnić isto je obkoljeno.4 Napad četnika se očekuje svakog t r e n u t k a (Pr i odlazku teklića, čula se već pucn j ava ) .

Osim iznijetoga, teklić ( j edan oružnik u g rađanskom odielu) izjavio je još i sliedeće:

— da je pri p rob i j an ju za Karlovac, među četnicima, video jednog višeg čas tn ika čina divizijskog generala.5

— da je uzput bio zaus tavl jen na 7—8 mjes t a , pre-gledan, izgrđen, udaren kundakom, ali da su ga ipak propustil i .

— da je na dužini od 12 km prekinuta b. b. l inija, da su mostovi na putu razrušeni , a sama cesta na mnogo mje s t a prekopana u širini od 4—5 m. Svaki p romet cestom je izkl jučen! Niti kolima, kamo li motornim sredstvima.

— da posada Vojnića broj i 1 sa tn i ju sa 4 s t rojnice . — da su odmetnici došli iz Pe t rove Gore.

1 Ove diverzije izvršili su partizani odreda Loskunja. 2 Željezničke stanice Vojnić i Utinja zauzeli su partizani Četvrtog

bataljona NOP odreda Korduna i Banije. Vidi dok. br. 91. 3- ' Ove domobranske posade opsjedali su partizani Prvog bata-

ljona NOP odreda Korduna i Banije. Vidi dok. br. 91 i 152. 5 Na ovom terenu nije se nalazio nikakav oficir čina divizijskog

generala.

414

Pukovnik Paić izvjestio je pored toga da on ne raz-polaže više nikakvim snagama . Š t r a funsk i vod0 uputio je u pravcu želj. pos ta je Ut in ja , radi razviđanja , no isti je s t igao samo do želj. pos ta j e Skakavci, gd je je ostao kao pričuva, je r je tu već saznao o padu Ut inje .

Pr ie pola s a t a pukovnik Paić je bio kod zapovjed-nika Tal i janske vojske u Karlovcu i zamolio ga da pre-duzme ma kakvu akci ju radi oslobođenja posade Vojnića i Vojišnice. Odgovoreno mu je da bi se možda uputi la u pomoć t a l i j anska posada iz Vrgin Mosta, međutim da to ni je s igurno i da će ga se obaviestit i tek su t ra .

Pukovnik Paić pr ima svakog t r enu tka molbe od raznih oružničkih p o s t a j a (Vukmanić, Generalski Stol) za po jačan je u l juds tvu i oružju, zbog opasne si tuacije. Svim ovim molbama ne može više izaći u susret , j e r nema niš ta .

Moli snabdievanje Vojnića, K r n j a k a , Krv . B laga ja i Vel juna zrakoplovom.

Primio bojnik Bestall

BR. 149

TELEFONSKI IZVJEŠTAJ VELIKOG ŽUPANA U OMIŠU OD 22 PROSINCA 1941 GOD. O NAPADU PARTIZANA NA ŽANDAR-

MERIJSKU STANICU PANJ

Zagreb 15.35

Minis tars tvo u n u t a r n j i h poslova dostavl ja slijedeće b rzo javke :

Omiš 22. XII. — Dne 21. o. mj . u 3 s a t a poslije podne, oko 200 pobunjenika 1 napalo je novo uspostavl jenu oruž-ničku pos ta ju P a n j , 9 km udal jeno od S in ja u pravcu Vrlike. '

U borbi poginula su 2 oružnika a 4 domobrana su r an jena , koj i su došli u Sinj .

Za 11 domobrana nezna se ništa a s igurno su odve-deni po pobunjenicima.

8 Kazneni vod 1 Napad su izvršili partizani Sinjskog odreda u jačini do 70 boraca.

415

Pobunjenic i su odnjel i mašinsku pušku i više običnih pušaka iz oružničke pos t a j e sa svom spremom.

Jedan pobunjenik poginuo je a jedan r an jen . Iz S in ja su upučeni oružnici i t a l i j anska vojska u

pomoć. P o t a n j i i zv i ješ ta j dostavi t će se nakon is t rage.

Vel. župan Luetić br . pov. 9 0 4 4 1

BR, 150

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA DRUGE PJEŠAČKE PUKOVNIJE OD 23 PROSINCA 1941 GOD. O BORBAMA PROTIV PARTIZANA

KOD JASENKA

GORSKI KOTAR 11—13. XII . 1941 godine NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

ZAPOVJEDNIŠTVO 2. PJEŠAČKE DIVIZIJE

B r o j 1337/ taj .

U Bihaću, dne 23 prosinca 1941 TAJNO

P r e d m e t : i zv ješ t a j o događa j ima u Jasenku . —

Z A P O V J E D N I K U DOMOBRANSKOG ZBORA

Dne 11. prosinca ove godine u 15 sati , izvješten sam brzo-glasno od oružničke pos ta je Mrkopal j , da je došao u civilnom odjelu jedan domobran da izvijest i : da je u toku prošle noći l O ' l l došlo u Jasenku do pucnjave, a potom da je zapovjednik Radej , dobio pismo u kojem mu četnici komunist i1 z a h t j e v a j u da, ili, pređe sa posadom na n j ihovu s t ranu , ili da polože oružje, pošto su od s t rane četnika-komunis ta opkoljeni. Ova je p r e t n j a v j e r o j a t n o usliedila, pošto su komunist i saznali, da je posada oslabl jena, pošto je dio od 23 momka došao u Ogulin da primi živežne pot rebe i plaču za domobrane i oružnike.

Odmah je u ovome obav ješ tena Ta l i j anska komanda, ali je za-mol jena da odmah stavi na raspoloženje samovoze radi žurnog vra-

1 Oko Jasenka nalazili su se partizani Prvog bataljona »Marko Trbović«.

416

čan ja momaka iz J a s e n k a u svoju posadu, a i upućivanja po jačan ja . Razgovori su t r a j a l i do 18 i 30 sa t i kada mi je konačno saopćeno, da se samovozi uslied lošeg puta , a i noći ne mogu uput i t i .

Obzirom da je bila po t rebna žu rna pomoć, fo rmi ran je u 5. sat-nij i vod od 42 momka pod zapovjedničtvom pričuvnog poručnika Mart ina Cara i vod oružnika od 40 momaka pod zapovjedničtvom oružničkog poručnika Stipca Ivana. Vodovi su krenul i is toga dana u 19 sa t i pu tem Ogul in—Jasenak.

Oko 24 sa ta , vodovi su napadnut i iz zasjede od s t r ane komu-nista kod Tisovca (k. 677) iz pušaka i jedne s t ro jn ice tako, da je teško r an jen 1 domobran koji je bio na vježbi kod oružništva, od čega je kašni je i umro. Posl i je ovoga priepada, razvila se borba k o j a je t r a j a l a oko 3 sa ta . U ovoj borbi na našo j s t ran i n i je bilo više ranjenih ni poginulih, a izgleda po t r a g u krvi, da je jedan komu-nis ta ranjen. 2 Noć, sn i jeg i šuma otežali su rad da su se komunisti izgubili u šumi poslije 3 sa ta borbe, kada su vodovi produžili za Jase-nak gd je n i je bilo nikakvih novosti .

P rema ocjeni u ovoj borbi, moglo je učestvovati između 15—20 četnika-komunista sa puškama i 1 s t ro jnicom koji su bili ukopani.

Dne 13; prosinca, vod oružnika i dio domobrana iz 5. s a tn i j e vrat i l i su se u Ogulin, ostavivši u Jasenku njegovu posadu, ali u putu za Ogulin kod k r i žan ja puteva »Znjidovac«5 bili su ponovo napadnut i puščanom pal jbom iz šume, ali bez da je bilo poginulih i ranjenih , a četnici-komunisti poslije nekoliko opaljenih hi taca izgubili su se u šumi.

Žrtve kod če tn ika-komunis ta : po t r a g u krvi izgleda da je bio 1 ran jen .

Žrtve na n a š o j s t r an i : 1 domobran koji je kod oružnika na vježbi teško r an jen i umro dne 13. prosinca ove godine.

Domobrani su utroši l i u borbi 3.080 naboja u sva t r i prepada pored toga jedan domobran koj i je učestvovao u ovoj borbi, survavši se u j a rugu u toku noći, izgubio je pušku 7/9 mm 0.24".

U prilogu dos t av l j a ju se 3 pisma4 koje je zapovjednik posade u Jasenku primio od četnika-komunista preko jedne žene iz čije su kuće komunist i odvjeli jednog s t a n a r a s to la rskog radnika (Slovenca) noću 10/11 prosinca ove godine. —

27. Dec. 1941 U. Z. ZAPOVJEDNIKA,

pukovnik Walzl

' Domobrane su napali partizani iz Prvog bataljona »Marko Tr-bović«.

3 Znidovac 4 Ova pisma Redakcija nije mogla pronaći.

27 Zbornik tom V, knj. 2 417

B R . 151

IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIKA ORUŽNIČKJE POSTAJE LASINJA OD 24 PROSINCA 1941 GOD. O BORBAMA PROTIV PARTIZANA

U OKOLICI LASINJE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VRHOVNO

0RUZNIC$0 ZAPOVJEDNICTVO J. S. B r o j 6642

U Zagrebu, dne 24. prosinca 1941.

P r e d m e t : Matasić Jos ip i d rug i oružnici u borbi nestali .

1. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (Glavni s tožer)

2. MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA »Predsjedničtvo O«

3. R A V N A T E L J S T V U ZA J A V N I R E D I SIGURNOST

Zapovjednik oružničke pos ta j e Las in ja , od danas brzoglasno j a v l j a :

»Dne 22. prosinca ove godine, u operac i jama 1 protiv četnika koje vodi Poglavnikova t je lesna b o j n a u područ ju ove posta je , ne-stali su u borbi oružnik Josip Matasić i pričuvni oružnik domobran Andr i j a Vinaković.

Pokusni oružnik Busina Mato, v ra t io se lakše povrieđen i iz-j av l ju je , da su bili napadnu t i sa s t ro jnom puškom od s t rane četnika i vidio kako su nestal i oružnici pali, ali uslied malobrojnost i , a nad-moćnosti četnika, preosta l i zdravi članovi ophodnje, morali su se povući do naše jače postrojbe.«

Podnašam gorn je izvješće. Po t rebne m j e r e za hva t an j e bandi ta poduzete. —

Zapovjednik, genera l : (M. P. ) Mizler

29. X n . Očev.

1 Odnosi se na prvu ofanzivu ustaša u Kordunu protiv Četvrtog bataljona NOP odreda Korduna i Banije, koji je pojačan dijelovima Prvog bataljona. Za vrijeme ofanzive Pavelić je lično dolazio da iz tenka promatra borbe. Partizani su se u borbama povlačili, sa oko 5000 izbje-glih ljudi, u Petrovu Goru, a ustaše su popalili sela.

418

B R . 152

IZVJEŠTAJ STOŽERA TREĆE PJEŠAČKE PUKOVNIJE OD 26 PROSINCA 1941 GOD. O AKCIJAMA PARTIZANA U OKOLICI

VOJNIĆA

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA III. BOJNE 3 STOŽER PJEŠAČKE PUKOVNIJE

Br. 888/ ta jno

26. XII — 1941 Vojnić

ŽURNO I z v j e š t a j o s t a n j u u Vojniću.

MINISTARSTVU HRVATSKOG DOMOBRANSTVA (operat ivni ods jek)

Molim da se izda nalog za evakuaci ju građanskih vlasti , i nj iho-vih porodica kao i posada Vojnić iz slijedećih razloga:

— š to je posada u Vojniću slaba. — U Pe t rovo j gori po svim znacima zadnj ih 14 dana vrši se

koncent rac i ja komunis ta i blokiran je Vojnić.1 — — Akci ja komunis ta zadnj ih d a n a postala je vrlo ak t ivna

i imala je u sp j eha : J e r je s rušena željeznička p ruga Karlovac—Ca-prag u velikoj dužini kao i brzoglasne veze oko Vojnića prekinute su. Putevi-ceste prokopani su tako da je kolski s aobraća j obustavljen.-

— Napadi na usaml jene posade Vojnić kolodvor i Vojišnicu (škola) uspjel i su im.3

— Stanovništvo k o t a r a Vojnića pravoslavno je i odbjeglo skoro sve u šume i radi za račun komunis ta . — Kuće su im napuštene. —• Pokre tna imovina također je odneta u šumu.

P rema tome naše g rađanske vlast i u ko ta ru Vojniću ne v r še nikakovu funkc i ju a skoro će os ta t i i bez živežnih namirnica nj ihove porodice jer se nema gde nabavit i .

— s a d a n j a posada u Vojniću zbog svoje slabosti n i je u s t an ju vrši t i akcije čišćenja, već je pr inuđena na odbranu mjes t a Vojnić, gde također izdržava blokadu.

1 Tu se nalazio samo Prvi bataljon NOP odreda Korduna i Banije, i nikakve druge koncentracije nisu vršene.

2 Diverzije na ovim komunikacijama izvršili su partizani Prvog bataljona NOP odreda Korduna i Banije.

5 Ove napade izvršili su partizani Prvog bataljona NOP odreda Korduna i Banije.

27* 419

Akcija za uspostavl janje veze sa posadom u školi u selu Vo-jišnici na dan 23 ov. mjes. propala je uz velike gubitke (i ako je u ovoj akciji učestvovalo polovina snage posade Vojnić).

Tali janske t rupe koje su došle 23. XII. oko 23 sata u Vojnić iz Karlovca, po mojo j molbi, da pomognu oslobađanje posade u školi u Vojišnici nisu ništa uradile, navodeći, da nemaju benzina i da se mora ju vrati t i na t rag .

Bojna podpukovnika Corna, koja je po saznanju od Talijanskih t rupa trebala 23. ov. mjes. proći preko Vojišnice i osloboditi blo-kiranu posadu, nije ovo učinila iz nepoznatih mi razloga, već se je odmah po dolasku u Vojnić vrat i la u Karlovac zajedno sa tal i jan-skim t rupama ostavivši u Vojniću pojačanje za posadu Vojnić.

Zbog svega navedenog moral kod domobrana slab je, jer se osjećaju usamljeni, blokirani a donekle i poznato im je kako su pro-pale posade u Vojnić kolodvoru i Vojišnici zbog svoje usamljenosti i slabosti. — Osim toga hrana im ne stiže uredno a pošta u opće. — Streljivo se troši i ako pažljivo, a popuna sa s t rane ne dolazi.

P i tan je strel j iva bit će sudbonosno, ako se isto blagovremeno ne dopremi.

Predlažem, da se izvrši evakuacija što pri je pod zašt i tom po-sade Vojnić i pojačanja kojeg t reba uputiti u ovu svrhu. — Mišljenja sam, da se po evakuaciji spali Vojnić i okolina a naše posade povuku na liniju: Vukmanić—Tušilović, Barilović, gdje počinje kompaktnij i Hrvatski elemenat.

Ako bi iz jačih razloga trebalo Vojnić držati u našim rukama onda je na jnužni je i š to žurnije pojačati posadu do jačine od 2 bojne sa nešto topništva.

Za evakuaciju potrebno bi bilo uputit i u Vojnić snagu oko 2 bojne sa nešto topništva i 10 kamiona i pionirsku satni ju sa alatom za popravak ceste.

Od 25. ov. mjes. snabdijevanje hranom vrši se putem aeroplana, što će biti moguće samo dok je liepo vrijeme.

Zapovjednik, satnik, potpis nečitak

420

B R . 153

ZAPISNIK O SASLUŠANJU KARLA MARTIN A OD 29 PROSINCA 1941 GOD. O BORBAMA USTAŠA PROTIV PARTIZANA NA

PLANINI PSUNJ

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA

Glavni stožer T A J N O Očev. Br. 7096-taj.

U Zagrebu dne, 22-XII 1941

Predmet : Zapisnik sa-s lušanja Martin Karla.

ZAPOVJEDNIŠTVU II. DOMOBRANSKOG SBORA

U prilogu dostavlja se zapisnik saslušanja nadlovca baruna Pestersa, Martin Karla iz Okučana, s molbom na znanje i dalji rad. —

P. n. Glavara, pročelnik, gl. s t . pukovnik:

(Verić) Verić

Z A P I S N I K

Od 29. s tudenoga 1941. sastavljen u uredu Odsjeka za lov i lovno gospodarstvo ministarstva

šumars tva i rudars tva u Zagrebu.

Predmet iz zapisnika jest saslušanje Martin Karla nadlovca baruna Pestersa iz Okučana (šuma Psun j ) .

P. p.

Dolazi nepozvan u predmetu navedeni Martin Karlo, te daje u zapisnik slijedeću iz javu:

U noći od 15 na 16 studenoga 1941. u 11 sati pokucao je neko na moja vra ta od mog stana, koji se nalazi u šumi Psun j 20 km. od Okučana a vlasništvo je barona Pestersa. Na moje pi tanje ko lupa odgovorio mi je glas iz vana »Otvori ja sam Keveš, neboj se«. Pošto sam ja prepoznao glas lugara Keveša, nesluteći ništa zloga ja sam otvorio vrata i u tom času su se predamnom stvorila oko 20 uperena

421

revolvera. Među n j ima je bio Keveš, ali u momentu kad sam ja v r a t a otvorio oboružani l judi odgurnul i su Keveša i stal i pred mene. Zapo-vjedil i su mi da dignem ruke u vis š to sam ja učinio i zapitali me, g d j e imadem oružje. Odmah su mi rekli »da znadeš s kim imadeš posla. Mi smo narodni part izani , komunist i«1 i imali su na k a p a m a crvene zvijezde. Obučeni su bili d i je lom u g rađanska odje la a dije-lom su imali i vojničke uniforme. Jedan među n j i m a bio je obučen u propisnu us tašku uni formu, samo je na kapi imao crvenu zvijezdu. Na to su mi zapovjedili , da se okrenem i da pođem u s tan . Ja sam pošao, a oni su išli zamnom. Na sredini sobe su me zaustavil i i neki od n j ih su me opkolili, a ostali su počeli pl jačkat i . Tako su odnjeli sve s tva r i od vr i jednost i k a o : 2 puške, 2 dalekozora, 1 lovački nož, zimski kaput , cipele, svu postel j inu. Zat im su mi zapovjedili da odem u s tan g. Barona , gd je su pokupili sve stvari , a ostavili samo prazne o rmare i pokućstvo. Poš to u t o j sobi nisu našli o ruž ja g. barona, za-pitali su me gd je se to o ruž je nalazi. Ja sam odgovorio da g. ba ron ne drži oružje u ovom dvorcu nego da imade svoje oružje u Zagrebu. Poš to mi to nisu vjerovali , počeli su pretraživat i , te su u j edno j s talaži među kn j igama našli j ednu ška tu l ju u k o j o j se nalazila koli-čina od oko 5 kg s t re l j iva za pušku (lovačku) Mauser. Na to su iz-javili da imade n e g d j e i oružja , a ja da im to t a j im. Jedan od nj ih , ko jega su svi zvali »vodnik« zapovjedio im je da me izvedu van i ukoliko nađu o ruž ja da će me s t r i j e l j a t i . Troj ica su me na to izveli van na s n j e g i pod s t ražom me držali kod jednog s tabla . Tamo sam s t a j a o jedno pol sa ta . Nakon toga je došao van »vodnik« i zapovjedio moj im s t r aža r ima da me puste, rekavš i us to »budemo ga još trebali«.

S t ražar i su me n a t o pustili a »vodnik« mi je zapovjedio da se obučem i da ih vodim k lugaru Leskovaru, koj i s t a n u j e odprilike s to m e t a r a od mene. Ja sam mu na to r ekao : »Zašto da Vas ja vodim, kad Vas je do mene doveo lugar Keveš, neka Vas on vodi i dal je«. Na to je »vodnik« odgovorio »dobro«, s obzirom na to š to imaš malu d jecu i š to si Slovenac uđi u kuću i z ak l juča j se, ali ako te nađemo nakon 4 dana još ovđe, peći ćemo te živa.«

N a t o su se počeli dogovarat i , kamo će ići, pa je jedan od n j ih r ekao : »Vodniče, idemo k Stilinoviću«. (To je državni lugar .) N a t o mu je »vodnik« odgovorio: »Zašto da idemo tamo, to nema smisla«. Ja sam se na to povukao u kuću, a oni su pokupivši s tvar i otišli k Leskovaru.

Što se t amo dogodilo pr ičao mi je sin luga ra Leskovara kako sli jedi:

Tamo je Keveš odigrao ulogu kao i kod mene. Nakon š to su im oduzeli puške i munici ju odveli su Leskovara,2 oca i s ina s t a r i j ega a mlađega su ostavili. S ta romu Leskovaru rekli s u : »Ti si o n a j koj i

1 Odnos: se na borce Psunjskog partizanskog odreda. 2 Strijeljan zajedno sa svojim sinom, jer su bili ustaški špijuni.

422

ubijaš ljude, dosta si pojeo masnih zalogaja, nećeš više,« a sinu stari-jemu rekli su : Ti si ona j koji si oduzeo službeni srez Častićev i oduzimao maline seljacima, zato ćeš i ti zaglaviti a jde napolje, zato će te dobiti kugle u glavu«, i na to su ih odveli. Starom Leskovaru su to rekli zato, što je on u samoobrani ubio jednog krivolovca, a mladom Leskovaru zato, što je on preuzeo na čuvanje šumu nakon š to je jedan grko-istočnjak imenom' Častić odpušten iz službe. Keveš im je rekao, da nije on Častićev srez nasljedio, nego ga je nasljedio on Keveš, a mladi Leskovar je dobio Kevešov srez.

Nato je »vodnik« rekao s tar i jem sinu Leskovaru da vodi peto-ricu njegovih ljudi državnom lugaru Stilinoviću i da imade postupati onako kako će mu oni zapovjedati .

Mladom Leskovaru su rekli: »Tebe ostavljamo, jer imaš malo dijete pa ga hrani dalje.« i na to su izašli te rekli vani Kevešu da imade ući u kuću i u nu t r i biti do noći, a onda da može ići kući.

Po pričanju državnih manipulanata i lugara Stilinovića odi-gralo se u državnoj lugarnici u Psun ju kod lugara Stilinovića kako slijedi:

Starij i sin Leskovara pozvao je Stilinovića van. Kad je Stilino-vić otvorio ušli su unutra , razbili puškama Poglavnikovu sliku i od-zeli pušku (lovačku). Zatim su pitali za građevnog inžinira koji tamo zida državnu kuću, ali ova j tu noć n i je bio tamo. Stilinović je bez ičijeg poziva otišao u drugu sobu, gd je su se nalazila 2 državna škri-bana, te je iz te sobe iznio f lašu od 5 l i tara rakije, te je nj ima častio komuniste.

Škribane su samo pitali tko su oni, a kad su odgovorili da su oni radnici pustili su ih na miru. Stilinović je sa komunistima oko pola sata u d rugo j sobi pio rakiju, nakon čega su se onda komunisti odstranili.

Nakon što su mene zatvorili u moju kuću, ostavili su oko moje kuće stražu. Ja sam cijelo vrieme prisluškivao da li s t raža još pred kućom stoji i oko pol četri u ju t ro nisam više nikoga čuo vani. Naglo sam pustio psa iz kuće koji je obletio oko kuće i pošto se nije oglasio zaključio sam da su se komunisti razišli. Ja sam onda izašao iz kuće i uputio sam se u s tan lugara Leskovara. Tamo sam našao Keveša i mlađeg sina Leskovara, koji su mi ispripovjedali ono što sam na-pred napomenuo. Tamo je još bio i zet Leskovarov, koji je šumski radnik. Njega sam nagovorio da ode u selo Rogolje i o sve izvjesti tamošnji Ustaški Stan. Is toga dana oko 4 sata poslije podne stigli su oružnici iz Čaglića i ustaše iz Okučana i Čaglića. Pošto se već približavao mrak nisu oni ništa poduzimali nego su sačekali slijedeći dan. Slijedeći dan smo svi zajedno otišli u Kevešov s tan gdje nam je Keveš ispripovjedao, da su komunisti sinoć došli k nj ima od njega zatražili kruha, masti, pekmeza i njegov kožnati ruksak, to im je Keveš i dao a četnici su njemu zato dali 280.— kn.

423

Zat im ih je morao odvesti u p laninarski dom, gd je su pokupili sav inventar . Jedna d r u g a g rupa nalazila se kod planinarskog doma, ko ja je opl jačkane s tva r i nekamo odnjela . P r v a g rupa je zapovje-dila Kevešu da ih vodi k meni.

Kad su oružnici sa u s t a šama stigli do m o g a s t ana vodio nas je t r a g komunis ta prema Kevešovom s tanu . Tamo smo našli os ta tke papira od čokolade, koju su čokoladu opl jačkal i kod mene. U dvo-r iš tu razasuli su komunist i s i jeno u raznim pravcima, kako bi nam otešćali iznalaženje n j ihovog t r aga . U kući se nalazi la Kevešova žena i n jegov sin pa su oni izjavili, da nisu čuli n i š ta sumnj ivog u dvo-r iš tu . Mi smo međut im po papirnat im omot ima od čokolade ustano-vili pravi t r a g i po n jemu smo išli i naišli na logor komunis ta . Iduć t im t r agom naišli smo na jedno mje s to gd je se t r ^ g razdvajao , š to se točno vidilo u sn jegu. Tu smo se i mi razdvojili , l jevim t r agom otišao je jedan oružnik sa oko 30 vojnika i us taša . Desnim t r a g o m otišlo je 7 žandara jedan us taša 2 vojnika i Keveš i ja . Kad smo došli blizu jedne livade opazili smo kroz šumu na livadi 2 civilista sa puškama. Ovi su išli pred nama van na livadu pa n a m je odmah bilo j a sno da nas t im oni hoće privući na o tvoreno polje. Stoga smo mi trčal i za n j ima do ruba šume i povikali im da s t anu .

Oni su međut im se sakri l i za g rml je i otvoril i na nas v a t r u . Na to su i oružnici otvorili va t ru na nj ih. J edan od n j ih je os tao le-žati a drugi je pobjegao. Kad je počela pucn java vidjeli smo jednu veliku skupinu komunista , 3 bilo ih je oko 30, koj i su bili raspoređeni u str i jelce pa smo čuli poklike: »Napri jed crvena a r m i j a : Desno krilo o t v a r a j va t ru , lijevo kri lo obilazi« i još drugih poklika, pa je odmah na nas o tvorena va t r a iz t r i mi t ra l jeza . Mi smo se odmah bacili na zemlju a oružnici su na nj ih otvorili va t ru . Pr ibl ižavajući se nama vidio sam da ih je nekoliko palo i nisu se više podigli a ostali su došli na udal jenost od prilike 150 m. i t amo legli nepres tano pucajući p rema nama. Videći naš teški položaj ja sam nagovarao oružničkog na-rednika, da se povučemo, ali mi je on odgovorio, da nemožemo i nesmije pa m a k a r poginuo. Ja sam na to povlačeći se iza g rml j a otišao potraži t i ostale vojnike i us taše . Našao sam ih po prilici 1 km. od ovoga m j e s t a gd je s jedi i puše. To mjes to je bilo zaklonjeno iza br i jega i nije moglo biti ugroženo od pucnjave komunis ta . Ja sam na to n j ima rekao da ih može s r am biti, gd je vide da će ovi l judi si-gurno poginuti od komunista . N a t o su se oni ipak digli i otišli na vrh odakle su onda otvorili va t ru na komuniste koj i su bili udal jeni oko 700—800 m. Narednik je nepres tano vikao da pođu napri jed, ali se od n j ih niko n i je odazvao. Svojom pucn javom međut im svrat i l i su pozornost komunis ta na sebe, koj i su onda otvori l i va t ru na nj ih ,

' Borba je vođena protiv partizana Psunjskog odreda; u borbi nije poginuo nijedan partizan.

424

za koje vrieme su se onda oružnici povukli iz livade u šumu. Kad su se povukli n a t r a g ustanovili smo da nam m a n j k a 2 oružnika i to za-povjednik pos ta je iz Čaglića i razvodnik oružnik mi t ra l jezac iz Oku-čana. Poš to smo smat ra l i da su oni od komunis ta zarobljeni ili ubi-jeni, to je oružnički narednik sve pr i su tne rasporedio u s t ro jnu liniju i dao zapovijed da se krene napred. Zais ta se krenulo ali su pred komuniste došli s amo oružnici dok se vo j ska i us taše posakrivali po šikari . Po takovim okolnostima nije se borba mogla nas tavi t i nego smo pokupili jednog r a n j e n o g us tašu i jednog oružnika i s n j i m a se za jedno povukli. Drugi dan smo saznali da- je o n a j oružnik mi t ra -ljezac već u 5 sat i poslije podne s t igao u Španovicu, pa je dakle na-pustio borbu, bez da se ikome javio. Drugi žandar koj i nam je man j -kao bio je zapovjednik pos ta j e iz Čaglića. On je bio preblizu komu-nist ima pa se ni je mogao s nama za jedno povući, nego je ostao le-žati u jednom j a r k u dok ni je nastupi la noć i onda se šul jao i došao oko 11 sa t i u selo Rogolje.

Nakon š to smo se konačno povukli otišli smo svi zajedno u mo j s tan, gd je s a m im ja skuhao večeru. Odavde je zapovjednik oruž-ničke pos ta je iz P a k r a c a pismeno zatražio pomoć i to od vojske iz Požege, Broda, Pak raca , te oružanu pomoć us t a ša od kota rske obla-sti u Pakracu . Ovu poruku odnio je j edan žandar u Pak rac kamo je st igao u 12 sat i u noći. Na t a j poziv došlo je iz Požege drugi dan oko 3 s a t a poslije podne oko 300 vojnika. Komunis ta međut im nismo našli. Od Pakračke s t r ane došao je ko tarsk i poglavar sa jedno 20 us taša .

P rvog dana, pr i je borbe, pošli su t akođer us taše iz Španovice u pomoć oružnicima, te su poslali jednog us tašu da to javi kotarskom poglavaru u Pak rac . O v a j im je međut im poručio preko toga ustaše, da ne idu gore, nego neka zaposjednu sela, Šumetlicu4 i Lipovac š t o su oni i učinili. Mislim, da bi s igurno potukli komuniste, da su nam ovi us ta še koj ih je bilo oko 200 došlo u pomoć.

Časnici, koj i su vodili vojsku iz Požege, došavši na mjes to bor-be nisu se dali u po t ragu za komunis t ima nego su izjavili da to nema smisla i odmah se vrat i l i .

P rek jučer , t . j . 27. ov. m j . selio s a m šumskom željeznicom moje pokućstvo u Okučane. Kod sela Bogićevac5 o tvorena je iz šume ošt ra pa l jba na n a š vlak i žandarmer i ju , ko ja je prolazila kroz selo. Vlak je međut im nesmetano produžio. U Okučanima mi je us taški zapo-vjednik imenom Mirko, a prezime mu neznam samo znam da je tr-govac pripovjedao, da su oružnici prihvat i l i borbu sa komunis t ima. Oružnika je bilo 12 svi iz Okučana. Oružnicima je uspjelo da komu-niste potisnu, te su u po t je r i naišli na t ragove krvi. U šumi u j edno j špilji naišli su na u r e đ a j koj i se sas to jao od jednog krugovalnog pri-

4 Sumetljica 6 Bogićevci

425

jemnika i pisaćeg s t ro ja , te nekih spisa koje su oružnici zaplijenili. Među inim čuo sam da je nađeno i jedno pismo, koje je pisala na s t ro ju Nada Radosavljević0 , kćerka bivšeg općinskog načelnika iz Okučana. U tom pismu pisala je svo jo j mater i , da j o j pošal je zimski veš i halj ine, da je već sva zamazana i da nema već š t a za obući, da se nalazi u P s u n j u u logoru i da su imali već pr i je pa r dana bi tku sa oružnicima i vojskom. U t o j borbi da su izgubili 3 mr tva i 2 teško r an jena , da je to di je lom već osvećeno, j e r da su već pale 2 žr tve iz P s u n j a ko je je osudio selski sud a druge da će još za par dana po-hva ta t i

Zakl jučeno i potpisano.

P redamnom Zapisničar Ing. Gustav Stiglmayer v. r. Nada Tolić v. r. Martin Karlo v. r.

BR. 154

IZVJEŠTAJ KRALJEVSKE PREFEKTURE II SPLITU ZA MJESEC PROSINAC 1941 GOD. O POLITIČKOJ SITUACIJI I AKCIJAMA

KOMUNISTA

KRALJEVSKA PREFEKTURA U SPLITU

I z v j e š t a j za mjesec decembar 1941—XX.

Politička situacija

Politička s i tuaci ja za mjesec decembar može se podijeliti u dva per ioda: u prvome (koj i odgovara po prilici p r v o j dekadi vlada pot-pun mir i nema pokuša j a r emećen ja j avnog pore tka ; u d r u g o m pe-riodu, naprotiv, p r imjeću je se ponovno subversivna d je la tnos t koja , iako ne dostiže onu prošlog novembra , d a j e ipak nas lut i t i ponovnu, čak jaču ofanzivu.) Vidi u tom pogledu u nas tavku i zv ješ ta ja o ak-ciji policije dana 13. dec. ko ja je uspjela hapšen jem opasnog komu-nist ičkog vođe i o tk r ivan jem jedne »ćelije« u k o j o j su sudjelovali članovi komunist ičkog s indikata , obalski radnici.)

Mjere predostrožnost i ko je smo preduzeli u prošlim mjesecima i ko je su postale drakonske nakon poznatih d o g a đ a j a 9 novembra, omogućile su zna tno pobol j šanje s i tuaci je .

" Partizanka Psunjskog odreda, studentica rodom iz Okučana, po-ginula kao borac 2 travnja 1942 god. na Gradini u borbi protiv ustaša.

426

Zatišje, kaje je nastalo nakon internacije, hapšenja i deporti-r an j a u I tal i ju nekoliko stot ina Jevreja , potrajalo je oko mjesec dana. Ipak ne t reba sumnjat i da za tog perioda zat iš ja elementi nama pro-tivni nisu za čas prestali da se reorganizuju kako bi čim prije na-stavili svojom aktivnošću.

Posljednjih petnaest dana mjeseca moglo se zaista zapaziti na-s tavl janje subversivne aktivnosti po kojim manjim djelom sabotaže na željez. pruzi na dionici Split—Kaštela i, češće, na telefonskim i telegrafskim prugama, novim subversivnim natpisima na zidovima kuća, širenjem letaka komunističkog sadržaja , napadom na patrole i pojedine vojnike u službi nadziranja željezničke pruge. Ako je neuspjeh Engleza u Marmarici da izvojuju pobjedu koja bi donijela preokret u situaciji i ulazak Japana na s t ranu sila Oso-vine razočarao i demobilisao naše nepri ja tel je i povećao naš pre-stiž, ruska zima sa posljedicom zastoja njemačkih snaga stvara kod naših nepri ja te l ja ružičaste nade.

Živa t a jna propaganda i s t rane radio-emisije, situacija u Hr-vatskoj koja je sve to zamršenija i djelimično gotovo u prilog usta-ničkim snagama, sve to mnogo upotpunju je sliku situacije'. Međutim je očito da je najs igurni j i elemenat za rasuđivanje raspoloženja sta-novništva u potpunom povezivanju tog raspoloženja sa ratnim zbi-vanjima. Dovoljan je i vrlo mali neuspjeh našeg oružja na jednom ratnom f ron tu da pots takne mase protiv nas sa namjerama revanša. Realnost je dakle jedna: ant ipat i ja ovog naroda prema Italiji, a na-dasve protiv fašizma. Ovoj realnosti moraćemo doskočiti u prvom času snagom, dok će kasni je t rebat i pomno proučiti da li se ne mora, tumačeći govor Dučea i zadržavajući granice, iseliti narod, iseliti ga gotovo posvema.

Tako i na ostrvima, koja su dosada bila vrlo mirna, ima znakova o ponovnom započinjanju subverzivne propagande. U Komiži se pred opštinom sakupilo nekoliko žena da protes tuju protiv nedovoljnog snabdijevanja brašnom. Treba naglasit i ovo je ostrvo bilo redovno snabdijevano hranom. U Komiži-je dapače dan prije toga bila izvr-šena vanredna podjela brašna u dvostrukim obrocima, što sam ja lično naredio. Još je značajnije, da je pri pretraživanju u stanovima onih žena koje su najviše bučile u demonstracij i nađeno dosta bijelog brašna, bijele t jestenine, u l ja i drugih živežnih namirnica koje su ra-cioniräne.

Svećenstvo u mjestu ima prema nama svoje nepromijenjeno oprezno držanje interesujući se samo za religiozna pi tanja . U raz-govoru koji sam imao sa Vel. oficijalom Dr Domenikom Franze iz reda Male braće, kojem je Vatikan dao zadatak da prouči držanje pripadnika reda u Dalmaciji prema nama, t a j mi je kazao da ne bi bilo politički uputno poslati u Hrva tsku ili d rugdje svih 150 f r a t a r a koji žive na anekt i ranom-ter i tor i ju . Narod bi se mogao uznemiriti i

427

optužiti nas da smo ga izolovali od onih ko j i su mu mogli da t i duhovnu zašt i tu . Kaže mi, ipak, da se f r a t r i u anekt i ranom te r i to r i ju osjećaju katolicima, j e r su Hrvat i , a da im nije j a san po j am romans tva . Ta-kođe i Don. Merlo, jedini ta l i janski svećenik u Splitu još p r i j e okupa-cije, po tv rđu je mi da je kler nas t ro j en prot iv romans tva pored toga š to je prot iv ta l i janski da ni sam svećenički duh toga klera ni je an-đeoski. Zbog takovih dubokih razloga Don. Merlo zagovara dubl je p roučavanje si tuaci je klera u Dalmaci j i od s t r a n e jednog crkvenog velikodostojnika iz Vat ikana . On je miš l jen ja da bi biskup mogao da prenese svoju stolicu u Hrva t sku , a da bi u Splitu mogao vrš i t ' dužnost biskupski delegat za vr i jeme koje je potrebno da se raščist i s i tuaci ja . Is toga je miš l jen ja i zadarski nadbiskup, ko j i je bio u Splitu dva dana , za koj ih je konfer i sao sa mnom o o t v a r a n j u sje-meništa.

Pobunjenička aktivnost.

1. decembar. — U noći uoči 1-og ov. mj . , prema izv ješ ta ju mjesnih karabini jera , u neodređen sa t su nepoznata lica u Kaštel Sućurcu raz-vila jugoslavensku zas tavu i još jednu na te legraf , s tubu au topu ta Spli t—Trogir . Zas tave su bile zapl i jenjene. Vršena je i s t raga da se pronađu lica ko ja su zas tavu izvjesila.

2. decembar. — Popović Vojislav pok. Filipa i Šimice Mladinić, ro-đen u Splitu 25. XII. 1922, ovdje nas t an j en na Pol j ičkoj cesti br . 7, koj i je bio uhapšen prošlog ok tobra prigodom sukoba u Stobreču i bio već t ražen od mjesnih karab in i je ra , je r osumnjičen radi pokuša-nog ubi j s tva faš i s te Petrael lo Zvonimira, koj i se desio 4 septembra u Splitu, priznao je kad je bio podvrgnut p res lušan ju 2 ov. m j . da je kriv.

4. decembra. — Noću uoči 4 ov. mj . kr . karab. , vršeći zas jede i pa-t rol i ra jući na putevima u zoni Klisa, uhapsil i su komunist ičkog vođu Bobana Stipu1 , 42 god. s t a r a , koj i se već dugo vremena krio i bio stalno t ražen. • 7. decembar. — U neodređen sa t u noći uoči 7. ov. mj . , u gradskom r a jonu Veli Varoš u Splitu, bile su zal i jepljene na oglasima o pcii-ciskom času dvi je vrpce od ha r t i j e sa ovim ri ječima napisanim na h rva t skom jez iku: »Smrt faš izmu, živjela sloboda naroda!«

13. decembar. — Javna sigurnost , na s t av l j a juć i svoju is traživačku d je la tnos t , uspje la je da o tkr i je jednu komunist ičku ćeliju k o j o j su pripadali obalski radnici. Nj ihov vođa, Ružić Jožo'J, bio je uhapšen

1 Radnik iz sela Prugova, simpatizer NOF-a. * Sekretar ćelije obalskih radnika; nakon zlostavljanja i mučenja

u zatvoru, strijeljan od Talijana početkom 1942 godini.

428

u noći uoči 13. ov. mj . u svom stanu, dok se krio u jednoj rupi na-ročito izgrađenoj ispod sobe za spavanje, do koje se prilazilo kroz otvor napravl jen na drvenom podu ispod noćnog ormarića. Izvrše-nom pažljivom pretragom nađen je ciklostil koji je skoro upotreblja-van i veliki bro j okružnica komunističkog sadržaja , od kojih jedna, sa uputama za izvršenje napada dinamitom. Is traživanja se na-s tavl ja ju .

14. decembar. — U prvim ju ta rn j im satovima 14. ov. m j . u Splitu, na crkvenom zidu Antunove ulice, nepoznata lica napisala crvenom bojom su na hrvatskom jeziku, oponašanjem tiskanih slova: »Živjela Crvena armija!« i na prednjem dijelu česme u istoj ulici nacrtala su znakove srpa i čekića.

15 decembar. — u prvim ju ta rn j im časovima 15 ov. mj . u Splitu, u Pl inarskoj ulici, nepoznata lica, kredom, u bojama, nacrtala su komunistički znak (amblem) na pročelju zgrade fašističke trpeze

15 decembar. — U 20.45 časova 15-og ov. mj., u polju između vile Tomaseo i puta »Ispod Meja« u Splitu, art i l jerci na službi ustanovili su da je prekinuta telefonska linija koja povezuje komandu 54-te art i l jeriske grupe sa njenom barutanom. Is t ragom na licu mjesta utvrđeno je da je telefonska žica presečena malim klještima na četiri mjes ta nedaleko jedno od drugog.

15 decembar. — U neodređen čas 15-og ov. mj . poslije podne, u Splitu, u polju na putu Milorada Draškovića (Mar jan) , nepoznata lica prekinula su, prerezavši na dva mjes ta , žicu vojnog telefona između komande 5-e ar t i l jer i jske grupacije i fotoelektrične stanice odnijela oko 15 metara žice. Linija je odmah uspostavljena.

15. decembar. — U 21 čas, na željez. pruzi, na dijelu pruge Ka-štel Lukšić—Kaštel Stari, lokomotiva pri manevrisanju potresla se bez posljedica. Neposrednim provjeravanjem konstatovano je da su nepoznata lica u međuprostoru između pragova tračnica postavili dvije željezne ploče.

16 decembar. — U neodređen čas u noći nepoznata lica odrezala su i odnijela 100 metara žice vojnog telefona u blizini Kaštel Sućurca. 17 decembar. — U neodređen čas, u Lovretskoj ulici br. 10- na pročelju Radničkog doma, nepoznata lica nacrtala su kredom u bo-jama komunistički znak i napisala na hrvatskom jeziku »Živjela Rusija«.

18 decembar. — 18-og ov. mj . poslije podne, u Draškovićevoj ulici u Splitu, jedan građanin, upisan u »Fascio«, našao je i predao irijesnoj Fašis. organizaciji propagandni komunistički letak umnožen na ciklostilu na hrvatskom jeziku.

429

20 decembar. — Oko 12 časova jedan službenik i agent i J av . si-gurnost i uhapsili su u »Javnom Perivoju« t r i lica za ko ja je j av l jeno da su komunist i . Četvrto lice uspje lo je pobjeći, a kad su pristigli agenti , peti od n j ih bio je u s topu sl i jeđen i za t im uhapšen u svom s tanu , gd je mu je nađeno 5 komunist ičkih l e t aka (vidi pri log) .3

Is toga dana poslije podne jedan od agena ta , u službi na t r g u Vit tor io Emanuele III, prepoznao je nekog Bonačić Antona pok. Marina koji je bio uspio pr i je podne da pobjegne. Agent je odmah Bonačića pozvao da s tane, ali on se dao u bijeg, sl i jeđen od is tog agenta koj i je opalio dva hica u zrak a t reći na bjegunca, koj i je pokušao da izbjegne hapšen ju . In tervenci jom s t a r i j eg vodnika Kr . mornarice, on je uhapšen. P r i tom bio je lako r a n j e n metkom u nogu neki Ratković J u r e Matin. Nas t av l j a se is t raživanje .

Za vr i jeme pa t ro l i r an j a u g radu izvršeno je 50 pre t resa s ta -nova sa negat ivnim rezul ta tom.

U noći uoči 21 ov. m j . nepoznata lica napisala su crvenim mazom na nekoliko zgrada u Podhuml ju , odlomak Komiže (Vis), slova Z. X. k o j a ima ju subverzivno značenje .

U noći uoči 22 ov. m j . nepoznata lica odrezala su i odnijela oko 120 me ta ra žice vo jnog te lefona na dionici Kaštel Lukšić—Kambe-lovac. Ta je žica bila položena na niskom zidiću uzduž autoputa Spli t—Trogir .

U 10.30 časova dana 24 ov. mj . na F i ru lama, u n u t a r ograde s to -var iš ta slame, vlasniš tva vojne adminis t raci je , nađena je kuti j ica sa zapaljivim mater i ja lom. Bila je odmah uk lon jena i uč in jena ne-škodlj ivom. Oko dva časa dana 25 ov. m j . bio je prenesen u vo jnu bolnicu potporučnik Ballarini Umber to iz 25-og pješ . puka, dodi je l jen 24-oj posadnoj četi ko ja je ovdje na službi, radi ozljeda iz piš tol ja na desnom ramenu. Oficir tvrd i da je bio n a p a d n u t od nepoznatog lica u Slavićevoj ulici dok se v raćao kući i da je na napadača opalio hi tac iz piš tol ja koj i je promašio. U toku je i s t raga .

U neodređen čas u noći između 24-og i 25-og ov. mj. , u Smodla-k inoj ulici, nepoznata lica odrezala su malim kl ješ t ima telefonsku žicu ko ja povezuje centralu sa Odje l j en jem Kr. mornar ice . Vojna inženjer i ja odmah je uspostavila te lefonsku liniju.

U neodređen čas u noći između 26-og i 27-og ov. mj . nepoznata lica, kredom u bojama, nacr ta la su na više m j e s t a u ulici Radunici znak s rpa i čekića i napisala na h rva t skom jeziku »Ziveo Sta l j in — Dole fašizam«. .

3 Redakcija nije mogla pronaći ove letke.

430

U noći uoči 29 ov. m j . nepoznata lica prili jepila su na jednom proglasu udružen ja G I L4, koj i je bio af i š i ran na zidu kuće br. 3 u Šibenskoj ulici, dva letka veličine 15/25 sm, na koj ima su š tampane ove ri ječi na h rva t skom jeziku: »Smrt faš izmu — Živjela sloboda!«

U noći uoči 31 ov. m j . nepoznata lica premazala su mast i lom pločicu sa natpisom »Trg Vit tor io Emanue le III,« ko ja je postavljena na desnoj s t rani bivšeg »Gospodskog t rga« .

Kr. karabinier i koj i drže pos t a ju u Komiži, na s t av l j a juć i is t ra-ž ivanja u vezi sa poznatim okup l j an jem žena dana 10 ov. mj . u znak p ro tes ta na podjelu brašna , optužili su još 15 žena (13 uhapšenih, 2 ko je se k r i ju ) koje se s m a t r a j u da su se najviše istakle u bun tovnoj demonstraci j i . — Vojnici na graničnim prilazima zaplijenili su 2478 kg duvana, ko j i su n jen i proizvođači pokušali da odnesu u Hrva t sku . Duvan je predan Duvansko j s tanici u Trogiru, ko ja je isplatila iznos pojedinim vlasnicima.

Stav Hrvatske države.

Došao je k meni Luetić, župan u Omišu, i izjavio mi je želju da s n a m a sa rađu je u a tmosfe r i u z a j a m n o g povjeren ja .

Ugovoren je s n j im način za kompenzaci ju između stoke za k lan je i cementa. Podnio je molbu, ko ju sam uputio tom guvernato-r a tu , za povra tak nekih lica sa Lipara . Franćeski , us taški povjerenik za Pokra j inu Split, i zv ješ tava da službenici bivšeg režima još uvijek p r ima ju plate iz Zagreba . On t raž i za se, za svoju i za Luetićevu poro-dicu slobodan prolaz preko blokadnog m j e s t a u Stobreču. To sam mu zasada dozvolio, upozorujući karabiniere koj i su tu na s t raži da bilježe lica ko ja se prevoze Franćeski jev im automobilom.

• U Zagrebu uporno nas to je da zadrže sekciju »Pogoda«5 . Što se mene tiče, otvoreno sam izjavio da ovdje nećemo »Pogod«, tim više o tkad je osnovan »S. A. C. A.«.6

Ovdje je boravio generalni p re t s tavnik milicije, Montagna, koj i je u službi za vezu pr i 2-oj a rmi j i . On je bio u Zagrebu i došao je u dodir sa vladinim pre ts tavnic ima i sa samim Poglavnikom. Kaže mi da svi jednoglasno tvrde da su ta l i janski oficiri odveć pr i ja te l j i Je-v r e j a i Srba a da bi mogli da ima ju punu s impat i ju za našu Hrva t -sku. Dodaje da su crne košul je pr imane s velikom s impat i jom od hrva tsk ih vladinih k rugova . U Zagrebu kažu da se u I tal i j i vode dvi je polit ike: jednu Musolini sa faš i s t ima, d rugu vo j ska i 2-a a rmi j a (Sic! ) .

4 Skraćenica za organizaciju talijanske fašističke omladine. 5 Privredna trgovačka organizacija za vrijeme »NDH«. 8 Talijanska trgovačka firma.

431

Dana 29 ov. m j . uputio s a m guverneru hi tan te legram (vidi pri log)7 o i zv ješ ta ju Dr Franćeskia u pogledu si tuaci je u Hrva t sko j . Činjenica je da su komunist i uvjereni u poraz Osovine i sada rade kod S r b a — H r v a t a da uklone u n u t a r n j e razmirice i da naprave jedan f r o n t protiv nas.

Advoka t Ljubić, jedno od uglednih lica u Splitu, koje želi da s nama s a r ađu j e , još uvijek zagovara željeznički p ro jek t Spli t—Livno —Tomislavgrad i moguće povezivanje sa s rpskohrva t skom željez. mre-žom. Predao mi je i odnosne nacr te . Traži od mene s kim t reba ras-pravi t i o rudokopu u Kljacima.

Odgovorio sam mu da neodlučnost ta l i janskih g rupa t reba pri-pisati malom kapaci te tu s amog rudokopa, s laboj korist i koj i t a j rudo-kop pre ts tavl ja , upućujući ga ipak na grupu »Fiat« kao na najza inte-resovani ju za ugl jen, kad je već u pos jedu cementa.

T a j isti Ljubić p r imjeću je da na redba br . 47 od 15. X. 1941 o »Postupku sa dozvolama za i s t raž ivanje i o koncesi jama za kor iščenje ruda« ne sadrži prelazna na ređen ja u smislu Kr . zak. odredbe od 7 okt. 1926 br. 1809, koja prepisuje »odredbe o i s t raž ivanju i korišče-n j u rudnog blaga«. Naredba guve rna to ra t a jako bi oštet i la njegove interese i interese nekog Gerbina sa rudokopima u Drveniku. Gerbin, koj i je izgleda vojni d r u g Kva te rn ika i Geringa, za jedno sa Dr Wer-tricem, šefom grupe u Zagrebu udružen ja »Vereiniche al luminium Werke«, bio bi zat ražio od min is t ra Ribentropa, ličnog p r i j a t e l j a Werticeva, da interveniše u Rimu u namje r i da sačuva rudna prava pomenute grupe, čiji bi zastupnik bio Gerbin.

Split 31 decembra 19428 XX Pre fek t

Dr Paolo Zerbino

7 Redakcija ne posjeduje ovaj prilog. 8 U originalu je omaškom napisano 1942 umjesto 1941 godine.

432

B R . 155

IZVJEŠTAJ VELIKE ŽUPE LIV AC-ZAPOLJE—NOVA GRADIŠKA O AKCIJAMA PARTIZANA U SLAVONIJI U VREMENU OD 6

KOLOVOZA DO 31 PROSINCA 1941 GODINE1

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA VELIKA ZUPA LIVAC ZAPOLJE

NOVA GRADIŠKA

B r o j : Ta j . 715—1942. Nova Gradiška, dne 17. III . 1942.

P r edme t : Cetničko-komunističke akcije u s lavonskim kotarevima velike župe Livac Zapolje.

Čast mi je u go rn j em predmetu podnest i izvješće kronološkim redom kako s l i jedi :

1. 6. VIII . 1941. izvršen je napad dvojice komunis ta na t ro j icu vincilira u da ruva r sk im vinogradima k r a j Daruvara . Tom prigodom ubijen je komunis ta Cvitković Antun, dok je drugi pobjegao. Od vin-cilira bio je jedan teže a d rug i lakše ran jen . -

2. 6. VIII. 1941. bilo je napadnu to od pobunjenika selo Bukov-čani ko t a ra P a k r a c i obkoljeno. Po za t raženo j pomoći napadači su se razbježali p rema Psunju.®

3. Dne 4. IX. 1941. Izvijesti la je ko ta r ska oblast u Pakracu da neki grčkois točnjaci tog ko ta ra i m a j u kod sebe oružje i da su skloni za dizanje u s t anka prot iv H r v a t a . Provedenom is t ragom usta-novljeno je da su podatci točni te je kod Vuletić Bože4 i Kovačić Mitra5 s e l j aka iz Šeovice zatim kod Šurkalović Ilije6 iz Skenderovaca, kod Todorić Jovana 7 i Petrović Nikole s oba iz Skenderovaca prona-đeno vojničko i civilno oružje . Is to t ako u tvrđeno je da su Stanko Milaković9 i Sudar Božo10 oba iz K r a g u j a bili skloni za dizanje us tanka . Svi navedeni osim Petrović Nikole, kojemu je uspjelo po-

1 Redakcija objavljuje dio izvještaja koji se odnosi na događaje u 1941 godini.

2 Napadnuti od članova KP iz kotara Daruvar zbog suradnje sa okupatorom i zbog oružja koje su posjedovali.

' Jedan dio stanovništva sela Kraguj nastojao je da održi dobre odnose sa ustašama, pa su prolaz partijskih radnika (ilegalaca) kroz sela ili pored njih oglašavali kao napad. *.6,»,7 Pušteni iz zatvora 1942 god. i odmah se priključili NOP odredima.

8 Pušten iz logora 1942 god. i kasnije poginuo u NOB. " Pušten iz logora 1942 god. a umro 1943 godine.

10 Pušten iz logora 1942 god. i kasnije poginuo u NOB.

28 Zbornik tom V, knj. 2 433

bjeći iz za tvora ko ta rske oblast i sprovedeni su pokre tnom priekom sudu u Požegu na da ln je u redovanje .

4. Dana 4. r u j n a 1941. pokušan je a t e n t a t na željezničku p rugu između pos ta je Lipovl jani i Banova J a r u g a k o t a r a Novska. A t e n t a t je pokušan na t a j način š to je pod tračnice s tav l jen eksploziv. Aten-t a t ni je uspio, je r je pr igodom obilaska kontrolnih organa eksploziv otkriven i ods t r an jen pr i je dolaska vlakova. Utvrđeno je da su aten-t a t namjerava l i izvesti četničko-komunistički bandi t i koj i se k r i ju po okolnim šumama.

5. Dana 28. IX. održan je u selu Sai lama ko ta ra P a k r a c jedan četničko-komunistički sas tanak . Na t o m sas t anku govorilo se je o osnivanju pe torki po kotarevima te ru šen ju mostova i važnih obje-ka ta . Na tom sas tanku bilo je pr i su tno oko 30 pobunjenika među n j ima i seljaci iz bliže okoline, te okolnih kotareva , kao na pr . Ko-sanović Jovo1 1 iz Velike Kr iva je k o t a r Virovitica koj i je pobjegao iz logora u Koprivnici te Bogat ić Marko iz Lisičine ko ta r Podrav . Sla-t ina ko j i je t akođer pobjegao iz tog logora. Kosanović je imao kod sebe puško-strojnicu. Osim navedenih bio je pr isutan i lugar z. z. Zaile Marić S tanko te Pavić iz B o r a k a obćine Bijela, ko t a ra Daru-varskog.

Marić i Pavić bili su kasni je po v las t ima uhapšeni i predani priekom sudu.

6. Dana 3. X. 1941. napal i su četnici komunis t i us tašku vojnicu na liniji S ta ra Krivaja—Voćin, t romeđa k o t a r a virovit ičko-slat inskog i da ruvarskog . Vojnica se je mora la obzirom na jačinu napadača po-vući pa je iste tek slijedećih dana uspjelo rasprš i t i . S obje s t r ane bilo je mr tv ih i ranjenih . 1 2

7. Dana 17. X. 1941. u 0.20 sa t i usli jedio je napad četničko-komunist ičke bande od 6 lica na općinsku zgradu obćine Raj ić ko t a r Novska. Ist i su bili obučeni u vojničko odijelo i dobro oboružani. Pro-valivši u zgradu odnijeli su t r i vojničke puške, 2 revolvera i 140 me-t aka te pisaći s t ro j . Tom prilikom su prerezali brzoglas i pokušali za-palit i zgradu, š to međut im ni je uspjelo, je r je v a t r a bila po odlasku napadača ugašena . Štete međut im imade mnogo jer je djelomično uniš tena arhiva1 3 .

8. U noći od 23 na 24. X. 1941. nepoznati počinitelj je nal i jepio u selu Vočarici, k o t a r a Novska, dva komunis t ička letka na kuće se-l j aka Androševića i Vukotića. Letci su odmah u j u t r o opaženi pa su i skinuti no počinitelj se ni je mogao pronaći .

11 Četnik, strijeljan kao narodni neprijatelj za vrijeme NOB. 12 Napad je izvršila grupa partizana (kasnije pripadali Papučkom

odredu) pod rukovodstvom narodnog heroja Nikole Miljanovića-Ka-raule.

13 Napad su izvršili borci Psunjskog odreda.

434

9. Dne 26. X. 1941. oko 19 sat i bio je napadnu t od nepoznatih bandi ta k r a j sela Kr iva je k o t a r a Novska pružni s t raža r Nikola Cer-tić kada je ht io da pođe na os iguran je pruge. Is t i je bio po napada-čima razoružan i pušten pod p re tn jom da to nikome ne javi. Pove-dena je i s t raga , no napadači se nisu mogli pronaći.

10. U noći od 29 na 30. X. 1941. izvršen je napad četničko-komu-nističke bande od oko 150 l judi na selo Kozarice k o t a r a Novsk*. Selo je bilo obkoljeno te od svih onih koj i su vršili s t ražu oduzeto je oruž je i munici ja . Od napadača su t ro j ica obučena u us taške odore sa slovom U na kapi. Seljacima inače nisu niš ta načinili, jedino su ispalili dva me tka iz samokresa za us tašom Markom Rukavinom koj i je tom prilikom uspio pobjeći. Seljaci od napadača nisu nikoga prepo-znali. Kasni je nadošla p o t j e r a za napadačima osta la je bez uspjeha.1 4

11. Dne 3. XI. 1941. u selu Skenderovcima ko ta ra P a k r a c došlo je do o k r š a j a između oružnika koji su vršil i patrolnu službu i 18 ko-munis ta koj i su bili zatečeni u tom selu. Nakon . k r a tke međusobne pal jbe komunist i su pobjegli prema Psun ju . Napadači su ostavili iza sebe t r i puške sa neš to nabo ja te pa r u p r t n j a č a sa komunist ičkim kn j igama i nešto hrane . Povedena akci ja da se napadači uhva te ostala je bezuspješna.1 5

12. U noći od 5 na 6. XI. 1941. u samom D a r u v a r u dva na zid pribi jena komunist ička letka su osvanula, ko ja su u j u t r o bila odmah po vlast ima skinuta . Pisac se ni je mogao pronaći .

13. Dne 5. s tudenog 1941. us tanovl jeno je u m j e s t u Subockoj obćine Čaglić k o t a r a Pakrac , nalaze se sakrivenih 16 komunista . Or-ganizirana je bila odmah p o t j e r a ko ja je to selo opkolila, no komu-nis ta ni je više bilo t a m o je r su ist i toga dana r ano u j u t r o napusti l i selo. Ustanovl jeno je da je zaista ta banda u tom selu zadržavala se u kućama pojedinih se l j aka koj i su im davali h ranu i konačište. Po izvršenoj is trazi bili su odmah uhapšeni ja taci sel jaci Mirko Gaić, Tešo Popović, Pavao Gaić te Ane Bogojević. Da l ja p o t j e r a za komu-nist ima os ta la je bezuspješna utoliko š to se isti nisu mogli pohva-ta t i no došlo je kasni je do o k r š a j a sa is t ima u selu Skenderovcima, odakle im je međut im uspjelo pobjeći u P s u n j .

14. Noću 10. XI. 1941. oko 24 sa ta došlo je pred obćinsku zgradu u Bučju oko 50 naoružanih komunis ta dijelom uni formiran ih u voj -ničku odoru. Is t i su provalili u zgradu, iznijeli svu općinsku arhivu te je zapalili. Nakon toga su prisilili općinskog načelnika da ih vodi do blagajnika , a onda obojicu prisilili da im otvore b laga jnu što su ovi moral i i učiniti te su odnijeli sav novac u iznesu od Kuna 265.p00. Iza toga su razbili sav uredski n a m j e š t a j . Na izlazu iz zgrade srel i

14 Napad su izvršili borci odreda »Matija Gubec«. 15 Odnosi se na borce Psunjskog odreda.

28* 435

su se sa općinskim pisarom Macanom na kojeg su pripucaii i ranili ga u nogu. N a k n a d n a po t je ra za napadačima ostala je bezuspješna.1 6

15. Dne 11. XI. 1941. došlo je oko 20 komunis ta do lugarnice predje la Ivanovac u P s u n j u i tom prilikom oduzeli lovačke puške od lugara Leskovara ml. i st., Stilinović Ant i i nadlovca Karle Mart ina . Tim povodom oba Leskovara su poveli sa sobom i nakon masakr i -r a n j a .ubili ih. P o t j e r a za tom bandom također je ostala bez-uspješna . 1 '

16. Dne 13. s tudenog 1941. nađeni su u blizini m j e s t a Ljesko-vica i Čaglin ko ta ra Požega dvi je komunist ičke zastave sa emble-mima. P rva je bila pričvršćena na s tup koji služi za na jav l j ivan je vlaka kod s t ražare b r o j 10 između pomenutih mjes t a , a d r u g a je bila pričvršćena na j edno j vrbi k r a j kuće Crnković Josipa iz Čaglina. Uspr-kos sves t rano provedenih izviđa počinitel j se n i je mogao pronaći.

17. Dana 16. na 17. XI. oko 11.30 sa t i upalo je u obćinu G a j k o t a r a P a k r a c oko 50 naoružanih l judi koj i su porobili obćinsku b laga jnu odnesavši iz iste 37.880 Kuna, nadal je brzoglasni apa ra t , pisaći s t ro j , 5 pušaka, sa 80 naboja , 2 pištolje, te 4 kompletna voj-nička odijela uz ostale neke sitnice. Tom prilikom spa l j ena je slika Poglavnika, razni spisi b lagajnički dnevnik. Nakon tog čina održao je j edan pr isutnim obćinskim službenicima komunist ički promičbeni govor. Povedenom is t ragom ni je se mogao utvrdi t i ident i te t napa-dača, pa postoj i t emel j i t a s u m n j a da su to učinili članovi bande, koj i su izvršili i opl jačkal i obćinu Raj ić i Bučje . i s

18. U noći 27. XI. 1941. upalo je u mjes to Kamensko obćina Bučje ko ta ra P a k r a c oko 40 naoružanih članova komunističke bande gd je su na jp r i j e napal i oružničku p o s t a j u a zat im orobili šumsku up ravu brodske imovne obćine odnijevši iz b laga jne 8.500 Kuna. S t raža koja se sas to ja la od 2 oružnika, 5 domobrana i 6 g r ađana pružila je o tpor napadačima te je u t o j borbi ubi jen oružnik Lubina J u r e a dvojica domobrana i jedan g rađan in lakše su ran jen i . Od na-padača jedan je ubi jen i jedan je r a n j e n nu oba su napadači odveli sobom. Nakon p u š k a r a n j a otišli su napadači u pravcu k o t a r a Sla-t ina odakle su p rema pr iml jenim podatcima i došli.19

19. Noću 28. X. 1941. izvršen je n a p a d a j od s t r ane naoružane komunist ičke bande na kamenolom državnih željeznica u Siraču. U skladiš tu bilo je oko dva vagona kameni t i ta i j edan vagon korde koje su napadači opljačkali , s tanovi tu količinu odnijeli su sobom a jedan dio podmetnuli pod ba rake i zgrade pozvavši pr i je radnič tvo da na-pust i s tanove. Zat im su eksploziv zapalili te je došlo do s t rahovi te eksplozije uslijed koje je uniš teno odnosno oštećeno oko 18 kuća

17 Odnosi se na borce Psunjskog odreda. 18 Akciju su izvršili borci odreda »Matija Gubec«. 19 Akciju su izvršili borci Psunjskog odreda.

436

radničkih obitelji . Tom prigodom r a n j e n o je 6 lica i ubi jeno dvi je osobe i to nadzornik kamenoloma Zaharović Mihajlo sa ženom. Po pr iml jenoj obavjes t i poduzeta po t r aga ostala je bezuspješna. Jedino su preduzete m j e r e s igurnost i za buduće pošto je ostao u skladištu još jedan vagon eksploziva kojeg napadači srećom nisu pronašli.-0

20. Dana 30. XI. 1941. ubi jen je noću Jan j i ć Tr i fun , sel jak iz Benkovca, obćine Okučani ko ta r Nova Gradiška, grčkoistočne vjere . Ubijs tvo je izvršeno u dvoriš tu gd je se je pekla r ak i j a a izvršile su ga dvije nepoznate osobe od kojih je jedna bila obučena u vojničko odijelo te naoružana karabinom, dok d r u g a u g rađanskom odijelu sa revolverom. I s t ragom ni je se mogao u tvrdi t i ident i te t ubojica no us tanovl jeno je da isti p r ipada ju članovima komunist ičke bande, te da je ubojs tvo izvršeno iz osvete odnosno iz s t r a h a izdaje, budući je kons ta t i rano da je pokojnik pred ubojs tvo bio odsutan nekoliko dana u šumi kod komunis ta od kuda je pobjegao iz s t r aha pred oblašću.

21. U noći od 1. na 2. prosinca 1941. izvršen je napad od oko 60 oboružanih komunist ičkih bandi ta na obćinsko poglavars tvo u Bek-težu. Tom prilikom oduzeto je bilo iz obćine 5 komada pušaka sa 200 nabo ja te popal jena sva arhiva na improviziranoj lomači. Novac nije odnešen jer napadači nisu mogli doći do kl jučeva b l aga jne budući je povjerenik Lukačević Milo uočivši n a p a d a j pravodobno pobjegao. Po-duzete po t j e re za napadačima ostale su bezuspješne.2 1

22. Dana 8. XII. 1941. došlo je u selo Čaprginci obćine Okučani do borbe između oružnika i četničko komunist ičke bande u ko jo j su ubi jeni t ro j ica napadača i to Delibašić Pante l i ja , Delibašić Mile i Delibašić Dušan. U kući po ton jeg održan je sas tanak komunista na koji su naišli oružnici i t im povodom došlo ie do borbe čiji rezul ta t je bio t ro j ica mr tv ih kako je već spomenuto, dok je ostal ima nj ih 9 uspjelo pobjeći u šumu te se više nisu mogli pronaći.

23. Noću 13. XII. 1941. došlo je u Brezine obćina Kukunjevac ko ta ra P a k r a c banda od oko 60 komunis ta i razoružala u selu g rađan-sku s t ražu . Nakon toga bandi t i su pošli željezničkom prugom prema pos ta j i Po l j ana te stigli do željezničkog mcs t a preko Bijele 2 kim. pred Pol janom i tu razoružal i također 3 s t r a ž a r a koj i su čuvali most . Nakon toga su pod mostnu kons t rukc i ju stavili eksploziv i isti za-palili. Tim povodom bila je djelomično, oštećena pruga dok je mostna konst rukci ja ostala čitava. P romet se n i j e mogao međutim vršit i kroz 12 sa t i nakon čega je bio po izvršenim popravcima uspostavl jen. Ak-cija za napadačima ostala je bezuspješna.2 2

20 Napad su izvršili borci odreda »Matija Gubec«. 21 Napad su izvršili borci Papučko-krndijskog odreda. 12 Razoružavanje straža i rušenje mosta izvršili su borci odreda

»Matija Gubec«.

437

24. Noću 14. XII. 1941. naišla je jedna g rupa od 30 naoružanih bandi ta i razoružala 4 s t r aža ra koj i su čuvali most , k r a j sela Or-l javca, bandi t i su oduzeli oružje i municiju, dok s t r aža r ima nisu ni-š t a učinili. Utvrđeno je da su bandi t i došli iz područ ja ko t a ra P a k r a c i nakon čina ponovno se u i s tom pravcu vrati l i . Us tanovl jeno je na-da l je da su pri povra tku bandi t i u šumi kod sela S t ražemana naišli na se l jake koj i su vozili drva te iste prisilili da d rva is tovare i u kola na tova re nj ihovu hranu , nakon čega su moral i sel jaci pra t i t i bandi te sa kolima p rema šumi Papuku . Nakon nekog vremena se l jake su vrati l i . Povedenim pot je rn icama napadač ima se ni je moglo ući u trag.-*3

25. Noću 13. XI 1941. izvršen je a t e n t a t na glavnu željezničku prugu na t a j način što je između pos ta je Okučani i Raj ić u blizini mosta potonje , povađeni š a ra f i željezničke t raverze. Tim povodom je naišavši te re tn i vlak iz Novske skliznuo sa p ruge te je lokomotiva sa 16 vagona sruš i la se niz nasip. S t r adao je životom jedan kočničar a mašinovođa i ložač srećom su bili samo lakše r a n j e n i premda je lokomotiva bila padom posve okrenuta . Vođena je sves t r ana i s t r aga a t en t a to r ima se ni je moglo ući u t rag , no postoj i temel j i ta s u m n j a da je dje lo izvedeno po članovima komunist ičke bande čije je s jediš te u šumama Psunja . - 4

26. Dne 15. XII . 1941. p r iml jena je obav jes t da je u P a k r a č k o j Klisi pr imjećen komunis ta Kmecik Andr i j a iz Banove J a r u g e koj i se već dul je v remena sakr iva po okolnim š u m a m a sa ostalim bandi t ima. Organizirana je odmah po t j e ra za navedenom osobom i precizno is t ra-žen k r a j gd je je isti pr imjećen. U t r a g a n j u naišla je oružnička ophod-n j a u vinograd Mijić Mari je iz T o r n j a namje r ava juć i pret raži t i kuću u vinogradu. Čim se ophodnja približila kući opažena su neka sum-nj iva lica kako se vrzu oko kuće oboružana vojničkim puškama. Uslijed toga je ophodnja smjes ta otvori la v a t r u te je iz kuće va t rom odgovoreno. Nakon k ra tkog p u š k a r a n j a počeli su iz kuće b ježat i naoružana lica u pravcu obližnje šume. Kod tog bi jega ubi jen je jedan komunis ta te je us tanovl jeno da se radi o se l jaku K u r j a k Boži-5

iz Branežaca. Bandi t i su kojih je bilo oko 12 neposredno pr i j e b i jega kuću zapalili. P o k r a j kuće pronađeno je oko 30 kg. dinamita, ko jeg bandit i prigodom bi jega nisu mogli sobom ponijeti . P o t j e r a je nas tav-l jena ali je dal j i rezul ta t os tao usli jed nas ta le noći negat ivan. Mijić Mari ja 2 0 Kolić Dragin ja 2 7 uhapšene su i predane na dal j i pos tupak

23 Razoružavanje su izvršili borci Papučko-krndijskog odreda. 24 Diverziju su izvršili skojevci i članovi KP uz pomoć psunjskih

partizana pod rukovodstvom Dušana Čalića. 25 Borac iz odreda »Matija Gubec«, poginuo prosinca 1941 god.

u borbi protiv ustaša i žandara kod Tornja. 26 Nazvana »Partizanska tetka« jer je svoj dom stavila na raspolo-

ženje borcima odreda »Matija Gubec«. Ubijena od ustaša 1942 godine. 27 Kućna pomoćnica Marije Mijić, ubijena od ustaša 1942 godine.

438

vlast ima a isto tako i se l jak Pruž inac Rudol f - ' iz Banove J a r u g e kod kojeg je nađena pismena poruka uprav l j ena na Mari ju Mijić.

27. Noću 18. prosinca 1941. došla je u selo Po l j ansku kotara Požega jedna komunist ička banda od 12 l judi ko ja je pokušala razo-ružat i s t raže radi o t iman ja o ruž ja i municije. Napad međut im ni je uspio ali je tom prigodom poginuo us t a šk i rojnik Gluić Antun .

28. Dana 23. XII. 1941. vođene su ogorčene borbe sa pobunje-nicima u predje lu šumskog masiva k r a j sela Kamenske k o t a r Pakrac . Toga dana postoja la je opasnost da domobrani kao i us taške post rojbe budu na jednom m j e s t u opkoljeni. Po pruženoj žu rno j pomoći iz Požege uspjelo je pobunjenike potisnuti . Tom prigodom bilo je gubi-t aka u ranjenima-'0 .

29. Dana 27. XII. 1941 vodile su se također borbe na području obćine S t ražeman k r a j sela Vrhovci k o t a r a Požega. To selo napalo je oko 50 četničko komunist ičkih bandi ta . Tom prigodom napadači su odveli bilježnika iz S t ražemana Kar l a Benića kog su kasn i je ubili. U borbi bili su r a n j e n i oružnički poručnik Bašić Mart in i narednik Iličić Ivan. Komunist i su imali 3 m r t v a i nekoliko ranjenih.3 0

30. Dne 27. XII . 1941. au tobus koj i saobraća između Pakraca i Požege bio je pred mjes tom kamenskom zaus tavl jen po jednom vojnički un i formiranom i naoružanom čovjeku. U au tobusu se slu-ča jno nalazio zapovjednik oružničke pos ta j e u Kamenskoj ša još jednim poručnikom koj i su u zaus tav l j aču prepoznali komunis tu te su na n j ega pripucali i na m j e s t u ga ubili. Ubijeni komunist zove se Šva jcar Zvonimir,31 iz Kobaša kod Broda na Savi. Kod n jega je bio pronađen dnevnik u ko jem su se nalazili važnij i podatci. Na temel ju toga provedena je i s t r aga i izvršeno je više uhićenja .

31. Dne 28. XII . 1941. bio je napadnu t u svo jo j kući Andr i ja B rus odpušteni domobran iz Buč ja od 4 naoružana bandi ta koji su mu oduzeli domobransko odijelo i vojnički karabin kog je dobio od obćine. Bandit i su otišli u nepoznatom pravcu. Slijedećeg dana jav-l jeno je iz Vuč jaka obćine Bučje da su 3 nepoznata naoružana bandi ta ubili u selu Podobnik Slavka iz Slat inskog Drenovca koj i se je uput io p rema Bučju . Ustanovl jeno je, da je imenovanog ubio četnik Dušan Blagojević iz Vrhovca iz p iš to l ja nakon š to ga je legit imirao i us ta-novio da je sin logornika.

32. Dana 29. XII. 1941. primila je vlast obav j s s t da se poznati komunis ta Kosanović Jovo3-' sa svojom komunist ičkom družinom

28 Za cijelo vrijeme rata bio zatvoren u Mitrovici. Borbu protiv ustaša i domobrana vodili su borci Psunjskog i

Papučko-krndijskog odreda kod sela Rogulja i Bučja, a ne Kamenske. 30 Napad je izvršila jedna četa Papučko-krndijskog odreda, a

bila je pojačana sa vodom iz Psunjske čete Prvog bataljona. 31 Borac iz 3 voda 1 čete Prvog bataljona. 32 Četnik, strijeljan kao narodni neprijatelj za vrijeme NOB.

439

nalazi u selu Koreničanima obćjna Veliki B a s t a j i k o t a r Daruvar . Odmah su bile preduzete mje re da se ta banda opkoli i pohva ta što međut im ni je uspje lo jer su bandi t i pr i je dolaska oružane sile pobjegli u nepoznatom pravcu. Tom pril ikom bili su uhapšeni samo seljaci n j ih 11 iz Koreničana koji su bandi t ima pružili u točiš te i h ranu .

33. Dana 29. XII. 1941. pr imječeno je k r e t a n j e komunist ičkih bandi ta u okolici Raj ića ko ta r Novska. Odmah je bila za is t ima orga-nizirana potera te je p rema t ragovima us tanovl jeno da se bandit i nalaze u šumi Bukovci negdje u blizini državne lugarnice kada su oružnici sa u s t a šama opkolili tu lugarnicu bili su odmah napadnu t i va t rom iz kuće. Počela je borba ko ja je t r a j a l a sve do m r a k a kada su bandi t i izkoristili t amu pobjegli da l je u šumu tako da ih se više ni je moglo prat i t i . Drugi dan bila je po t j e r a nas t av l j ena te je pre-gledan cijeli teren i sus jedna šuma Šaranpovo g d j e se nalazi t akođer jedna državna lugarnica. P re t re som lugarnice nađena su dva pisaća s t ro ja , jedna manl iher puška jedna komunis t ička kn j iga i nešto h rane ko je su bandi t i u brzini tu ostavili. Bandi t i se inače više nisu mogli pronaći. Tom prigodom r a n j e n je us ta ša Ivan Blažeković dok sa s t r ane napadača bilo je t akođer r an jen ih koje su ovi odveli sa sobom.33

34. Dana 31. XII. upali su u kuću Miljković Moje u Skende-rovcima ko t a r P a k r a c t r i naoružana komunista izveli ga nasi lno iz kuće i u neposrednoj blizini hi tc ima iz puške ga ubili. I s t r agom usta-novljeno je da je ubojs tvo počinjeno iz osvete radi toga š to je Miljko-vić predao prvi molbu za p rek r š t en je na rk t . v j e ru . Uboj icama se ni je moglo ući u t r ag .

53 Odnosi se na borce odreda »Matija Gubec«.

440

B R . 1 5 6

IZVJEŠTAJ Z APOVJEDNIŠTVA PRVOG DOMOBRANSKOG ZBORA U SISKU O BORBAMA I AKCIJAMA IZVRŠENIM OD 6 DO 31

PROSINCA 1941 GODINE

NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA ZAPOVJEDNIŠTVO I. DOMOBRANSKOG SBORA

Br. 54/Taj . U Sisku, dne 5. I. 1942

P r e d m e t : obav ješ t a jn i i zv ješ t a j za d rugu po-lovinu mjeseca prosin-ca 1941.

1. — MINDOM GLST. OČEVIDNI ODJEL 2. — ZAPOVJED. II. i III. DOM. SBORA

Na temel ju zapovjedi Minis tars tva Hrva t skog domobrans tva — Glavni s tožer — Očevidni odjel — Očev. B r o j 4163/1. t a j . od 17. s tu-denog 1941. dos t av l j am izvješće o b a v j e š t a j n e službe za d rugu polovinu mjeseca prosinca 1941. u s l i jedećem:

U kotaru. Otočac:

6. XH. oko 22 sa ta n a p a d n u t a je obhodnja od 10 pričuvnih u m ž -nika u s. Br loška Dubrava , kada je h t j e l a izvršiti pregled jedne sumnj ive kuće. Nakon kraće borbe napadači su se povukli, a kuća je su t r adan nakon pre t resa zapal jena. 1

12. XII . skrenul i su pobunjenici željezničke t račnice kod želj . pos ta je Sinac na 79.3 km niz nasip, te je oko 0.45 sat i na tom mjes tu pala lokomotiva sa tenderom osobnog v laka br . 1011 niz nasip. L jud-skih ž r t ava ni je bilo.2

14. XII . napadnu ta je od pobunjen ika oružnička obhodnja od 13 oružnika u selu Š k a r a m a prilikom podizanja pošte. Poš to su pobu-njenici bili u nadmoćnost i oružnici su se povukli pod zaš t i tom magle u obližnja pol ja . Iz Otočca upućeno je bilo za po jačan je 8 samovoza ta l i janskih vojnika. 3

1 Napad su izvršili borci iz sela Brloška Dubrava, koji su b-H u sastavu odreda Škare

2 Borci odreda Škare minirali su 9 prosinca prugu između Slnca i Ličkog Lešća. Na razrušenu prugu naišao je voz od kojeg su se loko-motiva i poštanska kola survali u provaliju. Radi oštećenja pruga niie radila 3 do 4 dana.

3 Zandarmerijsku patrolu napali su borci odreda Škare, koja sp je, zahvaljujući magli, uspjela izvući.

441

16. XII u 11 sa t i zapal jen je od ta l i janske vojske züseliak Šume jer se je s u m n j a l o da se u n j ima četnici zadržava ju .

U kotaru Bos. Novi: 18. XII oko 2.30 sa t i jedna jaća pobunjenička banda izvršila ;e

n a p a d a j puščanom va t rom na pučku školu u selu Gor. Vodićavo u k o j o j su se nalazili naši domobrani , n j ih 63 na b ro ju se je rasprši lo, a škola je zapal jena .

Noću između 20. i 21. XII. od s t r a n e pobunjenika porušeni su mostovi na pu tu Dobr l j in—Lješ l jan i , u cilju sp rečavan ja dolaska naše vojske u Lješ l jane .

14. XII. u zoru pobunjenici su upali u selo Velika Zul jev ic i i zapalili t a m o š n j u pučku školu kako se ne bi u i s to j na ša vojska mogla smjest i t i .

16. XII. 2'/-> km. sjev. istoč. od Bos. Novog zapaženo skup l j an j e odmetnika — domobrans tvo je bilo upućeno u po t j e ru .

17. XII. u 7 šuti zapal jena je škola blizu željezničke p r u s e između Blaga ja i Svodne.

22. XII. u 17 sat i izvršen je napad na željezničku pos ta ju Rudice — napad je odbijen. Od naših 1 teško i 1 lako r an j en .

31. XII. napadnu to je kod Agića po jačan je od 60 dobrovo!jaca koje je bilo upućeno u Budimlić J ap ru .

Osim toga izvršen je veći b r o j pl jački i napada na pučanstvo.

U kotaru Glina: 10/11. XII oštećena je željeznička p r u g a i most , podrezani

te lefonski s tubovi i pokidane žice između Gline i Maje. Četnici su tom prilikom oduzeli 5 željezničkih s t r a ž a r a puške sa naboj ima.

11. XII. napadnu to je od je l j en je oružnika koje je vršilo p re t res t e rena iznad sela Bačuge. Oružnici su primili borbu, i u borbi ranili i uhvat i l i 4 osobe od kojih 2 žene.

12/13. XII. između Obl ja ja i Gline porušili su četnici 13 kame-nitih i drvenih mostova i na 3 m j e s t a prekopali cestu.

26. XII. od 0.30 do 6.30 sa t i četnici jačine navodno od oko 300 napali su željezničku pos ta ju Grabovac — napad je odbijen, 1 domo-bran ran jen , 2 četnika zarobl jena .

Noću 25 26. XII. istodobno sa napadom na željez. pos ta ju Gra-bovac n a p a d n u t a je i pos t a j a Vlaović — napad je odbijen.4

Noću 28'29. XII napadnu ta je s t raža na željezničkoj pos t a j i u Topuskom — napad je odbijen.5

Osim toga izvršen i izvjestan b r o j napada na pučanstvo i pljački.

4 Sve ove napade i akcije u kotaru Glina izvršili su borci Banij-skog NOP odreda.

4 Napad su izvršili borci odreda Perna. koji je bio u sastavu Kor-dunaškog NOP odreda.

442

U kotaru Dvor na Uni: 22. prosinca popodne napala je j edna g rupa od 80 naoružanih

pobunjenika u s. Vanićima odred od 12 us taša , koji se je kolima vraćao iz Bos. Novog za Bešlinac. Us taše su primili borbu, ali su se zbog velikog gubi tka moral i povući (6 us taša poginulo, 2 r a n j e n a ) . Pobunjenic ima palo je u ruke 6 pušaka i 1 s t ro jna puška sa nešto s trel j iva.6

23. XII. napadnu t je 24. us taški sa t u s. Grmušani kuda se je uput io da iz praznih kuća pokupi h ranu i doveze u Bos. Novi. Zbog jake v a t r e sa t se je morao povući i tom prilikom izgubio 2 kola i 2 pa ra kon ja (i 5 ran jen ih ) . 7

22. XII . napadnu ta je kod Dvora obhodnja 16. sata . — naši gubitci : 6 mr tv ih , 3 r an jena , 1 s t ro jopuška i 6 pušaka.8

27. XII. na putevima prema Gvozdanskom—Bešlincu i Zr in ju porušena su dva mosta.9

Ustaški vod u Gvozdanskom imao je u borbi 26/27. 4 mr tva , i 2 r a n j e n a i povukao se sa d je lom pučans tva u Bešlinac.10

30. XII . napadnu ta su i zaus tav l j ena zapadno od Dvora 2 us t a ška s a t a koj i su iz Dvora pošli u akci ju ka Bešlincu i povukli se za odbranu Dvora.1 1

U kotaru Bos. Kostajnica: 15. XII. n a p a d n u t a je u s. Mrakodolu us taški s a t sa 6 oružnika,

sa t je pr imio borbu, ali se je uslijed nadmoćnost i pobunjenika morao povući. Ran jeno je 5 us taša .

25. XII . pr i je podne bačene su 2 bombe na Hrva t . Kostajnicu, od koj ih je jedna pala na crkvu, a jedna na električnu centralu. Kod toga je r a n j e n o jedno di jete . Is todobno izvršen je napad od s t rane četnika, odbijen je od s t r ane us taša i g rađana .

16. XII . izvršen je napad na most Volinje. 17. XII , u 11 sat i napadnut je va t rom iz pušaka i 2 s t ro jn ica

putnički vlak kod Volinja. Gubi taka nema.

U kotaru. Vrgin Most:

16. X n . napadnu t je vojnički t r a n s p o r t koji je išao iz Vojnića na željez. p o s t a j u Vojnić po h r anu a bio osiguran sa 15 domobrana i 1 dočastnik. Sa t r anspor tom išao je i 1 sa tnik sa novcem. Tran-spor t je razoružan i zarobl jen a potom pušten, nakon š to mu je odu-zeta cijela oprema. Satnik sa novcem uspio da se spasi. U borbi poginuo 1 konj . 1 2

8 Napade su izvršili borci Banijskog NOP odreda. " Mostove su porušili borci Banijskog NOP odreda.

10 Borci Banijskog odreda prisilili su ustaški vod na povlačenje. 11 Napad su izvršili borci Banijskog NOP odreda.

12 Napad su izvršili borci odreda Perna Kordunaškog NOP odreda.

443

16. XII. poduzeli su Tal i jani akci ju u okolini južno od Lasinje , kod prelaza preko r. Kupe za s. Las in ju prerezali su našu b. b. liniju.

18. XII. razorena je željeznička p ruga između pos ta je U t in j a i Vojnića u dužini 700 metara , a is to tako i b. b. linija.12

20. XII. razorena je željeznička p ruga Kar lovac—Topusko na 5 mje s t a u dužini po 3400 m.14

U 7 sa t i n a p a d n u t a je s t raža na željezničkoj pos ta j i Vojnić. 1 Zastavnik poginuo, a domobrani povedeni u šumu.1 5

22. XII. n a p a d n u t a je želj. pos t a j a Ut in ja , s t raža razoružana, b. b. linije pokidane i putevi pokvareni . Obkoljene posade u Vojniću snabdjevene su zrakoplovom.1 6

Osim ovih napada, izvršena su i dva napada na pučanstvo.

U ko ta ru P e t r i n j a :

20. XII. razoružani su i odvedeni od komunis ta kod Dubice 1 vodnik i 1 domobran, koj i su kao teklići bili upućen: u Petr in ju . 1 7

Noću 18/19. XII. porušena je željeznička p ruga između Hras to-vice i Kral jevčana. 1 8

U kotaru Bos. Krupa:

15. XII. obrazovana je od us taša , oružnika i ta l i janskih voj-nika zasjeda u selima Perna , Podgomili i Piš tal ini u cilju h v a t a n j a poznat ih četnika toga k r a j a . U selu Podgomili naišao je na zasjedu četnik Božo Mijić, te je uhićen, a kada je pokušao bježat i je ubijen.

U ko ta ru su osim toga izvršene 2 pl jačke i n a p a d a j a na pučanstvo.

U kotaru Bihać:

Noću 15/16. XII. izvršen je napad od s t r ane četnika na s. Lipo-vaću i Krš l je (sjev. ist. od Drežnik-grada) . Četnici su izvjesili komu-nističku i jugoslavensku zastavu. 16. XII. popodne ponovio se je napad na is ta mjes ta .

25. XII. napadnu t i su od s t r ane četnika oružnici, ko j i su se uputil i radi izviđanja u pravcu Plitvičkih jezera. Oružnici su primili borbu i uspjeli ubiti 4 četnika, a 4 zarobili.

Osim toga izvršene su u tom ko ta ru od s t r ane četnika i komu-nis ta 2 pl jačke i 2 n a p a d a j a na pučanstvo.

« u, u prugu su razorili borci Kordunaškog NOP odreda.

15 Napad na stražu izvršili su borci Prvog bataljona Kordunaškog NOP odreda.

18 Napad na željezničku stanicu izvršili su borci Prvog bataljona Kordunaškog NOP odreda.

17 Razoružavanje su izvršili borci Banijskog NOP odreda. 18 Prugu su razorili borci Banijskog NOP odreda.

444

U kotaru Cazin:

12. XII. upalo je oko 12 sa t i u selo Grabovac jedno 10 naoru-žanih pobunjenika obučenih u ženska se l j ačka odijela i napali pučan-s tvo u mje s tu u kojem je baš bio sa jmeni dan. Pr i su tn i oružnici i domobrani primili su borbu i u t o j borbi poginula su 3 pobunjenika, 6 građana , a 2 domobrana su r an j ena .

U ovom ko ta ru akci ja pobunjenika naroči to je uperena na pl jačke i napade na pučanstvo, t ako je bilo 8 pljački, 3 napada ja na pučanstvo.

U kotaru Gračac:

15. XII . u 24 sa t a provalili su kod same željezničke pos ta je u pr iva tnu kuću Ane Končar naoružani l judi i odveli 4 osobe.

23. XII. u 17 sa t i izvršen je napad na s t ražu kod željezničkog mos ta Ličko Lešće — 2 domobrana r a n j e n a i razoružana.1 9

Osim toga izvršene su 3 pl jačke i 2 n a p a d a j a na pučanstvo.

U kotaru. Gospić:

16. prosinca jedna g rupa pobunjenika izvršila je oružani napad na selo Široka Kula u kojem je naše oružničtvo sa domobranima primilo borbu i napad odbilo.-0

17. XII. izvršen je napad od s t r ane četnika na željezničko sta-jal iš te Bilaj—Ribnik sa va t rom iz pušaka i s t ro jn ih pušaka. Kada je naišla Ta l i janska vo j ska ko ja os igurava prugu pobunjenici su odbijeni i raspršeni .2 1

Osim toga izvršene su 3 pl jačke i napada na pučanstvo.

U kotaru Udbina:

15. XII . izvršen je oružani napad od s t rane pobunjenika na mjes to Podlapac. Oružnici i naoružani mješ t an i primili su borbu i odbili napad.'-2

Osim toga izvršena je j edna p l jačka .

U kotaru Ogulin:

26. XI. oko 7.30 sa t i napadalo je kod Novog Sela po t je rno odje-l jen je od 53 oružnika skupinu od 30—40 l judi neki u vojničkom neki u građanskom odjelu. Odmetnici su prihvat i l i borbu u k o j o j je ubi-jeno 11 odmetnika, a 1 zarobl jen.

19 Napad su izvršila četiri borca čete »Marko Orešković« pod ru-kovodstvom Adama Ostovića. Tom prilikom razoružana su dva domo-brana, a jedan ranjen.

" Napad su izvršili borci Prvog ličkog odreda »Velebit«. 22 Napad su izvršili borci iz Udbinskog kotara potpomognuti bor-

cima Koreničkog kotara iz odreda Ljubovo.

445

U ko ta ru Korenlea: 11. XII. napa la je j edna skupina od oko 300 pobunjenika na

oružničku p o s t a j u Plitvička Jezera . Borba je t r a j a l a od 8 sat i u j u t r o do 14 po podne, kada je napad konačno odbijen. Vlast i t i gubitci 1 domobran poginuo, 2 lakše r a n j e n a . Od pobunjenika 11 ubi jeno i 11 zarobljeno.2 3

U ko ta ru Br in je : U tom ko ta ru izvršene su 4 pljačke.

U ko ta ru Knin : U tom k o t a r u izvršene su 4 pl jačke i 2 n a p a d a j a na pučanstvo.

U ko ta ru Drn iš : 19. XII. uveče napalo je oko 1000 četnika novu uzpostavl jenu

oružničku pos ta ju Štikovo i razbili je. U borbi je nes tao 1 oružnik, a 1 je r an jen . U m j e s t u 6u četnici ubili 13 i ranili 2 g r ađana i izvršili p l jačku.

23. XII. napali su četnici u Vukovićima — zaseok sela Štikovo, odjel oružnika pos ta j e Siverić. Borba je pr imljena, ubi jeno 5 četnika i zapal jeno 15 kuća iz koj ih je pucano na oružnike. Vlast i t i gubi tc i : 1 oružnik poginuo.

U ko ta ru Delnice—Vrbovsko: 5. prosinca oko 20 sati napa la je skupina od 3 četnika željez-

ničku pos ta ju Meja. U borbi ko ju su Tal i janski vojnici primili ni je bilo ž r t ava — napad je odbijen.2 4

11. prosinca sukobila se obhodn ja pos t a j e Fužine pojačana sa Tal i janskom vojskom u šumi B i t o r a j sa četničko-komunist ičkom ban-dom i razbili je. Oružnici su prodrli u pobunjenički logor i t a m o našl i eksploziva, 2 pisaća stola, krugovalnik, brzoglasni apa ra t , šapiro-g r a f a i mnogo d rugog mater i ja la . 2 5

Osim toga izvršeno je u tom ko ta ru 6 pl jački i n a p a d a j a na pučanstvo.

U ko ta ru Ku t ina : 18. XII. sukobila se oružnička obhodn ja sa naoružanim l judima

n j ih oko 5 u šumi Gajevica kod Kutinice. Nakon kraće borbe, u k o j o j ni je bilo žr tava, povukli su se napadači pod zaš t i tom m r a k a u šumu, gd je im se izgubio t rag. 2 6

23 Napad su izvršili borci iz odreda Ljubovo i Kik. 24 Napad su izvršili borci Drugog bataljona »Matija Gubec«. 25 U šumi se nalazio Lički logor (Lička četa). Tu je bila i tehnika

štaba Primorsko-goranskog NOP odreda. 26 Sa žandarima su se sukobili borci Moslavačkog odreda.

446

3. KOMUNISTI.

Komunist i iako se idejno ne slažu sa četnicima ipak sa is t ima sa rađu ju , j e r je jednima i d rug ima za postignuće nj ihovih konačnih ciljeva sada prva i na jveća sme tn j a Nezavisna Država Hrva t ska . U svojim redovima ima ju inte lektualno jake l jude koji se služe veoma v je š to raznim promidžbenim sredstvima koj ima neuki svi jet lako nas jeda i pada pod n j ihov u t j eca j , t im više š to naša promidžba ni je toliko razvi jena da bi mogla n j ihovo j promidžbi u zabačenim kra je -vima u dovol jnoj mje r i par i ra t i .

U svome poslu služe se naravsk i putem letaka ko je r a s t u r a j u među narodom. Iz s a d r ž a j a le taka naslovljenih domobranima, do-častnicima i častnicima vidi se očita t e ž n j a da se slomi kod istih bor-beni duh, moral i disciplina, dok se iz le taka naslovljenih Muslima-nima vidi da im je svrha zavadit i katolike i musl imane služeći se pri tom svim mogućim podmetan j ima i lažima.

Od akci je komunis ta izlaže se u glavnom slijedeće: 17. XII. oko 10 komunis ta sukobili su se sa oružnicima u šumi

»Konjska« obćine Predavač k o t a r a Bjelovar . U Borbi r a n j e n je 1 oružnik koj i je poslije dobivene rane umro . Komunist i iskoristili su gus tu šumu i pobjegli.27

23. XII. izvršen je oko 22 sa t a napad od grupe oko 30 komu-nista na vojničku s t ražu na Lonjskom mostu, isti razoružali i odu-zeli 6 pušaka i 1 s t ro jnu pušku. Ovom prilikom ubijen je zapovjednik straže.2 8

16. XH. odveli su komunis t i sa d ržavnog elektr ičnog preduzeća u Tribl ju, k o t a r a Crikvenica, 22 radnika .

15. XII. napali su 3 komunis ta u domobransko j odori naoružani vojničkim puškama i samokres ima s e l j aka L a h a j n e r a u Koprivničkoj Rijeki t ražeći od n j e g a oružje .

16. XH. napala su 2 naoružana čovjeka-komunis ta u s. Velika Vranska — k o t a r a Koprivničkog — manas t i r skog lugara Katalinić Josipa, oduzevši mu pušku i naboje .

III. VANJSKA SITUACIJA:

1) Pri l ike u pograničnim oblast ima susjednih d ržava :

Preko državne granice u Bi je lo j k ra j in i koja je okupirana od Tal i jana po j av l ju ju se d j e l a sabotaže i komunist ički podhvati . Tako je 11. XII. u Semiću ko ta r Črnomelj došlo do eksplozije t r i j u ba raka u koj ima su Tal i jani v j e rova tno držali eksploziv i s t re l j ivo.

2; Zandare su napali borci Kalničkog odreda. 28 Stražu su napali borci Moslavačkog odreda.

447

U Trstu su navodno 6. XII. s t rel jani komunisti (Fabijanić, Slijepčević i Šubat — svi iz Hrel j ina) jer su svojedobno odveli 2 Tali janska karabin jera i 1 domobrana.

Raspoloženje naroda u Međumurju prema Mađarskim vlastima i nadalje je nepovoljno i nepovjerlj ivo zbog političkog prit iska od Mađarskih vlasti.

2) Strani vojni bjegunci:

Nisu se pojavili niti su uhvaćeni na ter i tori j i ovog Sbora.

3) Nedozvoljeni prelazi na granicama; šverc i slično:

Kri jumčarenje životnih namirnica na svim granicama vrši se i pored najstroži j ih kontrola vlasti.

Nedozvoljeni prelazi granica sprečavaju se svim sredstvima.

4) Odnosi sa pograničnim vlastima susjednih država:

Odnosi sa pograničnim vlast ima susjednih država dobri su. 19. XII. otpočeo je željeznički saobraća j sa Mađarskom preko

završenog željezničkog mosta na Dravi kod Đekeneša.

IV. — OBCI ZAKLJUČAK

Obće prilike u sjevernom djelu područja ovog Sbora povoljne su i bilo je svega nekoliko komunističkih akcija, bez ozbiljnih raz-mjera .

Prilike u južnom djelu područja ovog Sbora su nepovoljne a po-gotovo u pogledu javne sigurnosti. Za potpuno likvidiranje pobunje-ničke djelatnost i potrebne su jače snage koje bi mogle istodobno operirati u svim pravcima protiv pobunjenika.

Ekonomsko s tan je u pasivnim krajevima kao i u onim u ko-jima su haračile pobunjeničke bande već je i sada veoma teško, a posta t će daljim ulaskom u zimu još teže.

Pi tanje po jačanja pojedinih posada i oružničkih pos ta ja i pi-t an j e njihovog jačeg naoružanja potrebno je žurno riješiti, kako bi se otklonilo i spriječilo njihovo uniš tavanje i upropašćivanje držav-nog materi jala.

Mjere protiv sumnjivih i nepoćudnih osoba od strane svih na-ših vlasti energično Se preduzimaju kako bi se javni red i mir, te osobna i imovna sigurnost građana što bolje i čim prije učvrstila, te opće prilike u državi normalizirale. —

Zapovjednik, general (Rumler) Rumler

448