tanja bobek [pick the date] - connecting repositories · 2019. 5. 12. · saŽetak bogata hrvatska...

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ

TANJA BOBEK

ODRŽIVOST GRADSKIH ULICA KOMUNALNIM REGALIMA

ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2017.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ ODRŽIVI RAZVOJ

TANJA BOBEK

ODRŽIVOST GRADSKIH ULICA KOMUNALNIM REGALIMA

SUSTAINABILITY OF CITY STREETS WITH INSPECTION CHAMBERS

ZAVRŠNI RAD

Mentor:

mr. sc. Vladimir Križaić, pred.

ČAKOVEC, 2017.

SAŽETAK

Bogata hrvatska povijest ostavila je nasljeđe od izuzetne vrijednosti, raznolikosti i

unikatnosti. Pred završnicom smo izgradnje velikih projekata autocesta i brzih cesta, ali i

pred fazom suvremene modernizacije. Trenutno je osnovni cilj premostiti i popuniti praznine

između tradicionalnih i suvremenih postupaka.

Ovaj rad predstavlja važnost ulaganja u održivi razvoj kulturne baštine. Kulturna je baština

neobnovljiv i ograničen resurs koji će bez posebne pažnje izblijedjeti. Stavljajući naglasak

na službe za zaštitu baštine, održivo korištenje kulturne baštine moguće je točno i pravilno

usmjeravati. Napredak i razvoj tehnologije zadire u sve dijelove industrije. Razvoj

tehnologije ne utječe samo na svjetsko gospodarstvo, već mijenja društvo u napredno

informacijsko društvo. U tehnološki razvijenom društvu rodila se ideja pod nazivom Smart

City 4D Inteligentna Infrastruktura kojoj će biti cilj na efikasan način istraživati i razvijati

komunalnu infrastrukturu. Kako bismo zaštitili okoliš i kulturnu baštinu od daljnjeg

narušavanja, okrećemo se sustavu izgradnje kabelske kanalizacije. Sustav kabelske

kanalizacije primjenjivat će se kada se na istoj trasi polaže više kabela. Kabelski zdenci

izvode se s ciljem lakšeg dolaska do postojećih kablova. U postojećem zdencu mogu se

nalaziti cijevi, rezervne dužine kabela ili kao mjesto gdje kabelska kanalizacija mijenja

smjer. Slike turističke sezone i uništavanja starih gradskih jezgri odlaze u povijest. Posljednji

korak u modernizaciji Hrvatske bit će kada će klasičnu tehniku polaganja kablova zamijeniti

novija tehnologija pod nazivom mini i mikrorovovi. Tehnologija je to koja zasada nije

poznata jugoistočnom dijelu Europe. Razvijena Danska prije 37 godina pokrenula je tim

istraživača koji su se specijalizirali za mini i mikrorovove i doveli ih do vrhunca. Debele

cijevi, prostrane rovove i buldožere zamijenili su rovovi od samo nekoliko centimetara i

strojeva koji su u mogućnosti raditi paralelno s tekućim prometom. Ne samo da se ne utječe

na regulaciju prometa, već je i naša baština daleko sigurnija.

Ključne riječi: kulturna baština, Hrvatska, modernizacija, nove tehnologije, kabelski

zdenci, mikrorovovi

SADRŽAJ:

SAŽETAK

1. UVOD……………………………………………………….…………………………..4

2. UTJECAJ NA KULTURNU BAŠTINU………………………..………………..……5

3. PROMETNA POLITIKA S NAGLASKOM NA ODRŽIVOM RAZVOJU…..……7

4. KLASIČAN NAČIN POSTAVLJANJA INSTALACIJA…………..……………......8

4.1. Parametri koji utječu na tijek projektiranja…………………………………8

4.2. Iskop rova………………………………………..…………………...………..12

5. KABELSKA KANALIZACIJA…………..……………………..…………………...14

5.1. Polaganje kabela u kabelsku kanalizaciju…………………...……….…...…17

5.2. Postavljanje elektroinstalacije u Općini Kneginec Gornji…..........………...19

5.3. Tehnički opis……………………………………..…..……………………..…21

6. NOVI NAČIN KABLIRANJA – MINI I MIKROROVOVI………..………………24

6.1. Iskop mikrorovova za postavljanje kablova…………………………………27

6.2. Postavljanje kabela………………..………..…………………………………28

7. GPR METODA PROLASKA INSTALACIJA……………………….……………..30

8. BUDUĆNOST KOMUNALNOG SEKTORA OVISI O INOVACIJAMA………..31

8.1. Nova tehnologija na projektu Smart City……………………………...……..32

9. ZAKLJUČAK…………………………………………………………...…………….34

LITERATURA……………………………………………………………..……………..36

Popis slika……………………………………………………………………...……....37

Popis tablica………………………………………………………………………...…37

Popis shema…………………………………………………...……………………….38

Prilozi………………………………………………………...………………….…….39

Tanja Bobek Održivost gradskih ulica komunalnim regalima

Međimursko veleučilište u Čakovcu 4

1. UVOD

Bogata hrvatska povijest i okolnosti koje su se zbivale u gospodarskom, društvenom i

kulturnom razvoju ostavili su nasljeđe izuzetne vrijednosti, raznolikosti i unikatnosti te se

Republika Hrvatska može ponositi činjenicom da obiluje dragocjenom baštinom povijesnih

građevina i kulturnih dobara1. No, s druge stane nedovoljna svijest o vrijednosti kulturne

baštine, nebriga i neodržavanje, nedostatna financijska sredstva uvelike su pridonijeli

degradaciji dijela graditeljske baštine. [1]

Mreže javnih cesta jedna su od važnijih stavki nacionalnog bogatstva, a u prometno-

gospodarskom pogledu ključna okosnica cjelokupnog razvitka. Cestovna mreža ima

presudno značenje za integriranje susjednih regija i teritorija svake zemlje. Hrvatska je pred

završnicom programiranja izgradnje autocesta i brzih cesta, ali i pred fazom suvremenog

održavanja te modernizacije. Osnovni cilj je premostiti i popuniti praznine između

tradicionalnih i suvremenih postupaka. [2]

Napredak i razvoj tehnologije zadire u sve dijelove industrije. Razvoj tehnologije ne utječe

samo na svjetsko gospodarstvo, već mijenja društvo u napredno informacijsko društvo.

Ususret novim tehnologijama, prve su uskočile telekomunikacijske mreže. Međunarodni

standardi koje je izdala međunarodna telekomunikacijska zajednica prate novu tehnologiju

mikrokabliranja koja polako zamjenjuje klasične metode izvođenja radova na mrežama.

Svake 4 godine održava se sastanak svjetskog telekomunikacijskog vijeća za standarde

(WTSA) s ciljem donošenja novih tema za ITU-T2 studijsku grupu. U suradnji ISO-a3 i IEC-

a4 pripremljeni su određeni tehnološki zadaci a sve pod nadzorom ITU-T-a.[3]

1 Kulturno dobro – prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 152/14, 44/77

sve pokretne i nepokretne stvari od umjetničkog, povijesnog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog i

znanstvenog značenja. 2 ITU-T – telekomunikacijski standardizacijski sektor jedan je od triju odjela Međunarodne telekomunikacijske

unije (ITU), čiji je zadatak koordinacija standarda za telekomunikacije. 3 ISO – Međunarodna organizacija za normiranje; međunarodno tijelo za normiranje sastavljeno od

predstavnika raznih nacionalnih standardnih organizacija. 4 IEC – Međunarodna elektrotehnička komisija; neprofitna, nevladina međunarodna standardna organizacija

koja priprema i objavljuje međunarodne standarde za sve električne, elektroničke i srodne tehnologije.



2. UTJECAJ NA KULTURNU BAŠTINU

Ministarstvo kulture 2009. godine odlukom tadašnjeg ministra mr. sc. Bože Biškupića

pokrenulo je Strategiju očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

Republike Hrvatske. Svrha strategije bila je razmotriti i analizirati postojeći sustav zaštite i

očuvanja kulturne baštine, kako bi se mogli utvrditi aktivnosti, mjere i ciljevi kao što

učinkovitiji razvojni resurs na načelima održivog razvoja.

Ulaganje u primjerice prometnica nalazi se vrlo visoko na našoj listi prioriteta dok se ulaganje

u održivi razvoj5 kulturne baštine ne zadire. S obzirom na to da je kulturna baština

neobnovljiv i nadasve ograničen resurs, zahtijeva posebnu pažnju pridodanu na skrb,

vrednovanje i naposljetku korištenje prema načelu održivosti. Održivo održivo korištenje

kulturne baštine moguće je pratiti i nazirati kroz samu službu za zaštitu baštine koja bi već

sama po sebi trebala imati prioritet održivo upravljati što ne bi trebalo posebno naglašavati.

Europska unija, međunarodne konvencije, Ministarstvo kulture, tijela državne uprave,

jedinice lokalne i regionalne samouprave kroz norme pozicioniraju kulturnu baštinu u

održivom gospodarskom razvoju. Ključna točka Strategije je koordiniranje – od fondova i

direktive EU sve do uključivanja jedinica lokalne samouprave.

Svaka je zajednica odgovorna za kulturna dobra koja nam je raznolika povijest ostavila. S

obzirom na naše negativno utjecanje na kulturnu baštinu, zakonskim je odredbama

utemeljena obveza za Zaštitu i očuvanje graditeljske kulturne baštine. Uprava za zaštitu

kulturne baštine zajedno sa mnoštvom konzervatorskih odjela Ministarstvo kulture nastoji

zaštiti graditeljsku kulturnu baštinu. Unatoč tome napredak tehnologije i modernizacija i

dalje trajno oštećuju graditeljsku baštinu koja je osobito osjetljiva i sklona propadanju iz

razloga slabe materijalne strukture.

Analizirajući upravljanje graditeljskog dijela baštine došli smo do poraznog zaključka koji

potvrđuje da je došlo do značajne degradacije dijela graditeljske baštine, što seže čak do

ugroženosti određenih kulturno-povijesnih cjelina. Ratna razaranja koja su zadesila

5 Održivi razvoj – okvir za oblikovanje politike i strategije kontinuiranoga gospodarskog napretka, bez štete za

okoliš i prirodne izvore za ljudske djelatnosti u budućnosti.



Hrvatsku, nepažnja, nedostatak investicija, neriješeni imovinsko pravni-odnosi, nepoštivanje

zakonske regulative sve je to dovelo do ugroženosti. Nedovoljno razvijena svijest i građana

i donositelja odluka o vrijednostima baštine samo pojačava negativne efekte. Najteži stadij

degradacije vidljiv je u ruralnim područjima i malim naseljima u kojim su građevine od

velike važnosti za pojedina mjesta jednostavno napuštene i zaboravljene.

Unatoč svim zabranama i konzervatorskim uvjetima na žalost i dalje se dešavaju situacije

gdje građevinski zahvati ugrožavaju graditeljsku baštinu bez potrebne bez stručno

verificirane konzervatorske i tehničke dokumentacije. [5]



3. PROMETNA POLITIKA S NAGLASKOM NA ODRŽIVOM

RAZVOJU

U suglasnosti s prometnom politikom Europske unije, prometni sustav Republike Hrvatske

razvijat će se po modelu održivog razvoja prometnog sustava uz brigu o okolišu, energetskoj

učinkovitosti te uz maksimalnu sigurnost svih sudionika u prometu. Kako bi se povećao rast

produktivnosti, potrebno je razviti prometni sustav koji će olakšavati i poticati mobilnost

ljudi i robe, čime će se postići i uravnotežen regionalni razvoj. Dostupnost infrastrukture

temeljna je pretpostavka rasta zapošljavanja jer utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslovnih

prilika, ali i sveukupnu privlačnost zemlje za poslovanje i investicije kao i njezina

djelotvornog uključivanja u tržište EU.

Trajni ciljevi i zadaće Ministarstva:

• razvoj svih grana prometa, tj. cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet vodnim

putovima unutarnjih voda

• ulaganje u izgradnju novih i modernizaciju postojećih mobilnih kapaciteta

• ulaganje u kadrove te poticajnim mjerama pri školovanju budućega kadra u prometu

• donošenje planskih dokumenata razvoja prometa

• povezivanje i suradnja s međunarodnim organizacijama s ciljem poticanja razvoja

prometa kao gospodarske djelatnosti i podiže se razina kvalitete pruženih usluga.

Uz navedene ciljeve, opći i trajni cilj Ministarstva je zaštita ljudskih života i imovine u

prometu, što se postiže visokom razinom stručnosti upravljačkog i operativnoga kadra,

dobrom opremljenošću djelatnika, ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, ali i ostalih

pružatelja prometnih usluga opremom, uređajima, uspostavom i unapređenjem inteligentnih

sustava nadzora i upravljanja prometa, informatizacijom i sustavima radioveza, a zaštita

okoliša od onečišćenja nedjeljiva je djelatnost od djelatnosti prometa i provodi se

istovremeno i trajno. [5]



4. KLASIČAN NAČIN POSTAVLJANJA INSTALACIJA

Kako bi se smanjile i izbjegle pogreške koje koštaju novca i vremena, prije početka izrade

projektne dokumentacije distribucije potrebno je provjeriti određene parametre. Navedeni

parametri mogu negativno utjecati na određene faze projektiranja kao i izvođenja projekta na

terenu.

4.1. Parametri koji utječu na tijek projektiranja:

• kvaliteta i točnost podloge

• ostala komunalna infrastruktura

• konfiguracija tla

• imovinsko-pravni odnosi

• kvaliteta i točnost podloga.

Kvaliteta i točnost podloge

Kvaliteta i točnost podloga podrazumijeva točnost katastarskih karata i drugih nacrta.

Netočna karta s lošim omjerima i pogrešnim mjerilom, netočno ocrtanim trasama, može

negativno utjecati jer će trasa koja je u projektu možda biti zauzeta ili zbog netočnosti karte

promijeniti kompletni projekt s povećanjem određenih resursa. Utjecaj pogrešaka na kartama

s točnim mjerama u prirodi vidljiv je u Tablici 1. Kako bi se izbjegli kasniji problemi,

potrebno je nakon dobivene katastarske čestice provjeriti stvarno stanje na terenu i uvesti

korekcije na plan.

Tablica 1. Utjecaj greške s obzirom na mjerilo

Mjerilo Greška od 2 mm Greška od 7 mm

M 1 : 100 0,2 m 0,7 m

M 1 : 500 1,0 m 3,5 m

M 1 : 1000 2,0 m 7,0 m

M 1 : 2500 5 m 17,5 m

Izvor: [16]



Ostala komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura stvara probleme na način da ograničava i onemogućava slobodan

manevar trasom za odabir trase na kojoj će se postavljati nove instalacije. Trasa i lokacija

novih instalacija odabiru se na način da se što manje sijeku i paralelno vode s postojećom

komunalnom infrastrukturom, kako bi se izbjegli troškovni problemi ispravka oštećenja neke

do postojećih instalacija. Imajući u vidu dosadašnje probleme s oštećivanjem postojećih

instalacija, obavi se probni iskop jama na nekoliko mjesta kako bi se potvrdila točnost

postojeće podloge i kvalitete projektne dokumentacije. Terenska ispitivanja dokazala su da

je najčešći način izvođenja paralelno vođenje instalacija. Kod paralelnog vođenja potrebno

je pribaviti sukladnosti od postojećih tvrtki u čijem su vlasništvu instalacije. Svaka od tih

tvrtki ima određene zakonitosti što se tiče udaljenosti od njihovih postojećih instalacija, što

je vidljivo u Tablici 2.

Tablica 2. Udaljenosti s obzirom na postojeće instalacije

Instalacije s kojima se paralelno vodi Zahtijevana minimalna udaljenost

Kućni priključci kanalizacije min 0,5 m

Kanali kanalizacije min 1,5 m

Telefonska instalacija min 1,0 m

Toplovod min 2,0 m

Magistralni plinovod min 1,5 m

Plinovodi min 0,5 m

Magistrirani vodovod min 1,5 m

Vodovod nižeg tlaka i kućni priključci min 0,5 m

Izvor: [16]

Konfiguracija tla

Odabir trase kabela ima velik utjecaj na troškove izvođenja radova na terenu. Vrsta tla

određuje kompleksnost građevinskih radova i vrijeme izvođenja. Namjena tla određuje vrstu

gornjeg sloja površine i njegovu opterećenost. Opterećenost tla definira način mehaničke



zaštite, upotrebe veće količine šljunka i veću dubinu rova kojom se produljuje i poskupljuje

proces iskopa rova. Namjena tla također definira dodatnu vrstu osiguranja rova kabela kao i

osiguranje nove prometne signalizacije tijekom izvođenja radova. S obzirom na

konfiguraciju tla na Shemi 1., Shemi 2. te Shemi 3., vidljive su razlike u iskopima rovova.

Shema 1. Presjek instalacijskog rova za polaganje kabela u zelenoj površini

Izvor: [16]

Shema 2. Presjek instalacijskog rova za polaganje kabela u pješačkom kolniku

Izvor: [16]



Shema 3. Presjek instalacijskog rova za polaganje kabela na križanju s prometnim

površinama

Izvor: [16]

Imovinsko-pravni odnosi

Iako imovinsko-pravni odnosi nisu struka srodna graditeljstvu, mogu zadati velike probleme

graditeljstvu pa čak do te mjere da se potpuno odustane od građenja.

Problemi koji se javljaju s imovinsko-pravnog aspekta:

• dobivanje suglasnosti za prolaz kabelske trase preko neke čestice

• otkup čestice

• problem više vlasnika jedne čestice

• nemogućnost nalaženja vlasnika.

Ponekad samo rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i priprema potrebne dokumentacije traje

poprilično dugo, što negativno utječe na proces izrade projektne dokumentacije i same

gradnje. Imovinsko-pravni odnosi uz konfiguraciju tla najviše djeluju na dodatne troškove,

dok ostali parametri utječu negativno na vrijeme izvođenja radova. [16]



4.2. Iskop rova

Zemljani radovi započinju nakon geodetskog iskolčenja. S obzirom na moguću dostupnu

mehanizaciju, kreće se u sam iskop. Kod iskopa mehanizacija ovisi o vrsti tla, koja je

podijeljena u 3 skupine:

• iskop u materijalu kategorije „A“ – čvrsti materijal koji je potrebno minirati ili upotrijebiti

strojeve s hidrauličkim čekićem

• iskop u materijalu kategorije „B“ – polučvrsta kamenita tla za koja je potrebno

djelomično miniranje

• iskop u materijalu kategorije „C“ – materijali kod kojih je dovoljna upotreba strojeva za

iskope.

Isto tako rovovi za instalacije razlikuju se po dubini iskopa, odnosno:

• iskop rova dubine 0 – 2 m



• iskop rova dubine ≥ 6 m.

Iskopi rova odvijaju se pravocrtno, dok se promjena kuta izvodi u promjeru 20 cm. Kabliranje

se može izvesti pomoću specijalnog vozila koje se kreće duž planirane trase ili ručnim

polaganjem.

Nazivna dubina ukopavanja razlikuje se s obzirom na to radi li se o naseljenom ili

nenaseljenome mjestu; tako se u naseljenome mjestu kabel ukopava na 80 cm, a izvan naselja

na 90 cm. Imajući na umu slijeganje zemljišta kako bi se kablovi zaštitili, potrebno je računati

s 3 % većom duljinom odnosno postavljati kabel vijugavo u rov. U službi zaštite kabela od

mehaničkih i kemijskih oštećenja nalazi se posteljica od pijeska debljine minimalno 5 cm te

pokrovnim slojem pijeska od 15 cm. Nakon što je položen kabel, rov se zatrpava sa slojem

zemlje debljine od 15 do 25 centimetara. U svrhu mehaničke zaštite kabela postavlja se

specijalna mehanička zaštita od polimera ili opeka. Ako je riječ o jednom kabelu, mehanička

zaštita se postavlja duž kabela, a ako se radi o više kabela, zaštita se postavlja poprijeko.

Posljednji korak u mehaničkoj zaštiti rova kabela je upozoravajuća vrpca od plastične mase



žute boje s tekstom “POZOR KABEL“. Na Shemi 4. prikazan je klasičan način postavljanja

kabela direktno u zemlju. Kako bi se zaštitili, kabeli koji se postavljaju direktno u zemlju

obavijeni su armaturom od čeličnih žica ili vrpci.

Shema 4. Klasičan način postavljanja instalacija direktno u zemlju

Izvor: [17]



5. KABELSKA KANALIZACIJA

Kako bismo zaštitili okoliš i kulturnu baštinu od daljnjeg narušavanja, okrećemo se sustavu

izgradnje kabelske kanalizacije. Sustav kabelske kanalizacije6 primjenjuje se kada se na istoj

trasi polaže više kabela. Kabelski zdenci7 izvode se s ciljem lakšeg dolaska do postojećih

kablova. U postojećem zdencu mogu se nalaziti cijevi, rezervne dužine kabela ili kao mjesto

gdje kabelska kanalizacija mijenja smjer. Gledajući način i materijal izvedbe, kabelski zdenci

mogu biti betonski monolitni ili montažni zdenci i plastični monolitni ili montažni zdenci.

Betonski monolitni zdenci izvode se direktno na licu mjesta s obzirom na dobiveni projekt i

lokaciju. Monolitni zdenci rjeđe se izvode upravo zbog trajanja izvedbe, ali im je prednost

što nisu ograničeni standardnim tvorničkim dimenzijama ili pak dopremom na nedostupno

mjesto. Na prohodnim i dostupnim mjestima težimo ka upotrebi montažnih elemenata, tj.

zdenaca. Zdenci se dopremaju i montiraju na lokaciju predviđenu projektom. Dimenzija

montažnih zdenaca ovisi o broju kabela koji će se provoditi. Masovna proizvodnja plastičnih

materijala krenula je s izvedbom plastičnih zdenaca. Prednost plastičnih masa je upravo

masovna i brza proizvodnja, jeftinija cijena, manja masa od betonskih zdenaca, time i lakši

transport. Za sada struka nije tehnički gledanu otpornost prevagnula na stranu betonskih ili

plastičnih zdenaca tako da ih odabire investitor.

Zdenci su kvadratnog oblika s odrezanim bridovima pa im je presjek osmerokutan. Kako bi

se kablovi mogli provoditi kroz zdenac, s unutarnje se strane ugrađuju konzole. Zdenac je

obično pokriven specijalnim željeznim poklopcem, dimenzija 60 cm širine i 60 cm dužine.

Na Shemi 5. prikazana je tehnička shema kabelskog zdenca.

6 Kabelska kanalizacija – dio elektroničke komunikacijske infrastrukture koja se sastoji od mreže podzemnih

cijevi od pogodnog materijala, kabelskih zdenaca i kabelskih galerija. 7 Kabelski zdenci – podzemne prostorije višestruke namjene koje se postavljaju na mjestima nastavljanja,

križanja i promjene smjerova kabelske kanalizacije te ispred pristupnih čvorova i drugih objekata u kojima je

smještena oprema elektroničkih komunikacijskih mreža.



Shema 5. Tehnička shema kabelskog zdenca

Izvor: [18]



Prikaz uzdužnog profila zdenca kabelske kanalizacije sa svim oznakama nalazi se na Shemi

6. Ako je projektirani broj kablova prevelik, u tom se slučaju izvode kabelske galerije8.

Shema 6. Zdenac kabelske kanalizacije

Izvor: [17]

Na Shemi 7. nalazi se prikaz montažnih zdenaca osnovne namjene. Za potrebe većih dubina

polaganja koriste se tipski zdenci sa središnjim elementom; takvi zdenci moraju imati

mogućnost za prihvat i spajanje na postojeće instalacije.

8 Kabelska galerija – podzemna prostorija u obliku hodnika koja služi za smještaj velikog broja kabela.



Shema 7. Prikaz montažnih zdenaca osnovne namjene

Izvor: [17]

5.1. Polaganje kabela u kabelsku kanalizaciju

Polaganje kabela u kabelsku kanalizaciju izvodi se tako da se uvlači jedan kabel kroz jednu

cijev ili više kablova ako zajednički promjer kablova ne prelazi 6 cm. Prije samog uvlačenja

cijevi potrebno je provjetriti zdenac i očistiti ga. Kabel se uvlači u cijev pomoću čeličnog



užeta koje se pričvrsti za kabel specijalnim čeličnim „čarapama“ koje mogu biti zatvorene ili

otvorene. Na Shemi 8. prikazano je izvođenje uvlačenja kabela uz pomoć vitle9.

Shema 8. Uvlačenje kabela u kabelsku kanalizaciju

Izvor: [17]

Kabel se pričvrsti specijalnim čeličnim „čarapama“, potom se pričvrsti na čelično uže i uvlači

u cijev; „čarape“ mogu biti otvorene ili zatvorene. Otvorene „čarape“ se mogu montirati na

kraju ili na sredini kabela, a zatvorene samo na kraju kabela. Kako bi se smanjila moguća

oštećenja kabela, kabel se premazuje vazelinom. Primjeri spojeva s različitim kabelskim

„čarapama“ nalaze se na Shemi 9.

Shema 9. Različiti tipovi kabelskih čarapa

Izvor: [17]

9 Vitlo – uređaj za dizanje tereta ili povlačenje, izvodi se u brojnim oblicima i veličinama ovisno o namjeni,

pogoni se ljudskom snagom ili bilo kojom vrstom motornog pogona.



Uvlačenje kabela može se izvesti ručno ili pomoću vitla na ručni pogon ili elektromotorom.

Kod povlačenja kabela po uporištima treba paziti da je trasa udaljena od ograde 3 metra, da

usporedo s trasom nema vodove jake struje, da je najmanja visina 3 metra od tla, tj. 6 ako se

radi o kolniku. Prije samog provlačenja kabela postavljaju se krajnji i prolazni nosači. Nakon

provučenog čeličnog užeta ili samonosivoga kabela obavlja se konačno zatezanje i

pričvršćenje kabela.

5.2. Postavljanje elektroinstalacije u Općini Kneginec Gornji

Projekt započinje s prijedlogom Općine Kneginec Gornji koja traži zamjenu postojeće

nadzemne instalacije s postavljanjem podzemnih vodova. Uz nove vodove postavlja se i

ulična rasvjeta, a kako bi kasnije održavanje i popravci bili lakši, jeftiniji i bez oštećenja

kolnika, postavljaju se komunalni zdenci.

Općina potpisuje ugovor s operatorom distribucijskog sustava koji definira posebne uvjete

za izgradnju.

Posebni uvjeti za izgradnju:

• situacijski nacrt s postojećim elektroenergetskim kabelima

• definirane udaljenosti temelja stupova i komunalnih zdenaca od podzemnih

elektroenergetskih vodova

• projekt mora biti izveden prema tehničkim normama tako da ne prouzrokuje smetnje pri

korištenju energije, da se ne dovodi u pitanje sigurnost stanovnika i imovine.

Uz posebne uvjete za izgradnju, definiraju se tehnički uvjeti u mreži, tehničko-energetski,

ekonomski i ostali uvjeti.

Nakon točno definirane trase, osim dogovaranja uvjeta s distribucijskim sustavom, potrebno

je ishoditi sukladnosti tvrtki koje imaju postojeću instalaciju. Sukladnost od tvrtki izvodi se

na način da se tvrtki dostavi idejni nacrt (Slika 1.) trase s točnim mjerama na katastarskim

česticama kako bi tvrtka mogla usporediti nacrt sa svojim i vidjeti sijeku li se trase.



Slika 1. Idejni nacrt trase instalacije

Izvor: Arhiva Općine Kneginec Gornji

Tvrtka vraća idejni nacrt s ucrtanom svojom trasom (Slika 2.). Na ovaj se način izbjegavaju

oštećivanja postojećih instalacija i definiranje na koji od načina će se postavljati instalaciju.

Slika 2. Prikaz situacije tvrtke koja ima postojeću instalaciju na trasi idejnog nacrta




5.3. Tehnički opis

Betonski stupovi visine 9 m montiraju se na dijelovima uz lokalnu cestu, na udaljenosti od

2,0 do 3,0 m od ruba asfalta postojeće prometnice. Betonski zdenci za kabelsku kanalizaciju

postavljat će se na udaljenosti od 3 m od ruba asfalta postojeće prometnice (Slika 3.).

Slika 3. Definirana udaljenost za postavljanje zdenca na stvarnoj situaciji


Ispitivanjem tla definirano je da je tlo glinovito nosivosti do 0,2 Mpa bez prisustva podzemne

vode na čitavoj dionici instalacije. Prije ugrađivanja stupnog i mjesta za zdenac provjerava

se još jednom odgovara li iskolčenje nacrtu. Određivanje vrste temelja i dubine obavlja se na

temelju karakteristika tla i na temelju odabranog betonskog stupa, a sve prema Biltenu

Hrvatske elektroprivrede broj 46, izdanog 15. travnja 1995. godine. Prikaz dubine

postavljanja električnih vodova nalazi se na Shemi 10.



Shema 10. Uzdužni presjek električih vodova s prikazom detalja „A“

Izvor: autorska obrada

Iskop temeljne jame izvodi se strojno buldožerom, dok se temeljna jama izvodi bušenjem

svrdlom promjera 40 cm. Nakon iskopa jame na dno je položen sloj betona od 20 cm. Zdenci

i stupovi ugrađuju se strojno, na način da se dignu, usprave, spuste u jamu, fiksiraju i ugrade

betonom razreda čvrstoće C 20/25. Prikaz dubine postavljanja kabelskog zdenca nalazi se na

Shemi 11.



Shema 11. Uzdužni presjek kabelskog zdenca s prikazom detalja „B“

Izvor: autorska obrada

S obzirom na to da nije došlo do problema s lošom kvalitetom tla koje bi ugrozilo nosivost,

nije bilo potrebe za konzultiranjem geomehaničara te je projekt uspješno završen. Stvarni

prikaz nakon obavljenih radova može se vidjeti na Slici 4.

Slika 4. Situacijski prikaz postavljene instalacije

Izvor: autoričina fotografija



6. NOVI NAČIN KABLIRANJA – MINI I MIKROROVOVI

Tehnologija se razvija u svim granama industrije. Napredak i razvoj tehnologije zadire u sve

dijelove industrije. Razvoj tehnologije ne utječe samo na svjetsko gospodarstvo, već mijenja

i nas koji postajemo informacijski napredno društvo. Prateći napredak telekomunikacijske

tehnologije dosežu nezamjenjivu ulogu te se zbog toga društvo okreće jeftinijim, novijim i

pouzdanijim rješenjima. [9]

Praćenjem potreba korisnika uvodi se nova tehnologija mini i mikrorovova koji omogućavaju

brže i jeftinije projektiranje i izvođenje linijske infrastrukture za podzemna kabliranja uz

osiguranje na visokoj razini kao i sigurnosti postojećih instalacija.

Klasičnu tehniku polaganja kablova zamijenila je novija tehnologija naziva mini i

mikrorovovi. U mini i mikronačinu izvedbe podzemno kabliranje izvodi se na znatno manjim

dubinama na sofisticiran način uz upotrebu novih, kvalitetnijih i za okoliš prihvatljivih

materijala [10]. Klasična tehnika iskapanja rovova uključuje uklanjanje kolničke

konstrukcije prometnice, zatim iskapanje i polaganje vodova u rov kroz koje se vode

svjetlovodni kabeli. Ovaj postupak i obnova infrastrukture mogu biti vrlo skupi, dugotrajni i

imaju negativan utjecaj na zajednicu i okoliš. Teški strojevi, prekidanje prometa, opsežno

radno vrijeme i vremenske odgode samo su nekih od uobičajenih problema povezanih s

klasičnim iskapanjem. Za razliku od uobičajenih metoda, mikrorovovi su ekološki

prihvatljivija procedura koja je troškovno učinkovita, brža i uzrokuje minimalnu neugodnost

društvu, dok su proizvodi estetski prihvatljiviji. [11]

Do sada je HT realizirao nekoliko manjih i većih projekata na mreži zapadne Hrvatske. S

ovom tehnologijom susreli su se gradovi Selce, Funtana, Gospić, Senj, Umag te Rijeka. [10]

Mikrorovovi su optimalno rješenje za postavljanje svih vrsta instalacija u jednom potezu.

Jednom kad su strojevi i tehnika usavršeni, procjenjuje se da su četiri radnika dovoljna za

postavljanje bez obzira na materijal (asfalt, beton) 400 – 500 metara instalacije dnevno.

Dosadašnja praksa, klasičnom metodom s istim brojem radnika, iznosila bi 170 – 250 metara

instalacije dnevno.



Tvrtka GM Plast uključena je u testove u Irskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Norveškoj,

Portugalu, Izraelu, Maleziji i Iranu; nastavljajući u pozitivnom trendu od 2012, bit će vodeća

tvrtka na ovom području. Kako bi bila u mogućnosti prilagoditi se potrebama za različite

vrste poslova, GM Plast je u suradnji s trojicom različitih proizvođača izradio specijalne

strojeve prikazane na Slici 5. Širina i dubina vertikalnog reza ovisi o svrsi kablova. [12]

Slika 5. GM Plastovi strojevi

Izvor: [12]

Prikaz izvedenog projekta instalacija u Norveškoj u duljini od 1994,27 m vidljiv je na Slici

6.



Slika 6. Projekt mikrokabliranja u Norveškoj

Izvor: [12]

Legenda:

Zelena boja; 8 mikrocijevi – 696,96 m

Narančasto-plava boja; 8 mikrocijevi – 1135,94 m

Narančasto-žuta boja; 8 mikrocijevi – 116,99 m

Flatliner cijevi idealne su za mikrorovove jer su fleksibilne u izvedbi, ali krute i stabilne na

rubu. Usporedba klasičnog rova s cijevima i mikrorova s Flatliner cijevima10 vidljiva je na

Slici 7. i Slici 8.

10 Flatliner cijev – specijalna cijev danskog proizvođača inovacija GM Plast, koja se sastoji od 2 do 16 cijevi

obavijenih opnom koja služi kao mehanička zaštita kod polaganja u mikrorovove; boja cijevi ovisi o namjeni.



Slika 7. Klasična metoda Mikrorovovi s Flatliner cijevima

Izvor: [14]

Slika 8. Klasična metoda Mikrorovovi s Flatliner cijevima

Izvor: [13]

6.1. Iskop mikrorovova za postavljanje kablova

Za razliku od rova u klasičnoj metodi koja se izvodi bagerom, mikrorovovi su puno manji –

širine svega 10 cm i dubine do 25 cm. Postavljanje kablova je prilično brzo (300 – 500

m/dan/mašina). Proces se odvija u konvoju i jednom kad konvoj prođe, postavljenom

instalacijom i zapunjenim rovom, proces mikrokabliranja završava. Završna obrada ceste



izvodi se nakon potpuno osušene ispune; vrijeme sušenja varira između 1 i 3 dana, a ovisi o

vrsti ispune. Za vrijeme ovog procesa, promet se ne prekida.

Jednom kad su instalacije locirane GPR metodom i linija rova je zacrtana, rovovi na cesti

izvode se pomoću mehaničkih rovokopača. Rovokopači kopaju 45 mm širok i 250 mm dubok

utor u površinu ceste koristeći WET Diamond Cutter11 ili Dry Tungsten Cutter12, koji su

posebno opremljeni za tu vrstu kopanja (Slika 9.).

Slika 9. Mikrorovokopač mokar Mikrorovokopač suh

Izvor: [15]

6.2. Postavljanje kabela

Kabeli se transportiraju na gradilište na prikolici koja omogućuje istovremeni transport i

postavljanje četiriju različitih vrsta kabela koji se na nalaze na roli (Slika 10.). Dvije vrste

prikolica mogu biti korištene, s horizontalnom ili vertikalnom rolom kabela. Kada se kabeli

povežu i postave u rov, kreće se s procesom ispune rova.

11 WET Diamond Cutter – rovokopač opremljen dijamantnom pilom i vodenim sustavom koji omogućava

glatki i čisti rez. Vodeni sustav služi za reduciranje prašine. 12 Dry Tungsten Cutter – rovokopač opremljen dijamantnom pilom čiji je rez nepravilan, ali zahvaljujući

zračnom filteru ostaje čist.



Slika 10. Rola kabela

Izvor: [15]

Ispunjavanje:

1. korak – maksimalno čišćenje svih krhotina iz rova

2. korak – lopatom se dodaje mješavina za ispunjavanje direktno u rov

3. korak – nabijanje svježe ispune u rov

4. korak – popravljeno područje može odmah biti pušteno u promet zbog jako brzog vezanja

mješavine za ispunu.

Ispuna rova izvodi se jednom od dviju metoda: metodom na bazi bitumena i metodom na

bazi hladnog asfalta. Metoda na bazi bitumena češće se izvodi i to po specifikacijama

inženjera. Sastoji se od otpadaka koji su iskopani ranije, mljevenog pijeska, 6 % cementa i 2

% bitumena. Ispuna se postavlja u rov i nabija.

Metoda na bazi hladnog asfalta dolazi u vrećama od 20 kg, usipa se u rov i nabije. Za razliku

od metode na bazi bitumena koja je mokra, metoda na bazi asfalta je suha. Upravo iz tog

razloga cesta se može koristiti 1 sat nakon primjene. Metoda hladnog asfalta ima garantirani

vijek trajanja 10 godina. [15]



7. GPR METODA PROLASKA INSTALACIJA

S obzirom na to da jedinice lokalne samouprave ne mogu pružiti vjerodostojne podatke o

lokaciji postojećih instalacija, potrebno je provesti takozvanu GPR metodu (ground

penetrating method). To uključuje tim ljudi koji se kreću (Slika 11.) po trasama instalacija s

GPR uređajem. GPR metoda koristi se u urbanim sredinama s ciljem svođenja oštećivanja

postojećih instalacija na minimum. Ovom metodom točno se pozicioniraju postojeće

instalacije koje mogu sezati do 2 m dubine. Dobiveni rezultati GPR metode elektronički se

dokumentiraju i spremaju.

Slika 11. Pronalazak instalacije pomoću GPR metode

Izvor: [15]



8. BUDUĆNOST KOMUNALNOG SEKTORA OVISI O

INOVACIJAMA

25. siječnja 2017. na konferenciji “ Izazovi komunalnog gospodarstva i mogućnosti ulaganja

u Jugoistočnoj Europi“ hrvatska zastupnica Ivana Merlić skrenula je pažnju na smisao

ulaganja u komunalnu infrastrukturu kao i probleme koji nastaju tijekom realizacije.

U svom izlaganju zastupnica Merlić ukazala je na problem nemogućnosti da se dosegnu

standardi koje nam nameće EU direktiva. Analizirajući problem od lokalnih jedinica gdje su

najveći problem izvor financiranja gdje sami troškovi izrade projekta prelaze iznos koji se

može financirati iz europskih fondova, tako da do same realizacije često ni ne dolazi. Sve do

problema odlučivanja o najprihvatljivijem rješenju koji će biti usklađen direktivama koje

nameće EU u pogledu voda i otpada.

Na stanje u Hrvatskoj Merlić se osvrnula na diskusije koje su u posljednje vrijeme aktualne

na temu dali su nam potrebne spalionice ili ne te što sve s njima dobivamo, odnosno gubimo.

Na rješenja je potrebno gledati široko, odnosno rješenja moraju pružiti najbolju kvalitetu, za

građane, po što nižim cijenama na područjima lokalnih jedinica i cijele države. Kako bismo

postigli napredak, potrebno se okrenuti novim tehnologijama koje će se razvijati surađujući

s lokalnim jedinicama, znanstvenicima i istraživačima.

Načelnik Odjela za međunarodne, regionalne i bilateralne odnose u Glavnoj upravi za okoliš

Europske komisije, Nicholas Hanley osvrnuo se na države koje su u procesu prilagodbe

zakonodavstva Europske unije na području voda i otpada. Iako je prošlo nekoliko godina i

Hrvatska se smatra punim članom europske unije još se uvijek nalazi u tranzicijskom periodu,

međutim gledajući ostale države jugoistočne Europe Hrvatska je uspješnija u praćenju

Europske direktive.

Kabineta povjerenika Europske komisije za istraživanje, Carlos Moedas Robert Schröder

znanost i inovacije, prezentirao je tehnološke novitete za poboljšanje u sektoru komunalnog

gospodarstva. [6]



8.1. Nova tehnologija na projektu Smart City

Preduvjet ispravnog vrednovanja komunalne infrastrukture kao i budućih instalacija je

dokumentacija postojećeg stanja. Trenutačni podaci dobiveni su klasičnim metodama koje

su dugotrajne, skupe i u konačnici s djelomično točnim podacima, što je posve neprihvatljivo

jer se negativno utječe na buduće investicije.

Nedovoljno informacija kako o nadzemnoj tako i podzemnoj infrastrukturi onemogućuje

kvalitetno održavanje i popravke na instalacijama i time stvara nepotrebne troškove kako

privatnih tako i javnih poduzeća koja su u vlasništvu lokalnih jedinica samouprave.

Dio svakog zahvata u prostoru usko je vezan s komunalnom infrastrukturom koja je veoma

važan element prostora. Kako bi se učinkovito i kvalitetno upravljalo s komunalnom

infrastrukturom potrebni su točni i uređeni podaci. Upravo s ciljem kvalitetnog upravljanja

komunalnom infrastrukturom, rodila se ideja pod nazivom Smart City13 4D inteligentna

infrastruktura (4DII).

Svrha projekta Smart City 4D inteligentna infrastruktura (4DII) je analiza i razvoj sustava za

učinkovito upravljanje komunalnom infrastrukturom. Cilj projekta je na suvremen način

pratiti i upravljati sa širokom bazom podataka o položaju i karakteristikama pojedinih

infrastruktura, socioekonomskih aspekata te drugih sigurnih pokazatelja za kartične

infrastrukture. Kako bi se ispravno upravljalo komunalnom infrastrukturom i prostorom

potrebno je imati točnu evidenciju infrastrukture s preciznim detaljima o prostoru, vremenu

i alatima kojima se dalje može upravljati.

Trenutno u Hrvatskoj ne postoje bilješke o cjelokupnoj infrastrukturi, ono što jest

evidentirano u većini slučajeva ne zadovoljava standarde, gledajući globalno tržište usprkos

napretku i modernizaciji dostupni alati za sada ne pružaju mogućnosti gdje bi se istovremeno

moglo raspolagati s prostorno-vremenskom komponentom infrastrukture.

13 Smart City – Koncept pametnih gradova (engl. Smart city) je skup multidisciplinarnih mjera, ideja i politika

usmjerenih na poticanje razvoja ljudskih i tehnoloških resursa urbanih područja te njihove strukturirane

interakcije u svrhu omogućavanja održivoga gospodarskog razvoja i više kvalitete života njegovih stanovnika.

Iako se često veže za razne varijante ICT tehnologija, koncept pametnih gradova znatno je širi od puke

implementacije tehnoloških rješenja te obuhvaća i razne sociološke koncepte, poput maksimalne društvene

inkluzije i transparentnih sustava odlučivanja.



Projekt 4D inteligentne infrastrukture dignuti će upravljanje infrastrukturom na jedan viši

nivo, a rezultirat će unaprjeđenjem procesa, metodologije i servisa za prikupljanje, obradu,

prikaz i prostorno-vremensku analizu podataka o infrastrukturi, smanjiti troškove, povećati

efikasnost infrastrukture. Za efikasno upravljanje komunalnom infrastrukturom, jako je

važna kvaliteta podataka. Nova tehnologija u sklopu projekta

Idejne metode moći će u sklopi projekta istraživati, testirati, potvrditi i istovremeno

uspoređivati s trenutačnim stanjem s čime dobivamo na točnijoj i kvalitetnijoj primjeni

metoda i alata, odnosno projekt Smart City pokazuje se kao uspješan projekt.

Kako bi zadovoljili traženu kvalitetu usluge i isporuke proizvoda kupcima potrebno je

zadovoljiti i kvalitetu infrastrukture prateći socioekonomske i tehničko ekonomske

parametre.

Iako je Hrvatska uspješnija u praćenju EU direktive s obzirom na ostale jugoistočne države

Europe, Hrvatska i dalje zaostaje za urbanim centrima Europske unije. U pogledu da se u

Hrvatskoj nalazi 128 gradova a nešto više od njih 40 razvija i primjenjuje pametna tješenja

uz nove tehnologije, još je jednom vidljiv pomak ka kvalitetnijem životu. [7]



9. ZAKLJUČAK

Budeći svijest o kulturnoj baštini i materijalnom dobru uviđamo problematiku očuvanja; s

obzirom na povijest nastanka, naše je ponašanje krajnje neprimjereno. Zakon za zaštitu i

očuvanje kao i nadležna ministarstva, krenuli su buditi se. Trenutni cilj resornog ministarstva

je pobrinuti se za materijalna sredstva koja će omogućiti modernizaciju tehnologije.

Dosadašnja tradicionalna tehnologija je za kulturnu baštinu bila pogubna, sami popravci na

instalacijama bili su vrlo štetni.

U ovom radu prikazani su načini na koje se krenulo modernizirati postavljanje elektroničkih

i telekomunikacijskih instalacija. Nastoje se zamijeniti masivni i teški strojevi lakšima i

manje agresivnim spram okoline. Prvi korak ka modernizaciji je izrada 4D inteligentne

infrastrukture, tj. informacijskog sustava koji će omogućiti upravljanje i analizu podataka

komunalne infrastrukture. Tako će dosadašnji problem s netočnim kartama u kojima je samo

jedan pogrešan centimetar na papiru od presudne važnosti u prirodi.

Analizirajući sve dosadašnje metode postavljanja instalacija, dolazimo do zaključka da

Republika Hrvatska trenutno nema potrebna materijalna sredstva za unapređenje tehnologije.

Ako bi se taj problem riješio, naše rješenje po pojedinim regijama izgledalo bi ovako:

U nizinskom dijelu Hrvatske, koji zauzima 55 % teritorija, postojeći nadzemni vodovi

zamijenili bi se kabelskom kanalizacijom koja bi se zbog nizinskog područja izvela u vrlo

kratkom roku i s obzirom na vrstu tla sa samim iskopom ne bi bilo problema. Primorska

regija obuhvaća nešto manji dio odnosno 31 % teritorija što je olakotna okolnost s obzirom

na to da se radi o crvenici na vapnenačkoj podlozi. S obzirom na podlogu u primorskoj regiji,

instalacije bi dosegle najveću učinkovitost kada bi se kombinirale kabelska kanalizacija s

mikrorovovima. Gorska Hrvatska sa svojih 14 % teritorija smjestila se na dinarskom

području. Iz tog razloga, kada bi to novčano bilo isplativo, tom području najbolje bi

odgovarali mikrorovovi. Mikrorovovi su se pokazali kao najbolje rješenje na stjenovitim

područjima, tako da bi na gorskom vapnencu u vrlo kratkom roku instalacije bile

zamijenjene. Uzimajući u obzir brzinu i kvalitetu izvođenja mikrorovova, s obzirom na

cijenu, ova tehnologija za sada nije konkurentna u Hrvatskoj.



Uviđamo da smo krenuli buditi se, a kada bi se Hrvatska gospodarski digla na noge, primarni

posao bi bio zaštititi baštinu. Nažalost, realnost baštinu stavlja na drugo mjesto, a osnovne

životne potrebe imaju prioritet.



LITERATURA

[1] http://www.monel.hr/wp-content/uploads/2016/04/Kulturna-ba%C5%A1tina.pdf. (n.d.).

[2] I. Legac. (2006). Cestovne prometnice 1. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet

prometnih znanosti.

[3] http://www.3tcable.hr. (n.d.).

[4] regija, P. e. (12. 6. 2015.). Mišljenje Europskog odbora regija – Ususret cjelovitom

pristupu kulturnoj baštini u Europi. Službeni list Europske unije, 1-8.

[5]

http://www.mppi.hr/UserDocsImages/STRATESKI%20PLAN%20MMPI%20ZA%202017

.-2019..pdf

[6] http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/STRATEGIJA_BASTINE_VRH.pdf

[7] http://smart-ri.hr/en/projects/smartcity-4d-inteligentna-infrastruktura/

[8] http://www.udruga-gradova.hr/inpuls/labin-inteligentno-upravljanje-kompleksnim-

sustavom-odrzavanja-komunalne-infrastrukture/

[9] http://www.3tcable.hr/mikrokabliranje/

[10] http://www.poslovni.hr/tehnologija/mini-i-mikro-rovovi-novi-nacin-kabliranja-za-

brzu-mrezu-i-ocuvaniji-okolis-269284

[11] http://www.geo-path.net/micro-trenching.htm

[12] http://www.gm-plast.dk/_upload/catalog_products_files/2/2_microtrenching.pdf

[13] http://www.gm-plast.dk/_upload/catalog_products_files/57/flatliner_vs_duct.pdf

[14] http://www.bbcmag.com/2012s/presentations/Stahlbrand,%20Gary%20-

%20TeraSpan%20Networks/BBC%20Summit%202012PP%20TeraSpan.pdf

[15] https://www.slideshare.net/rajaazmanshahtte/micro-trenching-services-by-tt-ehsan-

sdn-bhd

[16] http://www.koncar-ket.hr/docs/koncarketHR/documents/89/Original.pdf

http://smart-ri.hr/en/projects/smartcity-4d-inteligentna-infrastruktura/

http://www.udruga-gradova.hr/inpuls/labin-inteligentno-upravljanje-kompleksnim-sustavom-odrzavanja-komunalne-infrastrukture/

http://www.udruga-gradova.hr/inpuls/labin-inteligentno-upravljanje-kompleksnim-sustavom-odrzavanja-komunalne-infrastrukture/

http://www.3tcable.hr/mikrokabliranje/

http://www.poslovni.hr/tehnologija/mini-i-mikro-rovovi-novi-nacin-kabliranja-za-brzu-mrezu-i-ocuvaniji-okolis-269284

http://www.poslovni.hr/tehnologija/mini-i-mikro-rovovi-novi-nacin-kabliranja-za-brzu-mrezu-i-ocuvaniji-okolis-269284

http://www.geo-path.net/micro-trenching.htm

http://www.gm-plast.dk/_upload/catalog_products_files/57/flatliner_vs_duct.pdf

http://www.bbcmag.com/2012s/presentations/Stahlbrand,%20Gary%20-%20TeraSpan%20Networks/BBC%20Summit%202012PP%20TeraSpan.pdf

http://www.bbcmag.com/2012s/presentations/Stahlbrand,%20Gary%20-%20TeraSpan%20Networks/BBC%20Summit%202012PP%20TeraSpan.pdf

https://www.slideshare.net/rajaazmanshahtte/micro-trenching-services-by-tt-ehsan-sdn-bhd

https://www.slideshare.net/rajaazmanshahtte/micro-trenching-services-by-tt-ehsan-sdn-bhd

http://www.koncar-ket.hr/docs/koncarketHR/documents/89/Original.pdf



[17] http://www.fpz.unizg.hr/ztos/prsus/polaganje.pdf

[18] http://www.digitalnigrad.hr/UserDocsImages/Slike/Slike%20Zdenaca/

Sheme/MZ%20D0.jpgf

Popis slika

Slika 1. Idejni nacrt trase instalacije…………………………………………….………….20

Slika 2. Prikaz situacije tvrtke koja ima postojeću instalaciju na trasi idejnog nacrta….…...20

Slika 3. Definirana udaljenost za postavljanje zdenca na stvarnoj situaciji………….……...21

Slika 4. Situacijski prikaz postavljene instalacije……………………………………..........23

Slika 5. GM Plastovi strojevi…………………………………………………………….....25

Slika 6. Projekt mikrokabliranja u Norveškoj……………………………………………....26

Slika 7. Klasična metoda i mikrorovovi s Flatliner cijevima…………..…………………...27

Slika 8. Klasična metoda i mikrorovovi s Flatliner cijevima……………………………….27

Slika 9. Mikrorovokopač mokar i mikrorovokopač suh………………………………........28

Slika 10. Rola kabela……………………………………………………………………….29

Slika 11. Pronalazak instalacije pomoću GPR metode………………………..…………....30

Popis tablica

Tablica 1. Utjecaj greške s obzirom na mjerilo………………………………………………8

Tablica 2. Udaljenosti s obzirom na postojeće instalacije …………………..……………….9

http://www.digitalnigrad.hr/UserDocsImages/Slike/Slike%20Zdenaca/Sheme/MZ%20D-0.jpgf

http://www.digitalnigrad.hr/UserDocsImages/Slike/Slike%20Zdenaca/Sheme/MZ%20D-0.jpgf



Popis shema

Shema 1. Presjek instalacijskog rova za polaganje kabela u zelenoj površini………………10

Shema 2 Presjek instalacijskog rova za polaganje kabela u pješačkom kolniku……..…......10

Shema 3. Presjek instalacijskog rova za polaganje kabela na križanju s prometnim

površinama…………………………………………………………………………………11

Shema 4. Klasičan način postavljanja instalacija direktno u zemlju……………………….13

Shema 5. Tehnička shema kabelskog zdenca………………………………………....……15

Shema 6. Zdenac kabelske kanalizacije…………………………………….……….…….16

Shema 7. Prikaz montažnih zdenaca osnovne namjene…………………..…………..…….17

Shema 8. Uvlačenje kabela u kabelsku kanalizaciju ……………………….………..….….18

Shema 9. Različiti tipovi kabelskih čarapa…………………………………………....……18

Shema 10. Uzdužni presjek električih vodova s prikazom detalja „A“…………………..…22

Shema 11. Uzdužni presjek kabelskog zdenca s prikazom detalja „B“…………………..…23



PRILOZI

Prilog 1. Poprečni presjek ceste s elektrovodovima………………….…………..……...…40

Prilog 2. Uzdužni presjek rova s prikazom detalja „A“…………..………….……………41

Prilog 3. Uzdužni presjek ceste s kabelskim zdencem……………………...………………42

Prilog 4. Uzdužni presjek rova s prikazom detalja „B“…………..…………………………43

Prilog 5. Glavni izvedbeni projekt elektroinstalacija ……………………………………..44

Prilog 6. Kabelski vodovi……………………….…………………………………………45

Prilog 7. Kabelski vodovi s obzirom na drenažni kanal……………………………...……46

Prilog 8. Kabelski vodovi s obzirom na drenažni kanal………………………………...…47



Pri

log 1

. U

zdužn

i pre

sjek

ces

te s

a el

ektr

ovodovim

a

Izvo

r: a

uto

rska

obra

da



Pri

log 2

. U

zdužn

i pre

sjek

rova

sa p

rik

azom

det

alja

„A

“

Izvo

r: a

uto

rska

obra

da



Pri

log 3

. U

zdužn

i pre

sjek

ces

te s

a k

abel

skim

zden

com

Izvo

r: a

uto

rska

obra

da



Pri

log 4

. U

zdužn

i pre

sjek

rova

sa p

rik

azom

det

alja

„B

“

Izvo

r: a

uto

rska

obra

da



P

rilo

g 5

. G

lavni

izved

ben

i pro

jekt

elek

troin

stal

acij

a

Izvo

r: a

uto

rska

obra

da



Prilog 6. Kabelski vodovi

Izvor: Bilten Hrvatske elektroprivrede broj 130, (2003), str. 90



Prilog 7. Kabelski vodovi s obzirom na drenažni kanal




Prilog 8. Kabelski vodovi s obzirom na drenažni kanal


tanja bobek [pick the date] - connecting repositories · 2019. 5. 12. · saŽetak bogata hrvatska...

Documents