tarik catic farmakoekonomikaprespektiveubih

Farmakoekonomikai perspektiveu Bosni i Hercegovini

Prva konferencija farmakoekonomike i istraživanja ishoda u BiH sa međunarodnim učešćem

Sarajevo, 14.-15. 10. 2011.

Tarik Čatić, mr.ph. sc.ISPOR BH Predsjednik

Ukupni troškovi u zdravstvenom sektoru u konstantnom su porastu

Rastući trend evidentan je kako u razvijenim tako i u nerazvijenim zemljama

Znatan dio troškova generiše farmaceutska potrošnja, odnosno izdvajanja za lijekove

U 2009. godini udio farmaceutske potrošnje kretao se od 7,6% u Norveškoj do čak 30,1% u Mađarskoj

UDRUŽNJE ZA FARMAKOEKONOMIKU I ISTRAŽIVANJE ISHODA U BOSNI I HERCEGOVINI


Expenditure 2006 2007 2008 2009€ € % € % € %

FBiH Pharmaceuticals 130.314.171 154.028.410 15,4 170.042.847 9,42 186.205.054 8,68% % 25,4 25,5 22,9 22,95 23,78%Total Expenditure

513.543.207 604.644.769 741.079.223782.910.471

RS Pharmaceuticals 19.423.974 23.571.038 17,6 26.987.362 12,66 33460878 19,35% % 9,5 10,2 10,3 12,15%Total Expenditure 203.886.463 232.199.416 260.918.638 275.386.802

Pregled potrošnje lijekova u BiH 2006. – 2009.

www.for.com.bawww.zdravstvo-srpske.org

“Farmakoekonomika je disciplina ekonomike zdravstva koja identificira, mjeri i uspoređuje troškove i rezultate

primjene farmaceutskih proizvoda.”L.Bootman

Farmakoekonomika podrazumijeva pravilnu alokacijuraspoloživih sredstava koja su u pravilu ograničena

TROŠKOVI ISHODI

Bootman J.L., Townsend R.J., McGhan W.F. Principles of Pharmacoeconomics, 3rd Edition, Harwey Whitney Books Company, Ohio, USA, 2002.


Historijski razvoj farmakoekonomike i interes za ovu oblast

`60-tih godina prošlog vijeka razvija se zdravstvena ekonomika

1973. objavljena prva knjiga iz oblasti zdravstvene ekonomike

1986. Toronto – skup farmaceutske industrije i uvođenje pojma“farmakoekonomika”

1990-tih raste interes za farmakoekonomiku


Škrbo A, Mulahasanović I, Čatić T. Historijski razvoj farmakoekonomike. Pharmaca 2009; 47 (Supl. 1):56

Rastući interes (broj članova i ogranaka ISPOR)

www.ispor.org


Interes za farmakoekonomiku imaju:• Fondovi zdravstvenog osiguranja • Osiguravajuća društva• Farmaceutska industrija• Zdravstveni stručnjaci (izrada terapijskih smjernica, donošenje

odluke pri izboru odgovarajuće terapije)

Farmakoekonomski principi se koriste ne samo za evaluacijulijekova, nego i drugih zdravstvenih tehnologija (HTA)



Procjena zdravstvenih tehnologijaHealth Technology Assesment – HTA

HTA je multidisciplinaran, stručan, nepristran, objektivan itransparentan proces procjene kliničke efikasnosti i sigurnosti,

uz ekonomsku analizu, novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija.

Pod zdravstvenim tehnologijama smatraju se lijekovi, medicinski proizvodi, hiruške procedure, dijagnostički postupci,

kao i ostale tehnologije s područja prevencije, dijagnostike,liječenja i rehabilitacije.


Procjena zdravstvenih tehnologija uvažava je multidisciplinaran proces koji uvažava nekoliko načela

HTA

Socijalna načela(društvena prihvatljivost, očekivanja)

Etička načelaPravna načela

Organizacijskanačela

HTA se u Evropi počinje razvijati `70-tih godina

Cilj HTA je pružiti donosiocima odluka u zdravstvu dokaze utemeljene na naučnim postulatima

Predmet HTA su kako nove tehnologije tako i već korištene

HTA

Farmaceutska industrija(ponuđač)

Vlada – fondovi (kupac)

Pacijenti (korisnici)

Akademska zajednica Zdravstveni stručnjaci


HTA je internacionalnog karaktera Formirane su asocijacije/mreže pojedinih agencija s ciljem

razmjene podataka i iskustava

International Network of Agencies for Health Technology Assessment

European network for Health Technology Assessment


Agencije zadužene za procjenu zdravstvenih tehnologija formirane na nacionalnom nivou u većini zemalja predstavljaju tijela pri ministarstvima zdravstva ili su neutralne institucije koje pružaju usluge donosiocima odluka



HTA agencije ili drugo nadležno tijelo najčešće su organizovanina principu dva modela:

procjena kvalitete dokumentacije koju podnosi proizvođač ili provođenje procjene zdravstvene tehnologije (zahtjevniji proces)

Razvijene zemlje (UK, Belgija, Danska) imaju formiran agencije koje su sposobne same vršiti procjene

Od zemalja u Centralno-istočnoj Evropi najveći napredak je u Poljskoj, Mađarskoj i baltičkim zemljama


Situacija u regiji

HRVATSKA Najveći napredak Formirano tijelo za HTA pri Agenciji za akreditaciju u zdravtsvu U toku izrada pravilnika i kriterija za procjenu/evaluaciju

SRBIJA Komisija za procjenu zdravstvenih tehnologija pri Ministarstvu

zdravlja procjena lijekova i drugih tehnologija i formulisanje zdravstvene

politike, te daje mišljenje na osnovu iskustava iz drugih visokorazvijenih zemalja, na osnovu kojeg ministarstvo izdaje dozvolu za korištenje predmetne zdravstvene tehnologije


Situacija u Bosni i Hercegovini

Ne postoji sistematičan pristup procjeni zdravstvenih tehnologija Postoje agencije za akreditaciju na entiteskim nivoima Donosioci odluka su najčešće fondovi zdravstvenog osiguranja

U Federaciji BiH je donesen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti Zakon predviđa formiranje Komisije za procjenu zdravstvenih

tehnologija pri Ministarstvu zdravlja Kriterij za stavljanje lijekova na listu Federalnog fonda solidarnosti

(cost-effectiveness, models, BIA)

U Republici Srpskoj oblast još uvijek nije definisana zakonskim propisima


PHP126:OVERVIEW OF HTA PROCESS AND IMPLEMENTATION AMONG HEALTH STAKEHOLDERS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA – SURVEY BASED RESEARCH

OBJECTIVES:• Objective of this survey was skreening of current situation and understanding of HTA

principles, process and implementation in decision making proces among key stakeholders.

METHODS:• A nine-question survey with INAHTA definition of HTA provided has been distibuted to 50

stakeholders with potential influence on reimbursement decisions.

• Survey include questions on current practices and process of reimbursement decisions, existance of HTA body/commission, criteria for decisions and reasons for de-listing ofreimbursed technologies. Deadline for response was two months. (sept-nov)

Accepted Poster presentation at 14th ISPOR Annual European Congress, Madrid (in publication)


RESULTS:

• Overall response rate was 30%; •50% (6/12) of Ministries of Health, •42% (5/12) Health Inusrance Funds and •17% (4/24) Hospitals respond.

• 73% respondents use criteria for decisions on drug reimbursement• 67% in case of other technologies

•Mostly used criteria are expert opinions (47%) and pharmacoeconomic studies provided by the manufacturer/presentative (40%), while 33% use referal pricing as criteria.

•Most of respondents use mixed criteria.



RESULTS:

• HTA bodies in form of commission/expert boards are established in 7 institutinons, mostly in MoH and HIFs

• This bodies consist of physitians and pharmacists, and only 2 of respondents includeeconomicst into these bodies

• Similar situation is observed in case od medical devices and other technologies reimbursement decisions.

•De-listing is recorded in 40% respondents but main reason was production discontinuation.



ZAKLJUČCI

• Primjena farmakoekonomskih principa i metoda kao i razvijanje sistema i institucija nadležnih za procjenu zdravstvenih tehnologija jedan su od ključnih preduslova za poboljšanje zdravstvenog sistema i njegovog efikasnog finansiranja

• Trend razvijenih zemalja kao i zemalja u okruženju treba što prije implementirati i u našoj zemlji, a za što je prethodno neophodno obezbijediti zakonske propise, finansiranje i edukaciju stručnjakaiz ove oblasti

• Osnovni preduslov je osposobljavanje i edukacija kadrova, posebno farmaceuta, iz oblasti farmakoekonomike koji bi činili okosnicu ovog procesa u budućnosti

tarik catic farmakoekonomikaprespektiveubih

Documents

udrunje za farmakoekonomiku

historijski razvoj farmakoekonomike

accepted poster presentation

health technology assessment

reimbursement decisions

istraivanje ishoda

decisions

www