tefsir sura el-fatiha, el-ikhlas, el-feleq i en-nas

8/13/2019 Tefsir Sura El-Fatiha, El-Ikhlas, El-Feleq i en-Nas

1/18


2/18
http://www.islam.si/http://www.el-tewhid.com/http://www.kelimetul-haqq.org/


3/18

Tefsrsreel-Ftiha

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Svemilosnom, Milostivom. Vlasniku Sudnjeg dana.

Samo Tebi ibdetinimo i samo od Tebe pomo traimo. Uputi nas na Pravi put. Na

put onih kojima si se smilovao. Ne na put onih na koje se rasrdilo, niti onih koji su

zalutali.

Rekao jeejkhul-islmMuhammed ibn AbdulWehhb,Allh mu se smilovao:

Znaj Allh te uputio ka pokornosti Njemu, okruio te Svojim okriljem i pomogao te nadunjluku i hiretu da je ono to se eli namzom, te da je njegova dua i srce okretanje srca Allhu u namzu. Pa ako klanja bez srca, to je kao tjelo koje nema due, a

na ovo upuuje Allhov Govor:

''Teko se klanjaima, Onima koji su prema namazima svojim zaboravni.''

1

Zaborav je ovdje protumaen zaboravom namaskog vremena, odnosno njegovimostavljanjem, zaboravom onogo to je u njemu obaveza i zaboravom prisutnosti srca, ana ovo upuuje hadth koji je u Muslimovom Sahhu da je Allhov Poslanik,

sallallhu alejhi we sellem, rekao:

''To je namz munfiqa, to je namz munfiqa. To je namz munfiqa, eka Sunce dok

ne bude izmeu dva ejtanska roga, onda ustane pa iskljuca etiri rekata u kojima ne

dhikri, osim malo.''2

1 sra el-M'n, 4. i 5. jet.

2 hadith biljei Muslim.


4/18

Pa ga je opisao kao onoga ko ostavlja njegovo vrijeme govorom eka Sunce, kao onoga

ko je nemaran po pitanju njegovih ruknova govorom kljucai kao onoga ko je nemaran

po pitanju prisutnosti srca govorom ne dhikri, osim malo.

Ako si ovo razumio, shvati onda i jednu vrstu namza, a to je uenje el-Ftihe. ModaAllh uini da tvoj namzbude primljen i bude od onih koji su umnogostrueni i od onihkoji briu grijehe.

Od najboljih stvari koje e tebi otvoriti vrata razumijevanja el-Ftihe jeste hadth EbHurejre, koji je u Muslimovom Sahhu, a koji je rekao: uo sam Allhovog Poslanika,sallallhu alejhi we sellem, da kae: Kae Allh, Uzvien neka je: Podijelio sam namzizmeu Mene i Moga roba na dva dijela, a Mom robu pripada ono to bude traio. Pa

kada rob kae: Sva hvala Allhu, Gospodaru svjetova, kae Allh: Pohvalio me je Moj

rob. Pa kada kae: Vladaru Sudnjeg dana, kae Allh: Slavi me Moj rob. Pa kada

kae: Samo Tebi ibdet inimo i samo od Tebe pomo traimo, kae Allh: Ovo je

izmeu Mene i Moga roba, a Mome robu pripada ono to je traio. Pa kada

kae: Uputi nas na pravi put, na put onih koje se obasuo blagodatima, a ne na put

onih na koje se rasrdilo niti onih koji su zalutali, kae Allh:Ovo je Mom robu i njemu

pripada ono to je traio.Zavren hadith.3

Ako rob o ovome razmisli i spozna da su to dva dijela: Polovina koja je Allhu, a to je njenpoetak do Njegovog Govora: Samo Tebi ibdet inimo i (druga) polovina koja pripadarobu, (a to je) dova kojom dovi za sebe, i razmisli o tome da je onaj koji ga je ovome

poduio Allh, Uzvien neka je, i da mu je naredio da njome dovi i da je ponavlja nasvakom rekatu, te da je On, Slavljeni i Uzvieni, osigurao odgovor na ovu dovu. Ako

njome bude dovio sa ikhlsomi prisutnim srcem, postae mu jasno ta je izgubila veinaljudi.

Zaista su te spremili za stvar, u koju samo da si pronikao

Pa uzvisi se od toga da bude tolerantan prema nemarnosti.

Ja u ti spomenuti neka znaenja ove velike sre, ne bi li klanjao prisutnim srcem i da bitvoje srce znalo ta tvoj jezik izgovara, jer ono to izgovori jezik bez pratnje ubjeenjasrca, to nije dobro djelo, kao to je rekao Allh, Uzvien neka je:

Govore svojim jezicima ono to nije u njihovim srcima.4

3 zabiljeio ga je Muslim.

4 sra el-Feth, 11. jet.


5/18

Poeu sa istidhom, a zatim sa besmelomna saet i koncizan nain, pa je znaenje:Utjeem se Allhu od prokletog ejtana: sklanjam se kod Allha, Njime se titim isigurnost traim kod Njega od zla ovog neprijatelja, da mi ne nakodi u mojoj vjeri ilimom dunjluku, ili da me ne odvrati da radim ono to mi je nareeno, ili da me nepodstakne da radim ono to mi je zabranjeno, jer on najvie napada roba kada eli da

uradi dobro poput namza, uenja ili drugih stvari. A to zbog toga to nema naina daga otjera, osim traenjem utoita kod Allha (istidha), shodno Allhovim rijeima:

"On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite."5

Pa ako od Allha zatrai da te od njega sauva i kod Njega trai utoie bie t o razlogprisutnosti srca, pa znaj znaenje ove rijei i nemoj je govoriti samo jezikom, kao to radi

veina ljudi.

A to se tie besmele, njeno znaenje je: Ulazim u ovu stvar (poput namza, uenja,dovei drugog) sa Allhovim Imenom (bismillh), nemogavi promjenuti svoje stanje i bezsvoje snage da ita uinim, naprotiv radim ovu stvar traei pomo od Allha i traeibereket Imenom Njegovim, Slavljenog i Uzvienog. Ovako je u svakoj stvari na ijem sepoetku spominje Allhovo Ime od vjerskih i dunjlukihstvari. Pa ako sebi predoi dapoinje uenje zbog Allha, traei pomo od Njega, odriui se svake moi promjenestanja i snage (osim ako ne dou od Allha napomena prevodioca), bie ovo jedan odnajveih razloga prisutnosti srca i odstranjivanja svih zapreka dobra.

Er-Rahmnir-Rahmsu dva imena koja su izvedena iz er-Rahme(milost), jedno je jaeu znaenju od drugog, kao to su El-Allm i El-'Alm. Rekao je Ibn Abbs: To su dvablaga imena, jedno je blae od drugog, odnosno upuuje na veu milost.

A to se tie el-Ftihe, u njoj ima sedam jet, tri i po Allhu i tri i po robu. Prvi od njihje: Sva hvala Allhu Gospodaru svjetova. Hvala (el-hamd) je spominjanje jezikom

neega to je lijepo dobrovoljno.

Pa je njegovim govorom spominjanje jezikom iskljueno spominjanje djelima koje senaziva jezik stanja, to je jedna vrsta zahvalnosti (ukra).

A njegovim govorom Neega to je lijepo dobrovoljno podrazumjeva se ono to ovjekuradi svojom voljom, a to je tie lijepog u kojem on (lijep - napomena) nema udjela, kaoto je ljepota i slino. Spominjanje takvog naziva se medh, a ne hamd.

5 sra el-E'arf, 27. jet.


6/18

Razlika izmeu hamdai ukraje da hamdsadri medhi senaonoga ko se hvalikroz spominjanje njegovog dobra, svejedno da li je neto dobro uinio onome ko ga hvaliili ne. A ukr(zahvala) ne biva osim zbog dobra (koje je uinio napomena prevodioca)onaj kome se zahvaljuje. Sa ove strane el-hamd(hvala) je uopteniji od ukra(zahvale),

jer on biva zbog dobrih osobina (mehasin) i zbog injenja dobra nekome (ihsn). Zaista

se Allh hvali (jahmeduhamd) zbog lijepih imena koja ima i zbog dobra koje je stvorio ina ovom i na buduem svijetu, i zbog toga je rekao:

''Neka je hvala (hamd) Allhu Koji nije uzeo djeteta.''6

I rekao je:

''Neka je sva hvala Allhu, Koji je stvorio nebesa i Zemlju.''

7, i kao to je u drugima,pored ovih jet.

A to je tie ukra (zahvale), on ne biva osim zbog davanje neke blagodati, pa je onspecifiniji od hamdasa ove strane, meutim on biva sa srcem, udovima i jezikom, i zbogtoga je rekao Allh, Uzvien neka je:

''Radite, porodico Dwdova, ukr.''8A hamdbiva srcem i jezikom, pa je sa ove straneukruopteniji od hamda, s obzirom navrste, a hamdje uopteniji s obzirom na razloge.

A elif i lam (el) u rijeima el-hamdu lillhsu za sveobuhvatnost, dakle: sve vrstehvale (hamda) pripadaju Allhu, ne nekome drugom. to se tie onoga u emu stvorenjanemaju udjela, kao to je stvaranje oveka, stvaranja sluha, vida, nebesa i Zemlje,obskrbe i drugih stvarito je jasno. A to se tie onoga zbog ega se stvorenje hvali, kao

to je hvaljenje dobrih ljudi, vjerovjesnik i poslanik, i onoga ko uradi neko dobro,pogotovu ako ga uradi tebi, sva ta hvala je Allhu takoer, u znaenju da je On stvoriotoga koji je to uradio i dao mu ono sa ime je to uradio, to mu omilio i osnaio ga da touradi, i druge Allhove blagodati od kojih da je neka izostala ne bi bio pohvaljen taj koji je

6 sra el-Isr 111. jet.

7 sra el-En'm, 1. jet.

8 sra Saba, 13. jet.


7/18

pohvaljen, pa na ovaj nain sav hamdbiva Allhu.

A to se tie Njegovog Govora, u prijevodu znaenja: ''Allhu, Gospodaru svih svjetova'',Allh je ime za naeg Gospodara, Slavljenog i Uzvienog, a njegovo znaenje je: el-ilh,dakle onaj koji se oboava (el-ma'bd), zbog Njegovog Govora:

''A on je Allh na nebesima i na Zemlji.''9, u znaenju Onaj Koji se oboava (el-ma'bd), i

na nebesima i na Zemlji.

''Nema niega ni na nebesima ni na zemlji da nee doi pred er-Rahmnakao rob.''10

A to je tie rijei: ''Rabb'' (Gospodar), znaenje joj je: Vlasnik koji raspolae kako hoe(mutesarif), a to se tie ''lemn'' (svih svjetova), to je ime za sve mimo Allha,Slavljenog i Uzvienog, pa sve to je mimo Njega od melek, vjerovjesnik, ljudi i dinnidrugoga ima njega za Rabba i potinjeno mu je, sa njim se raspolae, siromano, svi suoni u stalnoj potrebi za Jednim koji nema erkau vjeri, a On je Bogati, Koji nikoga netreba, a za Kojim su svi u potrebi (es-Samed).

Nakon toga je spomenuo: Vlasniku Sudnjeg dana, ili u jednom qiretu Vladaru

Sudnjeg dana, pa je na poetku ove sre koja je poetak mushafaspomenuo ulhijjet,rubbijjet i vlast, kao to ih je spomenuo u zadnjoj sri mushafa: Reci: Utjeem seGospodaru ljudi, Vladaru ljudi.

11

Ova tri svojstva naeg Gospodara, Slavljenog i Uzvienog, spomenuo ih je zajedno najednom mjestu na poetku Qur'na, zatim ih je spomenuo zajedno na jednom mjestu nakraju Qur'na, kao zadnje to uje od Qur'na. Pa prilii onome ko sam sebe savjetujeda se pozabavi ovom temom i da uloi trud istraivajui je, i da zna da Onaj Koji sve zna iKoji je o svemu obavjeten nije izmeu njih spojio na poetku Qur'na, a zatim nanjegovom kraju, osim zbog onoga to je znao od estoke potrebe robov sprampoznavanja ove teme i poznavanja razlike izmeu ovih svojstava. Svako od ovih svojstavaima znaenje razliito od znaenja drugog svojstva. Kao to se kae: Muhammed je

Allhov poslanik, i peat vjerovjesnik, i prvak demovih potomak, pa svako svojstvoima znaenje koje nema drugo.


10 sra Merjem, 93. jet.

11 sra en-Ns, 1-2. jet.


8/18

Ako si spoznao da je znaenje rijei Allh: el-ilh i ako si spoznao da je el-ilhonajkoji se oboava (el-ma'bd), zatim uputi dovu Allhu i zakolje Njemu, ili mu sezavjetuje, onda si zaista spoznao da je on Allh. A ako dovi stvorenju, bilo ono lijepo iliodvratno, ili mu zakolje, ili mu se zavjetuje, onda si ustvrdio da je on Allh. Pa kospozna da je u jednom momentu svog ivota emsna ili Tada uinio Allhom, spoznao

je ono to su spoznali sinovi Isrlovi kada su oboavali tele, pa kada im je postalo jasnopobojali su se i rekli ono to je Allh o njima spomenuo:

A kada su se pokajali, vidjeli su da su zalutali i rekli su: Ako nam se ne smiluje na

Gospodar i ne oprosti nam zaista emo biti od onih koji su propali. 12

A to se tie rijei ''El-Rabb'' (Gospodar), njeno znaenje je Vlasnik (El-Mlik)Koji upravlja(el-mutesarif). Pa je Allh, Uzvien neka je, Vlasnik svega i On njim upravlja, i ovo je istina,ali su to potvrdili i oboavaoci kipova koje je ubijao Allhov Poslanik, sallallhu alejhi wesellem, kao to je to o njima spomenuo Allh u Qur'anu na vie mjesta, kao to je NjegovGovor:

Reci: Ko vas sa neba i iz zemlje obskrbljuje, ili ije su dijelo sluh i vid i ko izvodi ivo iz

mrtvog i izvodi mrtvo iz ivog, i ko svim upravlja? Oni e zasigurno rei: Allh.

Reci: Zar se onda ne bojite? 13

Ko dovi da mu se otkloni nevolja ili ispuni potreba, zatim po tom pitanju uputi dovu

stvorenju, pogotovu ako sa dovom spoji to da sebi pripie robovanje tome kome dovi,

kao to je njegov govor u dovi: Taj i taj je tvoj rob, ili govor: Alijin rob, ili Poslanikovrob ili Zubejrov rob, zaista je takvom potvrdio rubbijjet. I njegovom dovom Aliji iliZubejru, kao to doviAllhu, Slavljenom i Uzvienom, i potvrivanjem ubdijjetanjima,kako bi mu dobavili dobro ili od njega otklonili zlo, uz nazivanje samog sebe robom njima,

12 sra el-E'arf, 149. jet.

13 sra Jnus, 31. jet.


9/18

zaista im je potvrdio rubbijjet. I nije potvrdio Allhu, Gospodaru svjetova sve, ve jezanegirao dio Njegovog rubbijjeta. Pa neka se Allh smiluje robu koji sebe savjetuje, koji

je shvatio ove bitne stvari i koji je pitao o govoru uenjaka, a oni su oni koji su na pravomputu, jesu li protumaili sruna ovaj nain ili nisu?

A to se tie rijei El-Melik (Vladar), govor o tome e doi. A to je da je Njegov Govor(u prijevodu znaenja): ''Vlasnik Sudnjeg dana'', i u drugom qiretu: ''Vladaru sudnjegdana'', njegovo znaenje je kod svih mufessirono kako ga je Allh protumaio SvojimGovorom:

''A ta ti zna ta je Sudnji dan? Zatim, a ta ti zna ta je Sudnji dan? Dan kada niko

nikome nee moi nimalo pomoi, toga Dana e vlast jedino Allah imati."14

Onaj ko spozna tumaenje ovog jetai spozna zbog ega je vlast specifizirana za taj dan,iako je On, Slavljeni, Vlasnik svega, toga dana i svega ostalog, spoznao je da je

specifikacija zbog ovog velikog, ogromnog pitanja, zbog ijeg razumijevanja je u dennetuao onaj ko je uao i zbog ijeg nepoznavanja je u dehennem uao onaj ko je uao.Kako je to samo veliko pitanje, kada bi ovjek zbog njega putovao vie od dvadesetgodina ne bi mu dao njegovo pravo. A gdje je (tj. kako je daleko) ovo znaenje i iman uono to je nedvosmisleno rekao Qur'n, uz govor Allhovog Poslanika, sallallhu alejhi

we selem: ''O Ftima, kerko Muhammedova, ja ti nita od Allha ne mogu pomoi''15

od govora autora El-Burde

16:

''I nee se, o Allhov Poslanie, tvoj dah zbog mene skuitiKada Plemenitiprikae ime onoga kome e se osvetiti''

''Ja zaista od njega obeanje imam jer je ime mojeMuhammed, a ko je od stvorenjaprei nego on da obeanje ispuni''

''Ako ne bude me na dan moga povratka za ruku moje uzeo

Iz dobrote svoje, pa reci: Okliznulo se stopalo.''

14 sra el-Infitr, 17.-19. jet.

15 Biljei ga el-Bukhr u svom Sahhu od Eb Hurejre.

16 El-Burda je qasida koju je napisao El-Bsr kojeg su mnogi smatrali 'limom. On je qasidom pokuao da

velia poslanika sallallahu 'alejhi we sellem, meutim, tom prilikom mu je pripisao ono to samo Allahupripada, i to u vie navrata. Radi toga je ejkh Muhammed, rahimehullah, naveo njegov primjer, koji je uoiglednoj kontradiktornosti sa Allahovim tewhdom o kojem govori sra El -Ftiha. Uenjaci navode da jenarod koji se pripisuje islamu pamtio ovu qasidu bolje nego ajetu-l-kursij, ne primjeujui da ona sadriirk.


10/18

Neka onaj ko sebe savjetuje razmisli o ovim stihovima i njihovim znaenjima, o onima odrobova koji su njima iskuani i o onima koji tvrde da su od uenjaka, a izabrali su njihovouenje nad uenjem Qur'na.

Moe li se u srcu roba spojiti potvrda ovih stihova i potvrda Allhovog Govora (u

prijevodu znaenja): "Dan kada niko nikome nee moi nimalo pomoi, toga Dana evlast jedino Allah imati."

17, i Poslanikovog govora: ''O Ftima, kerko Muhammedova, ja

ti nita od Allha ne mogu pomoi''. Ne tako mi Allha, ne tako mi Allha, ne tako miAllha (ne moe), osim kao to se u njegovom srcu moe spojiti da je Ms istinu govorio,i da je Firawn istinu govorio, i da je Muhammed istinu govorio, i da je Eb Dehl istinugovorio. Ne tako mi Allha, nisu isti njih dvojica i nee se sastati sve dok ne posivi gavrankoji je ostao sam.

Pa ko zna ovo pitanje, koji zna ove stihove i zna one koji su njima iskuani, znae gurbetislma i znae da neprijateljstvo i ohalaljivanje naeg imetka i naih enanije zbog tekfrai borbe. Naprotiv, oni su ti koji su protiv nas poeli sa tekfrom i borbom. Naprotiv, razlog

je kod Njegovog Govora:

''I ne dovi pored Allha nikome''

18,i kod Njegovog Govora:

''Ovi kojima oni dove trae put do svoga Gospodara, ko e mu biti blii''

19, i kod

Njegovog Govora:

''Njemu pripada istinska dawa (dova, molba, dozivanje), a oni kojima pored njega dove

nee im nikako odgovoriti.''20

Ovo su neka od znaenja vezana za Njegov Govor (u prijevodu znaenja): ''VlasnikSudnjeg dana'', po konsenzusu svih mufessir, a Allh Uzvieni je ovo protumaio u sri''Kada se nebo rascjepi'', kao to sam ti prethodno naveo.

17 sra el-Infitr, 17.-19. jet.

18 sra el-Dinn, 18. jet.

19 sra el-Isr 57. jet.

20 sra er-Rad, 14. jet.


11/18

I znaj,Allh te uputio, da istina ne postaje jasna osim (uporeivanjem) sa neistinom, kaoto je reeno: I kroz suprotnosti raspoznaju se stvari, pa razmisli o onome to sam tispominjao iz sata u sat, iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, ne bi li

spoznao millettvog oca Ibrhma i vjeru svoga Poslanika, pa da sa njima bude proivljen,i da ne bude odvraen od njegovoghawda na Sudnjem danu, kao to je odvraen onaj

koji odvraa od njihovog puta, i ne bili preao preko sirta na Sudnjem dana a da nesklizne sa njega, kao to je sa njihovog pravog puta na dunjluku skliznuo onaj ko jeskliznuo. Na tebi je da ustraje nadoviel-Ftihe uz prisutnost srca, strah i preklinjanje.

A to se tie Njegovog Govora (u prijevodu znaenja): ''Samo Tebi ibdetinimo i samood Tebe pomo traimo'', ibdetje vrhunac ljubav uz vrhunac skruenosti, straha iponiznosti. A objekat je doao na poetku, a to je ijjke (Tebe) i ponovljen je radiobraanja panje i radi ograniavanja. Dakle (znaenje je): Ne oboavamo nikoga osimTebe i ne oslanjamo se osim na Tebe, i ovo je vrhunac pokornosti i itava se vjera vraana ova dva znaenja: prvo je odricanje od irka, a drugo je odricanje od promjene stanjaili snage, pa je Njegov Govor (u prijevodu znaenja): Samo Tebe oboavamo (ibdetT iinimo): Tebi tewhdispoljavamo, pa je znaenje da obeava svome Gospodaru da Muu ibdetu nee initi irk, ni sa kim, ni melekom, niti poslanikom, niti nekim drugim.Kao to je rekao ashbima:

''I nee vam narediti da uzmete meleke i poslanike za gospodare. Zar da vam naredi

kufrnakon to ste muslimani?''21

, pa razmisli o ovom jetu i znaj ono to sam ti reko orubbijjetu, da je on pripisan Tadu i Muhammedu ibn emsnu. Pa ako bi ashbi, da suovo uradili sa Allhovim Poslanikom, nakon svog islmapostali nevjernici, kako je ondasa onim ko ovo uradi sa Tadom i njemu slinima?

Njegov Govor (u prijevodu znaenja): I samo od Tebe pomo traimo. Ovdje postojedvije stvari. Prva je traenje pomoi od Allha, a to je oslanjanje i odricanje od promjenestanja i snage. A takoer i traenje pomoi od Allha, kao to je prethodilo da je to odpolovine koja pripada robu.

A to se tie Njegovog Govora (u prijevodu znaenja): ''Uputi nas na pravi put'', to jejasna dova, koja je dio koji rob dobija od Allha, a podrazumjeva skruenost i ustrajnost u

traenju da ga On opskrbi ovom velikom stvari koju trai, od koje niko na dunjluku ilikhiretunije dobio nista bolje. Kao to je tu blagodat Allh spomenuo svome Poslanikunakon osloboenja Mekke, kada je rekao (u prijevodu znaenja): ''I uputio te na praviput''

22. A uputa je ovde podrka i usmjeravanje, pa neka rob razmisli o svojoj nudi poovom pitanju. Uputa, prema tome, podrazumjeva znanje i dobra djela koja se ine

21 sra lu Imrn, 80. jet.

22 sra el-Feth, 6. jet.


12/18

ustrajno i potpuno, te postojanost na tome sve dok se ne sretne Allh.

A es-Sirt (put) je pravi i jasan put na kojem nema skretanja, a pod tim sepodrazumjeva vjera koju je Allh objavio Svom Poslaniku, sallallhu alejhi we selem, a to

je ''Put onih kojima si se smilovao'', a to su Allahov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem,

i njegovi ashbi, a ti na svakom rekatu moli Allha da te uputi na njihov put. A tvojaobaveza je da vjeruje Allhu da je to pravi put, i da sve to mu se suprostavlja od puteva,znanja ili ibdetanije pravi put, ve je iskrivljen. I ovo je prva obaveza po pitanju ovogjeta, a to je vjerovanje srcem. I neka vjernik bude oprezan od ejtnskespletke, a to jeda to vjeruje uopteno, a da ga ostavlja pojedinano. Zaista su najvei kfiri meumurteddimavjerovali da je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, na Istini i da jeonaj ko drugaije radi na zabludi, pa kada bi doao sa onim to nisu oni eljeli, onda kaoto je rekao Allh, Uzvien nekaje:

''Jedne su u la utjerivali, a druge ubijali.''23

A to se tie Njegovog Govora (u prijevodu znaenja): ''Ne na put onih na koje serasrdilo, niti onih koji su zalutali'', oni na koje se rasrdilo su uenjaci koji ne rade poonome to znaju, a oni koji su zalutali su oni koji rade bez znanja. Pa je prvo svojstvoidov, a drugo je svojstvo kran. A veina ljudi, kada u tefsru vidi da su idovi oni nakoje se rasrdilo i da su krani oni koji su zalutali, dahili misle da se to odnosi samo nanjih, a on potrvruje da mu je njegov Gospodar uinio obavezom da dovi ovom dovom ida se trai utoite od toga da bude od onih koji su opisani ovim svojstvima. Pa,subhnAllh, kako ga Allh poduava i kako za njega bira i obaveznim mu ini da njomestalno dovi, uz njegovo miljenje da za njega nema opasnosti od njih i ne misli da ih onradi? Ovo je vid loeg miljenja o Allhu. Allh najbolje zna, ovo je kraj el-Fatihe.

A to se tie: Amin, ova rije nije od el-Ftihe, ve je to mnanje na dovu, ije jeznaenje: Allhu, usliaj. Pa je obaveza neznalicu ovome poduiti, kako ne bi mislio da

je to dio Allhovog Govora.

23 sra el-Mide, 70. jet.


13/18

Pitanja izvuena iz el-Ftihe:

Prvo: Samo Tebi ibdet inimo i samo od Tebe pomo traimo , u njemu jetewhd.

Drugo: ''Uputi nas na pravi put'', u njemu je slijeenje. Tree: Stubovi vjere: ljubav, nada i strah. Ljubav je u prvom (jetu), nada je u

drugom, a strah je u treem.

etvrto: Propast mnogih zbog dehla po pitanju prvog jeta, daklesveobuhvatnost hamdai sveobuhvatnost rubbijjetanad svim svjetovima.

Peto: Prvi koji su obasuti blagodatima i prvi na koje se rasrdilo i koji su zalutali. esto: Ispoljavanje plemenitosti i hvale spominjanjem onih koji su obasuti

blagodatima.

Sedmo: Ispoljavanje moi i velianstvenosti spominjanjem onih na koje se rasrdiloi koji su zalutali.

Osmo: Dovael-Ftihe uz njegov govor: Ne prima se dova iz nemarnog srca. Deveto: U Njegovom Govoru (u prijevodu znaenja): Na put onih koje si obasuo

blagodatimaje dokaz za idm'(konsenzus).

Deseto: Reenica upuuje na propast ovjeka ako se osloni na sebe. Jedanaesto: U njoj je tekst koji upuuje na tewekkul(oslanjanje). Dvanaesto: U njoj je upozorenje na neispravnostirka. Trinaesto: Upozorenje na neispravnost novotarija. etrnaesto: jetiel-Ftihe su takvi da ako bi ovjek znao bilo koji od njih postao

bifeqh, i o svakom jetuposebno bi napisao djela.

Allh, neka je Uzvien i od mahana ist, najbolje zna.


14/18

Tefsrsreel-Ikhls

Rekao je,Allh mu se smilovao, u komentaru sreel-Ikhls:

Od Abdullha ibn Habba da je rekao: Izali smo u kiovitoj noi, pa sam traio AllhovogPoslanika, sallallhu alejhi we selem, da nam klanja, pa smo ga nali, pa je rekao: Reci,

pa nisam rekao nita. Rekao sam: O Allhov Poslanie, ta u rei? Rekaoje: Reci: Reci: On je Allh, Jedani dvije zadnje sre kada omrkne i kada osvane tri

puta, bie ti dovoljne za sve.24

A Ehad (Jedan) je onaj kome nema slinog, a es-Samedje Onaj Kome se obraajusva stvorenje u svojim traenjima i On je potpunih svojstava, Velianstveni.

Njegov Govor (u prijevodu znaenja): Ehad (Jedan) podrazumjeva negaciju slinoga iistoga, a Njegov Govor es-Samed je potvrda savrenih svojstava.

Njegov Govor (u prijevodu znaenja): Nije rodio i roen nije je negacija ene iporodice, a Govor I niko Mu nije ravan podrazumjeva negaciju urak (ortaka)Onome ko je Vlasnik Velianstvenosti.

24 Et-Tirmidh je rekao da je hadith hasenus-sahh.


15/18

Tefsrsreel-Feleq

Rekao je,Allh mu se smilovao, u tumaenju sreel-Feleq:

Bismillhir-Rahmnir-Rahm

Reci: Utjeem se Gospodaru Zore od zla onoga to je stvorio, i od zla noi kada se

rasprostre, i od zla onih koji puu u vorove, i od zla zavidnika kada zavidi.

Znaenje Utjeem seje: branim se, sklanjam se i titim. Ova rije sadri: onoga kodkoga se trai utoite, onoga od koga se trai utoite i onoga ko ga trai. Onaj kod Kogase trai je Allh, Jedan, Gospodar zore, Onaj kod Koga se ne trai utoite osi m kod njega.

A zaista je Allh obavjestio o onome ko trai utoite kod stvorenja, da im to samopoveava rahaka to je tgtijjet, pa je rekao:

I bilo je ljudi koji su zatitu od dinna traili, pa su im tako obijest poveali .

25

A zora je bjelilo prilikom sabaha, kada se rascijepi od noi, a to je jedan od najveihAllhovih jet(znakova)koji upuuje na Njegovu jednou.

A to se tie onoga ko je traio (utoite kod Allaha): To je Allhov Poslanik,sallallhu alejhi we sellem, i svako onaj ko ga slijedi do Sudnjeg dana.

A to se tie onoga od ega se utie, ima ga etiri vrste:

Prvo: Njegov Govor (u prijevodu znaenja): ''Od zla onoga to je stvorio'', a ovo

ubuhvata zlo i ovog i budueg svijeta, zlo vjere i dunjluka.

Drugo: Njegov Govor (u prijevodu znaenja): ''I od zla noi kada seraspostre''. El-Gsiq je no, idh weqab znai: kada nastupi no i ue na svakomjesto, a to je mjesto nadmoi pokvarenih dua.

25 sra el-Dinn, 6. jet.


16/18

Tree: I od zla onih koji puu u vorove. Ovde se misli na zlo sihra, a en -Nefftht(one koje puu) su sihirbazice koje vezuju vorove na koncima i puu u svaki vor dok sene uspostavi sihr kakav ele. A en-Nefftht (one koje puu) je enskog roda, misli sena due i pojedince, jer je djelovanje sihra od strane poganih dua.

etvrto: Njegov Govor (u prijevodu znaenja): I od zla zavidnika kada zavidi. Ovotakoer obuhvata Iblsa i njegovo potomstvo, jer su oni najvei zavidnici sinovimademovim. A Njegov Govor: Kada zavidi upotrebljen je jer ovjeku, kada zavidnikprikrije svoju zavidnost i ne ophodi se prema svom bratu drukije osim na nain koji Allhvoli, nee natetiti zavidnost.


17/18

Tefsrsureen-Ns

Rekao je,Allh mu se smilovao, u tumaenju sreen-Ns:

Bismillhir-Rahmnir-Rahm

Reci: Utjeem se Gospodaru ljudi, Vladaru ljudi, Bogu ljudi, od zla onoga ko doaptava

weswesei vreba, od dinni ljudi.

Njegov Govor (u prijevodu znaenja): ''Reci: Utjeem se Gospodaru ljudi'' takoerpodrazumijeva spomen troje:

Prvo: Traenje utoita, to je prethodilo.

Drugo: Onaj kod Koga se trai.

Tree: Onaj od koga se utie.

to se tie Onoga kod Koga se trai, to je Allh Jedini, Koji nema erka, Gospodar ljudiKoji ih je opskrbio, Koji njima upravlja, Koji im je dostavio koristi i Koji ih titi od onoga to

im teti.

''Gospodara ljudi'' odnosno Onoga Ko njima upravlja, a oni su Njegovi robovi i vlasnitvo.Onaj Koji njima upravlja kako hoe, Koji nad njima ima mo i vlast. Pa (osim Njega)nemaju vladara kojem bjee kada ih pogodi njegovo nareenje. Onaj Koji ponizuje iuzvisuje, povezuje i raskida, daje i uskrauje.

''Bogu ljudi'', znai Onoga Koga oboavaju (ma'bd), mimo Koga drugog nikoga neoboavaju, pa se ne dovi nikome, niti sa nada ni od koga, niti stvara niko osim On. Pa ih jestvorio i uobliio idao im blagodati i zatitio ih od onoga to im teti iz Svog rubbijjeta,

pokorio ih i naredio im i zabranio im, upravlja kako hoe iz Svoje vlasti i uinio ih Svojimrobovima kroz strahopotovanje koje obuhvata sva svojstva savrenstva.

A onaj od koga se utie je el-weswas, a on je onaj koji skriveno ubacuje u due.

A el-khannsje onaj koji zaostaje, kasni i skriva se, a osnova rijei el-khunus je:vraanje unazad, a ova dva svojstva su svojstva onoga na koga se misli, ali nije spomenut,a to je ejtn, a to zbog toga to rob kada ga obuzme gaflet (nemar), zauzme njegovo


18/18

srce i ubaci u njega weswese, koje su osnove zla, pa kada rob spomene svoga Gospodara

i zatrai utoite ovaj se vrati nazad (khanesevratiti se nazad).

Rekao je Qatde: El-Khanns ima njuku kao to je njuka psa, pa kada rob spomenesvoga Gospodara ovaj se vrati. I reeno je: Glava kao glava zrna, koju stavlja na plod

srca i obeava mu i pria mu, pa kada spomene Allha vrati se. I doao je u obliku kojiupuuje na ponavljanje radnje, jer svaki put kada spomene Allha ovaj se vrati nazad, akada ga obuzme gaflet, vrati se.

A Njegov Govor (u prijevodu znaenja): ''Od ljudi i dinn'', znai da weswes ima dvijevrste: od ljudi i od dinn. A weswesaje skriveno ubacivanje. Meutim, wesweseljudi suputem uha, a dinnuposredstvo uha nije potrebno. Slino njihovom zajednikom ueuu weswesamaje i njihovo uee u ejtnskom wahju (objavi), kao to je u NjegovomGovoru:

''I tako smo svakom vjerovjesniku odredili neprijatelje ejtneod ljudi i dinn, jedni

drugima su objavljivali kiene govore kako bi ih obmanuli. A da je tvoj Gospodar htio,

oni to ne bi radili, pa ih ostavi i ono to izmiljaju.''26

A Allh najbolje zna.

Neka je hvala Allhu i neka su salawti selmna Muhammeda, njegovu porodicu iashbe.


tefsir sura el-fatiha, el-ikhlas, el-feleq i en-nas

Documents