tehnički opis i grafički prilozi i dio,ver.0

PROJEKT: FAZA:

ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC Odlaganje novog otpada, izvedba gornjih brtvenih slojeva ploha 5, 5D i 6, izvedba gotove prekrivke, gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJEZA GRA ENJE, ODRAVANJE I UPRAVLJANJE POJEDINIM PODSUSTAVIMA ODLAGALITA OTPADA JAKUEVEC

SVEZAK III. KNJIGA 1/3 PROVEDBENI PROJEKTNI ZAHTJEVI NARUITELJAZagrebaki holding d.o.o. - Podrunica ZGOS Zeleni trg 3., Zagreb, Hrvatska

Svibanj 2012.

Osnovni sadraj svezaka dokumentacije za nadmetanjeSvezak I. Opi uvjeti nabave I.1 Upute ponuditeljima I.2 Ponudbeni podaci I.3. Obrazac ponude I.4 Obrazac ponudbenog jamstva I.5 Pismo prihvaanja II. Ugovor o ustupanju radova i usluga II.1 Ugovor II.2 Opi uvjeti ugovora II.3 Posebni uvjeti ugovora II.4 Dodaci III. Provedbeni projektni zahtjevi Naruitelja po sustavima III.A. Sustav: Tijelo odlagalita III.B. Sustav: Deponija zemlje III.C. Sustav: Stalne prometnice III.D. Sustav: Parkiralita III.E. Sustav: Ure aji za pranje kotaa III.F. Sustav: Hidrantska mrea III.G. Sustav: Separatori III.H. Sustav: Vodovodna mrea III.I. Sustav: Odvodnja otpadnih voda iz objekata III.J. Sustav: Elektroinstalacije III.K. Sustav: Telekomunikacijska mrea III.L. Sustav: Vanjska rasvjeta III.M. Sustav: Ograde III.N. Sustav: Piezometri III.O. Sustav: Sustav za proiavanje procjedne vode III.P. Sustav: Plinsko postrojenje III.R. Sustav: Ispust procjednih voda u rijeku Savu III.Prilog A. Podloge za izradu dokumentacije za nadmetanje III.Prilog B. Dozvole III.Prilog C. Situacija sustava odlagalita III.Prilog D. Primjeri izvjetaja III.Prilog E. Okvirne ponude PRO2 III.Prilog F. Periodina ispitivanja na Odlagalitu otpada Jakuevec III.Prilog G. Fizikalno kemijske analize na ulazu i izlazu iz postrojenja za proiavanje procjednih voda III.Prilog H. Izvod iz cjenika Odlagalita otpada Jakuevec III.Prilog I. Pravilnik o pregledu i odravanju elektroenergetskih postrojenja i instalacija III.Prilog J. Shematski prikaz trajnog i privremenog otplinjavanja IV. Tehnika dokumentacija V. Trokovnici gra enja, odravanja i upravljanja po (pod)sustavima

Svezak

Svezak

Svezak Svezak

stranica 2 od 348

SVEZAK III, KNJIGA 1/3SADRAJ KNJIGE 1/3 Sustav A. Tijelo odlagalita III.A.0. Tehniki opis III.A.1. Prihvat i ugradnja otpada III.A.2. Privremeno prekrivanje III.A.3. Prometnice i platoi III.A.4. Obodni nasip III.A.5. Me unasip (zeji nasip) III.A.6. Kanali III.A.7. Detekcija oteenja geomembrane III.A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda III.A.9. Zatitni sloj iznad sustava drenae III.A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada III.A.11. Gornji brtveni sloj III.A.12. Gotova prekrivka III.A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji III.A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice (mTEO)

stranica 3 od 348

POPIS PODSUSTAVA PO SUSTAVIMA: A. Sustav: Tijelo odlagalita A.1. Prihvat i ugradnja otpada A.2. Privremeno prekrivanje A.3. Prometnice i platoi A.4. Obodni nasip A.5. Me unasip (zeji nasip) A.6. Kanali A.7. Detekcija oteenja geomembrane A.8. Sustav sakupljanja procjednih voda A.9. Zatitni sloj iznad sustava drenae A.10. Ploha za prihvat azbestnog otpada A.11. Gornji brtveni sloj A.12. Gotova prekrivka A.13. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji A.14. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice B. Sustav: Deponija zemlje C. Sustav: Stalne prometnice D. Sustav: Parkiralita E. Sustav: Ure aji za pranje kotaa F. Sustav: Hidrantska mrea G. Sustav: Separatori H. Sustav: Vodovodna mrea I. Sustav: Odvodnja otpadnih voda iz objekata J. Sustav: Elektroinstalacije J.1. Transformatorske stanice (istok i zapad) J.2. Podzemni kablovi i elekroormari K. Sustav: Telekomunikacijska mrea K.1. Telefonska mrea K.2. DTK mrea i okna L. Sustav: Vanjska rasvjeta M. Sustav: Ograde N. Sustav: Piezometri O. Sustav: Sustav za proiavanje procjedne vode P. Sustav: Plinsko postrojenje R. Sustav: Ispust proienih procjednih voda u rijeku Savu

stranica 4 od 348

Naruitelj:

ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. Podrunica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska

Naziv gra evine:

ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC

Razina projekta:

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

III.A. Sustav: TIJELO ODLAGALITA

SADRAJ: III.A.0. III.A.1. III.A.2. III.A.3. III.A.4. III.A.5. III.A.6. III.A.7. III.A.8. III.A.9. III.A.10. III.A.11. III.A.12. III.A.13. III.A.14. Tehniki opis Prihvat i ugradnja otpada Privremeno prekrivanje Prometnice i platoi Obodni nasip Me unasip (zeji nasip) Kanali Detekcija oteenja geomembrane Sustav sakupljanja procjednih voda Zatitni sloj iznad sustava drenae Ploha za prihvat azbestnog otpada Gornji brtveni sloj Gotova prekrivka Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice (mTEO)

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

stranica 5 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita

Naruitelj:

ZAGREBAKI HOLDING d.o.o. Podrunica ZGOS Zeleni trg 3 10 000 Zagreb Hrvatska

Naziv gra evine:

ODLAGALITE OTPADA JAKUEVEC

Razina projekta:

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

III.A. 0. Tehniki opis

SVEZAK III.A. Svibanj 2012.

stranica 6 od 348


SADRAJ TEHNIKOG OPISA: UVOD .......................................................................................................................... 8 A.1. PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA .......................................................................... 16 A.2. PRIVREMENO PREKRIVANJE ............................................................................... 17 A.3 PROMETNICE I PLATOI ...................................................................................... 17 A.4. OBODNI NASIP .................................................................................................. 19 A.5. ME UNASIP (ZEJI NASIP) ................................................................................ 19 A.6. KANALI ............................................................................................................. 20 A.7. DETEKCIJA OTEENJA GEOMEMBRANE ............................................................. 20 A.8. SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA ......................................................... 21 A.9. ZATITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAE ......................................................... 28 A.10. PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA .......................................................... 29 A.11. GORNJI BRTVENI SLOJ ...................................................................................... 29 A.12. GOTOVA PREKRIVKA.......................................................................................... 33 A.13. POVRINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJI....................... 35 A.14. OTPLINJAVANJE ODLAGALITA I PLINSKA MREA DO PLINSKE STANICE (mTEO). 38

stranica 7 od 348


UVODOdlagalite Jakuevec-Prudinec je odlagalite komunalnog i neopasnog otpada grada Zagreba i njegove okolice. Povrina kojoj e zauzeti odloen otpad, nakon zatvaranja odlagalita tj. nakon iskoritenja svih kapaciteta iznositi e oko 54 ha. Tlocrtni oblik odlagalita je priblino pravokutan. Maksimalna duljina projektiranog odlagalita iznosi oko 1.365 m, dok je maksimalna irina oko 390 m. Povrina terena oko odlagalita je blago nagnuta od sjeverozapada prema jugoistoku. Na sjeverozapadu se teren rijetko izdie iznad apsolutne kote 109,50 m.n.m., a na jugoistoku iznad 109,00 m. n.m. Prosjena kota okolnog terena je 109,00 m.n.m. Tijelo odlagalite je koncipirano da obod (sjecite krovnog dijela i bokova) ima apsolutnu visinsku kotu od 155 m.n.m., odnosno obod se nalazi na visini od 45 m iznad kote okolnog terena koji ga okruuje. U sredini odlagalita je visinska kota zavrnog pokrova neto via, jer je na krovnom dijelu projektiran dvostreni nagib od centra odlagalita prema vrhu bonih kosina zavrnog pokrova od 5 %. 0.15m HUMUSNI SLOJ 0.15m HUMUSNI SLOJ 0.85m ZATITA OD MRAZA 0.65m ZATITA OD MRAZA 0.010m GEOKOMPOZITNI 0.010m GEOKOMPOZITNIDRENANI SLOJ (GCL) DRENANI SLOJ GEOMEMBRANA

0.006m BENTONITNI TEPIH 0.001 m GLATKA LLDPE 0.010m GEOKOMPOZITNISLOJ ZA OTPLINJAVANJE

0.006m BENTONITNI TEPIH(GCL)

0.3m MEDJU POKROVNISLOJ

0.010m GEOKOMPOZITNISLOJ ZA OTPLINJAVANJE

0.3m MEDJU POKROVNISLOJ5%

155m.n.m. 2.85 1

OTPAD 2.5 1 109 m.n.m. 3 1 1%

Slika 1. Shematski prikaz zavrnog pokrova tijela odlagalita Jakuevec

stranica 8 od 348


PODSUSTAVI TIJELA ODLAGALITARadi lakeg pregleda obaveza Izvo aa, sustav "Tijelo odlagalita" je podijeljeno u nekoliko podsustava koji se razlikuju po svojoj funkciji i smjetaju. Sutav "Tijelo odlagalita" se sastoji od sljedeih podsustava: A.1. A.2. A.3. A.4. A.5. A.6. A.7. A.8. A.9. A.10. A.11. A.12. A.13. A.14. Prihvat i ugradnja otpada Privremeno prekrivanje Prometnice i platoi Obodni nasip Me unasip (zeji nasip) Kanali Detekcija oteenja geomembrane Sustav procjednih voda Zatitni sloj Ploha za prihvat azbestnog otpada (kaseta 6/3 jug) Gornji brtveni sloj Gotova prekrivka Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice

U daljnjem tekstu su dane osnovne informacije i tehniki opisi svih podsustava sutava "Tijelo odlagalita".

stranica 9 od 348


POVIJESNE INFORMACIJE O PROJEKTUOdluka o otvaranju smetlita Jakuevec-Prudinec donesena je 1964. godine, kada je izgradnjom nasipa za obranu od poplava rijeke Save trajno zatiena njena desna obala. Tada je ta lokacija bila na samom rubu grada. Smetlite je aktivno od 1965 godine, kada je zapoelo nekontrolirano odlaganje svih vrsta smea u rukavce Save i jame nastale eksploatacijom ljunka. Do poetka 80-tih godina se smatralo da je glavni problem smetlita Jakuevec-Prudinec njegovo zaposjedanje vrijednog zemljita za budui industrijski razvoj Grada. Zbog osiguranja novih povrina za potrebe industrijske gradske zone, 1976 godine zapoele su aktivnosti na istranim radovima, izradi projekata itd. Donesena je i odluka o ogranienju visine otpada u odnosu na kotu okolnog terena, to je dovelo do danjeg irenja smetlita. Zbog stalnog pogoravanja stanja u vodoopskrbi Grada cjelovito rjeavanje problema odlaganja otpada na smetlitu Jakuevec-Prudinec jo vie dobiva na znaaju. Naime, kako su gradska crpilita na lijevoj obali Save zbog industrijskog oneienja postupno bila sve nepovoljnija ili potpuno izvan uporabe, postajalo je sve zanimljivije podruje rnkovec na desnoj obali Save, koje je od odlagalita Jakuevec-Prudinec udaljeno samo 3 km nizvodno. To podruje je 1981. godine prepoznato u okviru Vodoprivredne osnove grada Zagreba kao rezervno crpilite. Od 1986. do 1988. godine na smetlitu su vrena prva sveobuhvatna istraivanja, kako bi se utvrdio utjecaj odloenog otpada na okoli, posebice na podzemne vode. Zbog nedostatka sredstava ispitivanja nisu bila dovrena prema planiranom programu, ali su ukazala na realnu opasnost od oneienja podzemnih voda na podruju rnkovec uslijed utjecaja smetlita. Gradsko poglavarstvo je poetkom 1991. godine pokrenulo izradu Idejnog rjeenja ure enja i zatvaranja smetlita Jakuevec-Prudinec. Nakon analiza razliitih varijantnih rjeenja, odabrana je varijanta sanacije na nain da se postojei otpad uklanja i privremeno odlae na drugom mjestu (na postojeoj lokaciji) dok se nije uredilo slabopropusno dno (temeljni brtveni sustav) na koje se kasnije ugra ivao prethodno uklonjen otpad. Radi jednostavnosti i to lakeg uskla ivanja spomenutih operacija, budue odlagalite podijeljeno je u plohe (1 - 6), te se po plohama i provodila sanacija. Sve do 1996. godine odlaganje se provodilo bez provedbe planskih mjera zatite podzemnih voda i zraka od zaga enja. Istraivanja koja su se provodila 80-tih i 90- tih godina na podruju Jakuevca ukazivala su da postoji izrazit trend pogoranja kvalitete podzemnih voda i znaajan utjecaj na kvalitetu zraka u neposrednoj blizini odlagalita, to je nedvojbeno upuivalo na to da smetlite treba smatrati znaajnim izvorom oneienja okolia (vidi http://hrcak.srce.hr/; M. Ahel., S. Terzi., N. Tepi.: Organska oneienja u odlagalitu otpada Jakuevec i njihov utjecaj na podzemne vode, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2006; 57: str. 307-315, Zagreb, 2006 i V. Va i.: Oneienje zraka u podruju odlagalita otpada Jakuevec i u okolnim naseljima, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2006; 57: str. 317-324, Zagreb, 2006). Sa sanacijskim radovima odlagalita zapoelo se 1996. godine kada je sanirana ploha 1. Uz spomenuti brtveni sustav, odabrano rjeenje sadri jo i neke druge dijelove s kojima

stranica 10 od 348


opisan nain izvedbe ure enog dna tek zajedno ini cjelinu rjeavanja sigurnog naina odlaganja otpada na buduem ure enom sanitarnom odlagalitu komunalnog otpada. To su: sustav prikupljnja, odvodnje i obrade oneienih procjednih voda iz tijela deponije prije njihovog isputanja u recipijent, odnosno u sustav javne odvodnje, sustav prikupljanja, odvodnje i isputanja oborinskih voda ure enog dijela tijela odlagalita Jakuevec-Prudinec u recipijent, sustav prikupljnja i odvo enja odlagalinog plina na mali termoenergetski objekt (mTEO) u cilju energetskog iskoritenja plina ili spaljivanja na bakljama, sigurnosni sustavi (kontrola dovoza razliitih vrsta otpada, kontrola pristupa, interventni crpni sustav i postaja za monitoring kakvoe zraka i sl.) Cjelokupni radovi podijeljeni su u dvije vremenski i prostorno odvojene faze. U prvoj fazi (fazi sanacije) postojei stari otpad je prebaen na ure enu, brtvenu (slabopropusnu) podlogu, koja sprijeava teenje procjednih voda iz otpada u podzemlje. Sav stari otpad je premjeten u plohe 1 do 5. Sa starim otpadom istovremeno se odlagao i novi otpad koji kontinuirano pristie na odlagalite. Cjelokupna sanacija dovrena je 2003. kada je je ugra en sav stari otpad na izgra en brtveni sustav i sustav odvodnje procjedne vode na plohama 1 do 5. Tijekom sanacije se novo pristigli otpad ugra ivao na plohe 2 do 5. Druga faza podrazumijeva period nakon premjetanja cjelokupnog starog otpada na izgra ene brtvene sustave, odnosno radove ugranje novog otpada nakon zavretka sanacije. U toj fazi se deponira samo novi otpad koji pristie na odlagalite. Radovi u drugoj fazi ogranieni su na ugradnju novog otpada na plohe 5, 5D (dodataka plohe 5) i plohe 6 s nastavkom odlaganja na novoure ene plohe, te prekrivanje odloenog otpada zavrnim prekrivnim sustavom nakon formiranja geometrije tijela odlagalita definiranog projektom. Dinamiku realizacije navedenih radova potrebno je prilagoditi stvarnoj situaciji na terenu a koja ovisi o brzini popunjavanja odlagalita novim otpadom. Godinja koliina otpada koji se odloi na odlagalite iznose priblino 450.000 m3.

DOPREMLJENE KOLIINE OTPADADanas se otpad ugra uje na plohu 5D. Zadatak Izvo aa je nastavak izgradnje i prekrivanje zavrom prekrivkom ploha 5, 5D i 6. Na temelju dolaznih koliina otpada, procjenjuje se da kapacitet odlagalita s izgra enim plohama 5D i 6 zadovoljava potrebe grada Zagreba do 2021. g. Prosjek dovoza otpada u periodu od listopada 2007. do studenog 2011. na odlagalite iznosi oko 29.140 tona/mjeseno, (vidi dokument "Koliine odloenog otpada na odlagalitu Jakuevec/Pridinec od listopada 2007. do studenog 2011." [TD11]). Podaci dnevne dinamike ulaza vozila (po satima) se nalaze u dokumentaciji "Dinamika ulaska otpada na odlagalite otpada Prudinec/Jakuevec u periodu od sijeanj 2007. do srpanj 2011" [TD17]. Na odlagalite Jakuevec se dnevno dopremi priblino 971 tona neopasnog otpada, to godinje ini masu od oko 350.000 tona.

stranica 11 od 348


Za potrebe dnevnog i produenog prekrivanja otpada, u tijelo odlagalita je potrebno ugraditi priblino 290 tona/dan inertnog zemljanog materijala. Godinje se u tijelo odlagalita ukupno ugradi 460.000 tona materijala (otpad plus materijal za prekrivanje). Minimalna zahtijevana gustoa zbijanja novog otpada iznosi 0.6 tona/m3.

ZATEENO STANJEU slijedu je dan opis postojeeg stanja s opisom predvi enih radova za Izvo aa u narednom periodu: Plohe 1, 2, 3 i 4 Plohe 1, 2, 3 i 4 su u potpunosti izvedene, to znai da su popunjene otpadom koji je ugra en na temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda te su prekrivene zavrnim prekrivnim sustavom. Izveden je sustav aktivnog otplinjavanja (plinski zdenci s mreom plinskih cijevi) i sustav povrinskog sakupljanja i odvodnje oborinskih voda. Izvo a je zaduen za odravanje i upravljanje podsustavima izvenih ploha 1 do ukljuivo plohe 4. Na na zavrni prekrivni sustavu ploha 1 do 4 je izvedena interna servisna prometnica koja se moe koristiti kako za odravanje tako i za izgradnju. Prometnica s june strane spoja ploha 1 i 2 zapoinje uspon na odlagalite, dok je na vrhu odlagalita prometnica smjetena u sredinjem dijelu krovnog dijela odlagalita i protee se sve do spoja ploha 4 i 5 (gdje prestaje zavrni prekrivni sustav). Ploha 5 i 5D Na plohama 5 i 5D je izveden temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda. Na plohama 5 i 5D se odlae otpad. Izvo a je zaduen za izgradnju, odravanje i upravljanje podsustavima ploha 5 i 5D. Gra enje plohe 5 i 5D ukljuuje; A.1. prihvat i ugradnju otpada, A.2. privremeno prekrivanje, A.3. izgradnju prometnica i platoa, A.11. izgradnju gornjih brtvenih slojeva, A.12. izvedbu gotove prekrivke, A.13. izvedbu povrinske odvodnja oborinskih voda i posebnih detalja kao i A.14. izvedbu otplinjavanja odlagalita i plinske mree. Ploha 6 Na plohi 6 je izveden temeljni brtveni sustav i sustav odvodnje procjednih voda. Na navedenim plohama se ne odlae otpad. Izvo a je zaduen za izgradnju, odravanje i upravljanje podsustavima plohe 6. Gra enje plohe 6 ukljuuje; A.1. Prihvat i ugradnju otpada, A.2. privremeno prekrivanje, A.3. izgradnju prometnica i platoa, A.5. Izvedbu Me unasipa (zejeg nasipa), A.11. izgradnju gornjih brtvenih slojeva, A.12. izvedbu gotove prekrivke, A.13. izvedbu povrinske odvodnje oborinskih voda i posebnih detaljia kao i A.14. izvedbu otplinjavanja odlagalita i plinske mree.

FAZNA REALIZACIJA PROJEKTA I KAPACITET ODLAGALITAFizika ogranjienja odlagalita Konane horizontalne i vertikalne granice odlagalita

su definirane lokacijskom i

stranica 12 od 348


gra evinskom dozvolom su slijedece: Sjeverna strana odlagalita definirana je obaveznim koridorom kojim je utvr ena minimalna udaljenost nablie toke tijela odlagalita do sredita savskog nasipa. U tom koridoru smjetena je sjeverna obodna prometnica. Juna, zapadna i istona granina crta odlagalita definirane su izgra enom obodnom prometnicom. Istona strana plohe 6 se nastavlja na plohu 5D na koju se trenutno odlae otpad. Donji brtveni sustav plohe 6 je u potpunosti izveden i spojen s brtvenim slojem plohe 5D. Ugradnjom novog otpada se predvi a niveliranje zavrnog pokrova izvedene plohe 4 i plohe 5 koja je u punjenju, tako da se gornji brtveni sustavi tih dviju ploha mogu spojiti. Visina temeljnog brtvenog sustava definirana je gravitacijskom odvodnjom procjednih voda do ure aja za proiavanje procjednih voda koji se nalazi na istonom dijelu odlagalita. Visina tijela odlagalita definirana je apsolutnom visinom obodne toke tijela odlagalita i nagibom krovne plohe (od 5%). Apsolutna visina oboda (spoj krovnog dijela i pokosa) iznosi 155 m.n.m.

Fazni pristup izvo enju radova Radovi odre eni ovom dokumentacijom usredotoeni su primarno na same radove koji ukljuuju zavretak (popunjavanje otpadom i izradu zavrnog prekrivnog sustava) ploha 5, 5D i 6. Procjenjuje se da e se radovi na podsustavima; A.13. Gornji brtveni sloj, A.14. Gotova prekrivka, A.15. Povrinska odvodnja oborinskih voda i posebni detalji i A.16. Otplinjavanje odlagalita i plinska mrea do plinske stanice provoditi tijekom gra evinske sezone koja traje 4,5 mjeseci godinje. Tako je odlaganje na pojedine kasete podijeljeno u faze, od kojih svaka traje otprilike 3 godine. Nakon zavretka ugradnje otpada po svakoj kaseti provodi se njeno trajno prekrivanjke. Projekt sadri plan prekrivanja ploha i zasniva se na sadanjoj procjeni godinje koliine ugradnje novog otpada od 450.000 m3. Slobodan volumen plohe 5D, na koju se trenutno odlae otpad i ukupni volumen plohe 6 omoguuju odlaganje od ukupno 3,52 miliona m3 otpada. Vremensko koritenje tako osiguranog volumena ovisiti e, osim o kvalieti zbijanja i sastavu, i o dinamici dotura otpada na odlagalite.

stranica 13 od 348


Kapacitet odlagalita i fazna gradnja donjih brtvenih slojeva i sustava odvonje procjednih voda po plohama Glavnim projektom odre ene su faze u kojima se izvode radovi na ure enju donjih brtvenih slojeva i sustava odvodnje procjednih voda pojedinih ploha. Faze izvedbe donjih brtvenih slojeva i sustava odvodnje procjednih voda, odnosno dijelovi i kapacitet pojedinih ploha prikazane su u tablici 1.Tablica 1

Radna ploha 2 3 4 5 5D 6

Povrina plohe

(hektari) 6,44 8,18 9,27 5,1 3,1 8,8

Vrijeme u kojem se izvode radovi Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno Izvedeno

Raspoloivi kapacitet (milijun m3) 1,75 2,64 3,08 1,67 1,05 3,34

Ukupno

40,89

13,62

Budui da na plohi 5 jo ima mjesta za prihvat priblino 0,18 mil. m3 otpada, te da na plohi 6 stane ukupno 3.34 mil. m3 otpada, zakljuuje se da na odlagalitu ima jo mjesta za odlaganje priblino 3.52 mil. m3 otpada. Fazna izgradnja gornjeg prekrivnog sustava U skladu s pretpostavkama o raspoloivom prostoru na pojedinim plohama odlagalista, u tablici 2 prikazana je procjena dinamike izvedbe gornjeg brtvenog sloja i zavrnog prekrivanja odloenog otpada. Uz dinamiku prekrivanja istovremeno je prikazana i dinamika izvo enja otplinjavanja i njegovog prikljuivanja na postojei sustav.

stranica 14 od 348


Tabela 2 Procjena popunjavanja ploha odlagalita, izvedbe zavrnog prekrivnog sustava i sustava otplinjavanja

Radna ploha 2 3 4 5 5D 6

Povrina plohe

(hektari) 6,44 8,18 9,27 +

Vrijeme u kojem se izvode radovi prekrivanja Izvedeno Izvedeno Izvedeno

Vrijeme u kojem se izvode plinske instalacije Izvedeno Izvedeno Izvedeno

Raspoloivi kapacitet (milijun m3) 1,75 2,64 3,08 1,67 1,05 3,34

0,91*5,1 3,1 8,8

Druga polovica 2012. 2015. 2018. - 2021.

2013. 2016. 2019. - 2022.

Ukupno

40,89

13,62

Budui da je dinamika radova prikazana u tablici 1 i 2 definirana na osnovu postojeeg stanja i pretpostavci o koliinama otpada u budunosti, ostavlja se mogunost da se u sluaju promjene godinje koliine otpada koji se deponira, promjeni dinamika odre enih radova, o emu odluku donosi Investitor. * Zavrni prekrivni sustav i sustav aktivnog otplinjavanja izveden je na plohama 1, 2, 3 i 4.

Nakon sto se na plohi 5 formira projektni profil (iskoritenje kapaciteta odlagalita - plohe 5), potrebno je pristupiti prekrivanju navedenog dijela. Visinska kota vrha otpada na granici izmedu ploha 4 i 5 nalazi se na cca. 2.5 do 3 m nioj apsolutnoj koti od projektirane. Kako bi se postigla projektirana visina navedenog podruja, otpadom e se nadopuniti ve prekriveni krajnji zapadni dio plohe 4. Prije poetka odlaganja otpada na navedeni dio, uklonit e se zavrni prekrivni zemljani sloj i privremeno deponirati na susjedne povrine (ploha 4 istok). Ukupna povrina dijela iznad plohe 4 koji e se prekrivati nakon popunjavanja kapaciteta iznosi 1,16 ha (cca. 165 x 70 m). Detalji navedenog podruja kao i rjeenje spajanja novog prekrivnog sustava s ve postojeim, Izvo au e biti dostavljeno naknadano.Istovremeno s zavrnim prekrivanjem pojedinih dijelova odlagalita odnosno neposredno nakon prekrivanja, potrebno je izvoditi i sustav plinskih zdenaca. Neposredno po izvo enju zdenaca i ostalih neophodnih dijelova sustava otplinjavanja, nove zdenci se prikljuuju na postojei plinski sustav i redovito odravaju.

stranica 15 od 348


A.1.

PRIHVAT I UGRADNJA OTPADA

Izvo a radova e dijelatnost prihvata i ugradnje otpada provoditi tijekom cijelog ugovornog perioda. Otpad je u potpunosti ugra en na plohe 1 do 3. Na plohi 4 je otpad ugra en i izveden je zavrni pokrov (gornji brtveni sloj i gotova prekrivka), me utim zbog slijeganja je potrebno urediti spoj plohe 4 i 5 ugradnjom dodatnog otpada i njegovim prekrivanjem. Na plohi 5 i 5D je formiran pokos od ugra enog otpada i zemlje koji ima pad prema sjevero-zapadu (prema kaseti 6/1) u priblinom nagibu 1V:3H. Radovi na prihvatu i ugradnji otpada su koncipirani tako da popunjavanje tijela odlagalita bude od jugo istoka prema sjevero zapadu tj. od plohe 5 i 5D prema kaseti 6/1 plohe 6 i dalje prema kaseti 6/2 i zadnjoj kaseti plohe 6 (6/3). Izvo a je odgovoran da radove na prihvatu i ugradnji otpada uskladi s Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada kao i s Planom odlaganja otpada na plohu 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Instituttitut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010. Radno vrijeme Izvo aa Dnevni prihvat i ugradnja otpada se izvodi tijekom itave godine od ponedjeka do ukljuivo subote. Od ponedjeljka do ukljuivo subote prihvat i ugradnja otpada provodi se od 6:00 do 17:00, a u periodu od 17:00 do 18:00 sati izvode se radovi na privremenom prekrivanju otpada koji je u tijelo odlagalita ugra en tijekom dana. Izvo a je obvezan izvriti prihvat, ugradnju i prekrivanje otpada i izvan ovako propisanih uvjeta a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Prihvat i ugradnja glomaznog otpada, mimo perioda za dnevni prihvat i ugradnju otpada, Izvo a je obvezan izvriti a sve prema posebnom zahtjevu, odnosno nalogu Naruitelja. Obzirom dnevne i tjedne oscilacije inteziteta dovoza otpada tijekom radnog vremena Izvo aa, potrebno je da IZVO A planira nune radove tijekom perioda snienog intenziteta dovoza otpada ili Nedjeljom. Za rad nedjeljom, Izvo a mora dobiti nalog Naruitelja ili ishoditi suglasnost od Naruitelja. Radno vrijeme odlagalita na prohvatu otpada od gra anstva Rad odlagalita Jakuevec za prihvat otpada od gra anstva je sljedei: 1.X. - 31.X. 1.XI. - 28.II. 1.III. - 31.III. 1.IV. - 31. VIII. 1.IX. - 30.IX. 07.00 - 18.00 07.00 - 16.00 07.00 - 18.00 07.00 - 20.00 07.00 - 19.00

Zaprimanje otpada od tvrtki s kojima INVESTITOR ima posebne ugovore i sporazume se na odlagalitu provodi od ponedjeljka do subote i praktiki je kontinuirano tijekom cijelog

stranica 16 od 348


dana i noi (24 sata). Nedjeljom se na odlagalite dovoze manje koliine otpada, uglavnom tijekom noi. Skupljanje leteeg otpada Tijekom postupka prihvata i ugradnje otpada u tijelo odlagalita a prije izvedbe dnevnog prekrivanja, uslijed djelovanja vjetra na istovareni otpad, dolazi do raznoenja otpada od lakih frakcija (plastinih materijala, papira i slino) po odlagalitu i izvan vanjske ograde odlagalita. Intenzitet raznesenog otpada ovisi o intenzitetu vjetra, koliini dovezenog neprekrivenog otpada, sastavu otpada kao i o ostalim uvjetima koji pogoduju njegovom irenju. U cilju zatite okolia od irenja otpada od lakih materijala raznesenih vjetrom, IZVO A je zaduen za povremeno sakupljanje raznesenog otpada. IZVO A je duan na gradilitu imati tim zaduen za sakupljanje leteeg otpada. Sakupljanje leteeg otpada se provodi po nalogu Nadzornog inenjera, te IZVO A vodi evidenciju o broju radnika, satima rada radnika i lokaciji skupljanja. Nadzorni inenjer ovjerana kvalitetu i koliinu rada IZVO AA na sakupljanju leteeg otpada.

A.2.

PRIVREMENO PREKRIVANJE

Sav dnevno odloeni otpad Izvo a mora prekriti slojem inertnog materijala sukladno Uputama za ugradnju i prekrivanje otpada. Razlikujemo dnevno i produljeno prekrivanje. Dnevno prekrivanje Dnevna prekrivka je inertni nezaga eni materijal koji se ugra uje na kompaktirani sloj otpada u debljini 10 cm u rastresitom stanju (bez kompaktiranja). Ovim slojem se prekriva povrina na kojoj je ugra en dopremljeni otpad (pribline povrine 1.500 m2). Izvo a je odgovoran za tjedno i mjeseno planiranje smjetaja odlagaline plohe i izgradnju odlagaline plohe. Produljeno prekrivanje Produljeno prekrivanje se izvodi u debljini 30 cm rastresitog inertnog materijala, ugra uje na kompaktirani sloj otpada u sluaju da se zbog oekivanih poremeaja u dinamici ili uslijed tako definiranog plana odlaganja novog otpada, na predmetnoj povrini u narednih 30 dana ne oekuju radovi na prihvatu razastiranju i ugradnji novog otpada. Zatita pokosa od erozije i sedimentacije Sve pokose na kojima je izvedeno produljeno prekrivanje je potrebno zatititi ogradama za zatitu erozije i sprjeavanja od brzog odnoenja ugra ene zemlje. Izvedba ograda je dana u Izvedbenom projektu zatite pokosa od erozije i sedimentacije, Institut IGH, broj projekta 81010-041/12, iz veljae 2012. (vidi IP14).

A.3

PROMETNICE I PLATOI

Prijevoz novog otpada unutar granica odlagalita, odvija se po stalnim (asfaltnim) prometnicama, privremenim (tehnolokim) prometnicama i servisnoj prometnici.

stranica 17 od 348


Izvo a je zaduen za odravanje stalnih prometnica, za izgradnju i odravanje privremenih (tehnolokih) prometnica, za izgradnju i odravanje servisne prometnice kao i za izgradnju i odravanje platoa za prihvat otpada. Stalne prometnice su posebni sutav (vidi poglavlje III.C.). Prometna infrastruktura i platoi odlagalita moraju zadovoljavati prometne potrebe za prihvatom otpada. Prometnice i platoi se moraju odravati prohodnim i istim, a u sluaju podizanja praine, moraju biti polijevane vodom. Dolaskom zimskih uvjeta, unutranje prometnice se moraju pripremiti te se mora organizirati ienje prometnica od snijega i leda.

TEHNOLOKE PROMETNICETehnoloka prometnica je privremena prometnica namjenjena za dopremu otpada i prekrivnih materijala do istovarnog platoa. Izvo a je odgovoran za planiranje izgradnje, izgradnju i odravanje i tehnolokih prometnica. Izgradnja i dravanje privremenih prometnica vri se otpadnim materijalom iz postrojenja za reciklau gra evinskog otpada (RGO), tucnaikom frakcije 30-60 mm, nesortiranim kamenim materijalom frakcije 0 - 60 mm i cakum pakom. U cilju sprjeavanja naglog propadanja, ispod inertnog kamenog materijala od kojeg se gradi tehnoloka prometnica, postavlja se tkani geotekstil minimalne povrinske mase 150 g/m2. Ukupna debljina ustroja prometnica mora omoguiti uobiajeni gradilini autoprijevoz (preporueno minimalno 50 cm). Izgradnja privremenih prometnica i platoa mora biti u skladu s Planom odlaganja otpada na plohe 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Instituttitut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010.

SERVISNA PROMETNICAServisna prometnica je stalna prometnica za pristup u cilju odravnja izgra enih dijelova odlagalita a moe sluiti i za dopremu otpada i prekrivnih materijala. Servisna prometnica je smjetena na krovnom dijelu tijela odlagalita i izvedena je na plohama 1, 2, 3 i 4 (do plinske linije L odnosno profila 13). Prilaz sevisnoj prometnici se nalazi na junom spoju ploha 1 i 2. Izvo a je odgovoran za daljnju izgradnju i odravanje servisne prometnice sukladno s Izvedbenim projektom prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god.) i Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 - revizija E - Zatita plinskih linija na mjestu servisne prometnice (broj projekta: 24-10067/07 RevE). Projektirana irina ceste je 8 metara a maksimalni nagib iznosi 11 % na kratkim dionicama prekrivnog sustava. Lokacija ceste prikazana je na nacrtu 5.7 Izvedbenog projekta prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007. god.).

ISTOVARNI PLATOIstovarni plato je pripremljena povrina (minimalne povrina 2060 m) za prihvat vozila koja na rubu platoa vre odlaganje (istovar) dopremljenog novog otpada. Izvo a je odgovoran za raspored (planiranje) smjetaja, izgradnju i odravanje istovarnog platoa

stranica 18 od 348


kako bi se odlaganje moglo odvijati nesmetano i sigurno. Tehnoloka prometnica je najmanje irine 8 m. Prometnice moraju biti tako izgra ene, tj materijal za izgradnju mora biti tako izabran, da je umanjeno iznoenje blata na vanjske prometnice. Raspored izgradnje istovarnih platoa tijekom izgradnje tijela odlagalita je da u Planu odlaganja otpada na plohe 5D i 6 (Broj projekta: 3230-0576/10, Instituttitut IGH d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia) od listopada 2010.

A.4.

OBODNI NASIP

Obodni nasip je izveden oko svih ploha odlagalita (plohe 1 do 6). Visina obodnog nasipa je od 9 do 10 m, i u kruni ima irinu od 6 m. Pokos sa vanjske strane nasipa (gledano s tijela odlagalita) ima pad 1V:2.5H, dok s unutranje strane nasip ima pad od 1V:3H. Obodni nasip ima osnovnu mehaniku funkciju osiguranja stabilnosti tijela odlagalita. Izvo a je zaduen za odravanje izvedenog obodnog nasipa. Sa sjeverne strane kasete 6/1 i plohe 5D, u obodnom nasipu je formirana prilazna rampa koja se koristi kako bi kamioni koji dovoze otpad mogli pristupiti mjestu odlaganja. Navedenu rampu biti e potrebno ukloniti prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1 i dalje na kasetu 6/2 i 6/3. Na zapadnoj strani kasete 6/3 nalazi se prilaz kaseti za prihvat azbestnog otpada (koja se nalazi na kaset 6/3 jug).

A.5.

ME UNASIP (ZEJI NASIP)

Me unasip (zeji nasip) je gra evina koja se izvodi na zatitnom sloju sustava za sakupljanje procjedne vode unutar pojedinih kaseta. Me unasipom se procjedne vode jedne plohe na kojoj se ugra uje otpad, separiraju od druge izvedene plohe na koju se nije odlagao i na kojoj se trenutno ne odlae otpad. Plohe na kojima se ne odlae otpad moraju imati odvojenu odvodnju oborinskih voda od ploha na kojima se odlae otpad, kod kojih se procjedne vode odvode u sustav procjednih voda. Me me 6/2 me unasip je izveden izme u plohe 5D i kasete 6/1. Izvo a je zaduen za izvedbu unasipa izme u kasete 6/1 i 6/2, te po potrebi za izvedbu me unasipa izme u kaseta i 6/3. Noica pokosa tijala otpada mora biti udaljena minimalno 10 m od osi krune unasipa. Ovo pravilo vrijedi do poetka odlaganja otpada na kasetu 6/3.

Privremena kontrola povrinskih voda Oborine koje dolaze u kontakt s otpadnim materijalom trebalo bi se ograniiti unutar odlagalita obodnim nasipom kao i me unasipima (zejim nasipima) koji se nalaze izme u pojedinih ploha i formiraju kasete ploha. Ploha 6 se sastoji od 3 kasete i to kasete 6/1 (istona), 6/2 (sredinja) i 6/3 (zapadna). Oborinska voda treba se sakupljati odvojeno i odvoditi u sustav za odvodnju oborinskih voda (obodni kanal). Prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1, treba adaptirati sustav odvodnje tako da se oborinske vode kaseta 6/2 i 6/3 prebacuju u sustav oborinskih voda a procjedna voda iz kasete 6/1 da se pripoji

stranica 19 od 348


sustavu odvodnje procjednih voda. Neposredno prije poetka odlaganja otpada na kasete 6/2 i 6/3 treba spojiti odvodnju tih ploha na sustav procjednih voda.

A.6.

KANALI

Pod pojmom kanali podrazumijeva se otvoreni sustav prikupljanja i provo enja oborinskih i drugih povrinskih voda na prostoru odlaglita. Svi kanali su na prostoru odlagalita izvedeni u potpunosti. Izvo a je zaduen za redovno odravanje i upravljanje obodnim kanalima i kanalom uz sjevernu prometnicu. Obodni kanal Obodni kanali su izvedeni uz vanjsku noicu obodnog nasipa oko svih ploha odlagalita (plohe 1 do 6). Duina otvorenog dijela obodnog kanala iznosi 2800 m. Obodni kanali tijela Odlagalita moraju biti tako odravani da omoguuju nesmetano protjecanje oborinskih voda a u skladu s postojeom projektom dokumentacijom. Odravanje obodnih kanala je potrebno nakon erozije zemlje s pokosa odlagalita, potrebno je redovito vriti konju trave i ienje od lake letee frakcije otpada (vreice). Obodni kanali sa sjeverne strane projektiran je tako da slijedi rub obodnog nasipa oko odlagalita. Tim kanalom se odvode oborinske vode s cijelog sjevernog dijela odlagalita kao i oborinske vode s podruja izme u odlagalita i nasipa rijeke Save. U taj kanal se slijevaju oborinske vode s podruja zapadno od odlagalita gdje se nalazi ulaz i druge operativne zgrade i parkiralite. Juni kanal projektiran je tako da ide uz obodni nasip odlagalita i slijedi trasu asfaltne ceste koja se nalzi uz zapadni i juni dio odlagalita. Juni kanal odvodi oborinske vode sa zapadne i june strane odlagalita, kao i vodu s obodne prilazne ceste. Kanali na sjevernoj i zapadno/junoj strani imaju isti profil. Kanali su duboki 1,4 metra sa 2,5H:1V stranicama i 0,15 posto uzdunim nagibom. Maksimalni protok sjevernog kanala procijenjen je na 4,5 kubna metra u sekundi a junog kanala 3,2 kubna metra u sekundi. Kanal uz sjevernu ogradu Uz sjevernu ogradu odlagalita (Sajmina cesta) na dijelu platoa biokompostane je izveden kanal koji prikuplja oborinsku vodu sa prometnice i odvodi je prema retencijskom jezeru. Duina predmetnog kanala je 1.050,00 m a irina zelenog pojasa koji je potrebno odravati iznosi 7,5 m. Obaveza Izvo aa radova je odravanje kanala konjom i ienjem od mulja i leteeg otpada.

A.7.

DETEKCIJA OTEENJA GEOMEMBRANE

Sustav za detekciju oteenja geomembrane je poloen na svim izvedenim plohama odlagalita. Izvo a je zaduen za jedno ispitivanje sustava detekcije oteenja geomembrane po plohi neposredno prije poetka odlaganja otpada na pojedinu plohu. Predvi a se jedno ispitivanje kasete 6/1, 6/2 i 6/3.

stranica 20 od 348


Mjesto oteenja geomebrane je mogue pronai obzirom da sustav za detekciju oteenja geomembrane koristi izolacijska svojstva geomembrane. Mjerne elektrode se postavljaju prema planu polaganja prije polaganja HDPE geomembrane debljine 2,5 mm, a napajajue elektrode se postavljaju iznad zatitnog geotekstila tipa 1.000 g/m2. Elektrina struja uputa kroz napajajue elektrode stavljene preko membrane, te se pad elektrinog potencijala oitava na mjernim elektrodama. Anomalije u elektrinom polju pokazuju oteenja geomembrane. Sustav se sastoji od niza mjernih i napajajuih elektroda smjetenih ispod i iznad membrane. Elektrode su spojene preko kablova do mjernog ormara koja se nalazina obodnom nasipu. Svaka kaseta ima svoj mjerni ormar. Na plohi 6 ima ukupno 6 mjernih ormara (sjeverni i juni po kaseti).

A.8.

SUSTAV SAKUPLJANJA PROCJEDNIH VODA

PREGLED STANJASustav sakupljanja procjednih voda sastoji se od dvije glavne komponente i to 1) sustava za dreniranje procjedne vode unutar ploha tijela odlagalita (ploha 1 do 6) i 2) sustava za odvodnju procjedne vode kojim se ona odvodi iz ploha 1 do 6 do sabirnih bazena. Sustav dreniranja procjednih voda sastoji se od perforiranih (koje su ugra ene u drenanom sloju) i punih cijevi (ugra ene u obodnom nasipu) za prihvat procjednih voda. S pojedinih kaseta, na kojima jo nije zapoela ugradnja otpada, oborinske vode se istim sustavom odvode u oborinski kanal. Procjedne vode gravitacijski otjeu iz pojedinih ploha do ahtova procjednih voda koji se nalaze uz vanjsku noicu obodnog nasipa. Sustav za odvodnju procjedne vode se satoji od ahtova, kompenzacijskih bazena i kolektorskih cijevi kojima procjedna voda dovodi do sabirnih bazena. Od ahtova ploha ploha 6 do 2, procjedne vode se preko kolektorskih cijevi i kompenzacijskih bazena (prepumpnog ahta) koji se nalazi na sjevernom i junom spoju ploha 2 i 1 i preko kolektora plohe 1 odvode u sabirne bazene (SB) sjever i jug. Ploha 1 Na plohi 1 nalazi se 17 ahtova od ega 10 slue za prihvat procjednih voda. Perforirane cijevi drenae imaju promjer 300/250 mm i ukupna duina drenanih cijevi na plohi 1 iznosi priblino 1.800 m. Plohe 2 do 6 Na plohama 2 do 6 je izvedeno 22 ahta procjednih voda. Od ahtova procjednih voda kroz tijelo nasipa prolaze pune PEHD cijevi duine priblino 50 m, te se tada mijenja tip cijevi u perforirane. Na plohi 2, drenane cijevi su promjera 200/175 mm. Od plohe 3 do ukljuivo plohe 5, drenane cijevi su vanjskog promjera 160/143 mm. Kroz nasip plohe 5D (sjever i jug) je poloena puna PEHD cijev promjera 160/143 mm duine 50 m, dok je u drenanom sloju poloena perforirana drenana cijev promjera 200/175 mm. Ploha 6 je u cijelosti izvedena s cijevima promjera 200/175 mm.

stranica 21 od 348


Ukupna duina drenanih i kolektorskih cijevi Ukupna duina drenanih cijevi (ukljuivo i pune cijevi kroz nasip) na plohama 1 do 6 iznosi 6.531 m. Spojne kolektorske cijevi su vanjskog promjera 300 mm. Ukupna duina cijevi sjevernog obodnog kolektora iznosi 1.383 m, a junog 1.524 m. Kompenzacijski bazeni (sjever i jug) Na spoju ploha 1 i 2 na sjevernoj i junoj strani tijela odlagalita, nalaze se kompenzacijski bazeni (prepumpni ahtovi) koji procjednu vodu koja dolazi iz kolektora ploha 6 do 2 prepumpavaju na viu kotu u kolektorske cijevi plohe 1, od kuda procjedna voda gravitacijski dalje tee prema sabirnim bazenima sjever i jug. Tlocrtna dimenzija kompenzacijskog bazena je 1,8 6 m, dubina iznosi 2,2 m. Unutar radijusa kruga od 2 m od kompenzacijskih bazena je Ex zona opasnosti "2". Projekt postojeeg kompenzacijskog bazena je dan je u prilogu 27 dokumentacije Glavni projekt, Sanacija odlagalita otpada Jakuevec Prudinec, tvrtke Institut gra evinarstva Hrvatske d.d., Zavod za ekoloki inenjering, broj TD 02-02-02-02/05 Glavni paket paket A1 iz oujka 2000 god. [vidi GP1]. Sanacija kompenzacijskih bazena Kompenzacijske (prepumpne) bazene sjever i jug je potrebno rekonstruirati razbijanjem i va enjem postojeeg armirano betonskih kompenzacijskih bazena i izvedbom PEHD ahtova s dvostrukom stijenkom (dno i obod), talonicom te automatikom, napajanjem i ugradbom muljnih pumpi (minimalne karakteristike 2 3 l/s, manometerska visina H = 5 m) u Ex izvedbi. Prije izvo enja Izvo a je duan izraditi Izvedbeni projekt kompenzacijskih bazena i iskoditi suglasnost na projekt od glavnog projektanta. ahtovi procjednih voda U svim ahtovima procjednih voda nalaze se sifoni i kinete kolektorske cijevi. ahtovi procjednih voda na plohama 3 do 6 (18 ahtova) osim sifona imaju i ventile za runo zatvaranje ime se moe sprijeiti dotok procjednih voda u aht. Na plohi 1 na mjestu ulaska kolektorskih cijevi u sabirne bazene u tri ahta se nalaze krini ventili. Svi ahtovi procjednih voda imaju dvostruke vanjske stijenke. Dvostruke stijenke kolektorskih cijevi i dvostruke stijenke ahtova omoguuju provedbu kontrole vodonepropusnosti. Unutar ahtova procjednih voda je Ex zona opasnosti "1", dok je u krugu zdenca na udaljenosti od 2 m zona opasnosti "2".

ODRAVANJECilj odravanja sustava procjednih voda je osigurati nesmetano protjecanje procjedne vode do sabirnih bazena. Drenane i kolektorske cijevi moraju biti iste i protone, pumpe u kompenzacijskim bazenima moraju funkcionirati. ahtovi, kinete i sifoni moraju biti isti i svi ventili moraju funkcionirati. Mulj koji se taloi u sustavu procjednih voda se prije deponiranja, a nakon ienja, mora fizikalno-kemijski analizirati u ovlatenom laboratoriju, a sve sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i

stranica 22 od 348


39/09), Pravilniku o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 117/2007) i Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o nainima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalita otpada (NN 111/2011). Ukoliko rezultati fizikalno - kemijske analize pokau da je predmetni mulj pogodan za odlaganje na odlagalitu otpad tada ga je mogue otpremiti u tijelo odlagalita Jakuevec. Ukoliko eluat ne zadovolji parametre za odlaganje na odlagalite, tada se predmetni mulj mora se zbrinuti na odgovarajui nain u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04) izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (NN 153/2005 Uredba, NN 111/2006, NN 60/2008 i NN 87/2009). Trokovi zbrinjavanja otpada koji ne zadovoljava parametre za odlaganje na odlagalite se vre posebno. ienje cijevi za prikupljanje procjedne vode Uestalost ienja drenanih cijevi na plohama 2 do 6 je minimalno dva puta godinje i to za vrijeme smanjenih dotoka i snienih razina u sustavu procjednih voda. Uestalost ienja na plohi 1 je minimalno jedan puta godinje. Izvo a radova ienja bi trebao dati Izvjetaj o izvrenim radovima i zapaanjima tijekom ienja (dotok, duina ulaska wome u drenau, ocjenu ispravnosti i izvjetaj o nedostacima na ventilima i sifonima, urednosti ahtova, urednost i vodonepropusnost kompenzacijskih bazena i ispravnost pumpi u kompenzacijskim bazenima). Nakon ienja i snimanja Izvo a mora vratiti sve sifone i ventile u stanje uporabivosti. Snimanje drenanih cijevi procjedne vode Na plohi 1 je potrebno jednom godinje izvriti kontrolu ienja i funkcionalnosti sustava procjedne vode CCTV kamerom. Dva puta godinje je potrebno vriti kontrolu ienja i funkcionalnosti sustava procjedne vode ploha 2 do 6 CCTV kamerom. U sklopu snimanja, Izvo a je duan dati i prikaz uzdunih padova cijevi sustava za prikupljanje procjednih voda. Izvo a je duan dati detaljan izvjetaj o provedenim radovima. Neposredno prije snimanja sustava procjednih voda kamerom potrebno je provesti ienje drenanih cijevi ure ajem radnog dosega od minimalno 200 m. ienjem treba obuhvatiti kompletan kolektor te kompenzacijske i sabirne bazene.

stranica 23 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita Tabela 3 Popis drenanih cijevi koje je potrebno oistiti i snimiti s napomenama za Izvo aaPopis ahtova i drenae za ienje i snimanjeVanjski/U nutarnji Potrebno Orijentacij Naziv okna Promjer R.br. Ploha snimiti/oistiti a nove oznake drenane *[m] cijevi [mm]

Komentar

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39

sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever sjever istok jug jug jug jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug sjever jug

PS-4 1 300/250 166,5 PJ-6 1 300/250 166,5 PS-5 1 300/250 178,5 PJ-7 1 300/250 178,5 PS-6 1 300/250 186 PJ-8 1 300/250 186 PS-7 1 300/250 189,5 Vertikalna deformacija od 65-tog metra do 97-mog metra, dalje neprohodno. PJ-9 1 300/250 189,5 Nakon 187 m neprohodno zbog deformacije vertikalnog profila. PS-8 1 300/250 191 PJ-10 1 300/250 191 PS-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PS-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-PS-1 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-2 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-3 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-4 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona PJ-5 1 0 REVIZIJSKO OKNO/nema sifona JB-1 2 200/175 198,5 JB-2 2 200/175 198,5 JB-3 2 200/175 200 JB-4 2 200/175 200 JB-5 3 160/143 202,5 Na 19,5 nailazak na zubu zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-6 3 160/143 50,9 Vertikalna deformacija na 51 m, dalje neprohodno za ista i kameru. JB-7 3 160/143 210,5 JB-8 3 160/143 210,5 JB-9 4 160/143 223 Na 50 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-10 4 160/143 223 JB-11 4 160/143 228,5 JB-12 4 160/143 228,5 JB-13 5 160/143 233 Kamera pod vodom. Nije vidljiv uzrok zaustavljanja kamere na 22. m. JB-14 5 160/143 233 JB-15 5 D 160/143 222,5 Na 25 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB-16 5 D 160/143 222,5 Na 54 m nailazak na zub zavara cijevi. Dionica prohodna za ienje u cijelosti JB17 6 160/143 217 JB 18 6 160/143 217 JB 19 6 160/143 216 JB 20 6 160/143 216 JB 21 6 160/143 202,5 JB 22 6 160/143 202,5 Sumarno oistiti [m] 6379,4 Sumarno snimiti [m] 6379,4 * Dana metraa je procijenjena udaljenost izmjerena od pripadnog ahta do polovice drenane cijevi. * Prije ienja potrebno je demontirati 32 sifona s ili bez ventla (redni brojevi 1 do 10 + 18 do 39)

stranica 24 od 348

Dokumentacija za nadmetanje Gra enje, odravanje i upravljanje pojedinim podsustavima odlagalita otpada Jakuevec III.A. Sustav: Tijelo odlagalita Tabela 4 Popis ahtova i kolektorskih cijevi koje je potrebno oistiti

Popis ahtova i kolektorskih cijevi za ienjeVanjski/Unutarnji Potrebn Promjer kolektorske o oistiti cijevi [mm] *[m]

R.br.

Orijentac Naziv susjednih ija okna

Ploha

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38

sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug sjever jug sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever sjever jug jug jug jug jug jug jug jug jug jug

PJ-PS-1/PS-2 1 PS-2/PS-3 1 PS-3/PS-4 1 PS-4/PS-5 1 PS-5/PS-6 1 PS-6/PS-7 1 PS-7/PS-8 1 PJ-PS-1/PJ-2 1 PJ-2/PJ-3 1 PJ-3/PJ-4 1 PJ-4/PJ-5 1 PJ-5/PJ-6 1 PJ-6/PJ-7 1 PJ-7/PJ-8 1 PJ-8/PJ-9 1 PJ-9/PJ-10 1 PS-8/JB-1 2 PJ-10/JB-2 2 JB-1/JB-3 2 JB-3/JB-5 2/3 JB-5/JB-7 3 JB-7/JB-9 3/4 JB-9/JB-11 4 JB-11/JB-13 4/5 JB-13/JB-15 5/5D JB-15/JB-17 5D/6 JB-17/JB-19 6 JB-19/JB-21 6 JB-2/JB-4 2 JB-4/JB-6 2/3 JB-6/JB-8 3 JB-8/JB-10 3/4 JB-10/JB-12 4 JB-12/JB-14 4/5 JB-14/JB-16 5/5D JB-16/JB-18 5D/6 JB-18/JB-20 6 JB-20/JB-22 6 Sumarno oistiti [m]

300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250 300/250

39 73 31 30 30 30 30 38 55 40 50 50 43 35 32 31 89 91 63 123 123 123 123 135 108 76 81 76 63 130 127 129 123 141 109 76 77 84 2907

stranica 25 od 348


Odravanje i upravljanje ahtovima odvodnje procjednih voda ahtovi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagalita te provode sakupljenu procjednu vodu u sabirne (kolektorske) cijevi. ahtovi odvodnje su izvedeni na lomovima i krianjima trasa sustava odvodnje procjednih voda. Poklopci ahtova su izvedeni s odzranikom: ahtove odvodnje procjednih voda potrebno je odravati na sljedei nain: 1. Tjedno izvriti vizualni pregled ahtova procjednih voda stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki ahta, poklopca ahta i odzranika. Tjedno izvijestiti Nadzornog inenjera o eventualnim oteenjima stranica i dna, o brzini protjecanja, eventualnom usporu, razini procjedne vode u ahtu, stanju taloga, stanju urednosti, ispravnosti ruice ventila, nepropusnosti spojeva, stanju sifona, poklopca i oznaka ahta s oznakom upozorenja (1 tjedno). 2. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, (1 x mjeseno). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x tjedno). 3. Odravanje ahtova procjednih voda izvana istima. (1 mjeseno). 4. Pregled razine vode u posudi u kojoj se nalazi sifonski prikljuak drenanog cjevovoda i po potrebi dolijevanje vode u posudu (1 mjeseno). 5. Savka tri mjeseca izvriti pokretanje ruice ventila do potpunog otvaranja i zatavranja te izvijestiti o stanju (4 godinje). 6. ahtovi procjednih voda imaju dvostruke stijenke to omoguuje kontrolu vodonepropusnosti. Izvo a treba provoditi kontrolu vodonepropusnosti vizualnim pregledom u intervalima od svaka 3 mjeseca (4 godinje). 7. Minimalno dva puta godinje isprati unutranjost ahtova vodom i oistiti sifon ukloniti talog s dna okna / kinete, (u sklopu radova ienja sutava prikupljanja i odvodnje procjednih voda i snimanja kamerom). Sanirati nedostatke (vidi toku 10) i izvijestiti o svim eventualnim uoenim nedostacima u ahtu kao na primjer eventualni nedostatak vijaka, "X" komada, "T" komada. (2 godinje). Nakon ienja i snimanja vratiti sve sifone i ventile u stanje uporabivosti. O provedenom ienju i snimanju Izvo a je dua n sastavaiti detaljni Izvjetaj. 8. Odravati znakove upozorenja i opasnosti na i ispred ahtova procjednih voda istima (1 x mjeseno). (predvidiva kompltena zamjena znakova upozorenja 1 3. god.). Odravati nalijepljene oznake (nazive) na ahovima procjednih voda u skladu s projektima. Predvidiva kompltena zamjena oznaka 1 2. god. 9. Izvriti popravak i/ili zamjenu neispravnih sifona i ventila u ahtovima procjednih voda. (predvidiva kompltena zamjena sifona i ventila 1 2. god.) 10. Periodiko ispitivanje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti ahtova procjednih voda od ovlatene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. Izvo a je duan organizirati ispitivanje od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) 11. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba

stranica 26 od 348


biti navedeno; Sumarna zapaanja tjednih pregleda, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, istoi ahtova, stanje ruice ventila (s planom sljedeeg pokretanja ruice), rezultat mjerenja vodonepropusnosti s planom sljedeeg ispitivanja, plan provedbe snimnja i ienja sustava odvodnje procjednih voda, stanje zankova upozorenja i oznaka na ahtovima, plan periodikg ispitivanja vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti s rezultatima provedenih ispitivanja. Izvedba prepumpnog ahta za crpljenje oborinskih voda nakupljenih na sjevernom dijelu plohe 6: Nakupljenu oborinsku vodu koja se sakuplja u sabirnom dijelu plohe 6 sjever i dalje u pripadne ahtove je potrebno precrpiti u obodni kanal sjever. Na nizvodnoj kolektorskoj cijevi ahta JB-17 je izveden PEHD ep koji sprijeava mijeanje oborinske vode plohe 6 sjever s procjednom vodom plohe 5D te se u proteklom periodu nakupljena oborinska voda u ahtu JB-17 povremeno crpila mobilnom muljnom pumpom. U cilju sprijeavanja nakupljanja mulja (taloenjem) u drenanim cijevima sustava odvodnje voda plohe 6 sjever (kaseta 6/2) na ahtu JB-19 je prije poetka odlaganja otpada na kasetu 6/1 potrebno projektirati i izvesti sustav za prebacivanje oborinske vode s kaseta 6/2 i 6/3 u obodni kanal. Sustav mora imati mobilnu elektrinu pumpu koja e se u buduem periodu (predvidivo do 2018. god.) prebaciti s ahta JB-19 (kaseta 6/2) na JB21 (kaseta 6/3). Neposredno prije poetka ugradnje otpada na kasetu 6/1 sjever potrebno je maknuti ep od zavarene PEHD ploevine iz ahta JB-17 i ugraditi ep na odvodnoj strani ahta JB-19. Potrebno je izvesti razvod elektrine energije iz dijela bio kompostane, postaviti elektrino brojilo, ugraditi nosae pumpe, nabaviti i montirati elektrinu muljnu pumpu s plovkom koja e precrpljivati oborinsku vodu iz JB-17 u obodni kanal. Za navedeno projektno rjeenje je potrebno ishoditi suglasnost glavnog projektanta. Budui da se radi o oborinskoj vodi razvod elektrine energije i pumpa ne trebaju biti u Ex izvedbi. Odravanje i upravljanje kolektorskim cjevovodom procjednih voda Kolektorske cijevi procjednih voda su elementi sustava odvodnje procjednih voda koji se nalaze na obodu tijela odlagalita te provode sakupljenu procjednu vodu izme u ahtova procjednih voda i kompenzacijskih bazena. Kolektorske cijevi su izvedene s dvostrukom stijenkom (vanjskog promjera 400 mm i 300 mm): 1. Minimalno 2 puta godinje womom oistiti sustav kolektorskog cjevovoda . 2. O provedenom ienju dostaviti izvjetaj u dva primjerka. Izvjetaj mora sadravati situaciju odlagalita s naznaenim oienim dionicama, mjestima na kojima su uoene anomalije i slino.

stranica 27 od 348


3. Periodiki ispitati vodonepropusnosti kolektorskih cijevi od ovlatene institucije sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. Izvo a je duan organizirati ispitivanje od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) Odravanje kompenzacijskih bazena Kompenzacijski bazen (prepumpni ahtovi) se nalazi na sjevernom i junom spoju ploha 2 i 1. Osnovna funkcija kompenzacijskih bazena je skupljanje i podizanje procjedne vode koja dotie iz ploha 6 do plohe 2 na viu kotu plohe 1 od kuda procjedna voda gravitacijski otie prema sabirnim bazenima sjever i jug. Kompenzacijske bazene procjednih voda potrebno je odravati na sljedei nain: 1. Tjedno izvriti vizualni pregled stanja kompenzacijskih bazena, stanju funkcioniranja pumpi, stanju stijeki bazena i poklopca bazena. Tjedno izvijestiti Nadzornog inenjera o stanju pumpi, brzini protjecanja, eventualnom usporu, razini procjedne vode u bazenu, stanju taloga, stanju urednosti, stanju poklopca (1 tjedno). 2. Runo uklanjanje nakupljenog otpada (letei otpad i slino) iz kompenzacijskog bazena Izvo a mora provoditi po potrebi. Predvidiv angaman je 2 radnika po 4 sata, 2 mjeseno. 3. Ispravnost elektrinih i strojarskih komponenti pumpe kontrolirati jedan puta godinje po ovlatenoj tvrtci. (1 godinje). 4. Oistiti kompenzacijske bazene od nataloenog mulja mlazom vode i slivniarem po potrebi. Predvidiv angaman je est puta godinje. (6godinje) 5. Periodiko ispitivanje vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti kompenzacijskih (prepumpnih) bazena od ovlatene institucije provoditi sukladno normi Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala HRN EN 1610. Izvo a je duan organizirati ispitivanje od ovlatene institucije, voditi evidenciju provedenih ispitivanja, duan je izvjetavati o datumu isteka periodikog ispitivanja, organizirati ispitivanja prije isteka roka vaenja prethodnog ispitivanja, kao i uvanja dokaza o provedenom Ispitivanju (Uvjerenje o vodonepropusnosti, strukturalnoj stabilnosti i funkcionalnosti). (1 godinje) 6. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje procjednih voda s komentarima i prijedlozima mjera, koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, razini vode i slino.

A.9.

ZATITNI SLOJ IZNAD SUSTAVA DRENAE

Zatitni sloj je izveden na svim plohama odlagalita. Navedeni sloj je ugra en na filtarskom geotekstilu tipa 400 g /m2 i slui kao zatita filtarskog geotekstila od oteenja. Zatitni sloj iznad sustava za drenau procjednih voda je potrebno odravati na plohama 6/1 do 6/3 upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog

stranica 28 od 348


geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav. Kaseta 6/1 ima tlocrtnu povrinu od priblino 2,92 ha, kaseta 6/2 ima tlocrtnu povrinu od priblino 2,90 ha, kaseta 6/3 ima tlocrtnu povrinu od priblino 3,40 ha.

A.10.

PLOHA ZA PRIHVAT AZBESTNOG OTPADA

Ploha za prihvat gra evinskog otpada koji sadri vrsto vezani azbest i ostali vrsto vezani azbestni otpad (u danljem tekstu samo azbestni otpad) je izvedena na samom jugozapadnom rubu odlagalita, na junom dijelu plohe 6/3 (ploha 6 je podijeljena na 3 dijela), uz unutarnji rub junog i zapadnog obodnog nasipa. Ukupna povrina kazete za prihvat azbestnog otpada iznosi priblino 4.000 m2 (dno kazete + me unasip + postojei obodni nasip na koji e se naslanjati azbestni otpad). Povrina bez obodnog nasipa iznosi priblino 2.160 m2. Kazeta za prihvat azbestnog otpada je odijeljena od ostalog dijela odlagalita me unasipom visine 1.5 m i ukupne irine 6.5 m. Pristupna cesta plohi za prihvat azbestnog otpada je smjetena na zapadnom nasipu. Cesta je irine 4 m s vanjske strane obodnog nasipa, odnosno 5 m s unutarnje strane nasipa. Nasip prometnice je izveden od mjeovitog materijala. Nasip s vanjske strane obodnog nasipa je izveden od mjeovitog materijala dobivenog obradom gra evinskog otpada, dok je nasip s unutarnje strane izveden od zemljanog materijala. Na kraju pristupne prometnice, na mjestu spajanja s kazetom za azbestni otpad, izveden je plato za okretanje vozila. Izvo a je zaduen za odravanje plohe za prihvat azbestnog otpada upanjem raslinja s korjenjem kako ne bi dolo do oteenja filtarskog geotekstila i prodiranja sitnih estica u drenani sustav.

A.11.

GORNJI BRTVENI SLOJ

Pregled stanja Zavrni pokrov (odnosno gornji brtveni sloj i gotova prekrivka) je izveden na plohama 1, 2, 3 i 4. Sukladno dinamici zapunjavanja odlagalita otpadom, gornji brtveni sloj i gotova prekrivka e se ugra ivati na povrinu tijela ugra enog otpada na nain da sa zavrnim pokrovom prethodne plohe (u ovom sluaju plohe 4) ini kontinuirani sustav. Kontinuitet sustava se mora osigurati u pogledu brtvljenja (povrinskih voda i odlagalinog plina), padova za odvodnju oborinskih voda, uzdunih padova servisne prometnice i slino. Prekrivni sustav ploha 5, 5D i 6 se fazno spaja na ve izvedeni sustav sukladno ugradnji otpada do projektirane visine. Oekuje se da e se plohe prekrivati dinamikom kojom e se zapunjavati odlagalite, te je ta dinamika prikazana u tablici 1. Zavrni pokrov za odgovarajuu plohu povezat e se sa zavrnim pokrovom prethodne plohe tako da na kraju tih operacija zavrni pokrov ini kompaktan sustav. Opi izgled i konfiguracija zavrnog pokrova prikazani su u nacrtima (Nacrt 5.1 , Nacrti 5.2 i Nacrti 7) Izvedbeni

stranica 29 od 348


projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6. (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10046/07, kolovoz 2007 god). Svaka od komponenti trebala bi se izvoditi sukladno tehnikim specifikacijama, nacrtima i Programu praenja i kontrole kvalitete. Gornji brtveni sloj i gotova prekrivka su trajni zatitni slojevi koji se ugra uju preko ispunjenih dijelova tijela odlagalita kada ugra eni otpad dostigne projektirane gabarite. Projekt gornjih brtvenih slojeva i gotove prekrivke predvi a 3 glavne funkcije: (1) da se umanji izbijanje odlagalinog plina (a time i neugodnih mirisa) iz tijela odlagalita i njegova emisija u atmosferu. (2) da se sprijei direktan kontakt (ptica i drugih ivotinja) sa otpadom, (3) da se ogranii dugorona infiltracija oborina u tijelo deponije i na taj nain se minimalizira nastajanje procjednih voda. Radovi na izvedbi gornjeg brtvenog sloja i gotove prekrivke imaju za cilj utjecati na djelovanja povrinskih voda na stvaranje erozije (koja umanjuje dugoronu funkcionalnost gornjih povrinskih slojeva i poskupljuje odravanje pokosa i obodnog kanala) . Sustav upravljanja povrinskim vodama treba uklanjati oborinske vode sa zavrnog pokrova bez pretjerane erozije tla i smanjiti koliinu vode koja e se infiltrirati kroz pokrovni sustav. Sustav treba imati sljedee funkcije: sakupljanje i odvod povrinskih voda s povrine odlagalita na relativno kratkim udaljenostima i drenani putevi (kanali i berme) i drenani ure aji (odvodne cijevi niz padinu i disipatori energije) koji na uinkovit nain odvode povrinske vode i odgovarajuom brzinom, tako da ogranie pretjeranu eroziju i ispiranje povrine. Sustav je projektiran tako da se povrinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do postojeeg retencijskog jezera koji se nalazi istono od plohe 1. Razmjetaj i detalji sustava za kontrolu povrinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5.10) Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6., Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07, kolovoz 2007 god [IP2]. Nadvienje na spoju ploha 4 i 5 Prilikom zavrnog prekrivanja novog otpada (a nakon postizanja projektiranih visina) potrebno je osigurati kontinuiranost prekrivnog brtvenog i drenanog sustava. Iz toga je razloga nuno izvesti kvalitetan spoj postojeeg prekrivnog sustava plohe 4 i budueg prekrivnog sustava plohe 5. Projekt nadvienja na spoju ploha 4 i 5 e se naknadno dostaviti Izvo au. Analizom geodetske snimke postojeeg stanja na odlagalitu (povrine ploha 3 i 4), utvr eno je da je visina otpada na spoju plohe 4 i 5 (i to na krovnom dijelu odlagalita gdje je projektirani nagib 5 %) za priblino 2.5 3 m manja od projektirane visine (samim tim je i zavrni prekrivni sustav na plohi 4 isto toliko nii od projektiranog). Kako bi se omoguio prijelaz s navedenog znatno nieg dijela na dio plohe 5 koji e se izvesti prema projektu, predloeno je da se izvede nadogradnji otpada na krovni dio plohe 4 i to s poetkom izme u profila 11 i 12 i zavretkom izme u profila 12 i 13 ukupne duina priblino 75 m. Nadogradnja otpada bi prema procjeni ukljuivala plinske linije K i L. Predloeno je da se krovni dio tijela odlagalita izvede s nadvienjem (u odnosu na projektirani pad od 5%) s dvostrenim padom od ukupno 8% prema sjeveru i jugu.

stranica 30 od 348


Predlae se da se geometrija pokosa koji ima projektirani nagib 1V: 2.85H izvede s nadvienjem tako da tijekom izgradnje nagib pokosa bude 1V: 2.64H. Spoj ploha 4 i 5 kao i detalji spoja, biti e dostavljen Izvo au naknadno. Prije nego to se zapone s odlaganjem na ovaj dio predvi eno je uklanjanje zatitnog zemljanog sloja plohe 4 na ovom dijelu i njegovo privremeno deponiranje na susjednim povrinama. Tako er je potrebno ukloniti umjetne materijale u rubnim dijelovima promatrana povrine uz bermu na rubnom dijelu pokosa projektiranog nagiba 5 %. Ugradnja otpada na ovom dijelu obuhvaa iskop ugra enih plinskih glava i brtvenih materijala sve do drenanog sloja unutar plinskih zdenaca te, sukladno dinamici ugradnje otpada, ugradnju zatitnih kolona, drenanog materijala i drenanih cijevi sve do projektiranog vrha prekrivnog brtvenog sustava kada je potrebno ugraditi plinsku glavu. Kako bi se omoguila ugradnja otpada na krovnom dijelu plohe 4, potrebno je urediti pristupnu prometnicu i radni plato u blizini mjesta odlaganja i na odgovarajuoj visini u odnosu na konani izgled spoja plohe 4 i 5. Detalji izgradnje puta i platoa odre eni su u poglavlju 5. Pokosi zavrnog pokrova Zavrni pokrov ploha od 2 do 6 je projektiran da od ruba obodnog nasipa do oboda tijela odlagalita bude u nagibu 2,85H:1V. Obodi tijela odlagalita se nalazi na apsolutnoj visini od 155 m.n.m. Pokrovni sustav ima od sredinjeg krovnog dijela dvostreni pad od 5 % prema obodu krovnog dijela tijela odlagalita. Maksimalna visina tjemena odlagalita iznosi priblino 158,5 m.n.m. Komponente zavrnog pokrova Tijelo odlagalita ima dva razliita sustava zavrnog prekrivanja, prvi sustav je za bone pokose a druga za krovni dio tijela odlagalita. Krovni dio tijela je projektiran sa slojem od linearne polietilenske geomembrane niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm dok pokosi nisu. Kompozitna prekrivka odabrana je za krovni dio tijela odlagalita kako bi se smanjila infiltracija u podruju gdje je nagib povrine od samo 5%. Oba sustava se sastoje od sljedeih komponenti; humusni sloj, sloj zatite od smrzavanja, gornji geosintetski dren za vodu (za oborinske vode), geosintetski glineni brtveni sloj (GCL), geosintetski sloj za otplinjavanje i me uprekrivni sloj. Materijal za zavrnu prekrivku izabran je uzevi u obzir sljedee: - Ope priznate postupke za projektiranje deponija, - Organske materijale dostupne u blizini terena i - Tehnike smjernice Europske zajednice za projekt Prekrivanja deponija komunalnog krutog otpada te hrvatske zakone Konfiguracije prekrivke za krovni dio i bone pokose, poevi od gornjeg sloja nadolje, su sljedee:

stranica 31 od 348


Krovni dio prekrivke (pokos od 5% ) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zatite od smrzavanja debljine 0,65 m Geosintetski dren za vodu

Boni pokosi prekrivke (2.85H:1V) Humusni sloj debljine 0,15 m Sloj zatite od smrzavanja debljine 0,85 m

Geosintetski dren za vodu Linearna polietilenska geomembrana niske gustoe debljine 1 mm Geosintetski glineni brtveni sloj, GCL Geosintetski glineni brtveni sloj, GCL Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m Povrina zavrnog pokrova trebala biti zasa ena vegetacijom koja slui kao dugorona zatita protiv erozije. Na zavrnom sloju dizajnirane su berme za kontrolu povrinskih voda, otprilike 1 metar iroke, na visinkoj udaljenosti od cca 10 metara. Berme trebaju presjei put otjecanju vode od vrha niz pokos i odvoditi je u naborane cijevi, te se cijevima poovrinske vode odvode do dna pokosa. Na zavrnom pokrovu treba biti izgra ena i servisna prometnica. Na tijelu odlagalita je izvedena prometnica koja zavrava na kraju plohe 4 (plinska linija L). Me upokrov (me uprekrivni sloj) Me upokrov se izvodi na produljenoj prekrivci debljine 30 cm a neposredno prije polaganja geosintetskog sloja za otplinjavanje. Debljina me uprekrivnog sloja je 30 cm. Granulometrija me uprekrivnog sloja treba biti takova da je 85 % zrna jednakog ili veeg promjera od 0.05 mm. Propusnost me uprekrivnog sloja mora biti biti vea ili jednaka od 1 x 10-4 cm/s. U me uprekrivnom sloju ne smije biti otrih predmeta (armature, komada stijenja, stakla i sl.) koji bi mogli otetiti ostale gornje brtvene slojeve (prvenstveno LLDPE geomembranu. Geosintetski sloj za otplinjavanje Geosintetski sloj za otplinjavanje izvodi se direktno iznad me upokrova. Geosintetski sloj za otplinjavanje sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termikim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski sloj za otplinjavanje ima minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) Geosintetski glineni brtveni sloj (GCL) izvodi se iznad geosintetskog sloja za otplinjavanje. Ugra uje se na krovnom dijelu i bonim pokosima. Geosintetski glineni brtveni sloj je hidraulika barijera koja se sastoji od zrnate prirodne natrijeve bentonitne gline umetnute izme u dva geotekstila i uvrene tkanjem ili ivanjem. Propusnost geosintetskog glinenog brtvenog sloja je maksimalno 5 x 10-9 centimetara na sekundu. Geosintetski sloj za otplinjavanje Me upokrov 0,30 m

stranica 32 od 348


Geomembrana od linearni polietilen niske gustoe (LLDPE) Brtveni sloj koji se sastoji od 1 mm, glatkog, linearnog polietilena niske gustoe (LLDPE) treba se izvesti iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL) na krovnom dijelu prekrivke (5% nagiba). Geomembrana LLDPE se ne ugra uje na pokosima tijela odlagalita nagiba 1V:2.85H. Ovaj vrlo slabo propusan sloj ima osnovnu funkciju u sprjecavanju prodiranja oborinskih voda u odloen otpad te sprijeava prodirnje odlagalinog plina u geosintetski dren za vodu. Geosintetski dren za vodu Na krovnom dijelu prekrivke, geosintetski dren za vodu izvest e se direktno preko linearne polietilenske geomembrane niske gustoe (LLDPE) debljine 1 mm, a koja je poloena na geosintetski glineni brtveni sloj (GCL). Na bonim pokosima geosintetski dren za vodu se izvodi direktno iznad geosintetskog glinenog brtvenog sloja (GCL). Geosintetski dren za vodu sastoji se od jezgre od polietilena (PE) ili polipropilena (PP) na koju se termickim procesom s gornje i donje strane spajaju dva netkana geotekstila. Geosintetski dren za vodu ima minimalnu debljinu 7 mm i minimalnu transmisivnost od 8 x 10-4 m2/sek. Ovaj sloj mora ukloniti vodu koja se infiltrira kroz gornji sloj zatite od smrzavanja i humusni sloj za vrijeme i nakon prekrivanja odlagalita, te sprijeiti teenje pod tlakom u tom sloju. Drenani sloj morao bi infiltrirati vodu du povrine donjeleeeg prekrivnog sloja do drena smjetenog u zatitnim bermama i noici pokosa prekrivnog sustava. Sloj zatite od smrzavanja Sloj zatite od smrzavanja/humusni sloj treba se izvesti odmah iznad geosintetskog drena za vodu. Sloj zatite od smrzavanja je projektiran u debljini od 0,65 m na krovnom dijelu prekrivke i 0,85 m na bonim pokosima. Ovaj sloj e se sastojati od zemlje s terena proiene od korijenja stabala, panjeva, komada kamena i ostalih tetnih predmeta. Propusnost ovog sloja je oko 3,3 x 10-5 centimetara na sekundu. Sloj zatite od smrzavanja namijenjen je da zatiti donjeleee slojeve od prodiranja korijenja i smrzavanja. Humusni sloj Humusni e se sloj izvesti iznad sloja zatite od smrzavanja u debljini od 0,15 m. Humusni sloj namijenjen je da pospjei rast trave ija je funkcija zatita od erozije.

A.12.

GOTOVA PREKRIVKA

Zatravljenje (zavrni vegetacijski pokrov) Vegetacija na zavrnom pokrovu je bitni element koji spreava eroziju. Dobro zasa ena vegetacija poboljava i evapotranspiraciju vlage iz tla gornjeg brtvenog sloja. Kada se trava uhvati za humusni sloj vano ju je stalno odravati konjom. Konja vegetacije je potrebna da bi se umanjili rizici od poara. Predvi eno je da se zavrni prekrivni sustav kao i vanjski pokosi obodnog nasipa zatravne. Ekoloko funkcionalni uinci zatravljenja su krajobrazno ure enje, biotehnoloka rekultivacija, konzervacija i stabilizacija povrinskog sloja tla vezanjem tla, eliminacija

stranica 33 od 348


vjetro - vodo erozivnih procesa, saniranje neuralginih mjesta reljefa, popravljanje vododrivosti, smanjena evaporacija, podizanje kapaciteta za sorpciju i izmjenu tvari, popravljanje fizikalnih, kemijskih i biolokih svojstava tla u smislu pripreme stanita za kulture daljnjih faza rekultivacije. Prostorno namjenske i topografske karakteristike tijela odlagalita uvjetuju primjenu kombiniranog postupka za rekultivaciju travnim sklopom primjenom hidrosjetve i klasinog strojnog zasijavanja. Slijeganje zavrnog pokrova Naelno se razlikuju: poetna slijeganja koja zavravaju kratko nakon nanoenja novih slojeva otpada i mogu biti pospjeena uestalim prelazima kompaktora, vremenska slijeganja koja se ostvaruju bez optereenja u kojima se razlikuju slijeganja uslijed bio-degradacije kao i slijeganja uzrokovana sputanjem razine procjedne vode i takozvana primarna i sekundarna slijeganja (primarna i sekundarna kompresija). Do slijeganja odlagalita dolazi prvenstveno zbog razgradnje organskih tvari otpada. U projektnoj dokumentaciji je procjenjeno da dugorono slijeganje ploha samo s novim otapdom, ploha 5D i ploha 6, moe iznositi 18 posto od ukupne visine tijela otpada. Slijeganje starog otpada, koji je prije ugradnje bio izloen viegodinjem procesu ragradnje, biti e manje nego od novog otpada. Na povrinama gdje se odlagao stari otpad (plohe 1 do 5), projektom je procjenjeno slijeganje od priblino 6 posto do ukupne visine tijela otpada. Oekivane razlike u obimu slijeganja za plohe odlagalita u koje je ugra ivan stari i novi otpad ne bi trebale izazvati znaajnije promjene nagiba, ali zato po nalogu Naruitelja treba napraviti adekvatnu odvodnju i drenau sa gornjeg brtvenog sloja i gotove prekrivke. Geodetski reperi Na tijelu odlagalita je trenutno istalirano 44 komada trajnih geodetska repera, razmjetenih u 6 poprena profila (profili 2, 4, 6, 8, 10 i 12) i 1 uzduni profil. Izvo a je zaduen da s zavretkom gornjih brtvenih slojeva pojedinih ploha ugradi nove repere kako je prikazano u nacrtu 5.16. dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Predvidiv broj od 14 zamjenjenih repera do kraja 2015.g. Slijeganje gornjeg brtvenog sloja tijela odlagalita je rezultat degradacije otpada, promjene efektivnih naprezanja (uslijed eventualne promjene optereenja i/ili promjene razine procjedne vode) i konsolidacije odloenog otpada. Degradacija, odnosno bioloka razgradnja otpada se manifestira smanjenjem volumena ugra enog otpada. U projektnoj dokumentaciji se pretpostavlja da e se 90 % slijeganja dogoditi u prvih 5 godina nakon prestanka odlaganja.

stranica 34 od 348


Praenje slijeganja zavrnog pokrova odlagalita vri se mjerenjem pomaka geodetskih repera. Na dijelu odlagalita gdje je ve postavljen prekrivni sustav (do ukljuivo plinske linije L) su reperi ve postavljeni. Na preostalom dijelu odlagalita (plohe 5 - 6) te na dijelu plohe 4 na kojem e se vriti spoj s plohom 5, predvi eno je postavljanje repera u 4 profila 3 poprena (A - C) i u jedan uzduni (D). Jedan popreni profil sadri 7 repera koji su postavljeni na karakteristinim tokama. Na uzdunom profilu nalaze se 3 repera, s napomenom da sredinji reper profila C predstavlja i krajnji reper uzdunog profila D. Toni poloaji repera i njihove oznake prikazane su na nacrtu 5.15 i u tablici 5.8 dokumentacije Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10046/07 iz kolovoza 2007 god. [IP2]. Dunost Izvo aa radova je da odrava postavljene repere te da ih u sluaju oteenja ili nestanka zamijeni s novim geodetskim reperima. Izvo a radova mora svakih 3 mjeseca snimiti ugra ene repere na plohama 4 i 5, svakih 6 mjeseci izvriti snimanje ploha 2 i 3 (na poetku godine i poetkom 6-tog mjeseca) i svakih 12 mjeseci smimiti plohu 1. Izvo a treba provesti geodetsko snimanje poloaja (X, Y i Z) koordinata svih postaavljenih geodetskih repera. Tonost izmjere poloaja snimljenih repera treba biti unutar 1 cm. Pomaci snimljenih repera (u vektorskom obliku) trebaju biti prikazani tlocrtno, po poprenim presjecima i u uzdunom smjeru du tijela odlagalita, s time da zasebno treba biti prikazan ukupni pomak od nultog mjerenja i pomak ostvaren od posljednjeg mjerenja (pomak u posljednjih 6 mjeseci). Osim navedenog, Izvo a treba napraviti prikaz vremenskog tijeka vertikalnih pomaka (slijeganja) repera po provednim snimanjima s prikazom po profilima. Postavljanje repera potrebno je provesti po nalogu Nadzornog inenjera, odnosno neposredno nakon postavljanja zadnjeg sloja prekrivnog sustava. Tako er je potrebno redovito odravati repere, te ih u sluaju oteenja to hitnije zamijeniti i ponoviti snimanje poloaja novog repera. Podatke dobivene snimanjem poloaja repera Izvo a je duan dostavljati Nazornom inenjeru i Investitoru.

A.13. POVRINSKA ODVODNJA OBORINSKIH VODA I POSEBNI DETALJINa plohama 1 4 (do plinske linije L) je izveden sustav za prikupljanje i odvo enja oborinskih voda s povrine odlagalita do obodnog kanala. Nacrt projektiranog sustava povrinske odvodnje oborinskih voda je dan u dokumentaciji Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D, Zatvorenog sustava odvodnje , Institut IGH, d.d., Zavod za planiranje, studije i zatitu okolia, br. Projekta: 24-10-067/07 rev D, studeni 2009. [IDIP6]. Sustav upravljanja povrinskim vodama je projektiran tako da prikuplja i odvodi oborinsku vodu sa zavrnog pokrova na nain da se umanji erozija izvedenih dijelova tijela odlagalita te da se umanji mogunost infiltriracije oborinske vode kroz brtveni sustav.

stranica 35 od 348


Sustav za sakupljanje i odvodnju povrinskih voda s povrine krovnog dijela odlagalita ima sljedee elemente: drenani rovovi u sustavu zatite od smrzavanja, odzranici drenanih rovova, drenani kanali, ahtovi za sakupljanje oborinskih voda, berme, uljevne gra evine u korugirane odvodne cijevi, korugirane odvodne cijevi (poloene niz padinu), slapita i disipatori energije. Sustav je projektiran tako da se povrinska voda odvodi kroz stalne odvodne kanale do retencijskog jezera koji se nalazi istono od plohe 1. Razmjetaj i detalji sustava za kontrolu povrinskih voda prikazani su u projektnim nacrtima (nacrt 5.10). [IP2] Berme na pokosu Berme za kontrolu povrinske vode presjecaju put povrinskoj vodi koja se slijeva niz padine po zavrnom pokrovu i usmjeruju ih u naborane polietilenske cijevi poloene po pokosu tijela odlaglita. Lokacije na kojima su smjetene kontrolne berme za povrinske vode prikazane su na prilogu 1; Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D, Institut IGH, broj projekta 24-10-067/07-rev D iz studenog 2009. [IDIP6]. Kontrolne berme za oborinsku vodu trebaju zatititi zavrni pokrov od erozije. Kontrolne berme moraju se izgraditi na vrhu gornjeg zemljanog sloja u vertikalnim razmacima do priblino10 metara i uzdunim nagibom do 1 posto. Padovi bermi su dani u projektnoj dokumentaciji. Vanjski nagib stranica bermi je 2H:1V a unutarnji nagib je 3H:1V. Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanju bermama u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu povrinsku vodu sakupljenu sa krovnog dijela odlagalita koja se sakuplja ahtu promjera 800 mm i odvodi je do krianja s najviom (gornjom) bermom koja se nalaze na pokosu tijela odlagalita. Naborane polietilenske cijevi promjera 250 mm je izra ena od plastike s glatkim unutranjom stijenkom. Lokacije na kojima su smjetene naborane cijevi prikazane su na prilogu 1; Sustav odvodnje za plohe 4 do 6 revizija D, Institut IGH, broj projekta 24-10067/07-rev D iz studenog 2009. Na krianju s najvim bermom, promjer nizvodne cijevi se mijenja u 750 milimetara. Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanju bermama u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja.

stranica 36 od 348


Naborane polietilenske cijevi promjera 750 mm Naborane polietilenske cijevi dizajnirane su tako da odvode sakupljenu povrinsku vodu sa bermi do obodnih kanala koji se nalaze uz vanjski rub bodnih nasipa. Obodni kanali imaju namjenu odvodnje povrinskih oborinskih voda s podruja oko ploha do retencijskog jezera odakle se ove vode isputaju u rijeku Savu. Berme za kontrolu povrinskih voda, cijevi koje odvode povrinske vode niz padinu i permanentni drenani kanali projektirani su za maksimalnu koliinu padalina do 100 milimetara u 24 sata. Lokacije na kojima su smjetene naborane cijevi prikazane su na nacrtima. Cijevi niz bone stranice tijela odlagalita trebale bi imati promjer 750 milimetara, izra ene od plastike s glatkim unutranjim stijenkama. Cijevima e se povrinske vode odvoditi do slapita i disipator energije do rip-rapa koji treba izvesti na izlazu iz cijevi kako je prikazano na nacrtu 5.10. Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6, Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god. ahtovi odvodnje oborinskih voda Na krovnom dijelu tijela odlagalita nalazi se 10 ahtova za odvodnju oborinskih voda promjera 1200 mm. ahtovi su locirani na mjestima krianja ili promjene smjera trase ukopanih drenanih rovova (s cijevima) odvodnje. Popis ahtova se nalazi u tabeli 4.Tabela 5 Popis ahtova oborinskih vodaR. br.: Ploha Naziv ahta

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

2 2 2 2 3 4 4 4 4 4

PS1 PJ1 PS2 PJ2 PS3 PS4 DR_J2 DR_S2 DR_J8 DR_S8

Prikaz ahtova oborinskih voda na krovnom dijelu odlagalita je prikazan u nacrtu 5.7 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 (Institut gra evinarstva Hrvatske, Broj projekta: 24-10-046/07 iz kolovoza 2007 god.). i Prilogu 1 Izvedbeni projekt prekrivanja ploha 4, 5 i 6 revizija D Zatvorenog sustava odvodnje. Odzranici drenanih rovova Na krovnom dijelu tijela odlagalita, na poziciji drenanog rova DR_J1 i izme u DR_J1 i DR_J2 (naziv odzranika DR_J1/2) nalaze se odzranici drenanog rova izvedenog u sloju zatite od smrzavanja. Odzranici DR_J1 i DR_J1/2 su izvedeni u cilju odzraivanja drenanog rova, budui da je u navedenom rovu i drenanoj cijevi kao i u ahtu DR_J2 u prethodnom razdoblju detektiran odlagalini plin.

stranica 37 od 348


Odravanje i upravljanje ahtovima odvodnje oborinskih voda ahtovi oborinskih voda su elementi sustava odvodnje oborinskih voda na krovnom dijelu tijela odlagalita koji se izvode na lomovima i krianjima trasa drenanih kanala. Poklopac okna je izveden sa odzranikom. Izvo a je duan provoditi sljedee redovne preglede ahtova odvodnje oborinskih voda: 1. Vizualna provjera stanja na mogunost fizikog oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta, stanju taloga, stanju urednosti (1 x mjeseno), 2. Provjera prisutnosti (koncentracije) metana CH4 volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta, (1 x mjeseno). U sluaju evidentiranja pojave CH4 provjeru koncentracije treba provoditi ee i to minimalno (1 x tjedno). 3. Pregled i uvid u stanje razine vode u ahtu, eventualnog zdraavanje ili stanja protjecanja vode (1 x mjeseno), 4. U sluaju oteenja stijeki ahta, poklopca ahta, odzranika, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja, naziva ahta Izvo a je duan izvriti popravak ili zamjenu. Predvidiva kompltena zamjena oznaka opasnosti i upozorenja i oznaka naziva ahtova 1 2. god., te zamjena 50 % poklopaca atova do kraja 2015.g. Izvo a je duan u sklopu Mjesenog izvjetaja dostaviti Izvjetaj o stanju ahtova odvodnje oborinskih voda s izvrenim i planiranim mjerama odravnja, komentarima i prijedlozima mjera. U izvjetaju treba biti navedeno; Sumarna zapaanja mjesenog pregleda (toka 1), koncentraciji metana CH4 u volumnim postcima (%) u ahtu i neposrednoj okolici ahta (toka 2), stanje protjecanja prikupljene oborinske vode (toka 3), stanje poklopaca, znakova upozorenja i oznaka na ahtovima (toka 4) s planom eventualne zamjene. Odravanje odzranicima drenanog rova Izvo a je duan provoditi radove odravnja i upravljanja odzranicima drenanog rova u skladu s opim i partikularnim zahtjevima Naruitelja.

A.14.

OTPLINJAVANJE ODLAGALITA I PLINSKA MREA DO PLINSKE STANICE (mTEO)

ODLAGALINI PLINProcjena proizvodnje odlagalinog plina Stari otpad plus odre ene koliine novog komunalnog otpada odloene su na plohe 1 - 3, a na tri zadnje izgra ene plohe (4, 5 i 5D) smjeta se uglavnom samo novi komunalni otpad. Projekt je temeljen na procijenjenoj koliini degradacije (raspadanja) starog smea

stranica 38 od 348


i procijenjenim karakteristikama novog otpada. Oekuje se da e se iskustva ostvarena dosadanjim radom sustava otplinjavanja koristiti za eventualnu prilagodbu projekata

tehnički opis i grafički prilozi i dio,ver.0

Documents