tehniČko veleuČiliŠte u zagrebu opĆeniti pojmovi i...
TRANSCRIPT
1
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUGRADITELJSKI ODJEL
GEODEZIJA
GEOINFORMATIKA IGEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
• GEOINFORMATIKA je znanost ili nauka koja se bavi spoznajom prostornih i prostorno vremenskih komponenti stvarnosti koja nas okružje, s ciljem razvijanja osobne (pojedinačne) sposobnosti određivanja, raspoznavanja i ocjenjivanja jasnih prostornih i prostorno-vremenskih komponenti na ontološkoj (stvarnoj) razini.
• STVARNOST je prošli sadašnji i budući svijet u kojem živimo, a nastojimo ju razumjeti, objasniti i modelirati.
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
• STVARNOST– nije deterministička– slična je skupu realnih brojeva– ona je beskonačna
• MODEL– deterministički– sličan je omeđenom skupu realnih brojeva– konačan
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
• ČOVJEK je ? (beskonačan, konačan)– fenomen sposobnosti brojenja– odjeljivanje pojedinih stvarnih događaja
• PITANJEKako konačan i prebrojiv model može predstavljati beskonačnu i neprebrojivu stvarnost?
• ODGOVOR Uvođenjem tri osnovna pojma.
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
1. OPAŽANA STVARNOST2. KONCEPCIJSKI MODEL PODATAKA3. SPECIFIKACIJE
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
2
OPAŽANA STVARNOST• slika svijeta dobivena modeliranjem,
pojednostavljenjem (generalizacijom)• specifikacije su uvedene u stvarni svijet, a
opisuju opažanu stvarnost• percepcija (načini opažanja svijeta) ne
uključuje samo ljudska osjetila već se nadopunjava svakim novim tehnološkim senzorom
MODELIRANJE STVARNOSTI
PRIMJER MODELIRANJA ZAKLJUČAK
• KAKVA JE STVARNOST?• KAKAV JE MODEL?
PODJELA STVARNOSTI (SVIJETA) NA ELEMENTE
OD STVARNOSTI DO MODELA
stvarnost
opažana stvarnost
apstraktni univerzum
model
3
APSTRAKTNI UNIVERZUM• Podskup je stvarnosti. To su digitalni
podaci koji u bazi podataka predstavljaju taj podskup.
• Treba biti dobro definiran kako bi se mogla odrediti potpunost pojedinog skupa podataka.
• Potpunost podataka se određuje usporedbom stvarnih objekata i onih definiranih u apstraktnom univerzumu.
MODELI PODATAKA• Stvarnost (stvarni svijet) se sastoji od
kontinuiranih i diskretnih objekata
Model kontinuiranog objekta Model diskretnih objekata
zgrade (entitet)- kategorije stambene, gospodarske- situacija svojstva, broj- način prikaza simbolom- geometrijska točnost ± 10 m
± 20 m- geometrijska točnostpoligon- način prikazahektar- površinalivade, šume, pašnjaci, parkovi- kategorije
vegetacija (entitet)
MODEL PODATAKA
PRIMJER MODELIRANJA DISKRETNIH OBJEKATA
ID TIP svojstva, broj X Y1 44 13
45 0645 11
2575350
375 600345 6503
točnoststambene ± 10 mgospodarske ± 10 mindustrijske ± 10 m
BAZA PODATAKA
ID TIP površina koordinate10 10015 park 50 360,450 280,456 455,290 ± 20 m
190
250,420 250,455 370,475
560,550 590,600 690,78020
točnostlivada ± 20 m
šuma ± 20 m
GRAFIČKI PRIKAZ
STVARNOST OPAŽANA STVARNOST
MODEL PODATAKA
BAZA PODATAKA
GRAFIČKI PRIKAZ
MODELA
Određena pojava Entiteti: Objekti: Objekti: Graf. elementi
- svojstvo - tipovi - tipovi - tipovi - simboli
- veze - atributi - atributi - atributi - linije
- odnosi - odnosi - odnosi - tekst
- geometrija - geometrija- kvaliteta - kvaliteta
OD STVARNOSTI DO MODELA ENTITET• ENTITET je nešto što u stvarnom svijetu
postoji i može se identificirati.• ENTITET je stvaran ili apstraktan predmet
ili događaj o kojemu se u informacijskom sustavu prikupljaju podaci.
• ENTITET je konkretna ili apstraktna posebnost, koncept ili objekt od interesa.
• ENTITET se po svojim obilježjima razlučuje i razlikuje od svoje okoline.
4
PODJELA STVARNOSTI (SVIJETA) NA ELEMENTE
OSNOVNI ENTITETI (OBJEKTI) PRIKAZA• RELJEF• VODE• VEGETACIJA• NASELJA• GRANICE• PROMETNICE
PODJELA STVARNOSTI (SVIJETA) NA ELEMENTE
OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA• TOČKA (bez dimenzije)• LINIJA (jedna dimenzija)• POVRŠINA (dvije dimenzije)------------------• SIGNATURA (SIMBOLI)• TEKST (PISMO)
OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA
- TOČKA (bez dimenzije) - definirana koordinatama
- LINIJA (jedna dimenzija) – definirana s dvije točke- LINIJSKI SEGMENT (jedna dimenzija) –definirana s više točaka
POVRŠINA (dvije dimenzije) – definirana linijskim segmentima
POVRŠINA (dvije dimenzije) – definirana rasterom
HIJERARHIJSKI MODEL PODATAKA
ENTITETTIP
ATRIBUTIRELACIJE
OBJEKTTIP
ATRIBUTIRELACIJE
GEOMETRIJATOČNOST
OBJEKTTIP
ATRIBUTIRELACIJE
GEOMETRIJATOČNOST
OBJEKTTIP
ATRIBUTIRELACIJE
GEOMETRIJATOČNOST
TIPOVI ENTITETA
• Jednoznačno definiraju određeni događaj ili pojavu u klasificiranju, definiranju i opisivanju pojedinog entiteta
• Svakom entitetu pripada barem jedan tip
ATRIBUTI ENTITETA
• Atributi opisuju svojstva entiteta• Vrijednosti atributa entiteta najbolje se
prikazuje u unaprijed zadanoj tablici
5
RELACIJE MEĐU ENTITETIMA
• Pripadnost (vlasnik, posjednik, granica, kultura, vjera, …)
• U grafičkom smislu presijecanje ili preklapanje pojedinih entiteta ili njihovih dijelova
• Povezanost među entitetima preko istih atributa
OBJEKTI• OBJEKTI bolje definiraju i opisuju pojedine
entitete (klasificiranje entiteta)• Svaki objekt je u modelu podataka opisan
pomoću:– Tipa– Atributa– Relacije – Geometrije– Točnosti (kvalitete)
TIPOVI OBJEKTA
• Jednoznačno definiraju određeni događaj ili pojavu u klasificiranju, definiranju i opisivanju pojedinog objekta
• Svakom objektu pripada barem jedan tip
ATRIBUTI OBJEKTA
• Atributi opisuju činjenice i svojstva objekta• Vrijednosti atributa objekta najbolje se
prikazuje u unaprijed zadanoj tablici
PRIMJER TABLICE ATRIBUTA ZA OBJEKT JEZERA
Jezero Ime Nadmorska visina
pH Najveća dubina
Srednja temperatura
1 Trout 581 4.5 20 18
2 French 982 5.4 45 17
3 Narrow 334 5.5 6 20
4 Canoe 576 5.3 5 23
5 Happysle 1091 6.0 17 19
6 Golden 357 5.8 27 21
7 Brent 801 3.9 80 18
8 Catfish 754 5.2 14 20
9 Lily 749 4.8 3 24
RELACIJE IZMEĐU OBJEKATA
• Iste su kao i relacije između entiteta
6
OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA OBJEKATA (GEOMETRIJA)
• TOČKA • LINIJA• POVRŠINA
KVALITETA PODATAKA
• Grafička točnost• Održavanje i nadopunjavanje• Rezolucija/detalji• Logička povezanost između geometrije i
atributa• Način prikaza (kao kontinuirani ili kao
diskretni objekti)• Potpunost
PROSTOR I VRIJEME
• PROSTOR je trodimenzionalni kontinuum
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
PRIKAZIVANJE DIMENZIJA
• TOČKA • Savršena matematička točka je nula-
dimenzionalna• Nema visine, širine (debljine) ni duljine
PRIKAZIVANJE DIMENZIJA
LINIJA• LINIJA je jednodimenzionalna crta• Nema visine ni debljine, ima duljinu
7
PRIKAZIVANJE DIMENZIJA
PLOHA
• Dvodimenzionalni lik• Ima visinu i duljinu
PRIKAZIVANJE DIMENZIJA
KOCKA
• Kocka je trodimenzionalni lik• ima visinu, širinu i duljinu
TRODIMENZIONALNI PROSTOR
X
Y
Z
. T(x,y,z) • STVARNOST je prošli sadašnji i budući svijet u kojem živimo, a nastojimo ju razumjeti, objasniti i modelirati.
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
• STVARNOST je četverodimenzionalni prostorno-vremenski kontinuum
• VREMENSKA DIMENZIJA
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
prostor
vrije
me
VREMENSKA DIMENZIJA (PRIMJERI)
8
ZA RAZMIŠLJANJE
“Od sada je prostoru po sebi kao i vremenu po sebi, suđeno da iščeznu i postanu pukim sjenama, i tek će svojevrsno jedinstvo tog dvoga sačuvati neovisnu zbilju.”
Herman Minkowski (1864-1909)
VREMENSKA DIMENZIJA
VRIJEME• Sv. Augustin VRIJEME
• Aristotel prvi definira vrijeme prema prostornoj orijentaciji kao: “Broj (mjeru) kretanja prema onome što je bilo ranije i što će biti kasnije.”
• Galileo• Newton• Einstein• Minkowski
PROSTOR-VRIJEME
Sličnost (povezanost) prostora i vremena
• Iskustveno se zna za njihovu povezanost od najranijih dana ljudske povijesti
• 20 stoljeće nam rasvjetljava tu povezanost• Einstein – teorija relativnosti (1905.)
PROSTOR-VRIJEMESličnost (povezanost) prostora i vremena
• Rastojanje između dva događaja prostorno je rastojanje između njih i ovisi o stajalištu s kojeg ih promatramo, a posebice o našem stanju kretanja
• Za prelaženje određenog rastojanja potrebno je vrijeme
• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja• Primjer - vlak
9
PROSTOR-VRIJEME
Sličnost (povezanost) prostora i vremena
• Ljudskom je duhu svojstveno stvarati (kopirati)
• Promatrajući stvarnost koja ga okružuje on pokušava stvoriti red
• U tom pokušaju da nered (kaos) organizira u red on stvara (kreira) vlastito vrijeme
PROSTOR-VRIJEME
Sličnost (povezanost) prostora i vremena
• Vlastito vrijeme stvara univerzalno vrijeme? • Nastanak univerzalnog vremena?• Definicija sekunde?• Univerzalno vrijeme je povezano s
apstraktnim univerzumom
MJERNE JEDINICE VREMENA• Sekunda• Minuta 60 s• Sat 3600 s• Dan 86400 s• Tjedan 604800 s• Mjesec 2592000 s (30 dana)• Godina 31536000 s (365 dana)• ...
Sličnost (povezanost) prostora i vremenaDEFINICIJA SEKUNDE I METRA
• Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda onoga zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnoga stanja cezija 133.
• Metar je duljina puta koju svijetlost prijeđe u vakuumu za trajanja intervala 1/299 792 458 sekundi
• c = 299 792 458 m/s
PROSTOR-VRIJEME
• VREMENSKA DIMENZIJA U PROSTORU
STVARNOST (MODEL)
prostor
vrije
me
prostor
SVOJSTVA VREMENA
• Smjer vremena je jednoznačan (prema naprijed). Putovanje kroz vrijeme?
• Vrijeme je povezano sa svjetlošću• Vrijeme i pojave (događaji) u prostoru čine
jednu cjelinu tzv. PROSTOR-VRIJEME
10
PROSTOR-VREMENSKI DIJAGRAM PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC
• Budućnosni svjetlosni stožac događaja – skup svih događaja na koje bi moglo djelovati ono što se dogodi u P
• Prošlosni svjetlosni stožac – predstavlja niz događaja iz kojih svjetlost može stići do danog događaja P
• BSS i PSS – dijele prostor-vrijeme u tri područja
PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC
PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC
1. Apsolutna budućnost događaja P
2. Apsolutna prošlost događaja P
3. Preostalo područje“drugdje”
PROSTOR-VREMENSKI DIJAGRAM (primjer)
PROSTOR-VREMENSKI DIJAGRAM
11
SVJETLOSNI STOŠCI SVIH DOGAĐAJA PROSTOR-VRIJEME
Sličnost (povezanost) prostora i vremena
• Prostorni događaji imaju vremensku komponentu
• Za prijelaz s jednog događaja na drugi pored prostornog rastojanja, postoji i vrijeme potrebno da se to rastojanje prijeđe
• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja
PROSTOR-VRIJEMERazlike prostora i vremena
• Prostorni događaji imaju fizikalnu komponentu
• Za prijelaz s jednog događaja na drugi pored prostornog rastojanja, postoji i vrijeme potrebno da se to rastojanje prijeđe, ali ovisno je o točki promatranja
• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja koja je različita za različite točke promatranja
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• APSOLUTNI (GLOBALNI) PROSTOR –obuhvaća sve pojave na globalnoj (svemirskoj, kozmološkoj) razini
• RELATIVNI (LOKALNI) PROSTOR –pojave koje se odnose na ograničeni dio apsolutnog prostora
• GEOPROSTOR – prostor ograničen na promatranje pojava na Zemlji
12
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• APSOLUTNO (GLOBALNO) VRIJEME – vrijeme kojim bi mogli opisati i obuhvatiti sve pojave na globalnoj (svemirskoj, kozmološkoj) razini - NE POSTOJI
• RELATIVNO (LOKALNO) VRIJEME – vrijeme kojim bi mogli opisati i obuhvatiti sve pojave u relativno prostoru
• CIKLIČKO VRIJEME – vrijeme kojim se opisusju pojave u prostoru koje se ponavljaju u određenim vremenskim razmacima
• LINEARNO VRIJEME – vrijeme kojim se opisuju pjave u prostoru koje imaju svoj početak ali nemaju kraja
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• GEOPROSTOR prema prirodnoj podjeli dijelimo na:– LITOSFERU– HIDROSFERU– BIOSFERU– ATMOSFERU– POVRŠINU ZEMLJE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• POVRŠINA ZEMLJE– KOPNO– VODENE POVRŠINE
• MORA• RIJEKE• JEZERA• POTOCI• …
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
– ATMOSFERSKE ZONE (astronomski položaj Zemlje)• TOPLA ILI TROPSKA ZONA (φ=0° 00' do ±23° 27')• DVIJE UMJERENE ZONE (φ= ±23° 27' do ±66° 33')• DVIJE HLADNE ILI POLARNE ZONE (φ= ±66° 33' do ±90°)
– KLIMATSKE ZONE– HIDROLOŠKE ZONE
• ARIDNA PODRUČJA• SEMIARIDNA PODRUČJA• SEMIHUMIDNA PODRUČJA• HUMIDNA PODRUČJA
– VEGETACIJSKE ZONE– ZONE TALA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Prema drugim podjelama GEOPROSTOR možemo podijeliti na gospodarski, politički, turistički, …
• U svakidašnjoj upotrebi za GEOPROSTOR se koriste i sljedeći nazivi:– područje (industrijsko, poljoprivredno, …)– zona (uvjetovane klimom Zemlje)– regija (region, rajon) (gospodarska)– teritorij (državni, županijski, općinski, …)– areal (rasprostranjenost biljaka ili životinja)– površina (katastarska, šumska, poljoprivredna, …)– …
• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
13
• RELJEF – čvrsta površina Zemlje (litosfera) odlikuje se velikim bogatstvom najrazličitijih oblika (geomorfološki oblici)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• FIZIČKA POVRŠINA ZEMLJE– KOPNO– VODENE POVRŠINE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
OBLICI RELJEFA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
OBLICI RELJEFA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJE
1. IZOHIPSAMA2. KOTAMA3. SIGNATURAMA4. CRTEŽOM
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJEIZOHIPSAMA
14
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJESIGNATURAMA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJECRTEŽOM
• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• VODE – (hidrosfera) površine na Zemlji koje su trajno i povremeno pokrivene vodom (71 % fizičke površine Zemlje)– oceani– mora– jezera– izvori– rijeke– potoci – kanali
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA VODA
1. TLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA2. TLOCRTNIM OBJEKTNIM TOČKAMA3. SIGNATUROM
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA
15
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA, TOČKAMA I
SIGNATURAMA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA, TOČKAMA I SIGNATURAMA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA, TOČKAMA I
SIGNATURAMA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA VODATLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA, TOČKAMA I
SIGNATURAMA
• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• VEGETACIJA – biljni pokrov (biosfera), oko 500000 biljnih vrsta– areal (područje rasprostranjenosti neke
vrste)– nalazište (mjesto na kojemu biljke žive)– stanište (uvjeti života biljki)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
16
• VEGETACIJA– prirodni i trajniji biljni pokrov
• šume (crnogorične i bjelogorične)• travnjaci (livade i pašnjaci)
– kultivirani trajniji biljni pokrov• vinogradi • voćnjaci
– kultivirani promjenjivi biljni pokrov• ratarske kulture (žitarice, povrtne kulture,
industrijsko i krmno bilje)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RASLINSTVATLOCRTNIM LINIJAMA, POVRŠINOM I SIGNATURAMA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RASLINSTVATLOCRTNIM LINIJAMA, POVRŠINOM I SIGNATURAMA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA RASLINSTVATLOCRTNIM LINIJAMA, POVRŠINOM I SIGNATURAMA
• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• NASELJA – naselje je antropogeografska teritorijalna jedinica s posebnim imenom
• Objekti naselja (zgrade)– Stambeni– Javni – Industrijski– Sportski– Gospodarski– Komunikacijski
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
17
• Ostali objekti naselja– Parkovi – Vrtovi – Voćnjaci– Vode i vodotoci– Groblja– Kulturni i povijesni spomenici– Spomenici prirode
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Podjela naselja prema sljedećim grupacijama– Prema funkciji– Prema fizionomiji (tlocrt, nacrt) – Prema broju stanovnika
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Funkcije naselja– Selo (primarne djelatnosti)– Grad (sekundarne, tercijarne i kvartalne
djelatnosti)– (Mješovito naselje)– (Centralno naselje (5 redova))
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Tipovi naselja – uvjetovani su nacionalnom posebnošću (osebujnošću), stanju privrednog razvoja i prirodnim bogatstvima područja
• Tipovi gradova– Europski ili srednje europski– Anglo-američki– Istočno-europski– Južno-europski– Latinsko-američki– Orijentalni– Indijski– Istočno-azijski– afrički
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Grupiranje naselja prema broju stanovnika– Klase od 1 do 21 … (0-99, 100-199, 200-299,
300-399, …)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA NASELJA• TLOCRTNIM PRIKAZIMA (MJERILO PRIKAZA)• PERSPEKTIVNIM PRIKAZIMA (TERESTRIČKI, AVIO
FOTGRAMETRIJSKI SNIMCI)• SATELITSKI PRIKAZ (SATELITSKA
FOTOGRAMETRIJA I DALJINSKA ISTRAŽIVANJA • TLOCRTNIM OBJEKTNIM TOČKAMA• SIGNATUROM
18
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA NASELJA
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA NASELJA (ZGRADE)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA NASELJA (ZGRADE)
• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• PROMETNICE – objekti ili uređaji koji služe prometu, tj. promjeni mjesta (lokacije) osoba, dobara, vijesti (informacije) i energije
• Promet se može odvijati– Kopnom (kopneni putovi)– Vodom (vodeni i morski putovi)– Zrakom (zračni putovi ili koridori)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
19
• Kopneni putovi– Ceste – Auto ceste– Željezničke ili tramvajske pruge– Uspinjače – Žičare
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Prometni kopneni objekti – olakšavaju svladavanje prirodnih prepreka– Tuneli – Nasipi – Usjeci – Potporni zidovi– Mostovi
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Prometni objekti za vodeni promet– Luke – Gatovi – Znakovi za sigurnost plovidbe
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Prometni objekti za zračni promet– Zračne luke ili aerodromi– Sletne (uzletne) staze – Uređaji za navođenje aviona (letjelica)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Objekti i uređaji za prijenos vijesti (informacija) – Žičani ili bežični vodovi– Odašiljači– Repetitori– Releji– prijamnici
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• Objekti i uređaji za prijenos energije– Dalekovodi– Plinovodi– Naftovodi – Pomične trake
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
20
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA
• TLOCRTNIM PRIKAZIMA (MJERILO PRIKAZA)• NACRTNIM PRIKAZIMA• UZDUŽNIM I POPREČNIM PRESJEKOM• SIGNATUROM
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA (CESTA)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA (ENERGIJA)
• ENTITETI– RELJEF– VODE– VEGETACIJA (RASLINSTVO)– NASELJA– PROMETNICE– GRANICE
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
• GRANICE – zamišljna ili stvarna linija koja dijeli dva objekta (prirodna, gospodarska, politička i dr.) – Prirodne (prirodne linije koje razdvajaju
različite objekte)– Umjetne (definirane od strane čovjeka)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA GRANICA
• TLOCRTNIM LINIJSKIM PRIKAZIMA–Tanje ili deblje linije–Pune ili isprekidane linije–Točkaste linije–Kombinirane linije
21
PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)
PRIKAZ OBLIKA GRANICA
MJERILO GEOPROSTORA
• MODEL (geoprostora) – umanjen, generaliziran (pojednostavljen), uvjetno deformiran i objašnjen prikaz opažane stvarnosti
• PROSTORNA ODREĐENOST – jednoznačna određenost položaja, oblika i veličine pro-stornih objekata, te uzajamnih odnosa među njima određuje MJERILO GEOPROSTORA
OPĆENITI POJMOVI I DEFINICIJE
TO JE ODNOS ELEMENATA PRIKAZA I ISTIH ELEMENATA STVARNOSTI
MJERILO GEOPROSTORA
MJERILO GEOPROSTORA
• PRIMJER ZA DULJINEduljina na prikazu : Duljina u stvarnosti = 1 : uu – faktor umanjenosti
d : D = 1 : uD = d . ud = D : u
MJERILO GEOPROSTORA
• PRIMJER ZA POVRŠINEpovršina na prikazu : Površina u stvarnosti = 1 : u2
u – faktor umanjenostip : P = 1 : u2
P = p . u2
p = P : u2
22
RZLIČITI OBLICI PRIKAZA MJERILA GEOPROSTORA
• Numerički, grafički, tekstom
Mjerilo = 1 : 1000
MJERILO GEOPROSTORA
10001Mjerilo =
RZLIČITI OBLICI PRIKAZA MJERILA GEOPROSTORA
MJERILO GEOPROSTORA
VAŽNOST MJERILA• mjerilo omogućuje mjerljivost prikaza• jednoznačno određuje položaj objekata• jednoznačno određuje oblik i veličinu pro-
stornih objekata • jednoznačno određuje uzajamne odnose
među objektima
MJERILO GEOPROSTORA
POLOŽAJ OBJEKTA OPISAN ATRIBUTOM
• POLOŽAJ OBJEKTA možemo opisati (definirati) sljedećim sustavima:– Trodimenzionalni koordinatni sustav– Dvodimenzionalni kutni koordinatni sustav
(geografska širina i duljina, (visina))– Dvodimenzionalni pravokutni koordinatni
sustav (X, Y, (Z))
POLOŽAJ OBJEKTA• ATRIBUT je svojstvo pojave (objekta)
stvarnog svijeta u bazi podataka. • ATRIBUT je činjenica o nekom mjestu,
skupu mjesta ili objektu na površini Zemlje. To su mjerenja, zapažanja i činjenice koji tu pojavu (objekt) bitno i jednoznačno definiraju i određuju.
ATRIBUTI OBJEKTA
23
• ATRIBUTI OBJEKTA trebaju:– Jednoznačno definirati (identificirati)
objekt– Svrstati svaki objekt unutar pogodnog
klasifikacijskog sustava– Odrediti položaj svakog objekta
upotrebljavajući odgovarajući koordinatni sustav
ATRIBUTI OBJEKTA• ATRIBUTI OBJEKTA trebaju:
– Osigurati metapodatke koji se odnose na:• Metode prikupljanja i pohranjivanja podataka• Potpunost s kojom je određeni skup objekata
prikazan u bazi podataka• Razinu podudarnosti određenog skupa
objekata s određenim topološkim svojstvima• Kvalitetu klasifikacijskih podataka o objektu• Kvalitetu položajnih podataka o objektu
ATRIBUTI OBJEKTA
• ATRIBUTI OBJEKTA se najčešće prikazuju u obliku tablice atributa za određene vrste objekata
ATRIBUTI OBJEKTA PRIMJER TABLICE ATRIBUTA ZA OBJEKT JEZERA
Jezero Ime Nadmorska visina
pH Najveća dubina
Srednja temperatura
1 Trout 581 4.5 20 18
2 French 982 5.4 45 17
3 Narrow 334 5.5 6 20
4 Canoe 576 5.3 5 23
5 Happysle 1091 6.0 17 19
6 Golden 357 5.8 27 21
7 Brent 801 3.9 80 18
8 Catfish 754 5.2 14 20
9 Lily 749 4.8 3 24
PRIMJER TABLICE ATRIBUTA ZA OBJEKT NASELJA
Broj12345678
Br. st.
2966500149834130322940863979
3786Položaj
x, yx, yx, yx, yx, yx, yx, yx, y
Oblik • TOČKA
• LINIJA
• POVRŠINA
OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA OBJEKATA (GEOMETRIJA)
24
• ATRIBUTI OBJEKTA su u prostornoj bazi podataka po definiciji povezani uz neku točku, liniju ili površinu.
• Postupak određivanja odnosa atributa (povezanosti) s geometrijom točke, linije ili površine može biti jednostavan, složen ili u određenim slučajevima nepoznat (Toblerov zakon).
ATRIBUTI OBJEKTATOBLEROV ZAKON “Sve pojave u stvarnosti međusobno su povezane, ali one pojave koje su bliže, povezane su više od onih koje su udaljenije”
OPREZ!!! Nisu sve pojave i objekti glede atributa geometrije logično povezani
ATRIBUTI OBJEKTA
PRIMJER (NE)POVEZANOSTI ATRIBUTA
GRADOVI –(br. stan.)
METEOROLOŠKESTANICE (temp. [F]) –
PRIMJER (NE)POVEZANOSTI ATRIBUTA
GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI
• RAČUNALNI SUSTAV• DIGITALNI MODEL RELJEFA• ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAVI• GEOPODACI• TOPOLOGIJA• ANALIZA PROSTORNIH PODATAKA• PRIMJENA GISA
RAČUNALNI SUSTAV• Sposobnost prihvata, spremanja,
prijenosa, obrade i upravljanja podacima prikupljenim na terenu manualno (analogno) ili digitalno uz pomoćautomatske registracije
• Modularnost hardvera i softvera radi lakšeg pristupa
• Interaktivno i intuitivno grafičko korisničko sučelje
25
RAČUNALNI SUSTAV
• Kontinuirani tijek podataka od terenskih mjerenja do gotovog modela
• Odgovarajući sustav upravljanja bazom podataka
• Veliki kapacitet za spremanje podataka• Suvremeni ploteri za ispis velikih formata
DIGITALNI MODELI TERENA (RELJEFA) – DMR, DTM
• DMR je matematičko definirani trodimenzionalni prikaz oblika Zemljine površine, pohranjen u računalu u odgovarajućem digitalnom obliku
• Nastaje prikupljanjem podataka o pojedinačnim točkama fizičke površine Zemlje
• Služi kao podloga projektiranju objekata u prostoru
• ZIS - Informacije o zemljištu• Analogni ZIS
– Nepraktičan– Nepregledan– Težak za održavanje
• Digitalni ZIS– Prednosti u odnosu na analogni– Nije savršen
ZEMLJIŠNI INFORMACIJSKI SUSTAVI - ZIS
GEOPODACI• Podaci koji se odnose na prostor zajedno s
njihovim atributima predstavljaju temelj GIS-a• Vektorski podaci
– Daju točniju sliku prostornih odnosa među objektima modela
– Koriste ekonomičniji format zapisa podataka u računalu
• Rasterski– Koristi slikovne elemente – piksele (picture elements)– Nije točan kao vektorski prikaz
GEOPODACIvektorski, rasterski
26
GEOPODACI• Podaci u GIS-u su podijeljeni u slojeve (layer)
TOPOLOGIJA
• Topologija je grana matematike koja izučava relativne odnose među pojedinim objektima
• Koncepti topologije su:– Susjedstvo– Povezanost– Orijentacija– pripadnost
ANALIZA PROSTORNIH PODATAKA
• Zoniranje• preklapanje• Mrežna analiza• Terenska analiza• Konture• Račun površina i duljina
PRIMJENE GIS-a
• Upravljanje instalacijama – katastar vodova
• Održavanje prometnica – katastar prometnica
• Stambena izgradnja i iznajmljivanje –katastar zgrada