tehnologija obraČuna zarade - cobasystems.com · kako radi moj program za obračun zarada dat je u...
TRANSCRIPT
© Coba Slobodan Stanojević 2011
User's Guide
TEHNOLOGIJAOBRAČUNA ZARADE
COBA Systems Software
CSYSTEMS™ Programski Paket za Knjigovodstvo sadrži u sebi program (aplikaciju) zaobračun zarada i naknada zaposlenih lica u firmi klijentu programa (firma za koju se vodiknjigovodstvo putem programa). Program za obračun zarada i naknada urađen je u skladusa postojećim propisima od 01.01.2014 godine a na osnovu tehnologije obračuna koja jeprikazana i analizirana u ovoj knjizi.
2
Contents
Chapter 1 PROGRAM1
Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO4
FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE12
Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO25
BRUTO-NETO OPERACIJE28
BRUTO-NETO KROZ SOFTVER38
Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO68
NETO-BRUTO OPERACIJE71
NETO-BRUTO KROZ SOFTVER77
Chapter 5 SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR81
Chapter 6 OBRAČUN NETO-BRUTO U PROIZVODNJI86
1Chapter 1 PROGRAM
1PROGRAM
Projekat BAST Open Source Project
Oblast KNJIGOVODSTVO I POSLOVANJE
Programski paket PROGRAMSKI PAKET CSYSTEMS™
OBRAČUN ZARADE http://www.cobasystems.com/program_agencije.htm
http://www.cobasystems.com/program_firma.htm
http://www.cobasystems.com/download.html
Instalacija u računar Automatska preko Setup programa, ne upisuje
ništa u Windows registry bazu
Deinstalacija iz računara Automatska preko Setup programa, ili ručno
brisanjem foldera C:\CSYSTEMS
Baza podataka Besplatna ISAM Xbase DBF/NTX/CDX/DBTxBase is the generic term for all programming languages
that derive from the original dBASE (Ashton-Tate)
programming language and database formats.
Server baze podataka Sybase ADS Advantage Database Server 9.1/10http://www.sybase.com/products/
databasemanagement/advantagedatabaseserver
Server baze podataka Sybase ALS Advantage Local Server 9.1/10 do 5
klijenata
Programeri Slobodan Stanojević, dipl.ing. Ovlašćeni
računovođahttp://www.cobasystems.com
Dragan Blagojević, dipl.ing. elektronikehttp://www.dragan-blagojevic.net
2 Chapter 1 PROGRAM
1PROGRAM
Konsultanti Miloje Banković, dipl.ecc. Ovlašćeni računovođa,
Ovlašćeni Revizorhttp://www.bankovic-knjigovodstvo.rs
Tomo Buha, dipl.ecc. Ovlašćeni računovođa
Implementacija Marko Stanojević, ecc. Marketing, prodaja,
održavanje, konsalting, tehnička podrška.
Company COBA Systems
za izradu softvera Slobodan Stanojević PR
Vladimira Rolovića 9/21 34000 Kragujevac
Matični broj: 55667977, PIB: 102432867
Kontakt: 064/2185522
034/345942
www.cobasystems.com
CSYSTEMS™
Csystems™ je paket knjigovodstvenih i poslovnih programa neophodnih za
kompletno poslovanje jedne firme: preduzeća, društva, zadruge, ustanove ili
radnje. Jednom instancom programa može se voditi knjigovodstvo za 99 različitih
firmi pa je u tom delu specijalizovan za rad u agencijama za knjigovodstvo. Radi ili
kao samostalna (Standalone) aplikacija u lokalnom ili umreženom računaru, ili
kao serverska (Klijent-Server) aplikacija u više umreženih računara a preko ADS
(Advantage Database Server) servera. Programi (aplikacije) su urađeni od strane
firme COBA Systems od 1990 do 2011 godine u programskom jeziku Alaska Xbase+
+ za Windows, uz upotrebu besplatnog Xbase DBF-NTX databse engine-a i ADS
servera, i od tada su u upotrebi kod firmi korisnika i klijenata ovog programa.
BAST
Business Account Software Tecnology -
je softverska tehnologija izrade
programa za knjigovodstvo razvijena u
firmi COBA Systems od 1985 do 2010 i primenjena u poslovnim i
knjigovodstvenim programima iz programskog paketa CSYSTEMS™
OpenSource
3Chapter 1 PROGRAM
1PROGRAM
BAST Open Source Project - je Projekat na izradi besplatnog knjigovodstvenog
softvera za propise Srbije Crne Gore i BiH po tehnologiji BAST, pokrenut od strane
firme COBA Systems a aktivan je od 01.01.2010 godine. Svi programi ili delovi
programa urađeni u okviru Open Source Projekta, dati su na ovom sajtu za
besplatno preuzimanje svakome ko želi da u projektu učestvuje i dalje razvija i
koristi ovaj softver
4 Chapter 1 PROGRAM
1PROGRAM
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADE
Alaska Xbase++
TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE
COBA Systems Bliblioteka dokumentacije softvera
Svaki programer može da kodira dobar program za obračun zarada u bilo kom
programskom jeziku, ako zna koji to problem treba da reši, na koji način može da ga reši i
kojim redosledom operacija će ga rešavati. Ovaj materijal bavi se odgovorima na ova tri
pitanja: koji problem se rešava u poslu obračuna zarade, na koji način se taj problem
rešava i kojim sledom operacija se on može najlakše rešiti. Iskustvo za pokušaj
osvetljavanja i dokumentovanja ova tri pitanja radi izrade softvera sakupljano je zadnjih
20 godina od kada intezivno radim na izradi, izmenama, dopunama, i održavanju softvera
za obračun zarada koji je za sve to vreme prisutan na tržištu knjigovodstvenog softvera u
Srbiji. Smatram da je ovo sasvim dovoljan materijal da bilo ko može na osnovu njega
napraviti svoj program za obračun zarada. Nastavak ove priče time kako je kodiran i
kako radi moj program za obračun zarada dat je u knjizi PROGRAMIRANJE OBRAČUNA
ZARADE - TEHNOLOGIJA IZRADE PROGRAMA
5Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Koji to problem treba rešiti ?
BRUTO ZARADA i NETO ZARADA
Zaposleni zna da treba da primi zaradu (platu) na ruke u iznosu 50.000 dinara. Ova
zarada naziva se NETO ZARADA. Poslodavac zna da treba da zaposlenom isplati iznos od
50.000 ali takođe zna da za taj iznos mora da plati državi porez i doprinose i druge
dažbine pa njega zarada zaposlenog košta, na primer: 80.000 dinara. Ova zarada naziva
se BRUTO ZARADA.
Zaposlenog ne zanima BRUTO ZARADA niti hoće da se njome zamara, jer u našem
sistemu poslodavac plaća iz bruto zarade sve poreze, doprinose i druge dažbine, a ne
zaposleni. Zaposleni samo dobija ono što preostane iz bruto zarade, odnosno svoju neto
zaradu pa je i normalno što ga ostalo ne zanima. Normalno je i što zbog toga traži da se
sve u vezi njegove zarade prikazuje u neto iznosima kako bi mu stvari bile jasne.
Poslodavca i te kako zanima bruto zarada jer to su realne pare koje on daje iz džepa, a ne
nekakva neto zarada. Njemu je interes da se sve u vezi zarade (cena radnog sata, dodaci
na zaradu, odbici od zarade, i ostalo) prikazuje u bruto iznosima odnosno u iznosima koji
sadrže i pare za porez i doprinose. Zbog ovoga i čudi praksa mnogih poslodavaca da i
dalje razumeju neto i rade sa neto iznosima. Najčešće su to bivši zaposleni koji sada imaju
svoje firme i nastavljaju da se ponašaju kao nekadašnji zaposleni sa neto opredeljenjem -
koje je sada pogrešno.
Da je naš sistem odlučio da poslodavac zaposlenom isplaćuje BRUTO ZARADU pa da
zaposleni sam iz nje plaća državi poreze, doprinose i ostale dažbine, zaposleni bi imao isti
interes kao i poslodavac, da sve u vezi zarade sagledava kroz bruto iznose, i ne bi bilo
sadašnjih suprotnosti.
Naš sistem je vrlo mudro odlučio da od poslodavca odmah ubere pare od poreza i
doprinosa (uzete od zaposlenog) kako ne bi čekao na uplate zaposlenog, ali je zato
odlučio da ako poslodavac nikada ne isplati zaposlenom onu preostalu NETO ZARADU
sistem se tu više ne meša, nego neka zaposleni vodi dugogodišnju parnicu sa
poslodavcem - pa možda će nešto i dobiti - što se najčešće ne desi. Nema šta, sistem nam
je "ko' nigde više".
6 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Na koji način rešavati problem ?
Ako je našem poslodavu jasno da je na pijaci kilo krompira 50 dinara, da je dnevnica za
kopanje 2000 dinara (sve su to NETO iznosi) tada mu je jasno da njegovom zaposlenom
treba da isplati na sat na primer 100 dinara (takođe NETO iznos), onda treba da mu je
jasno da u najprostijem slučaju njega taj sat ne košta 100 dinara već ga košta u bruto
iznosu:
1)
N = 100 din
SP = stopa poreza = 12% = 12/100 = 0,12
SD = stopa doprinosa = 18% = 18/100 = 0,18
pa je tada
N = 100 din x 176 sati rada u mesecu = 17.600
i sada je bruto sat B = (17600) : 0,7 : 176 = 25.143 : 176 = 143 dinara
Obračun zarade bi bio:
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 ) * 0,12 = 3.017
DOPRINOSI = ( 25.143 ) * 0,18 = 4.526
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
2)
E da, ali ako zaposleni ima pravo na poreske olakšice, tada se stvar malo komplikuje
pa njega taj sat košta:
7Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
gde je
X = 5.000 dinara (na primer) i predstavlja poresku olakšicu (umanjenje osnovice za
obračun poreza na zaradu)
Sada se već ne može raditi sa cenom sata već sa ukupnom neto zaradom za na primer
176 sati u mesecu:
pa je tada
N = 100 din x 176 sati rada u mesecu = 17.600
XSP = 5000 x 0,12 = 600
i sada je bruto sat B = (17600-600) : 0,7 : 176 = 24.286 : 176 = 138 dinara
Obračun zarade bi bio:
B = 24.286
POREZ = ( 24.286 - 5.000 ) * 0,12 = 2.314
DOPRINOSI = ( 24.286 ) * 0,18 = 4.371
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
Dakle, ovo se radi ako poslodavac planira da zadrži datu poresku olakšicu od 143 - 138 =
5 dinara po satu a radniku kakva ispadne neto zarada (naravno manja jer i bruto zarada
je manja).
A ako poslodavac planira da za poresku olakšicu od 600 dinara uveća neto zaradu
zaposlenog, tada cena bruto sata ostaje ista 143 dinara, dakle primenjuje se prva
formula, a time se kroz obračun zarade dešava sledeće: smanjuje se porez za 600
dinara i uvećava se neto zarada za 600 dinara, što će se desiti u momentu
izračunavanja poreza i neto zarade i zbog toga to ne treba raditi ovde preko druge
formule.
3)
8 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
U ovom kontekstu priča da poslodavac želi da zada neto zaradu a da mu program za
obračun zarade uradi bruto zaradu, porez, doprinose, ostale dažbine i da se na kraju
dobije ista zadata neto zarada, ima svrhu koja se ovde objašnjava. Tim načinom rada
poslodavac Poreze i doprinose i druge dažbine mora da plati koliki jesu a za njihov iznos
biće formirana bruto zarada da bi se očuvala zadata neto zarada zaposlenog. U ovom
slučaju poreske olakšice i olakšice na doprinose prelivaju se poslodavcu a neto zarada
zaposlenog ostaje ista. Ovakav obračun se može bez problema realizovati putem formule
2) ili 3):
koja je objašnjena u naslovu FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE
Vidi objašnjenje
Primer je isti kao u tački 2 samo što još imamo dodatke na bruto zaradu:
U = 3000
i sada je bruto sat B = ((17600-600) : 0,7)-3000 : 176 = 21.286 : 176 = 110 dinara
Obračun zarade bi bio:
B = 21.286
POREZ = ( 21.286 + 3.000 - 5.000 ) * 0,12 = 2.314
DOPRINOSI = ( 21.286 + 3.000 ) * 0,18 = 4.371
NETO = B + 3.000 - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
Ovde se jasno vidi da ako u jednom BRUTO sistemu obračuna koristimo NETO zaradu koju fiksiramo kaonepromenljivu i zahtevamo da se ona obračunom zarade očuva u zadatom iznosu, dolazi do sledećeg:
- sa dodacima na bruto zaradu (sa kojima bi trebalo da se uveća i neto zarada) dolazi do smanjivanja brutozarade, - sa umanjenjem poreza na bruto zaradu (za koje bi trebalo da se uveća neto zarada) dolazi do smanjivanjabruto zarade.
Dakle, i u jednom i u drugom slučaju, umesto odgovarajućeg uvećanja neto zarade smanjuje se brutozarada a neto ostaje isti - i poslodavcu je potrebno manje novca da isplati zarade.
21
9Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Kojim redosledom operacija rešavati problem ?
Redosled operacija i sadržaj operacija kojim se rešava problem obračuna zarada naziva
se Tehnologija obračuna zarada i ova tehnologija je detaljno razrađena u ostalim
naslovima ove knjige.
10 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
Napomena autora:
U zemlji Srbiji ništa nije jednostavno, prosto i elegantno. Sve mora da bude komplikovano
i zamršeno (čitaj: jadno). Obračun zarade je tehnika koju bi svaki zaposleni morao da zna
da izvede, ako je ta tehnika jasna i efikasna što bi i morala da bude. Obračun zarade po
bruto sistemu koji je ozakonjen imao je tu ideju i bio je stvarni napredak u odnosu na
prethodne načine obračuna. U toj priči glavnu ulogu je trebala da igra Formula 1 i ništa
više.
Nije trebalo da bude nikakvih uvećanja ili umanjenja osnovica poreza i osnovica
doprinosa. Osnovica za porez i doprinose trebala je da bude bruto zarada. Nije trebalo
ništa iskazivati u neto iznosima i u skladu sa tim je trebalo organizovati i ugovaranje
zarade i obračun zarade i objavljivanje parametara zarade u propisima. Ali odmah se
odstupilo od toga. Ministarstva su za zaposlene koji se plaćaju iz budžeta (iz trezora)
propisala Neto zaradu kao ulazni podatak za obračun zarade. Zatim su umanjenje poreza
koje je trebalo da uveća neto zaradu zaposlenog „naterali“ da umanji bruto zaradu (dato
je poslodavcu) – čime je to umanjenje obesmišljeno a obračun zarade iskomplikovan do
neba. Većina firmi i danas ima stari sistem obračuna neto zarade koji na kraju na silu
podešavaju da bi ga mogli ugurati u obrasce za bruto zaradu – kažu da im je tako jasnije
šta rade. Sama država objavljuje ZAGARANTOVANU NETO ZARADU PO SATU (propisana
je zakonom, objavljuje se kao neto cena radnog sata, i menja se svaki mesec, pa je na
primer u oktobru 2011 = 102,00 din/sat). I sada ovo treba preračunavati na bruto ili
ne ? Ako se preračunava po kojoj formuli se to radi ? Ako se ne preračunava već se
„čeka“ da se iz urađenog obračuna zarade dobije neto zarada pa da se uporedi da li je
manja ili veća od zagarantovane, tada nas država tera da u doba računara zaradu radimo
primitivnom iteracijom iz više pokušaja, pa kada „ubodemo“ tada stanemo.
Dakle, od jasnog i jednostavnog BRUTO sistema obračuna zarade napravljen je
zastrašujući kvazimodo obračun za koji je prosečnom knjigovođi potrebna obuka od
mesec dana za najprostiju zaradu. A kada se uleti u sistem poreskih olakšica i olakšica za
doprinose tada nikakva obuka ne pomaže, već treba kupiti gomilu priručnika sa
primerima i tumačenjima i treba svakodnevno iščitavati službene listove – možda je neki
novi ministar dobio genijalnu ideju kako da namakne pare preko zarada ili kako da uvede
neku novu minornu olakšicu na zarade još većim komplikovanjem obračuna zarada i
dodatnom papirologijom, pa zbog toga najveći broj poslodavaca te olakšice nikada i ne
koristi – bukvalno ih ignorišu i izbegavaju.
11Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
To je otprilike sadašnje stanje. Videćemo, kad ne budemo ušli u EU, možda će se nešto
poboljšati. Možda i neće, a možda će nam ovi iz EU narediti da se poboljša, ako ih tada još
budemo slušali.
12 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADEFORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO U BRUTO ZARADU
OZNAKE U FORMULI:
B = BRUTO (nepoznato treba ga izračunati),
U = Zbir svih Uvećanja ili Umanjenja bruto zarade (poznato)
B+U = osnovica za porez i osnovica za doprinose na zaradu
N = NETO (poznato)
SP = stopa poreza/100 (poznato),
X = propisano umanjenje osnovice poreza B+U (poznato)
SD = stopa doprinosa/100 (poznato),
Y = umanjenje ili uvećanje osnovice doprinosa B+U (poznato)
P = POREZ (treba izračunati),
UP = Umanjenje poreza (treba izračunati)
D = DOPRINOSI (treba izračunati),
UD = Umanjenje doprinosa (treba izračunati)
FORMIRANJE FORMULE:
B+U = N + (P - UP) + (D - UD)
P = (B+U) * SP
UP = X * SP
D = (B+U) * SD
UD = Y * SD
B+U = N + ( (B+U) * SP ) - ( X * SP ) + ( (B+U) * SD ) - ( Y * SD )
13Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
B+U = N + (B+U)*(SP+SD) - X*SP - Y*SD
B+U - (B+U)*(SP+SD) = N - X*SP - Y*SD
B+U * (1-SP-SD) = N - X*SP - Y*SP
N - X*SP - Y*SD
B+U = -------------------
1-SP-SD
N - X*SP - Y*SD
B = ------------------- - U
1-SP-SD
14 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
VARIJANTE FORMULE:
ako ima dodataka na bruto U i ako ima korekcije
osnovice poreza X i osnovice doprinosa Y što je
opšti slučaj, tada je
Formula 3:
N - X * SP - Y * SD
B = ----------------------- - U
1 - SP - SD
ili
ako nema dodataka na bruto U i ako nema korekcije
osnovice doprinosa Y što je najčešći slučaj, tada je
Formula 2:
Y * SD = 0 * SD = 0,
U = 0
N - X * SP
B = -----------------------
1 - SP - SD
ili
15Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ako nema ni umanjenja poreza tada je formula najprostija:
Formula 1:
X * SP = 0 * SP = 0,
Y * SD = 0 * SD = 0,
U = 0
N
B = -----------------------
1 - SP - SD
ili
16 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ANALIZA RADA FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO U
BRUTO ZARADU
FORMULA 1
(zaposlenom se uvećava neto zarada za date olakšice)
N
B = --------------
1 - SP - SD
Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 1
poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
smanjuju DOPRINOSE pa uvećavaju NETO ZARADU a BRUTO ZARADA
ostaje ista kao da nema olakšica:
SP = 0,12 - stopa poreza/100
SD = 0,18 - zbirna stopa doprinosa/100
X = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
Y = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
uvećanje osnovice za doprinose
NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
zakonom propisana i objavljena
N = 100 x 176 = 17.600 (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
B = 17.600 / 0,7 = 25.143 (formula 1 za preračunavanje)
Kada se ova NETO ZARADA od 17.600 uzme kao startni podatak za obračun BRUTO
17Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ZARADE od 25.143 dinara, tada se bruto zarada može izračunati na tri načina,
a u zavisnosti od toga da li postoje olakšice za porez i za doprinos na bruto
zaradu i da li postoje dodaci ili odbici na bruto zaradu.
I. NAČIN
O B R A Č U N B R U T O Z A R A D E B E Z O L A K Š I C A
NA POREZ I DOPRINOS I BEZ DODATAKA/ODBITAKA NA BRUTO ZARADU DAJE ULAZNI NETO
JEDNAK IZLAZNI NETO: N = NETO
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 ) * 0,12 = 3.017
DOPRINOSI = ( 25.143 ) * 0,18 = 4.526
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
II. NAČIN
O B R A Č U N Z A R A D E S A O L A K Š I C A M A
NA POREZ I NA DOPRINOSE A BEZ DODATAKA/ODBITAKA NA BRUTO DAJE IZLAZNI NETO
KOJI JE UVEĆAN ZA OLAKŠICE
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 - 5.000 ) * 0,12 = 2.417
DOPRINOSI = ( 25.143 - 6.000 ) * 0,18 = 3.446
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 19.280
OLAKŠICE:
Umanjenje poreza = 5.000 * 0,12 = 600
Umanjenje doprinosa = 6.000 * 0,18 = 1.080
Ukupno = 1.680
Neto bez olakšica = 17.600 + olakšice 1.680 = 19.280
18 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
III. NAČIN
O B R A Č U N Z A R A D E S A O L A K Š I C A M A
NA POREZ I NA DOPRINOSE I SA DODACIMA-ODBICIMA NA BRUTO ZARADU KOJI UVEĆAVAJU
OSNOVICU ZA POREZ I OSNOVICU ZA DOPRINOSE DAJE IZLAZNI NETO KOJI JE UVEĆAN ZA
OLAKŠICE A ZATIM IZLAZNI NETO JE UMANJEN ZA IZNOS POREZA I DOPRINOSA IZ
ODBITAKA NA BRUTO:
U = 3.000 - zbirni dodaci ili odbici na bruto zaradu
minuli rad, topli obrok, regres, terenski
dodatak, kazna-nagrada u bruto iznosu.
B = 25.143
POREZ = ( 25.143 + 3.000 - 5.000 ) * 0,12 = 23.143 * 0,12 = 2.777
DOPRINOSI = ( 25.143 + 3.000 - 6.000 ) * 0,18 = 22.143 * 0,18 = 3.986
NETO = B + 3.000 - POREZ - DOPRINOSI = 21.380
Dobijena neto zarada je u odnosu na prethodnu neto zaradu, sračunatu ada nije
bilo nikakvih dodataka na bruto, uvećana za 2.100 dinara.
UVEĆANJE = 21.380 - 19.280 = 2.100
ako su bruto dodaci = 3.000 tada su neto dodaci = 3000 * 0,7 = 2100.
Tačno za taj neto deo dodataka povećana je neto zarada zaposlenog.
Razlika između 3000 i 2100 = 900 dinara i predstavlja iznos poreza i
doprinosa na iznos bruto dodataka.
19Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
FORMULA 2
(zaposleni ne dobija ništa - dobija poslodavac)
N - X * SP
B = ------------------
1 - SP - SD
Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 2
poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
smanjuju DOPRINOSE pa smanjuju BRUTO ZARADU a NETO ZARADA
ostaje ista kao da nema olakšica:
SP = 0,12 - stopa poreza/100
SD = 0,18 - zbirna stopa doprinosa/100
X = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
Y = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
uvećanje osnovice za doprinose
NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
zakonom propisana i objavljena
N = 100 x 176 = 17600 (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
B = 17.600 - (5.000 * 0,12) - (6.000 * 0,18) / 0,7 (formula 2)
B = 17.600 - 600 - 1.080 / 0,7 = 15.920 / 0,7 = 22.743 (formula 2)
O B R A Č U N Z A R A D E S A O L A K Š I C A M A:
BRUTO JE UMANJEN ZA OLAKŠICE POREZA I DOPRINOSA A IZLAZNI NETO JE ISTI KAO
ULAZNI NETO: N=NETO
20 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
B = 22.743
POREZ = ( 22.743 - 5.000 ) * 0,12 = 2.129
DOPRINOSI = ( 22.743 - 6.000 ) * 0,18 = 3.014
NETO = B - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
21Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
FORMULA 3
(zaposleni ne dobija ništa - dobija poslodavac)
N - X * SP - Y * SD
B = ----------------------- - U
1 - SP - SD
Kod preračunavanja NETO na BRUTO ako se koristi FORMULA 3
poreska olakšica i olakšica za doprinose smanjuju POREZ i
smanjuju DOPRINOSE pa smanjuju BRUTO ZARADU a NETO ZARADA
ostaje ista kao da nema olakšica, međutim ovde se radi i
sa postojanjem dodataka koji uvećavaju bruto zaradu a koji
u momentu formiranja i zadavanja neto zarade nisu poznati:
U = 3.000 - zbirni dodaci ili odbici na bruto zaradu
minuli rad, topli obrok, regres, terenski
dodatak, kazna-nagrada u bruto iznosu.
SP = 0,12 - stopa poreza/100
SD = 0,18 - zbirna stopa doprinosa/100
X = 5.000 - zakonom propisano umanjenje osnovice za porez
zbirno umanjenje za sva propisana umanjenja
Y = 6.000 - zakonom dozvoljeno a sračunato umanjenje ili
uvećanje osnovice za doprinose
NetoSat = 100 din - zagarantovana neto cena radnog sata
zakonom propisana i objavljena
N = 100 x 176 = 17600 (neto zarada za mesec sa 176 sati rada)
B = ( 17.600 - (5.000 * 0,12) - (6.000 * 0,18) / 0,7 ) - 3.000 (formula 2)
22 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
B = ( 15.920 / 0,7 ) - 3.000 = 22.743 - 3.000 = 19.743 (formula 2)
O B R A Č U N Z A R A D E S A O L A K Š I C A M A:
BRUTO JE UVEĆAN ZA DODATKE KOJI SE POSEBNO SRAČUNAVAJU I BRUTO JE UMANJEN ZA
OLAKŠICE POREZA I DOPRINOSA A IZLAZNI NETO JE ISTI KAO ULAZNI NETO: N=NETO
B = 19.743
POREZ = ( 19.743 + 3.000 - 5.000 ) * 0,12 = 2.129
DOPRINOSI = ( 19.743 + 3.000 - 6.000 ) * 0,18 = 3.014
NETO = B + 3.000 - POREZ - DOPRINOSI = 17.600
23Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
ŠTA SE DOBIJA RAZLIČITIM FORMULAMA ZA PRERAČUNAVANJE NETO U BRUTO
PROPISANO IZVOĐENJE OBRAČUNA ZARADE
U opštem slučaju obračuna zarade po BRUTO sistemu gde se polazi od BRUTO zarade i
dobija se finalna NETO zarada, a koji se može primeniti na sve situacije nastale kod
obračuna zarade, zaposlenom se kroz obračun zarade daju dodaci na bruto zaradu
(minuli rad, topli obrok, regres terenski dodatak...) i odbici (kazne i slično...), zatim
zaposleni ima poreske olakšice na zaradu (umanjenje osnovice za obračun poreza), zatim
zaposleni ima umanjenje osnovice za obračun doprinosa ili uvećanje osnovice za obračun
doprinosa. Zarada se izračunava prema formulama prikazanim u obračunu III. NAČIN i
svi dodaci/odbici na bruto zaradu uvečavaju/umanjuju neto zaradu, a sve olakšice
odnosno smanjenja poreza i doprinosa uvećavaju neto zaradu.
ULAZ U OBRAČUN ZARADE SA NETO ZARADOM
1.
Ako se u BRUTO obračun uđe sa neto zaradom od 17.600 koja je preračunata u bruto
zaradu od 25.143 po formuli FORMULA 1, dobiće se obračunom iz ove bruto zarade
finalna neto zarada zaposlenog koja je ispravna i u duhu važećih propisa za obračun
zarade, odnosno koja je uvećana za dodatke na bruto, umanjena za odbitke na bruto i
uvećana za olakšice poreza i doprinosa i iznosi 18.380
2.
Ako se u BRUTO obračun uđe sa neto zaradom od 17.600 koja je preračunata u bruto
zaradu od 22.743 po formuli FORMULA 2, dobiće se obračunom iz ove bruto zarade
finalna neto zarada zaposlenog koja je ista kao i ulazna neto zarada odnosno iznosi
17.600. U ovom slučaju su sva umanjenja za olakšice poreza i doprinosa korigovali i
umanjili bruto zaradu a neto zarada je ostala ista.
24 Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
3.
Ako se u BRUTO obračun uđe sa neto zaradom od 17.600 koja je preračunata u bruto
zaradu od 19.743 po formuli FORMULA 3, dobiće se obračunom iz ove bruto zarade
finalna neto zarada zaposlenog koja je ista kao i ulazna neto zarada odnosno iznosi
17.600. U ovom slučaju su svi dodaci na bruto i odbici na bruto i umanjenja za olakšice
poreza i doprinosa korigovali i umanjili bruto zaradu a neto zarada je ostala ista.
ZAKLJUČAK:
Svaka formula daje računski i sistemski propisan tačan rezultat.
U duhu zakona o obračunu zarada po bruto sistemu ispravan rezultat daje upotreba
formule 1, kojom se sve poreske olakšice i olakšice kod uplate doprinosa, koje država
daje zaposlenom a ne poslodavcu, dodaju na neto zaradu zaposlenog i uvećavaju je.
U cilju obezbeđenja da se zadata fiksirana neto zarada na ulazu u obračun zarade, dobije
kao identična neto zarada i na izlazu iz obračuna zarade, bez obzira na postojeća
umanjenja poreza, uvećanja ili umanjenja doprinosa i uvećanja ili umanjenja bruto zarade
zbog drugog broja i drugih cena radnih sati, minulog rada, kao i drugih dodataka ili
odbitaka, koriste se formula 2 i formula 3. Formula 2 obuhvata rad sa umanjenjem
poreza i umanjenjem/uvećanjem doprinosa, a formula 3 u igru ubacuje i sve dodatke/
odbitke na bruto zaradu. U ovom slučaju se sve poreske olakšice, koje država daje
zaposlenom a ne poslodavcu, dodeljuju poslodavcu tako što se za njihov iznos umanjuje
bruto zarada a neto zarada za zaposlenog ostaje ista.
25Chapter 2 ZARADE BRUTO-NETO
2ZARADE BRUTO-NETO
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: BRUTO-NETO
UVOD
Deo ovog razmatranja pod naslovom TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE BRUTO-NETO
sadrži kompletan numerički primer obračuna zarade po bruto sistemu, urađen ručno
putem olovke i kalkulatora.
Dodatni deo ovog kursa sadrži prikaz izrade istog obračuna putem softvera za obračun
zarada CSYSTEMS™.
Na ovaj način može se pratiti pun postupak izrade istog obračuna korak po korak kroz
„ručni“ rad i koroz računarski program, čime se otklanjaju mnoge nejasnoće i pomaže se
korisniku softvera da korak po korak, računski, vizuelno i interaktivno sa programom
shvati i prihvati način i tehniku rada programa.
Korisnik koji ne ume „ručno“ korak po korak da uradi obračun zarade koji je dat u prvom
delu ovog izlaganja, nikada neće umeti niti će razumeti kako da taj obračun uradi putem
računarskog programa. U najboljem slučaju takvi korisnici nauče napamet kojim sledom
koju komandnu dugmad da pritisnu da bi dobili završna dokumenta obračuna zarade.
Međutim kod prve greške koja nastane ili neke nove situacije ili varijante koju treba
sprovesti u obračunu, više se ne snalaze i ne uspevaju da greške pronađu i uklone niti da
nove situacije reše.
TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE NETO-BRUTO
U zakonom propisanom BRUTO sistemu obračuna zarade, gde obračun zarade počinje sa
BRUTO ZARADOM kao ulaznim parametrom, tehnologija obračuna je prilagođena bruto
sistemu, i zadavanje NETO ZARADE, umesto bruto zarade, kao ulaznog parametra za ovaj
obračun, zahteva matematičku gimnastiku za preračunavanje ovog ulaznog neto iznosa u
potrebni ulazni bruto iznos, kako bi se obračun opet po bruto sistemu mogao izvesti, jer
drugi sistem ne postoji a i da postoji u suprotnosti je sa zakonom.
U svetlu prethodno rečenog, nema nikakvog opravdanja za zadavanje neto zarade na
osnovu koje bi se za zaposlenog izračunavala bruto zarada. Tehnički gledano poslodavcu
to ništa ne znači, samo može da ga još više zbuni, jer na osnovu zadate neto zarade
obračunom će se dobiti neka u napred nepoznata bruto zarada, a iz nje će se dobiti neto
zarada koja nikada neće biti ista kao prvobitno zadata neto zarada. Jer, ako zaposleni ima
radne sate bolovanja, praznika, smenskog rada, prekovremenog rada, noćnog rada, rada
26 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
na praznik (svi se različito plaćaju), ako zaposleni ima manji ili veći broj sati rada nego što
je najveći mogući broj sati u tom mesecu, ako zaposleni ima dodatke na bruto: topli
obrok, regres, terenski rad, minuli rad i druge, ako zaposleni ima umanjenje poreske
osnovice koja je bruto zarada, ako ima (poresku olakšicu) i ako zaposleni ima umanjenje
osnovice doprinosa koja je bruto zarada (radio pola meseca, bruto zarada veća od
maksimalne dozvoljene bruto zarade), u svim ovim slučajevima neto zarada će biti
različita od zadate ulazne neto zarade, pa je tada bolje zadavati ulaznu bruto zaradu.
Zadavanje neto zarade umesto bruto zarade ima opravdanje samo ako se zahteva da se
izradom obračuna zarade opet dobije taj isti zadati neto, a da se formira dokumentacija
za obračun koja će sadržati ispravno obračunat: bruto za radne sate, dodatke na bruto,
umanjenje poreza i doprinose obračunate na osnovicu koja je manja od bruto zarade.
Ovakav rezultat može da obezbedi samo FORMULA 3 koja uzima u obzir sve: umanjenje
osnovice poreza, umanjenje osnovice doprinosa, uvećanje ili smanjenje iznosa bruto za
radne sate, i uvećanje iznosa bruto za dodatke na bruto. Međutim, ovakav rezultat nije u
skladu sa namerom i ciljem zakonodavca odnosno države a nije u skladu ni sa interesom
zaposlenih. Računski je tačan i ne može se osporiti sa te strane, a ni sa strane kontrole
ispravnosti obračuna zarade, pa se često primenjuje u praksi tamo gde je poslodavcu
lakše da prati efekte rada kroz neto radne sate odnosno kroz neto zarade.
Iz tog razloga, isti ovaj primer razmatraće se u drugom delu ovog priručnika kroz sistem
obračuna zarade NETO-BRUTO
27Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
28 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
BRUTO-NETO OPERACIJE
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: BRUTO-NETO
29Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
OPŠTI PODACI O ZARADI
AMOGUCI_BROJSATIRADA Mogući broj sati rada u obračunskom mesecu =Kalendarski broj dana u obračunskom mesecu bez subota i nedelja x 8 sati
Novembar 2011
(30-8) x 8 = 176
176
BMINIMALNA_OSNOVICADOPRINOSA Minimalna osnovica doprinosa bruto u dinarimapropisana zakonom za određeni period
Propisano 19.000,00
CPROSECNA_BRUTOZARADA Prosečna zarada u republici bruto u dinarima propisanazakonom za određeni period
Propisano 50.000,00
DMAKSIMALNA_OSNOVICADOPRINOSA Maksimalna osnovica doprinosa bruto u dinarima
D = C x 5 250.000,00
EUMANJENJE_OSNOVICEPOREZA Umanjenje osnovice poreza – poresko oslobođenje udinarima - propisano zakonom za određeni period
Propisano 5.000,00
FSTOPA_POREZA Stopa poreza na bruto zaradu
Propisana 12 %
G1STOPA_PIO plaća zaposleniStopa doprinosa za Penzijsko i Invalidsko Osiguranje
Propisana 11 %
G2STOPA_ZDO plaća zaposleniStopa doprinosa za ZDravstveno Osiguranje
Propisana 6,15 %
G3STOPA_NZO plaća zaposleniStopa doprinosa za Osiguranje od Nezaposlenosti
Propisana 0,75
H1STOPA_PIO plaća poslodavac / fondStopa doprinosa za Penzijsko i Invalidsko Osiguranje
Propisana 11 %
H2STOPA_ZDO plaća poslodavac / fondStopa doprinosa za ZDravstveno Osiguranje
Propisana 6,15 %
H3STOPA_NZO plaća poslodavac / fondStopa doprinosa za Osiguranje od Nezaposlenosti
Propisana 0,75
I1STOPA_DOP_REPUBLIKAStopa doprinosa na bruto zaradu za republičku komoruplaća je poslodavac
Propisana 1 %
I2STOPA_DOP_REGIONStopa doprinosa na bruto zaradu za regionalnu komoruplaća je poslodavac
Propisana 1 %
J1S_SATIEFEKTIVNOGRADA stopa uvećanja cene J1 sataK_SATIEFEKTIVNOGRADA koeficijent uvećanja cene
(0%)(0/100) + 1
0 %1
J2S_SATIBOLOVANJA stopa uvećanja cene J1 sataK_SATIBOLOVANJA koeficijent uvećanja cene
(-30 %)(-30/100)+1
-30 %0,7
30 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
J3S_SATIRADANAPRAZNIK stopa uvećanja cene J1 sataK_SATIRADNAPRAZNIK koeficijent uvećanja cene
(+110%)(+110/100)+1
+110 %2,1
J4S_SATINOĆNOGRADA stopa uvećanja cene J1 sataK_SATINOĆNOGRADA koeficijent uvećanja cene
(+40%)(+40/100)+1
+40 %1,4
J5S_SATIRADAUSMENAMA stopa uvećanja cene J1 sataK_SATIRADAUSMENAMA koeficijent uvećanja cene
(+25%)(+25%/100)+1
+25 %1,25
J6S_SATIPREKOVREMENOG RADA stopa uv.cene J1 sataK_SATIPREKOVREMENOGRADA koeficijent uv. cene
(+30%)(+30/100)+1
+30 %1,3
MZBZ - Zagarantovana Bruto ZaradaZNZ - Zagarantovana Neto Zarada
SračunataPropisanaPRILOG 6
24.753,00 17.952,00
PODACI O ZARADI ZAPOSLENOG
K
MESECNA_BRUTOZARADA Ugovorena mesečna bruto zarada u dinarima Ugovorena mesečna zarada u dinarima ili propisanaminimalna mesečna zarada ili nekadašnja garantovanacena rada.
Ugovor o radu 100.000,00
L
UGOVORENI_KOEFICIJENTZARADEUgovoreni koeficijent na zaradu od 1 pa na više Ugovor o radu 1,4
U UGOVORENA_BRUTOZARADAM = K x L
Izračunava se140.000,0
0
N1B_SATIEFEKTIVNOGRADA (sati redovnog rada)Zbir N1+N2+N3+N4+N5 mora biti = A
Broj sati 96
N2B_SATIBOLOVANJA (sati naknade zarade)Bolovanje do 30 dana – plaća poslodavac
Broj sati 24
N3B_SATIRADANAPRAZNIK (sati rada)Rad na državni praznik
Broj sati 8
N4B_SATINOĆNOGRADA (sati rada)Rad noću
Broj sati 24
N5B_SATIRADAUSMENAMA (sati rada)Rad u smenama
Broj sati 24
N6B_SATIPREKOVREMENOG RADA (sati rada)Prekovremeni rad
Broj sati 16
N7B_SATIPLACENOGODSUSTVASati godišnjeg odmora i plaćenog odsustva tretiraju sekao sati efektivnog rada N1 i tako se plaćaju i prikazuju u
Broj sati
31Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
obračunu zarade
OPLACENI_BROJSATIRADAZbir svih plaćenih sati rada i sati bolovanja
Izračunava se 192
SSATNICA bruto cena radnog sata za obračunski mesecSATNICA = K x L / A = 100000 x 1,4 / 176 = 795,45 din
Izračunava se 795,45
R1STOPA_MINULIRAD izračunava se po zakonu i formuli:stopa = broj godina staža 20 god x 0,5 % = 10%
Izračunava se 10 %
R2OSNOVICA_MINULIRAD Dobija se kao: O x S = 192 x 795,45 = 152.726,40 din
Izračunava se 152.726,40
P1DODATAK_MINULIRAD Dobija se kao: R2 x R1 % / 100 = 152.726,40 x 0,1 = 15.272,64
Izračunava se 15.272,64
P2DODATAK_TOPLIOBROK (isto za sve zaposlene)Dodatak u fiksnom iznosu u din. na bruto zaradu
Odluka firme 1.000,00
P3DODATAK_REGRES (isto za sve zaposlene)Dodatak u fiksnom iznosu u din. na bruto zaradu
Odluka firme 2.000,00
P4DODATAK_TERENSKIRAD (posebno za svakog)Dodatak u fiksnom iznosu u din. na bruto zaradu
Odluka firme 5.000,00
P5DODATAK_KASH (posebno za svakog)Dodatak/Odbitak u dinarskom iznosu na bruto zaradu
Odluka firme - 1.500,00
PDODATAK_NABRUTOZARADUdodaci na bruto zaradu – zbirno P1+P2+P3+P4+P5
Izračunava se 21.772,64
OBRAČUN ZARADE ZAPOSLENOG
UUGOVORENA_BRUTOZARADAM = K x L
Izračunava se140.000,0
0
V1B_SATIEFEKTIVNOGRADA (sati redovnog rada)Plaćen Redovan efektivni rad u radno vreme
U1 = N1 x S x J196 x 795,45x 1
76.363,20
V2B_SATIBOLOVANJA (sati naknade zarade)Plaćeno Bolovanje do 30 dana – plaća poslodavac
U2 = N2 x S x J224 x 795,45x 0,7
13.363,56
V3B_SATIRADANAPRAZNIK (sati rada)Plaćen Rad na državni praznik
U3 = N3 x S x J38x 795,45x 2,1
13.363,56
V4B_SATINOĆNOGRADA (sati rada)Plaćen Rad noću
U4 = N4 x S x J424x 795,45x 1,4
26.727,12
V5B_SATIRADAUSMENAMA (sati rada)Plaćen Rad u smenama
U5 = N5 x S x J524x 795,45x 1,25
23.863,50
V6B_SATIPREKOVREMENOG RADA (sati rada)Plaćen Prekovremeni rad
U6 = N6 x S x J616x 795,45x 1,3
16.545,36
32 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
VBRUTOZARADA_ZASATERADAPlaćena bruto zarada za sate rada i sate bolovanja
Izračunava seZbir V1 doV6
170.226,30
Z
OBRAČUNATA_BRUTOZARADAPlaćena brutozarada za rad i dodatke na zaraduZ = V + P
Izračunava se 192.000,00
X1Umanjenje poreske osnovice za sve zaposlene po osnovupropisane poreske olakšice
izračunava sePRILOG 1
5.000,00
X2Umanjenje poreske osnovice po osnovu uplatepropisanog iznosa dobrovoljnog PIO
izračunava sePRILOG 2
0,00
X3Umanjenje poreske osnovice za invalidna lica po osnovupropisane poreske olakšice
Izračunava sePRILOG 3
0,00
X
POREZ_NABRUTOZARADUX = ( Z - X1 - X2 - X3 ) x ( F/100)( 192.000,00 – 5000 ) x 12%/100 = 23.699,87
Izračunava se 22.440,00
Y0OSNOVICA_DOPRINOSA - Osnovica doprinosa jeobračunata bruto zarada ili drugi propisani iznos
Izračunava sePRILOG 4
192.000,00
Y1
DOPRINOSI_NABRUTOZARADUY1 = Y0 x ( G1 + G2 + G3 ) / 100 192.000,00 x (11+6,15+0,75)/100 = 34.368,00
Izračunava se 34.368,00
W
NETO ZARADAW = Z – X – Y1192.000,00 - 22.440,00 - 34.368,00 = 135.192,00
Izračunava se 135.192,00
W1
ODBICI_NANETOZARADU Izračunava sePRILOG 5
40.242,00
W2
ZAISPLATU_ZAPOSLENOMW2 = W – W1
Izračunava se 94.950,00
Y2DOPRINOSI POSLODAVCA_NABRUTOZARADUY2 = Y0 x ( H1 + H2 + H3 ) / 100
Iračunava se 34.368,00
Y3DOPRINOSIOSTALI_NABRUTOZARADUY3 = Z x ( I1 + I2 ) / 100 = 192.000,00 x 2/100
Izračunava se 3.840,00
Z1ZAISPLATU_BRUTOZARADEZ1 = Z + Y2 + Y3
Izračunava se 230.208,00
PRILOG1
33Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
X1Umanjenje poreske osnovice za sve zaposlene po osnovu propisane poreske olakšice,umanjenja poreza: PORESKO OSLOBODJENJE - Član 15.a stav 2. Zakona Osnovica poreza je bruto zarada umanjena za objavljeno umanjenje = E, ali za pun broj satirada ( za mogući broj sati rada u mesecu = A ), odnosno umanjena za proporcionalni iznosobjavljenog umanjenja za manji broj radnih sati. Za veći broj radnih sati limit je objavljenoumanjenje.Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom za pun broj sati rada u mesecuobjavljuje se kao na primer: E = 5.000,00Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice :1. Ako je broj plaćenih sati rada O, jednak broju mogućih sati rada u mesecu A O = A, umanjenje poreske osnovice = E2. Ako je broj plaćenih sati rada O, veći od broja mogućih sati rada u mesecu A O > A, umanjenje poreske osnovice = E3. Ako je broj plaćenih sati rada O, manji od broja mogućih sati rada u mesecu A O < A, umanjenje poreske osnovice se proporcionalno umanjuje: umanjenje poreske osnovice = ( E/A ) x O
PRILOG2
X2Umanjenje poreske osnovice za zaposlenog po osnovu uplate dobrovoljnog PIO PORESKO OSLOBODJENJE - Član 21.b Zakona Osnovica poreza je bruto zarada umanjena za objavljeno umanjenje = E, Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom, po osnovu uplate dobrovoljnog PIOosiguranja objavljuje se kao na primer: E = 3.000,00Zaposleni vrši u obračunskom mesecu zarade uplatu dobrovoljnog PIO na primer u iznosuod PIO = 4.000,00 din. Ova uplata se kroz zaradu prikazuje i obračunava kao odbitak odneto zarade – kao kredit.Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice :1. Ako je uplata PIO , jednaka objavljenom iznosu umanjenja poreske osnovice E PIO = E, umanjenje poreske osnovice = E2. Ako je uplata PIO , veća od objavljenog iznosa umanjenja poreske osnovice E PIO > E, umanjenje poreske osnovice = E3. Ako je uplata PIO , manja od objavljenog iznosa umanjenja poreske osnovice E PIO < E, umanjenje poreske osnovice = PIO
PRILOG3
X3Umanjenje poreske osnovice za zaposlenog po osnovu zarade invalidnih lica PORESKO OSLOBODJENJE - Član 21 Zakona Osnovica poreza je bruto zarada umanjena za objavljeno umanjenje = E, Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom, po osnovu zarade invalidnih licaobjavljuje se kao na primer: E = 6.000,00Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice :1. Ako je broj plaćenih sati rada O, jednak broju mogućih sati rada u mesecu A O = A, umanjenje poreske osnovice = E2. Ako je broj plaćenih sati rada O, veći od broja mogućih sati rada u mesecu A
34 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
O > A, umanjenje poreske osnovice = E3. Ako je broj plaćenih sati rada O, manji od broja mogućih sati rada u mesecu A O < A, umanjenje poreske osnovice se proporcionalno umanjuje: umanjenje poreske osnovice = ( E/A ) x O
PRILOG4
Y0OSNOVICA_DOPRINOSA Osnovica za izračunavanje doprinosa na bruto zaradu, je bruto zarada. Osim u dva slučaja:1. kada je bruto zarada manja od propisane bruto minimalne osnovice doprinosa = B 2. kada je bruto zarada veća od propisane bruto maksimalne osnovice doprinosa = D
1. Prvi slučaj: Bruto zarada Z ne može nikada da bude manja od iznosa propisane brutominimalne osnovice doprinosa B, jer bruto zarada ne sme da bude manja od propisanezagarantovane bruto zarade ZBZ koja se svakog meseca objavljuje i koja je uvek veća odiznosa B. Ali može se desiti da poslodavac nema sredstava da isplati neto zaradu, već onsamo obračuna zaradu, a obračuna i isplati doprinose za svakog zaposlenog na brutominimalnu osnovicu doprinosa B. Kada poslodavac bude imao sredstva, tada mora daponovo obračuna istu zaradu i doprinose na zaradu na osnovicu doprinosa koja je brutozarada i da doplati razliku doprinosa. Dakle, bruto minimalna osnovica doprinosa ima tusvrhu (vidi PRILOG 6) Dok nije uvedena ZBZ, bruto zarada je mogla biti manja od B, pa je u tom slučaju osnovicaza obračun doprinosa bila propisana bruto minimalna osnovica doprinosa B.
2. Drugi slučaj: Kada je bruto zarada Z veća od propisane bruto maksimalne osnovicedoprinosa D, tada je osnovica za obračun doprinosa = D.
U starom napuštenom sistemu obračuna zarade u programu CSYSTEMS postoj ala j e tabelaMinimalnih Osnovica Doprinosa koj a j e sadržala propisane Naj manj e Osnovice Doprinosaza poj edine grupe stručne spreme odnosno grupe poslova. Pa su čak i tako propisaneosnovice doprinosa na dalj e bile podložne korekcij ama u zavisnosti od drugih uslovaobračuna zarade, što j e komplikovalo obračun i zahtevalo j e posebno utvrđivanj edinarskog iznosa osnovice na koj u će se obračunati doprinosi zaposlenog i poslodavca, akoj a u f inalu može biti: osnovica = zakonska propisana osnovica za GRUPU zaposlenih osnovica = izračunata bruto ZARADA zaposlenog osnovica = UMANJENA zakonska propisana osnovica za GRUPU zaposlenih
U novom važećem sistemu obračuna zarade u programu CSYSTEMS postavljena susledeća 3 sistema izračunavanja i usvajanja osnovice doprinosa koje bira sam korisnikprograma odnosno obrađivač zarade SISTEM O, SISTEM P i SISTEM N:
SISTEM OOsnovica za obracun doprinosa je Propisana BrutoMinimalna Osnovica Doprinosa = B 1. Ako je bruto zarada manja od B osnovica za obracun doprinosa je B (upotreba samo kod obračuna prve akontacije, tamo gde se rade dve ili više akontacija) 2. Ako je bruto zarada veća od B osnovica za obračun doprinosa je bruto zarada 3. Ako je bruto zarada veća od D osnovica za obračun doprinosa je D
35Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
SISTEM POsnovica za obračun doprinosa je proporcionalno umanjena propisana bruto minimalnaosnovica doprinosa B na ukupan broj plaćenih sati koji se obračunava O.Upotrebljava se samo kad neko počne ili završi zaposlenje u firmi na polovini obračunskogmeseca: Ako zaposleni radi 12 sati + 10 sati bolovanje = ukupno 22 sata, od mogucih 176sati rada u mesecu, pa da otkaz i ode, tada je osnovica za obračun doprinosa za njegovuzaradu: PROPORCIONALNO UMANJENA OSNOVICA = ( B : 176 sati ) x 22 sataSISTEM NOsnovica za obračun doprinosa je uvek samo izračunata bruto zarada Z bilo kakva da je.
PRILOG5
W1ODBICI_NANETOZARADUOdbici od neto zarade mogu biti u procentu na neto zaradu ili u fiksnom dinarskom iznosuod neto zarade:
1. MESNI DOPRINOS po stopi 2% = W * 2% / 100 = 135.192,00 * 0,02 = 2.704,002. ALIMENTACIJA po stopi 20% = W * 20% / 100 = 135.192,00 * 0,20 = 27.038,003. ZAJAM IZ FONDA FIRME u dinarskom iznosu = 2.000,00 3. RATA KREDITA u dinarskom iznosu = 8.500,00UKUPNO ODBICI NA NETO ZARADU = 40.242,00
PRILOG6
M1ZNZsatZAGARANTOVANA NETO ZARADA PO SATU propisana je zakonom, objavljuje se kao netocena radnog sata, i menja se svaki mesec, pa je na primer ZNZsat = 102,00 din/sat
Poslodavac ne sme da isplati neto zaradu po satu manju od ZNZsat
M2ZNZZAGARANTOVANA NETO ZARADA Izračunava se na osnovu objavljene ZNZsat po sistemu:Zagarantovana neto zarada ili ZNZ = A * ZNZsat = 176 * 102 = 17.952,00 din
Poslodavac ne sme da isplati neto zaradu manju od ZNZ
MZBZZAGARANTOVANA BRUTO ZARADA Izračunava se na osnovu izračunate ZNZ po sistemuprevođenja, gde se prevođenje u bruto zaradu vrši po formuli za izračunavanje bruto izneto kod koje je neto korigovano (umanjeno) samo za umanjenje poreske osnovice kojeiznosi: umanjenje = (E * F/100)ZBZ = ( ZNZ – (E * F/100) ) / ( 1 –( F/100) – (G/100) )ZBZ = (17.952,00 – (5000*12/100) / (1 – (12/100) – (17,9/100)ZBZ = 17.352,00 / 0,701 = 24.753,00 din.
Poslodavac ne sme da isplati bruto zaradu manju od ZBZ
36 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
37Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
38 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
BRUTO-NETO KROZ SOFTVER
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: BRUTO-NETO
REALIZOVANA KROZ SOFTVER CSYSTEMS™
39Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
1. Izgled programa za obračun zarada 2. Upis podataka o porezima i doprinosima
40 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
3. Statusi rada, stope poreza i doprinosa, stope vrste sati zarade, stope za odbitke
Šta su statusi:
41Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
U zavisnosti od statusa kojim se označi zaposleni, program za tog zaposlenog iz ove tabelepreuzima podatke i upisuje ih u registar karticu sa podacima o zaposlenom, kako se svakomzaposlenom ne bi iznova upisivali isti podaci.
42 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
4. Upis podataka za jedan od statusa – za status R
P vrednosti se propisuju zakonom
A i B vrednosti se propisuju zakonom
C vrednosti se propisuju i objavljuju na nivou republike i regiona
43Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
S i O vrednosti se donose aktima firme a na osnovu zakona
Korekcija vrednosti radnog sata bruto zarade vrši se tako što se cena sata Bolovanje postavlja nacenu SATNICE umanjenu za 30%, cena prekovremenog sata rada postavlja se na cenu SATNICEuvećanu za 30%, cena rada na praznik je cena SATNICE uvećana za 110% i tako dalje kako jeprikazano.
SATNICA je izračunata bruto cena radnog sata za obračunski mesec , a u ovom primeru je:SATNICA = K x L / A = 100000 x 1,4 / 176 = 795,45 din
44 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
5. Osnovica za obračun poreza na zaradu - Poreska oslobođenja (umanjenja osnovice)
Osnovica za obračun poreza na bruto zaradu je BRUTO ZARADA
6. Osnovica za obračun doprinosa na bruto zaradu – propisana minimalna osnovica
Osnovica za obračun doprinosa na bruto zaradu je BRUTO ZARADA
45Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
7. Osnovica za obračun doprinosa na bruto zaradu – propisana maksimalna osnovica
8. Brzi prikaz trenutno važećih i postavljenih opštih podataka o zaradi
Napomena:
Bez obzira što firma nema zarade koje prelaze iznos maksimalne osnovice doprinosa, u programse kao na slici 9 mora upisati maksimalna osnovica doprinosa, koja je propisana kao petostrukiiznos prosečne bruto zarade u republici. U protivnom neće doći do obračuna zarade.
46 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
9. Zadnji propisi i Poreska oslobođenja
47Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
10. Program za obračun zarade po obračunskoj listi: 2001-11 ( za godinu 2001 i za 11 mesec )
48 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
11. Podaci o obračunskoj listi 12. Boks za upis elemenata 13. Displej za prikaz obračuna
Prikazuje za koji mesec jeobračun zarade na ovoj listi, dali postoji prethodno dataakontacija, koliko na listi imapojedinačnih obračuna – zakoliko zaposlenih, i kojimsistemom obračuna je ova listaobračunata.
Pre obračuna svake zarademora se ovde prvo upisati:Naziv za obračun ili brojobračuna zarade, Ugovorenazarada (Bruto ili Neto) kaoCena za obračun, i Sati zaobračun odnosno mogući brojsati rada u mesecu obračuna.
Posle izvršenog obračunazarade u ovom displeju seprikazuje rezultat obračuna.
49Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
14. Obračunska Lista sa pojedinačnim obračunima za svakog zaposlenog – upis podataka
Podaci se na Listu mogu upisivati tako što se stane u kolonu u polje kolone i pritisne se tasterEnter. Ovde je to kolona koja nosi naziv (Ugovorena bruto zarada) a polje pripada zaposlenomSTANOJEVIĆ SLOBODAN. Posle pritiska na Enter pojavi se u polju plavi KURSOR i u polje se možeupisati željeni iznos bruto zarade. Po upisu iznosa, pritisne se taster Enter da se upis potvrdi i poljese zatvori. Ugovorena bruto zarada je Cena za obračun zarade i može se upisivati ovde ili uboks za upis: Elementi prikazan na slici 12.
15. Obračunska Lista sa pojedinačnim obračunima za svakog zaposlenog – sati rada i bolovanja
Tabela je velika i radi upisa podataka mora se skrolovati (pomerati ili klizati) sa desna u levo. Tose vrši klizačem za horizontalno pomeranje ili kursorskim strelicama: strelica desno i strelicalevo.
Broj sati redovnog rada, sati bolovanja, sati prekovremenog rada, sati rada na praznik i smenskog
50 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
rada, za svakog zaposlenog, može se upisati samo na ovaj način. Zbir svih ovih sati rada ibolovanja (osim sati prekovremenog rada) mora da bude isti kao i broj sati upisan u polje Sati zaobračun na slici 12, odnosno mora da bude jednak mogućem broju sati rada za aktuelniobračunski mesec zarade.
51Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
16. Obračunska Lista sa pojedinačnim obračunima za svakog zaposlenog – dodaci na zaradu
Na desnom kraju tabele nalaze se polja za upis dodataka na bruto zaradu. Dodaci B,C,D i E upisujuse u fiksnim dinarskim iznosima. Dodatak za ostalo – keš, može se upisivati i kao negativan pa jetada odbitak od bruto zarade – odnosno umanjenje zarade ( kazna, plaćanje štete i slično)
17. Dodatak na bruto zaradu za minuli rad 18. Obustava na neto zaradu za kredite
Ovaj dodatak se ne upisuje ručno u Listu, već gaizračunava i u Listu upisuje program na osnovuizračunate bruto zarade i ručno upisane stopeminulog rada kao na slici 14.
Ovaj odbitak od neto zarade ne može se ručnoupisati u Listu, jer se vodi specifikacija kreditaza zaposlenog slika 20.4, i program će ga samupisati u Listu uvek kao zbir te specifikacije.
52 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
REDOSLED OPERACIJA
Pre upisa podataka za svakog zaposlenog u obračunsku listu, a kako je prikazano na
slikama 14,15,16,17 i 18 treba upisati podatke u Boks za Elemente zarade kako je
prikazano na slici 12 (radi se uvek iznova za svaku zaradu), treba uključiti sistem
obračuna zarade komandnim dugmetom Uključen Bruto-Neto obračun, kako je
prikazano na slici 19. (ovo se radi samo kod prve instalacije programa i nikada više), i što
je najvažnije, treba uneti podatke o zaposlenom kao na slikama 20 (ovo se radi samo kod
prve instalacije programa, a zatim se radi samo tada kada dođe do izmena u ovim
podacima).
19. Obračun zarade po jednom od tri sistema obračuna
53Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 1. Podaci o zaposlenom – Matični podaci i Ugovorena bruto zarada i koeficijent na zaradu
54 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 2. Podaci o zaposlenom – Odbici od neto zarade koje plaća radnik
55Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 3. Podaci o zaposlenom – Odbici od bruto zarade koje plaća poslodavac
56 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 4. Podaci o zaposlenom – Specifikacija kredita kao odbitak od neto zarade zaposlenog
57Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 5. Podaci o zaposlenom – Poreske olakšice i oslobođenja koje uvećavaju neto zaradu
58 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 6. Podaci o zaposlenom – Doprinosi na bruto zaradu koje plaća radnik i poslodavac
59Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 7. Podaci o zaposlenom – Status Doprinosa
Na karticu zaposlenog u Podaci zaposlenog i usekciju Doprinosi treba upisati Statusdoprinosa tog zaposlenog R, B, T ili D. Status seupisuje preuzimanjem iz list-boksa u polje zastatus. Status je objašnjen na slici 3 i bez oznakeza status program ne može za tog zaposlenogpreuzeti podatke o stopama za status Raktiviranjem komandnog dugmeta:
Kada se Status preuzme treba na polje za status:
Kliknuti dva puta levim tasterom miša, ili trebapritisnuti taster na tastaturi F2 da se preuzetavrednost prihvati i da se pojavi sledeća poruka otome:
60 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 8. Podaci o zaposlenom – Izbor Načina usvajanja osnovice za obračun doprinosa
Na karticu zaposlenog u Podaci zaposlenog i usekciju Doprinosi treba upisati oznaku zanačin usvajanja osnovice doprinosa za togzaposlenog O, P, ili N. Oznaka se upisujepreuzimanjem iz list-boksa u polje za Osnovicudoprinosa. Oznaka je objašnjena na priloguPRILOG 4 i bez oznake za osnovicu program nemože za tog zaposlenog izvršiti ispravanobračun zarade
Kada se oznaka za osnovicu preuzme treba napolje Osnovica :
Kliknuti dva puta levim tasterom miša, ili trebapritisnuti taster na tastaturi F2 da se preuzetavrednost prihvati i da se pojavi sledeća poruka otome:
61Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
20. 9. Podaci o zaposlenom – Izbor opštine radi usvajanja poziva na broj za uplatu doprinosa tojopštini i izbor banke radi formiranja spiskova za isplatu zarada za određenu banku
Na karticu zaposlenog u Podaci zaposlenog i usekciju Zaposleni treba upisati šifru opštine radiusvajanja broja – poziv na broj za tog zaposlenog aradi uplate doprinosa na taj poziv na broj koji pripadaizabranoj opštini. Šifra opštine se upisujepreuzimanjem iz list-boksa u polje za šifru opštine.Šifre opština formiraju se, vidi sliku 2, iz operacije:
Kada se šifra opštine preuzme treba napolje Šifra Opštine za doprinose:
Kliknuti dva puta levim tasterom miša, ilitreba pritisnuti taster na tastaturi F2 da sepreuzeta vrednost prihvati i da se pojavisledeća poruka o tome:
Sve rečeno i prikazano za izbor šifre opštine važi istovetno i za izbor Naziva poslovne banke.
62 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
OBRAČUN
Kada su svi parametri zarade upisani počevši od slike 3 do slike 20.9. aktivira se obračun
zarade klkom na komandno dugme:
Ili na komandno dugme
Ili se pritisne taster F5 na tastaturi i dobije se poruka za start. Odgovorom sa Da
zapoćinje obračun i treba sačekati njegov kraj:
63Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
21. Posle završetka obračuna došlo je do izmene podataka u podacima: Obračunska lista i uDispleju za prikaz rezultata obračuna za zaposlenog:
64 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
22. Obračunska lista zarade za jednog zaposlenog – dokument se daje zaposlenom
65Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
66 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
23. Rekapitulacija obračuna zarade za sve zaposlene – dokument se daje knjigovodstvu firme
67Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
68 Chapter 3 SISTEM BRUTO-NETO
3SISTEM BRUTO-NETO
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO
UVOD
Deo ovog razmatranja pod naslovom TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE NETO-BRUTO
sadrži kompletan numerički primer obračuna zarade po bruto sistemu kada se obračun
počinje od zadate NETO ZARADE i cilj je da se na kraju obračuna dobije BRUTO ZARADA,
DODACI NA BRUTO, POREZ NA BRUTO, DOPRINOSI NA BRUTO i ista ta zadata NETO
ZARADA. Primer je urađen ručno putem olovke i kalkulatora.
Vidi se iz datog primera, da formula kojom se zadata neto zarada preračunava u bruto
zaradu u stvari predstavlja kompletan i detaljan obračun bruto zarade. Da bi se dobila
ispravna bruto zarada iz zadate neto zarade mora se uraditi kompletan bruto-neto
obračun radi dobijanja ulaznih podataka za Formulu 3 kojom se neto preračunava u
bruto. Drugim rečima, radi se kompletan bruto-neto obračun dva puta: jednom za
izračunavanje bruto zarade iz zadate neto zarade, a drugi put za izračunavanje neto
zarade iz tako dobijene bruto zarade.
U nekim najjednostavnijim slučajevima obračuna zarade gde nema korekcija bruto
zarade za radne sate, nema dodataka na bruto zaradu i nema korekcija (uvećanja ili
umanjenja) osnovice doprinosa, a nema ni umanjenja poreza, ovaj prvi obračun za
prevođenje zadate neto zarade u bruto zaradu je najjednostavniji i praktično se vrlo
retko koristi, a izvodi se po formuli 1:
U najčešćem slučaju obračuna zarade gde nema korekcija bruto zarade za radne sate,
nema dodataka na bruto zaradu i nema korekcija (uvećanja ili umanjenja) osnovice
doprinosa, ali uvek ima umanjenja poreza, ovaj prvi obračun za prevođenje zadate neto
zarade u bruto zaradu je jednostavan pa se on najčešće koristi preko formule 2:
U slučaju obračuna zarade gde ima korekcija bruto zarade za radne sate, ima svih
dodataka na bruto zaradu i ima korekcija (uvećanja ili umanjenja) osnovice doprinosa, a
69Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
takođe uvek ima umanjenja poreza, ovaj prvi obračun za prevođenje zadate neto zarade
u bruto zaradu je složen i obuhvata sve navedene korekcije pa se on jedino može koristiti
za dobijanje, na kraju obračuna, one neto zarade koja je na početku obračuna zadata, i to
preko formule 3:
Dodatni deo ovog kursa sadrži prikaz izrade formula i procedura za dobijanje
parametara koji će se primeniti u Formuli 3 za preračunavanje neto zarade u bruto
zaradu, a koje se primenjuju u softveru za obračun zarada CSYSTEMS™.
70 Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
71Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
NETO-BRUTO OPERACIJE
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO
72 Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
OPŠTE
U Bruto sistemu obračuna zarade kakav je naš, gde se porezi i doprinosi na zaradu, ostali
dodaci i odbici na zaradu, obračunavaju na osnovicu koja je bruto zarada, započinjanje
obračuna zarade sa neto zaradom umesto sa bruto zaradom ima opravdanje samo ako
se zahteva da se izradom obračuna zarade opet dobije taj isti zadati početni neto iznos, a
da se pri tom formira dokumentacija za obračun koja će sadržati ispravno obračunate
sve iznose: bruto za radne sate, dodatke na bruto, umanjenje poreza i doprinose
obračunate na osnovicu koja je manja od bruto zarade, dakle, sve ono što se dobija iz
obračuna koji započinje sa bruto zaradom.
Ne postoji zakonom propisan i računski razrađen Neto sistem obračuna zarade. Postoji
samo Bruto sistem obračuna zarade. Iz tog razloga, kada se kao polazni podatak za
obračun zarade zada NETO ZARADA a ne BRUTO ZARADA kako bi trebalo, prvo se mora,
u FAZI NETO-BRUTO izvršiti preračunavanje te ZADATE NETO ZARADE u BRUTO
ZARADU a zatim se sa tako dobijenom BRUTO ZARADOM ulazi u obračun zarade po
Bruto sistemu i obračun se vrši na identičan način kako je već opisano u poglavlju
TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: BRUTO-NETO
FAZA NETO-BRUTO
U fazi NETO-BRUTO zadati iznos neto zarade = Neto preračunava se u zadati iznos
bruto zarade = Bruto po formulama koje se mogu dobiti na sledeće načine:
Formula 1
Bruto = Neto + Porez + Doprinos
Formula 2
Bruto = Neto + (Porez – Umanjenje_poreza) + Doprinos
Formula 3
Bruto + ( Uvećanje_za_koeficijent ) + (UvećanjeUmanjenje_za_sate) + (UvećanjeUmanjenje_za_dodatke) = Neto+ (Porez – Umanjenje_poreza) + (Doprinos – UmanjenjeUvećanje_doprinosa)
Formula 1 se koristi u najprostijem slučaju kada nema nikakvih umanjenja poreza i
doprinosa, kada nema obračuna zarade po različitim cenama sata i umanjenja ili uvećanja
zadatog iznosa bruto zarade po osnovu toga, i kada nema dodataka na bruto zaradu.
Formula 2 se koristi u najčešćem slučaju kada ima umanjenja poreza a nema umanjenja
73Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
doprinosa, kada nema obračuna zarade po različitim cenama sata i umanjenja ili uvećanja
zadatog iznosa bruto zarade po osnovu toga, i kada nema dodataka na bruto zaradu.
Formula 3 se koristi u opštem slučaju koji obuhvata sva moguća umanjenja i uvećanja
zadate bruto zarade i sve moguće dodatke na bruto zaradu, kao i svamoguća umanjenja
poreza i umanjenja ili uvećanja doprinosa na bruto zaradu.
Uvećanje_za_koeficijent
Zadata Bruto Zarada ili Ugovorena Bruto Zarada ili kako je još zovemo Cena Rada za
obračun, je iznos koji je upisan u Ugovoru o radu kao mesečni iznos koji će se isplaćivati
zaposlenom za efektivni redovan rad. Može se ugovoriti i koeficijent sa kojim se uvećava
ova ugovorena bruto zarada odnosno Cena rada za obračun a koji zavisi od vrste
poslova i zadataka koje obavlja zaposleni odnosno od težine, složenosti i važnosti rada i
odgovornosti zaposlenog.
UvećanjeUmanjenje_za_sate
Zadata Bruto Zarada ili Ugovorena Bruto Zarada ili kako je još zovemo Cena Rada za
obračun – koja je uvećana za koeficijent, je iznos koji je ugovoren u Ugovoru o radu kao
mesečni iznos koji će se isplaćivati zaposlenom za efektivni redovan rad (a ne za
bolovanje, prekovremeni rad, rad na praznik, noćni i smenski rad) i za pun broj sati rada
odnosno za najveći mogući broj sati rada u tom mesecu. Ako je zaposleni u
obračunskom mesecu imao i druge sate rada ili sate bolovanja čija cena sata je različita
od cene sata efektivnog redovnog rada, ili ako je radio manji ili veći broj sati od najvećeg
mogućeg broja sati u tom mesecu, tada se njegova Cena Rada za obračun – koja je
uvećana za koeficijent koriguje (uvećava se ili se umanjuje) prema iznosu koji se dobije iz
obračuna po radnim satima - a kako je već prikazano u obračunu BRUTO-NETO.
UvećanjeUmanjenje_za_dodatke
Ako zaposleni, u skladu sa zakonom, ima pravo u obračunskom mesecu na dodatke na
zaradu: topli obrok, regres, terenski dodatak, druge dodatke, kao i na minuli rad kao
dodatak na zaradu, i dobija te dodatke, tada se njegova Cena Rada za obračun – koja je
uvećana za koeficijent i uvećana/umanjena za sate uvećava za te dodatke a kako je već
prikazano u obračunu BRUTO-NETO.
Umanjenje_poreza
Ako zaposleni, u skladu sa zakonom, ima pravo u obračunskom mesecu na poreska
oslobođenja - na umanjenje poreza iz bruto zarade, tada njegova bruto zarada odnosno
Cena Rada za obračun – koja je uvećana za koeficijent i uvećana/umanjena za sate i
uvećana/umanjena za dodatke ostaje ista, a porez se obračunava na osnovicu koja se
74 Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
dobija kada se ta cena umanji za objavljeni iznos poreskog oslobođenja, čime se
smanjuje iznos poreza koji se iz te bruto zarade plaća državi a samim tim se uvećava neto
zarada zaposlenog za taj iznos umanjenja poreza.
UmanjenjeUvećanje_doprinosa
Ako zaposleni, u skladu sa zakonom, a visinom iznosa svoje bruto zarade bude ispod
iznosa propisane minimalne osnovice za obračun doprinosa, tada se za obračun
doprinosa kao osnovica koristi propisana minimalna osnovica za obračun doprinosa koja
je veća od bruto zarade. Ako bude iznad iznosa propisane maksimalne osnovice za
obračun doprinosa, tada se za obračun doprinosa kao osnovica koristi propisana
maksimalna osnovica za obračun doprinosa koja je manja od bruto zarade. Prvi slučaj, u
novom sistemu obračuna koji mora da poštuje propisanu Zagarantovanu Bruto Zaradu
(uvek veću od propisane minimalne osnovice doprinosa), praktično ne može da se desi.
Desiće se samo kod obračuna prve ili druge akontacije u mesecu ali će se korigovati u
finalnom obračunu zarade. Drugi slučaj je moguć i čest.
Ako je osnovica za obračun doprinosa veća od bruto zarade tada bruto zarada ostaje ista
a dobija se veći iznos doprinosa a samim tim manji iznos neto zarade. Ako je osnovica za
obračun doprinosa manja od bruto zarade tada bruto zarada ostaje ista a dobija se manji
iznos doprinosa a samim tim i veći iznos neto zarade.
IZGRADNJA FORMULE 3
Bruto + ( Uvećanje_za_koeficijent ) + ( UvećanjeUmanjenje_za_sate ) + ( UvećanjeUmanjenje_za_dodatke )
= Neto + (Porez – Umanjenje_poreza) + (Doprinos – UmanjenjeUvećanje_doprinosa)
B = BRUTO (nepoznato treba ga izračunati), U = Zbir svih Uvećanja bruto zarade (poznato)
N = NETO (poznato)
P = POREZ (treba izračunati), UP = Umanjenje poreza (treba izračunati)
SP = stopa poreza/100 (poznato), X = propisano umanjenje osnovice poreza (poznato)
D = DOPRINOSI (treba izračunati), UD = Umanjenje doprinosa (treba izračunati),
SD = stopa doprinosa/100 (poznato), Y = umanjenje osnovice doprinosa (poznato)
B + U = N + (P – UP) + (D – UD)
P = ( B+U ) * SP
75Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
UP = X * SP
D = ( B+U ) * SD
UD = Y * SD
B + U = N + ( ( B+U ) * SP ) – ( X * SP ) + ( ( B+U ) * SD ) – ( Y * SD )
B+U = N + (B+U)*(SP+SD) - X*SP - Y*SD
B+U - (B+U)*(SP+SD) = N - X*SP - Y*SD
B+U * (1-SP-SD) = N - X*SP - Y*SP
B+U = (N – X * SP – Y * SD) / 1-SP-SD
B = ( ( N – X * SP – Y * SD ) / 1 – SP – SD ) - U
Ako nema dodataka na bruto i korekcija osnovice doprinosa, što je najčešći slučaj B = N – X * SP / 1 – SP – SD
Ako nema ni umanjenja poreza B = N / 1 – SP – SD
76 Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
77Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
NETO-BRUTO KROZ SOFTVER
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO
78 Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
Bruto + ( Uvećanje_za_koeficijent ) + ( UvećanjeUmanjenje_za_sate ) + ( UvećanjeUmanjenje_za_dodatke )
= Neto + (Porez – Umanjenje_poreza) + (Doprinos – UmanjenjeUvećanje_doprinosa)
Uvećanje_za_koeficijent
= (Bruto * KF) – Bruto gde je Bruto = zadati iznos bruto zarade (ugovorena Cena rada) =100.000,00
gde je KF = ugovoreni koeficijent za uvećanje bruto zarade = 1.4
= (100.000,00 * 1,4) – 100.000,00 = 140.000,00 – 100.000,00 = 40.000,00
UvećanjeUmanjenje_za_sate
= Bruto zarada za plaćene sate – (Bruto + Uvećanje_za_koeficijent)
Bruto zarada za plaćene sate = zarada za sate rada + naknada za sate bolovanja + zarada za sate rada na praznik +zarada za sate rada noću + zarada za sate rada po smenama + zarade za sate prekovremenog rada
zarada za sate redovnog rada = broj sati redovnog rada * cena sata redovnog rada
naknada za sate bolovanja = broj sati bolovanja * cena sata bolovanja
zarada za sate rada na praznik = broj sati rada na praznik * cena sata rada na praznik
zarada za sate rada noću = broj sati rada noću * cena sata rada noću
zarada za sate rada po smenama = broj sati rada po smenama * cena sata rada po smenama
zarada za sate prekovremenog rada = broj sati prekovremenog rada * cena prekovremenog sata rada
= 170.227,00 – (100.000,00 + 40.000,00) = 30.227,00
UvećanjeUmanjenje_za_dodatke
= minuli_rad + topli_obrok + regres + terenski_rad + kazna_nagrada
= 15.274,00 + 1.000,00 + 2.000,00 + 5.000,00 - 1.500,00 = 21.773,00
79Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
Porez
= ( Bruto + Uvećanje_za_koeficijent + UvećanjeUmanjenje_za_sate + UvećanjeUmanjenje_za_dodatke ) * StopaP
= (100.000,00 + 40.000,00 + 30.224,00 + 21.773,00) * 12/100 = 23.040,00
Umanjenje_poreza
= X * StopaP gde je X = 5.000,00 Zakonom propisano Umanjenje bruto zarade kao osnoviceporeza
= 5.000,00 * 12/100 = 600,00
Doprinosi
= ( Bruto + Uvećanje_za_koeficijent + UvećanjeUmanjenje_za_sate + UvećanjeUmanjenje_za_dodatke ) * StopaD
= (100.000,00 + 40.000,00 + 30.224,00 + 21.773,00) * 17,9/100 = 34.369,00
Osnovica za obračun Doprinosa
Obru = ( Bruto + Uvećanje_za_koeficijent + UvećanjeUmanjenje_za_sate + UvećanjeUmanjenje_za_dodatke )
/* Obru je bruto zarada i ujedno osnovica za obračun doprinosa koja podleže korekciji za Umanjenje ili Uvećanje */
Omin = 19.000,00 /* propisana minimalna osnovica doprinosa za Obru manji od Omin*/
Omax = 250.000,00 /* propisana maksimalna osnovica doprinosa za Obru veći od Omax*/
Opro = Omin/mogući_sati * plaćeni_sati /* proporcionalna osnovica doprinosa za 80 plaćenih sati rada */
Opro = 19.000/176 * 80 sati = 108 * 80 = 8.640,00
Obru = (100.000,00 + 40.000,00 + 30.224,00 + 21.773,00) = 192.000,00
80 Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
UmanjenjeUvećanje_doprinosa
Dop = Obru * StopaD /* izračunati doprinosi na bruto osnovicu */
Dop1 = Omin * StopaD /* izračunati doprinosi na minimalnu osnovicu */
Dop2 = Omax * StopaD /* izračunati doprinosi na maksimalnu osnovicu */
Dop3 = Opro * StopaD /* izračunati doprinosi na proporcionalno umanjenu minimalnu osnovicu */
IF Obru > Omin .and. Obru < Omax
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = Dop – Dop /* ovo je uvek = 0 */
ENDIF
Primer: oBru = 100.000, StopaD=1%, Dop = 100.000,
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = 0
U formuli: (Doprinosi – UmanjenjeUvećanje_doprinosa) = 100.000 - 0
IF Obru > Omax
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = Dop – Dop2 /* ovo je uvek > 0 i za ovaj iznos se umanjuju Doprinosi Dop */
ENDIF
Primer: oBru = 100.000, StopaD=1%, Dop = 100.000, Dop2 = 250.000
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = – 150.000
U formuli: (Doprinosi – UmanjenjeUvećanje_doprinosa) = 100.000 – (–150.000) = 250.000
IF Obru < Omin .and. oznaka = “P“ /* proporcionalna osnovica doprinosa – za rad kraći od mesec dana */
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = Dop – Dop3 /* ovo je uvek > 0 i za ovaj iznos se umanjuju Doprinosi Dop */
ENDIF
Primer: oBru = 30.000/176 * 80 sati = 13.636, StopaD=1%, Dop = 13.636, Dop3 = 19.000/176 * 80 sati = 8.640
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = 4.996
U formuli: (Doprinosi – UmanjenjeUvećanje_doprinosa) =13.636 – (4.996) = 8.640
IF Obru < Omin
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = Dop – Dop1 /* ovo je uvek < 0 i za ovaj iznos se uvećavaju Doprinosi Dop */
ENDIF
81Chapter 4 SISTEM NETO-BRUTO
4SISTEM NETO-BRUTO
Primer: oBru = 16.000, StopaD=1%, Dop = 16.000, Dop1 = 19.000
UmanjenjeUvećanje_doprinosa = – 3.000
U formuli: (Doprinosi – UmanjenjeUvećanje_doprinosa) =16.000 – (– 3.000) = 19.000
Obru > Omin .and. Obru < Omax, UmanjenjeUvećanje_doprinosa = 0,00
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO-TREZOR
UVOD
Obračun zarade za ustanove koje zaradu dobijaju iz budžeta republike iz trezora
posebno je komplikovan situacijama koje odstupaju od sistema obračuna BRUTO-NETO i
od propisanog sistema poreskog oslobođenja.
Deo ovog razmatranja pod naslovom TEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE NETO-BRUTO-
TREZOR sadrži kompletan numerički primer obračuna zarade po bruto sistemu kada se
obračun počinje od zadate NETO ZARADE i cilj je da se na kraju obračuna dobije BRUTO
ZARADA, DODACI NA BRUTO, POREZ NA BRUTO, DOPRINOSI NA BRUTO i na osnovu toga
izračunataNETO ZARADA. Primer je urađen ručno putem olovke i kalkulatora.
U ovom sistemu obračuna propisuje se iznos mesečne neto zarade za zaposlene, i ta
propisana neto zarada služi za započinjanje obračuna zarade. Vidi se iz datog primera, da
je ovaj sistem obračuna zarade identičan sa sistemom obračuna NETO-BRUTO sa tom
razlikom što se ovde za propisanu poresku olakšicu, za iznos umanjenja poreza, ne
uvećava neto zarada zaposlenog, već se za iznos umanjenja poreza smanjuje bruto
zarada odnosno iznos za bruto zaradu koji je potreban poslodavcu da bi je isplatio. Neto
zarada ostaje ista, kao i da nije bilo umanjenja poreza.
Iz tog razloga se koristi formula 2 za preračunavanje propisane neto zarade u bruto
zaradu sa kojom će se ući u NETO-BRUTO obračun. Formula 2 je objašnjena u naslovu
FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE NETO NA BRUTO ZARADU - ANALIZA RADA
FORMULE
82 Chapter 5 SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
5SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
Jedan primer rada softvera:
Pored formule 3 mogu se koristiti i koriste se i druge korekcije:
Na primer, u programu CSYSTEMS™, je preračunavanje neto propisane zarade u bruto
zaradu izvršeno putem formule 1,
pošto u toj formuli ne postoji korekcija za poresku olakšicu - za umanjenje poreza, niti
postoji korekcija za umanjenje/uvećanje doprinosa, mora se posle toga izvršiti korekcija
izračunate bruto zarade na umanjenje poreza i takođe na umanjenje/uvećanje doprinosa.
Ta korekcija se radi na sledeći način:
Korekcija bruto zarade
Treba utvrditi broj sati ili normu (procenat) rada, radi izracunavanja proporcionalnog
iznosa za lično oslobodjenje poreza, tako što će se izračunati bruto zarada za mogući
broj sati rada u mesecu B1 = 50.000 a zatim će se izračunati bruto zarada za plaćeni
(stvarno odrađeni) broj sati u mesecu B2 = 51.120 (u ovaj iznos nisu ušli dodaci na
bruto zaradu ako ih ima).
Ako je B2 = B1 zaposleni je radio 100 % - ima normu rada 100%
Ako je B2 > B1 zaposleni je radio veći procenat od 100% odnosno ima normu 120, 130...
Ako je B2 < B1 zaposleni je radio manji procenat od 100% odnosno ima normu 30, 50...
norma_cena_sata = B1/176 sati u mesecu = 50.000 / 176 = 284 din/sat
norma_sati = norma_cena_sata * broj_plaćenih_sati = 284 * 180 sati = 51.120
Jednostavnije je ovo izvesti preko procenata:
norma_procentni_poen := B1/100 = 50.000 / 100 = 500
norma_procenat := B2/norma_procentni_poen = 51.120 / 500 = 102,24 %
sada se radi korekcija - umanjenje bruto zarade
za znos poreza obračunatog na objavljeni iznos umanjenja
poreske osnovice X = 5.000
83Chapter 5 SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
5SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
objavljeno poresko oslobodjenje - Član 15.a stav 2. Zakona
Iznos umanjenja poreske osnovice X = 5.000
Propisana Minimalna Osnovica Doprinosa O = 19.000
Stopa poreza na zaradu SP = 12 %/100 = 0,12
Stopa doprinosa na zaradu SD = 18%/100 = 0,18
Obračunata bruto zarada za laćene sate B2 = 51.120
Koeficijent za preračun neto na bruto KF = (1 - SP - SD ) = 0,7
IF B2 > O
* Obračunata Bruto zarada za plaćene sate i
* dodatke na bruto B2 je osnovica doprinosa
* lično oslobođenje poreza je fiksno
licno_oslobodjenje_poreza = X
korekcija_bruto_zarade_radnika = ( -1 * licno_oslobodjenje_poreza * SP ) / KF
* prvo se koriguje bruto zarada za umanjenje poreza
BRUTO = B2 + korekcija_bruto_zarade_radnika
* zatim se koriguje bruto zarada za uvećanje-umanjenje doprinosa
korekcija_za_doprinose = 0
BRUTO = BRUTO + korekcija_za_doprinose
ENDIF
IF B2 < O
* Propisana minimalna osnovica doprinosa
* O je osnovica doprinosa
* lično oslobođenje poreza je fiksno
licno_oslobodjenje_poreza = X
korekcija_bruto_zarade_radnika = ( -1 * licno_oslobodjenje_poreza * SP ) / KF
* prvo se koriguje bruto zarada za umanjenje poreza
BRUTO = B2 + korekcija_bruto_zarade_radnika
* zatim se koriguje bruto zarada za uvećanje-umanjenje doprinosa
umanjenje_doprinosa = ( O * SD ) - ( B2 * SD )
SP*100
korekcija_za_doprinose = umanjenje_doprinosa * 1 + -------------
100 - SP*100
84 Chapter 5 SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
5SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
BRUTO = BRUTO + korekcija_za_doprinose
ENDIF
IF B2 < O .AND. FLAG = "P"
* Proporcionalno umanjenje minimalne osnovice doprinosa
* Proporcionalno umanjenje ličnog oslobođenja poreza
* Osnovica doprinosa je proporcionalna broju sati rada
* ili normi a izračunava se iz
* propisane minimalne osnovice doprinosa
* lično oslobođenje poreza je proporcionalno broju
* sati rada ili normi a izračunava
* se iz objavljenog umanjenja osnovice poreza X
licno_oslobodjenje_poreza = X * norma_procenat/100
korekcija_bruto_zarade_radnika = ( -1 * licno_oslobodjenje_poreza * SP ) / KF
* prvo se koriguje bruto zarada za umanjenje poreza
BRUTO = B2 + korekcija_bruto_zarade_radnika
* zatim se koriguje bruto zarada za uvećanje-umanjenje doprinosa
korekcija_za_doprinose = 0
BRUTO = BRUTO + korekcija_za_doprinose
ENDIF
I kasnije kod izracunavanja poreza na zaradu, isto kao i ovde, vrši se proporcionalno
smanjenje Objavljenog poreskog oslobodjenje za izracunavanje iznosa poreza, Odnosno samo
kod statusa P vrši se proporcionalno izračunavanje i korigovanje iznosa X
lično oslobodjenje poreza je proporcionalno odrađenim satima ili procentualnoj normi
licno_oslobodjenje_poreza = (X) * (norma_procenat/100)
Izračunavanje poreza na zaradu:
1.
Kod TREZORA u situaciji kada je BRUTOZARADA veca, jednaka ili manja od minimalne
zakonske osnovice doprinosa O, koristi se objavljeno umanjenje osnovice poreza X = 5.000
a osnovica doprinosa je brutozarada ili objavljena minimalna osnovica doprinosa
85Chapter 5 SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
5SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
2.
Kod TREZORA samo u situaciji kada je BRUTOZARADA manja od minimalne zakonske osnovice
doprinosa, a radi se sa proporcionalnim P računom, koristi se proporcionalna osnovica
doprinosa O kao i proporcionalno umanjenje osnovice poreza X
IF FLAG = "P" .AND. BRUTO < O
* 1) Iznos umanjenja poreske osnovice propisan zakonom
* - za pun broj sati rada u mesecu
* O := 5000
* 2) Iznos koji sme da se upotrebi za umanjenje poreske osnovice
* iznos umanjenja poreske osnovice sracunat proporcionalno
* - za odradjen broj sati rada u mesecu
nUkupan_broj_sati = 176
nPlaćeni_broj_sati = 180
IF nPlaćeni_broj_sati >= nUkupan_broj_sati
X1 = X
* ovo je limit, ne sme više od toga
ELSE
X1 = X / NUkupan_broj_sati * nPlaćeni_broj_sati
* ovo je manje od limita i mora toliko
ENDIF
IF X1 > 0
umanjenje_osnovice_poreza = X1
ELSE
umanjenje_osnovice_poreza = X
ENDIF
ENDIF // IF FLAG = "P" .AND. BRUTO < O
Na kraju, korigovano umanjenje osnovice poreza je X1 odnosno umanjenje_osnovice_poreza,
Osnovica za obračun poreza je BRUTO - umanjenje_osnovice_poreza a POREZ je = (BRUTO -
umanjenje_osnovice_poreza) * SP
86 Chapter 5 SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
5SISTEM NETO-BRUTO-TREZOR
Napomena:
Ceo ovaj račun biće drastično uprošćen i mnogo jasniji upotrebom formule 3 umesto
formule 1.
� PROGRAMIRANJE OBRAČUNA ZARADETEHNOLOGIJA OBRAČUNA ZARADE: NETO-BRUTO ZARADA UPROIZVODNJI
POGONSKI OBRAČUN ZARADE
Mnoge firme a najčešće proizvodne firme, gde se rad obavlja na normu (po norma satu),
po smenama, noću, prekovremeno i na terenu, imaju razrađene svoje sisteme vođenja
evidencije o radnim satima o prebacivanju ili podbacivanju norme o uslovima rada i
ostalima parametrima zarade zaposlenog, i svoj sistem obračuna neto zarade prema tim
parametrima. Nazovimo ovde taj sistem POGONSKI OBRAČUN ZARADE. Ovi sistemi
baziraju se najčešće na bodovima ili sličnim elementima i u upotrebi su u tim firmama
dugi niz godina zbog toga što su jednostavni, efikasni i tačni a jedino njima može se izvesti
tačno utvrđivanje neto zarade zaposlenog.
Javlja se problem povezivanja POGONSKOG obračuna zarade na BRUTO-NETO odnosno
NETO-BRUTO sistem obračuna zarade. Ovo povezivanje odnosno uspostavljanje veze
između operativnog pogonskog obračuna neto zarade zaposlenog i zakonom propisanog
obračuna neto zarade zaposlenog po bruto sistemu, može se izvršiti primenom ovde
opisanog sistema SISTEM NETO-BRUTO.
Iz POGONSKOG obračuna zarade dobija se za svakog zaposlenog neto zarada. Ova neto
zarada tretira se kao zadata neto zarada za ulaz u zakonom propisani bruto sistem
obračuna. Pošto u ovim situacijama ova zadata neto zarada nema za cilj da se na kraju
obračuna zarade dobije ista neto zarada kao zadata, već ima za cilj da se na kraju
obračuna dobije neto zarada u skladu sa propisima a da porezi i doprinosi i sve poreske
olakšice, kao i dodaci na zaradu budu obračunati u skladu sa propisima, treba za to
koristiti formulu 1 za preračunavanje neto zarade u bruto zaradu. Način rada ove
formule objašnjen je u naslovu FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE - ANALIZA RADA
FORMULE ZA PRERAČUNAVANJE. Ova formula obezbediće uvek isti bruto za isti zadati
pogonski neto, tako da se i pored toga što se obračun zarade počinje sa neto zaradom
može ugovorom o radu ugovoriti bruto zarada.
87Chapter 6 OBRAČUN NETO-BRUTO U PROIZVODNJI
6OBRAČUN NETO-BRUTO UPROIZVODNJI
88 Chapter 6 OBRAČUN NETO-BRUTO U PROIZVODNJI
6OBRAČUN NETO-BRUTO UPROIZVODNJI
PRIMER ZA POGONSKI OBRAČUN
Tehnika rada bi trebala da u jednoj od mnogih mogućih varijanti izgleda ovako:
Ugovorena bruto zarada je 50.000
Zbirna stopa poreza i doprinosa je 30%
Pogonskim obračunom zarade Pogonska neto zarada je za mesec 10 obračunata na
70.000
Pogonskim obračunom zarade Pogonska neto zarada je za mesec 10 obračunata na
30.000
koristi se formula 1
i vrši se preračunavanje pogonske neto zarade u pogonsku bruto zaradu:
Pogonska bruto zarada za mesec 10 biće B = 70.000/0,7 = 100.000 dinara,
Pogonska bruto zarada za mesec 11 biće B= 30.000/0,7 = 42.857 dinara
U skladu sa zakonom, bruto zarada mora se ugovoriti sa zaposlenim u fiksnom
dinarskom mesečnom iznosu, i taj iznos se mora upisati u ugovor o radu. Izmena ovog
iznosa zahteva izmenu ugovora o radu što nije dobra praksa. Iz ovog primera se vidi da
će u ovom načinu pogonskog obračuna svaki mesec dolaziti do izmene Pogonske bruto
zarade. Zbog toga se Pogonska bruto zarada ne može koristiti na mesto ugovorene bruto
zarade. Pogonska bruto zarada iskoristiće se za izračunavanja dodataka na bruto zaradu
koji uvećavaju ili umanjuju bruto zaradu - u ovom slučaju Ugovorenu bruto zaradu, pri
čemu se iznos ugovorene bruto zarade ne menja. Tehnika rada data je na dalje kako
sledi:
U Zakonski Bruto obračun zarade zaposlenog ulazi se sa podacima:
89Chapter 6 OBRAČUN NETO-BRUTO U PROIZVODNJI
6OBRAČUN NETO-BRUTO UPROIZVODNJI
OBRAČUN ZA MESEC 10:
Ugovorena bruto zarada B = 50.000
Ostvaren dodatak na ugovorenu bruto zaradu
po osnovu pravilnika i izvršenja norme je:
U = 100.000-50.000 = 50.000
Propisano umanjenje poreske osnovice X = 5.000
Osnovica za porez je: osnovica_poreza = B + U - X
Osnovica za doprinos je: osnovica_doprinosa = B + U = 50.000 + 50.000
Zbirna stopa poreza i doprinosa SP + SD = 12%+18% = 30/100 = 0,3
Minimalna osnovica za obračun doprinosa = 19.000
Maksimalna osnovica za obračun doprinosa = 250.000
Zagarantovana bruto zarada je 18.000
BRUTO = B+U = 50.000 + 50.000 = 100.000
POREZ = 100.000-5.000 x 0,12 = 11.400
DOPRINOSI = 100.000 x 0,18 = 18.000
NETO = 100.000-11.400-18.000 = 70.600
Ovih 70.000 dinara je zaposleni dobio za svoj rad u firmi kao obračunatu Pogonsku neto
zaradu, a dodatnih 600 dinara je zaposleni dobio od države jer toliko iznosi umanjenje
poreza na osnovu propisanog umanjenja osnovice za obračun poreza X = 5.000, odnosno
iznos umanjenja poreza koji se dodaje na neto zaradu iznosi X x SP = 5.000 x 12% = 600
dinara.
90 Chapter 6 OBRAČUN NETO-BRUTO U PROIZVODNJI
6OBRAČUN NETO-BRUTO UPROIZVODNJI
OBRAČUN ZA MESEC 11:
Ugovorena bruto zarada B = 50.000
Ostvaren odbitak na ugovorenu bruto zaradu
po osnovu pravilnika i izvršenja norme je:
U = 42.857-50.000 = - 7.143
Propisano umanjenje poreske osnovice X = 5.000
Osnovica za porez je: osnovica_poreza = B + U - X
Osnovica za doprinos je: osnovica_doprinosa = B + U = 50.000 - 7.143 = 42.857
Zbirna stopa poreza i doprinosa SP + SD = 12%+18% = 30/100 = 0,3
Minimalna osnovica za obračun doprinosa = 19.000
Maksimalna osnovica za obračun doprinosa = 250.000
Zagarantovana bruto zarada je 18.000
BRUTO = B+U = 50.000 - 7.143 = 42.857
POREZ = 42.857-5.000 x 0,12 = 4.543
DOPRINOSI = 42.857 x 0,18 = 7.714
NETO = 42.857-4.543-7.714 = 30.600
Ovih 30.000 dinara je zaposleni dobio za svoj rad u firmi kao obračunatu Pogonsku neto
zaradu, a dodatnih 600 dinara je zaposleni dobio od države jer toliko iznosi umanjenje
poreza na osnovu propisanog umanjenja osnovice za obračun poreza X = 5.000, odnosno
iznos umanjenja poreza koji se dodaje na neto zaradu iznosi X x SP = 5.000 x 12% = 600
dinara.
© © Coba Slobodan Stanojević 2011.
All rights reserved.
Nazivi Proizvoda i Firmi koji se pojavljuju u ovom
priručniku mogu biti zaštitni znaci ili registrirani
zaštitni znaci njihovih odgovarajućih Firmi.
Spominjanje proizvoda drugih proizvođača je
isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja ni
reklamu niti preporuku.
Autor ne preuzima odgovornost s obzirom na
performanse ili upotrebu tih proizvoda. Sva
sporazumevanja, svi ugovori ili garancije, ako
postoje, odvijaju se direktno između autora i
isporučioca programa i potencijalnih korisnika.
Svaki napor je napravljen kako bi se osiguralo da
su nazivi podaci u ovom priručniku tačni. Autor
nije odgovoran za eventualne greške u ispisu
ovih naziva.
Proizvod opisan u ovom priručniku uključuje
tehnologiju koja je zaštićena autorskim pravima
za intelektualno vlasništvo u skladu sa Zakonima i
propisima Republike Srbije.
Ovaj korisnički priručnik je napisan 23.11.2016
w w w .cobasystems.com, Slobodan Stanojević
Coba, dipl.ing. Ovlašćeni Računovođa.
This user manual w as created w ith Help &
Manual.