tema broja: romi u bosni i hercegovini · problem raseljeništva, uzrokovan sukobima na području...

BESPLATAN PRIMJERAK Broj 28, MAGAZIN UDRUŽENJA “VAŠA PRAVA BIH”

DECEMBAR 2010

Treća sreća za državljanstvo

Otac i u srcu i na papiru

Iz sadržaja:

Tema broja: ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI

UVODNIK Romi spadaju među najugroženiju populaciju u Bosni i Her-cegovini. Romske zajednice u Bosni i Hercegovini su naročito ugrožene zbog generalno niskog nivoa obrazovanja, nedostatka ličnih doku-mentata, diskriminacije i ograničenog pristupa građanskim, političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim pravima. Ovome treba dodati i problem raseljeništva, uzrokovan sukobima na području Zapadnog Balkana, koji je ionako siromašnu romsku zajednicu doveo na sam rub egzistencije i siromaštva.

Već od samog nastanka i rada, prioritet u radu Udruženje “Vaša prava BiH” je bilo pružanje besplatne pravne pomoći Romima. Tokom svog rada, Udruženje se bavilo svim generalnim pitanjima i problemima koji tište Rome. Na početku 2008 godine, uvažavajući specifičnu situaciju i potrebu da se na specifične probleme odgovori na adekvatan način, Udruženje je započelo sa aktivnostima na imple-mentaciji posebnog projekta koji je imao za cilj da omogući upis u matične knjige za osobe romske nacionalnosti koje nisu bile eviden-tirane u matične knjige. Rješavajući građanska stanja ove populacije, kroz upis u matične knjige rođenih, državljana i vjenčanih, te pribavl-janje ličnih karata ili nekih drugih dokumenata, otpočeo je proces koji je prethodnica pristupu i ostvarivanju drugih prava Roma, prvenstveno ekonomskih i socijalnih.

Loši uslovi života, stambeni problemi, prepreke u obra-zovanju, nedostatak mogućnosti za stvaranje prihoda, uskraćivanje pristupa osnovnim pravima i slobodama predstavljaju dodatno opterećenje za ionako loše stanje Roma u Bosni i Hercegovini. Prioriteti rješavanja ovog lošeg stanja su zacrtani u dokumentima romske deka-de 2005-2015 Bosne i Hercegovine – Strategija socijalnog uključivanja Roma. Kao što je navedeno u Strategiji, jedan od prvih prioriteta koje treba riješiti je pitanje ličnih dokumenata, dok iz ovoga slijedi pristup i ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava.

Nedostatak ličnih dokumenata je doveo do isključenosti mnogih Roma iz osnovnih političkih i socijalnih prava, kao što je pravo na glasanje, socijalna zaštita, obrazovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti, itd. Nedostatak ličnih dokumenata je takođe izazvao dodatne prepreke u ostvarivanju imovinskih prava. Nemogućnost pribavljanja doku-menata je povezana sa siromaštvom i niskim društvenim statusom romskih zajednica, što vodi daljoj isključenosti iz javnog života. Nepis-menost i diskriminacija u svakodnevnom životu pogoršavaju problem. Zbog nepismenosti i nedostatka finansijskih sredstava, mnogi Romi ne znaju koje je korake neophodno poduzeti da bi se dobili dokumenti, niti mogu ispuniti neophodne formulare ili slijediti strogo odredjene pravne procedure, a u drugim slučajevima, ako znaju kako to da urade, nemaju novaca. Nažalost, stigmatiziranost Roma kao naroda koji je „navikao da živi kako živi“ još uvijek preovladava u najvećem dijelu društva.

U nekim slučajevima, nedostatak jednog dokumenta, na primjer rod-nog lista, može izazvati niz različitih problema i uskraćivanje prava. Pravno govoreći, ako rođenje djeteta nije upisano i ono nema doku-mente, ono pravno ne postoji, i nema šansu za ostvarivanje osnovnih prava.

Kada se dijete rodi u BiH, ono mora biti upisano u matičnu knjigu. Upis omogućava izdavanje rodnog lista. i roditelji i uprave bolnica gdje je dijete rođeno su obavezni informirati lokalni matični ured o činjenici rođenja.

Bez odgovarajućeg upisa i dokumenata, Romi nisu priznati kao osobe pred zakonom i često su izloženi riziku od apatridije i zloupotreba kak-va je trgovina ljudima. Ova de facto apatridija se često prenosi u na-redne generacije. Dokumenti su od suštinske važnosti za dokazivanje ili sticanje državljanstva, te pristup pravima koje ono za sobom povlači. Nedostatak ličnih dokumenata i/ili upisa u matične knjige predstavlja prepreku integraciji Roma u postojeće zajednice. Na primjer, djeci se uskraćuje upis u škole, odrasli ne mogu legalno raditi, a zdravstvena zaštita i socijalne usluge su nedostupne. Nedostatak jednog doku-menta često vodi do ‘lančane reakcije’, gdje osobe ne mogu dobiti druge dokumente. Raseljenje stanovništva tokom sukoba na Balkanu su pogoršala ovaj problem, pošto postojeći dokumenti mogu biti izgu-

bljeni ili uništeni, krhke veze sa zajednicama porijekla pokidane, po-rodice su razdvojene, potrebno je platiti administrativne takse za doku-mente itd. Zbog marginalizacije, sami Romi često nisu svjesni značaja upisa u matične knjige, naturalizacije i dokumenata koji su potrebni za potpuno ostvarivanje osnovnih građanskih, političkih, socijalnih i ekonomskih prava. U isto vrijeme, vlastima nedostaje razumijevanja i osjetljivosti za obim i moguće posljedice ovog problema, konkretnu potrebu i postupke kojima bi se ovaj problem riješio.

Udruženje “Vaša prava BiH” je odavno shvatilo probleme ove popu-lacije te je 2008 godine započelo, a tokom 2009. i 2010.godine nas-tavilo implementirati aktivnosti s ciljem da se doprinese povećanom pravnom i socijalnom uključivanju Roma, kako bi se olakšao pristup pravima i njihovo ostvarivanje u BiH. Pružanjem pravne pomoći pri up-isu Roma u matične knjige, ovaj projekat aktivno doprinosi smanjenju i sprečavanju apatridije, a potom i trgovine ljudima, što je identificirano kao problemi koji se naročito odražavaju na romsku populaciju, poseb-no one raseljene tokom sukoba u regiji.

Poseban tim pravnika sastavljen od uposlenika Udruženja “Vasa prava BiH” je radio predano i marljivo na implementaciji ovih aktivnosti. Svi pravnici raspolažu relevantnim znanjem a u saradnji sa UNHCR-om re-dovno se vrši monitoring postignutih rezultata i organizuju se radni sastanci kako bi se što stručnije rješavali određeni problemi. Kako bi realiziralo sve aktivnosti Udruženje “Vaša prava BiH” preduzima pravne radnje počev od pružanje pravnih savjeta, sastavljanje i podnošenje zahtjeva, obavljanje radnji potrebnih za korištenje pravnih lijekova u procesu upisa u matične knjige, do zastupanja pred nadležnim tijelima i sudovima, te prikupljanja neophodnih dokumenata.

Važan dio implementacije projekta je bilo prisustvo Udruženja „Vaša prava BiH“ na terenu. Zahvaljući tome, korisnici nisu morali putovati u urbane centre kako bi riješili svoje probleme, već je to radilo osoblje Udruženja umjesto njih. Pravnici mobilnih timova posjećuju manje udaljene zajednice, prihvatne centre, kolektivne centre, povratničke lokacije i romska naselja u skladu s planiranim rasporedom i aktivnos-tima. Stečena iskustva pokazuju da je ovaj vid terenskih posjeta od izuzetne važnosti za korisnike kojima je u pravilu potrebna dodatna pravna pomoć, a što je vidljivo iz većeg broja pravnih radnji od broja korisnika kojima je pružena pomoć.

Terenske posjete su dobra prilika da se sagledaju potrebe korisnika, ali i da se održe info sesije među korisnicima. Tokom ovih info sesija ko-risnicima se pojašnjava značaj upisa i posjedovanja ličnog dokumenta kao preduslova za ostvarivanje svih drugih prava, prije svih socijalnih i ekonomskih prava.

Tokom implementacije projekta lokalne romske NVO su pokazale veliki interes za saradnju, te je ova saradnja, kao izuzetno bitna za dalju afir-maciju romskog NVO sektora, nastavljena. Saradnja sa predstavnicima vlasti i sudionicima u ovom procesu je itekako važna, a i ona je bila izuzetna. Uporedo sa ovim radilo se na senzibiliziranju opće javnosti o problemu ove populacije, kroz posebno kreiranje informativne kam-panje.

S bozirom na dosadašnje rezultate možemo biti zadovoljni u realizaciji prevdiđenih aktivnosti. Treba imati na umu da je iza svake preduzete aktivnosti i broja jedan ljudski život, sudbina majke, djeteta, porodice. Ovakvo shvatanje problema, dovelo je do izuzetnih rezultata, ali smo još uvijek daleko od cilja. Konačan cilj treba da bude da svi Romi u BiH imaju lična dokumenta, te da ravnopravno sa drugim građanima ost-varuju osnovna ljudska prava. Ukoliko smo svojim radom učinili da se kroz aktivnosti bar malo poboljša sveukupno stanje, to nam je največe priznanje. Svjesni da imamo još mnogo da uradimo, idemo dalje u pružanju pomoći.

Emir Prcanović, Izvršni direktor

Izdaje:

Udruženje Vaša prava BiH

Safeta Hadžića 66A, Sarajevo

www.vasaprava.org

Za izdavača:

Emir Prcanović, izvršni direktor

Redakcijski kolegij:

Ivana Zovko-Planinić, Edita Avdibegović, Samir Fehrić, Dragan Vujanović, Danka Maran, Ahmet Salčin, Danijela Milešević.

Štampa:

CPU Printing Co, Sarajevo

Za štampariju:

Ferid Jašarević

Tiraž: 5.000

Magazin Vaša prava je dio informativne komponente Programa besplatne pravne pomoći koji financira nekoliko donatora.

Mišljenja i stavovi izneseni u ovoj pub-likaciji nisu u pravilu službeni stavovi donatora. Geografske mape objavljene u ovoj publikaciji ne predstavljaju službeno usvojene teritorijalne granice.

Vaša prava zadržvaju pravo uređivanja i izmjene svih članaka prije objavljivanja. Svi objavljeni tekstovi mogu se slobodno objavljivati u drugim medijima, uz obavez-no navo|enje autora i naslova publikacije.

Projekat : ‘’Socijalno uključenje: regionalna podrška mariginaliziranim zajednicama’’ i ‘’ Podrška najugroženijim grupama Roma u BiH’’

Romi su među najugroženijim grupama stanovništva u BiH. Jedan od osnovnih problema Roma u BiH jeste što su neupisani u matične knjige ili ne posjeduju lična dokumenata ----------------------- 6

Pravna pomoć za interno raseljene osobe i povratnike

Udruženje „Vaša prava Bosne i Hercegovine“ i u 2010. godini nastavlja sa projektom „Pružanje besplatne pravne pomoći i podrške za interno

raseljene osobe i povratnike u Bosni i Hercegovini“ koji je finansiran od strane UNHCR-a. ----------------------15

Klinika izbjegličkog prava

U akademskoj 2009/2010.godini, nastavlje-na je saradnja Udruženja Vaša Prava BIH, sa pravnim fakultetima u BIH, kroz organizovan-je Pravnih klinika iz oblasti izbjegličkog prava.

U skladu sa Memorandumom o razumjevanju pot-pisanim između pravnih fakulteta, Vaših Prava BIH i UNHCR-a, na univerzitetima-----------------------------15

Rodni listovi koji nemaju rok važenja

Novi Zakon o matičnim knjigama Repub-like Srpske (Sl. Glasnik RS 111/09) stupio je na snagu u decembru mjesecu 2009. godine. Najznačajnija novina Zakona je ta da je olakšan način da se dođe do izvoda iz matičnih knjiga i

da se u pravnom saobraćaju koriste izvodi stariji od šest mjeseci, što do sada nije bila praksa------------ 4

Ova publikacija je štampana uz podršku Europske unije.

Za sadržaj publikacije odgovorno je Udruženje Vaša prava BiH. Izneseni stavovi ne predstavljaju zvanične stavove Europske unije.

www.vasaprava.org

Broj: 28Decembar 2010

Projekti koje provode Vaša prava BiH su finansi-jski podržani od strane UNHCR-a, te vlada Švicarske i Linhenštajna. Izneseni stavovi predstavljaju stavove Vaša prava BiH i ne trebaju se smatrati zvaničnim stavovima UNHCR-a ili drugih donatora.

4

Rodni listovi koji nemaju rok važenja Novi Zakon o matičnim knjigama Re-publike Srpske (Sl. Glasnik RS 111/09) stupio je na snagu u decembru mjesecu 2009. godine. Najznačajnija novina Za-kona je ta da je olakšan način da se dođe do izvoda iz matičnih knjiga i da se u pravnom saobraćaju koriste izvodi star-iji od šest mjeseci, što do sada nije bila praksa. Naime, sada građani mogu da dobiju rodne listove, uvjerenja o državljanstvu, vjenčane li-stove ili izvode iz knjige umrlih na no-vim, zaštićenim obrascima koji nemaju rok važenja. Odgovornost za stavljanje u pravni saobraćaj ovih dokumenata je na strankama koje takve dokumente stavljaju u pravni saobraćaj. D o sada su ti dokumenti važili samo šest mjeseci. Dalje, zakonom je propisano vođenje matičnih knjiga u elektron-skom obliku tako da bi nakon uvezi-vanja svih matičnih ureda trebalo biti moguće dobiti izvode iz matičnih kn-jiga u bilo kojoj matičnoj kancelariji u RS ili čak putem interneta na zahtjev građana.

Zakonom je naglašena i potreba edu-kacije matičara kao i odgovornost pri-

likom izdavanja ličnih dokumenata uvođenjem upravnog nadzora nad njihovim radom, a sve u cilju veće bezbjednosti dokumenata. Zakon je također usklađen sa zakonima koji su se u međuvremenu mijenjali, a u vezi sa ovim zakonom (kao npr. Zakonom o lokalnoj samoupravi, Sl.Glasnik RS 101/04, Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o lokalnoj samoupravi Sl. Glasnik RS 118/05). Isti je također usaglašen i sa Porodičnim zakonom RS (Sl. Glasnik RS 54/02, Zakon o izmje-nama i dopunama Porodičnog Zakona Sl. Glasnik 41/08), odredbama izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu (Sl.Glasnik RS 18/10), itd.

(Danijela Milešević)

AKTUELNO

U susretu Danu ljudskih prava

Svakodnevno u službi zaštite ljudskih prava, “Vaša prava BiH” tradicionalno obilježava Dan ljudskih prava skromno ali iskreno. Podjelom informativnog materi-jala na terenu, održavanjem sesija, okruglih stolova, gostovanjima na radio i TV stanicama, ukazujemo na važnost zaštite ljudskih prava i sloboda. I ove godine planiramo niz aktivnosti na ovaj veliki dan.

Dana 10.12.1948. godine po prvi put u istoriji čovječanstva potpisana je Univerzalna de-klaracija o ljudskim pravima i taj dan se slavi kao Međunarodni dan ljudskih prava. Potpisivanje ovog važnog dokumenta predstavlja novu stranicu u savremenoj istoriji kada su se nacije u svijetu prvi put, poučene strahotama II svjetskog rata, udružile na međunarodnom nivou da zaštite univerzalne vri-jednosti čovječanstva kroz prizmu pojedinca i zaštite njegovih os-novnih prava. Na taj način Uni-verzalna deklaracija o ljudskim pravima čini temelj u formulisan-ju pravnih standarda o ljudskim pravima. Deklaracija nema snagu međunarodnog ugovora ali Ujed-injene nacije smatraju je pre-vashodnim vodičem tumačenja Povelje UN, te dijelom legislative UN-a.

Sve članice Ujedinjenih nacija Deklaracijom su obavezane na pojedinačne i zajedničke ak-tivnosti sa ciljem stvaranja uslova stabilnosti i blagostanja neophod-nih za miroljubive i prijateljske

5

AKTUELNO

odnose među narodima, zas-novane na poštovanju načela ravnopravnosti i samoopre-deljenja.

Kako već stoji u prvom članu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”Svi ljudi rođeni su slobodni, sa jedna-kim dostojanstvom i pravima”, ljudska prava su zagarantovana, neotuđiva i regulisana nizom međunarodnih dokumenata, a stiču se rođenjem i prvim trenu-cima života.

Univerzalnom deklaraci-jom o ljudskim pravima štiti se ono što svakoj osobi omogućava da živi normalan život. Pored građanskih i političkih prava za-garantovana su ekonomska i so-cijalna prava, kao i još nekoliko

osnovnih potreba bez kojih nije moguć slobodan i dostojanst-ven život, pravo na adekvatne prihode, koji podrazumevaju krov nad glavom. Sva su ta pra-va međusobno povezana.

Deklaracija kao jedan od globalnih ciljeva UN proglašava i definiše nužnost saradnje među državama radi rješavanja “međunarodnih problema ekonomske, socijalne, kul-turne ili humanitarne prirode i unapređivanja i podsticanja poštovanja prava čovjeka i os-novnih sloboda za sve bez obzi-ra na rasu, pol, jezik ili vjeru”.

Zaštita ljudskih prava jeste kontinuiran proces kojem treba svaki čovjek lično, a najpri-je državni i međunarodni siste-

mi pružati posebnu pažnju te ulagati napore radi ostvarivanja osnovnih načela Deklaracije u praksi. I dalje smo svjedoci ugroženih ljudskih prava na-cionalnih manjina, socijalno ugroženih, starijih i nemoćnih lica. Poštivanje načela De-klaracije, solidarnost, tolerancija i aktivna uloga svih nas u pro-micanju ljudskih prava treba da ostane naša trajna obaveza.

(Danka Maran)

6

Projekat : ‘’Socijalno uključenje: regionalna podrška mariginaliziranim zajednicama’’ i ‘’ Podrška najugroženijim grupama Roma u BiH’’

Romi su među najugroženijim grupama stanovništva u BiH. Jedan od osnovnih problema Roma u BiH jeste što su nisu upisani u matične knjige ili ne posjedu-ju lična dokumenata, što ih spriječava u os-tvarivanju svih prava. Bez odgovarajućeg statusa i dokumena-ta, Romi nisu priznati pred zakonom i često su u opasnosti od apatridije, te izloženi zloupotrebama, kao što je trgovina lju-dima.

UNHCR i Udruženje „Vaša prava BiH“ su u 2008. godini počeli sa implementacijom projekta „Društvena integraci-ja Roma, Aškalija i Egipćana u Jugoistočnoj Evropi“. Ciljna grupa ovog projekta je romska populacija koja ima potrebu za upisom u matične knjige i pribavljanje ličnih dokumena-ta. Projekat je osim regulisanja ličnih stanja, omogućavao i pristup drugim pravima, kao što je pravo na obrazovan-je, zaposlenje, zdravstveno osiguranje, socijalna prava. Udruženje „Vaša Prava BIH“ pruža besplatnu pravnu pomoć Romima, idu na teren, prave radionice na kojima upoznaju korisnike sa pravima koja im po zakonu pripadaju.

Trenutno, Udruženje „Vaša Pra-

va BiH“ u saradnji sa UNHCR-om u BiH pruža besplatnu pravnu pomoć Romima pod projek-tom „Podrška najugroženijim

grupama Roma u BiH“, koji je fi-nansiran sredstvima Švicarske i Lihtenštajna te kroz regionalni projekat „Socijalno uključenje: regionalna podrška marigi-naliziranim zajednicama“, fin-ansiran od strane EU. Projekat predviđa usku saradnju sa drugim nevladinim organizaci-jama iz susjednih država čime se omogućava upis u matične knjige u susjednim državama, pribavljanje izvoda i uvjerenja iz tih država.

U sklopu projekta, Udruženje „Vaša prava BiH“ zajedno sa UNHCR-om implementira ak-tivnosti koje će pomoći da 1000 Roma dobije rodne listove, uvjerenja o državljanstvu i važeće lične karte.

Besplatna pravna pomoć je omogućena u svrhu regulisan-

ja ličnih stanja i pristupu drugim pravima, kao što su : pravo na obrazovanje, pravo na zdravst-venu zaštitu , pravo na rad itd..

Na ovim projektima direktno radi sedam pravnika i jedan info službenik u našim kancelarijama u Tuzli, Prijedoru, Sarajevu i Mostaru. Sa pravnici-ma Udruženja „Vaša prava BiH“ zajedno na ovim projektima rade romski medijatori koji imaju vrlo bitnu ulogu za uspješnu

implementaciju ovih projeka-ta. Bosansko-hercegovačka inicijativa žena (BHWI) radi na izgradnji kapaciteta romskog NVO kroz organizaciju treniga za romske medijatore.

Vaša prava BiH su u saradnji sa romskim NVO učestvovala u kampanji podizanja svijesti o značaju upisa u matične kn-jige, a saradnja je nastavljena kroz zajedničko organizovanje seminara, sastanaka i radionica. Značajno je istaći, da Udruženje „Vaša prava BiH“ imaju pot-pisane ugovore sa Romskim udruženjima „Savez Roma Re-publike Srpske“ i „Kali Sara“.

(Edita Avdibegović )

TEMA BROJA: Romi u BiH

7


ROMI U BOSNI I HERCEGOVINI UVOD

Prema članu 16. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima “Svako ima pravo da mu se prizna na svakom mjestu prav-ni subjektivitet”. Međutim, veliki broj socijalno ugroženih Roma ne ostvaruje ovo pravo zbog nesklada postojećeg sistema i njihovog specifičnog položaja. Zbog toga se isti ne nalaze u sistemu socijalne zaštite, odnos-no nisu prijavljeni na birou za zapošljavanje i nemaju pristupa obrazovanju.

Prema članu 2 Ustava Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegov-ina i oba entiteta će osigurati na svojoj teritoriji najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sva lica na teritoriji BiH uživaju ljud-ska prava i slobode predviđene u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i sloboda i u njen-im protokolima, što uključuje: pravo na život, pravo na privatni i porodični život, dom, pravo na obrazovanje, pravo na imov-inu, pravo na slobodu kretanja i

prebivališta itd. Uživanje prava i sloboda predviđenih naveden-im članom Ustava osigurano je svim licima u BiH bez diskrimi-nacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, na-cionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom ili drugi status. Međutim, u praksi ova jedna-kost zavisi od ispunjenja admin-istrativnih uslova.

BROJ ROMA U BIH

Romi su ekonomski i socijalno najugroženiji dio stanovništva u BiH. U periodu od 1991. god. do 2001. godine, ratni sukobi u zemlji i okruženju uticali su na velike migracije Roma, tako da sada pored domicilnih Roma u BiH imamo i veliki broj Roma koji su izbjegli sa Kosova. Nem-aju svi Romi sa Kosova status iz-bjeglice u BiH. Nažalost postoji i veći broj takvih Roma koji ne posjeduju nikakav lični doku-ment odnosno koji nisu regu-lisali svoj boravak u BiH.

POSJEDOVANJE LIČNE KARTE

Zakonom o ličnoj karti državljana BiH (“Sl.glasnik BiH” br. 32/01, 16/02, 32/07,53/07, 56/08) se uspostavlja identi-fikacija i izdavanje lične karte državljanima BiH. Lična karta je javna isprava kojom se doka-zuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta, odnosno boravišta za raselje-no lice i državljanstva BiH. Ličnu kartu izdanu u mjestu prebivališta obavezni su posje-dovati svi državljani stariji od 18 godina. Izdavanje, zamjenu i poništavanje lične karte vrše:

-u Republici Srpskoj: stanice javne bezbjednosti pri Ministar-stvu unutrašnjih poslova RS,

-u Federaciji BiH policijske up-rave pri kantonalnom ministar-stvu unutrašnjih poslova,

-u Brčko Distriktu: nadležni or-gan koji funkcionalno djeluje kao državni organ.

Lična karta se može izdati i državljaninu starijem od 15, a mlađem od 18 godina koji ima prebivalište u BiH na lični zahtjev ili na zahtjev njegovog roditelja ili drugog propisno ovlaštenog zakonskog zastupnika.

Ako državljaninu nije ranije izda-ta lična karta, dužan je da pod-nese zahtjev za izdavanje lične karte u roku od 60 dana nakon što navrši 18 godina života ili 60 dana nakon što se stalno nastani u BiH ako je navršio 18 godina života. Istim zakonom je pro-

8

pisano da će se novčano kazniti za prekršaj lice koje ne podnese zahtjev za izdavanje lične karte u roku utvrđenim zakonom. Uz zahtjev za izdavanje lične karte državljanin je obavezan da priloži određenu dokumentaciju kao što su dokaz o identitetu i državljanstvu BiH.

Pri prikupljanju potrebne do-kumentacije za izdavanje lične karte (rodnog lista, uvjerenja o državljanstvu itd.) pojavljuje se problem. Naime, Romi zbog svojih čestih promjena mjesta prebivališta uglavnom ne žive u mjestu gdje su rođeni. Tako zbog svoje jako teške finan-sijske situacije i nisu u stanju pribaviti potrebne dokumente iz udaljenih opština U većini slučajeva nije im ni poznat tačan datum i mjesto rođenja, a i dalje veliki broj njih nije upisan u matične knjige. Problem se po-javljuje i kod plaćanja adminis-trativnih taksi za izdavanje do-kumenata.To je jedan od razloga zbog čega izvjestan broj Roma rođenih u BiH ne posjeduje ličnu kartu.

UPIS U MATIČNE KNJIGE ROĐENIH

Matične knjige su javni regis-tri u koje se upisuju zakonom određene činjenice o rođenju, zaključenju braka i smrti, kao i primjedbe u vezi sa ovim činjenicama. Pitanja koja su od značaja za vođenje, čuvanje i upotrebu matičnih knjiga u BiH regulisana su entitetskim za-konima o matičnim knjigama i podzakonskim propisima (ure-dbe, pravilnici).U matične kn-jige rođenih upisuju se: podaci o rođenju, podaci o roditeljima djeteta, priznavanje i utvrđivanje

očinstva i materinstva, poza-konjenje, usvajanje itd. Rok za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih je 30 dana (redovan upis). Redovan upis u matičnu knjigu rođenih je besplatan. Naknadni upis u matične knjigu rođenih se plaća. Kada se žena porodi u bolnici, uprava bolnice ima zakonsku obavezu da pri-javi rođenje djeteta matičnom uredu. Dijete koje je rođeno izvan bolnice roditelj je zakon-ski obavezan prijaviti matičnom uredu u opštini u kojoj je dijete rođeno. Ako roditelji ne upišu di-jete u predviđenom roku od 30 dana nakon njegovog rođenja onda se vrši naknadni upis u matičnu knjigu rođenih.

Kako naknadno upisati dijete u matičnu knjigu?

Rješenje o naknadnom upisu u:

-Federaciji BiH izdaju kantonal-na ministarstva unutrašnjih poslova,

-u Republici Srpskoj i Brčko dis-triktu nadležni organ uprave.Po novom Zakonu o matičnim knjigama Republike Srpske koji je stupio na snagu 2009 god. (Sl.glasnik RS br.111/09) u Re-publici Srpskoj izvod iz matične knjige rođenih nema ograničen rok važenja. U praksi poteškoće se pojavljuju u dokaznom postup-ku naknadnog upisa u matične knjige. Dešava se da i po tri gen-eracije jedne porodice nisu up-isana u matične knjige. Razlog velikog broja neupisane djece leži u nedovoljnoj informisanos-ti, neobrazovanosti, niskom ni-vou roditeljske odgovornosti itd.

Ako osoba nije upisana u matične knjige istoj je onemogućeno ostvarivanje prava prije svega to je pravo na državljanstvo, pravo na zdravst-venu zaštitu, socijalnu zaštitu, pravo na ličnu kartu, pravo na prebivalište i boravište, pravo na obrazovanje, radni odnos itd.

Zabilježen je i izvjestan broj slučajeva gdje su Romkinje porijeklom sa Kosova, koje ne posjeduju nikakav lični doku-ment a koje žive u vanbračnoj zajednici sa državljaninom BiH, koristile u bolnici tuđu zdravst-venu knjižicu zbog čega su kas-nije u dokumentima rođenog djeteta upisani pogrešni podaci (drugo ime majke).

DRŽAVLJANSTVO

Državljanstvo je odnos javno-pravnog karaktera između fizičkog lica i države na osnovu kojeg određeno lice ima status po kome su mu formalno-prav-no dostupna sva građanska, ekonomsko-socijalna i politička prava, bez obzira da li se u određenom vremenskom peri-odu nalazi na domaćoj ili stranoj teritoriji.

Zakonom o državljanstvu BiH (“Sl. glasnik BiH” br.4/97,13/97,41/02,6/03,14/03) utvrđeni su uslovi za sticanje i prestanak državljanstva BiH. Državljanstvo BiH se stiče:

- porijeklom

- rođenjem na teritoriji BiH,

- usvajanjem

- naturalizacijom, i


9

- putem međunarodnih spora-zuma.

Državljanstvo BiH može prestati:

-po sili zakona,

-odricanjem,

-otpustom,

-oduzimanjem,

-međunarodnim sporazumom.

U skladu sa članom 37. nave-denog Zakona sva lica koja su bila državljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno pri-je stupanja na snagu Ustava, uključujući i sva lica koja su bila državljani R BiH do 06. aprila 1992. godine su državljani Bosne i Hercegovine.

Odluku o sticanju ili prestanku državljanstva donosi nadležni organ entiteta, osim u slučaju prestanka državljanstva odri-canjem koju donosi nadležni or-gan BiH-Ministarstvo za civilne poslove.U Republici Srpskoj organ za odlučivanje o zahtje-vima za sticanje ili prestanak državljanstva je Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, a u Federaciji BiH Ministar-stvo unutrašnjih poslova Fed-eracije BiH. Odluke o sticanju ili prestanku državljanstva koje donose nadležni organi en-titeta, osim u slučajevima sti-canja državljanstva porijeklom ili rođenjem na teritoriji BiH, dostavljaju se Ministarstvu civilnih poslova BiH radi ocjene da li su u konkretnim slučajevima ispunjeni uslovi za sticanje ili prestanak državljanstva.

Stranac je lice koje ima pravni subjektivitet, ali kome nisu dostupna sva politička, ekonom-sko-socijalna i građanska pra-va koja država obezbjeđuje svojim državljanima. Stranac je fizičko lice koje nije domaći državljanin uključujući i lica bez državljanstva (apatrid).

Lica koja podnose zahtjev za sti-canje državljanstva uz zahtjev moraju da prilože određena dokumenta kao što su dokaz o prebivalištu-boravištu, rodni list, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje da nije osuđivan itd. a također moraju da plate određenu taksu. Razlog što neki Romi odustaju od zahtjeva za sticanje državljanstva iako ispunjavaju uslove jeste taj što nisu u stanju da plate određene administrativne takse i naknade neophodne za pribavljanje traženih dokumenata odnosno za podnošenje zahtjeva bez štete za nužno izdržavanje svoje porodice.

Zabilježen je određen broj Roma koji bo-rave u BiH i više od trideset go-dina ali koji do danas nisu stekli d r ž a v l j a n s t v o BiH. Riječ je o osobama koje su rođene na Kosovu, a koje nisu uredno registrovale svoj boravak u BiH svih ovih godina, odnosno nisu nikad posjedovala ličnu kartu.Problem se pojavljuje kod dokazivanja boravka u BiH.

Pitanje sticanja državljanstva BiH kao dvojnog državljanstva

shodno zaključenom Ugovoru između BiH i SRJ je aktuelno kod Roma izbjeglica sa Kosova koji su zasnovali bračnu zajednicu sa državljanima BiH.

STAMBENO PITANJE

Većina mnogočlanih romskih porodica u čitavoj BiH žive u jako lošim stambenim uslo-vima. Riječ je uglavnom o pro-palim i napuštenim barakama, skladištima, odnosno deponi-jama. Zbog nemogućnosti da prijave boravak, odnosno prebivalište u naseljima bez le-galnog osnova stanovanja, oni ne mogu da ostvare pravo na zdravstvenu i socijalnu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje. Naročito je problem infrastruk-ture izražen u romskim naselji-ma (problem priključka vode, električne energije, izgradnju puteva itd.). Legalizacija objeka-ta je jedan od problema Roma

koji imaju riješeno stambeno pitanje. Naime, Romi koji su sa-gradili kuću bez građevinske dozvole nisu u stanju zbog svoje jako teško finansijske situacije platiti zakonom propisane takse za legalizaciju. Ovaj problem naročito je bio izražen prilikom obnove devastiranih porodičnih kuća Roma povratnika. Naime,


10


isti nisu imali dokaz vlasništva nad svojom imovinom.

PRAVO NA RAD, ZABRANA DIS-KRIMINACIJE

U oba entiteta (RS i FBiH) u Zakonu o radu unešena su slijedeća ekonomska i socijalna prava radnika: pravo na rad, pravo na jednake uslove rada, pravo na socijalnu sigurnost itd. Ustav BiH (član 4) kao i ustavi FBiH (glava II.A, član 2.1) i RS (član 10) jamče principe nedis-kriminacije i jednakosti, kako je naznačeno međunarodnim standardima o ljudskim pra-vima. Federalni Zakon o radu i Zakon o radu RS zabranjuju dis-kriminaciju pri zapošljavanju i na radnom mjestu. Međutim, nizak nivo obrazovanja Roma predstavlja prepreku za njihovo zapošljavanje. Jedan od glavnih razloga zašto Romi ne koriste programe za samozapošljavanje jeste i nedostatak ličnih doku-menata. Nažalost, diskriminacija prilikom zapošljavanja teško je dokaziva.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I OBRAZOVANJE

Velika stopa nezaposlenosti Roma kao i neposjedovanje

ličnog dokumenta jedni su od razloga zbog čega veliki broj Roma u BiH nema pristup zdravstvenoj zaštiti.

Problem predstavljaju i određeni rokovi predviđeni za-konom koji predstavljaju uslov za ostvarivanje prava, a koja su licima slabo poznata. Tako npr. ukoliko se nezaposleno lice koje ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje preko zavoda za zapošljavanje, redovno ne javlja na biro (u RS: svakih 60 dana), briše se iz evidencije nezapos-lenih te samim tim gubi pravo na zdravstveno osiguranje po tom osnovu, a pravo na ponov-no prijavljivanje na evidenciju stiče tek nakon šest meseci od dana prestanka prava. Troškovi participacije u cijeni medicin-skih usluga su preveliki tako da i oni Romi koji su prijavljeni na birou za zapošljavanje nemaju mnogo koristi od toga.

Često i kad zakon predviđa mogućnost ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje poje-dinih kategorija neosiguranih kao što su npr. lica preko 65 godina, predškolska djeca itd. takve osobe još ne mogu da os-tvare to pravo iz razloga što još nije donijet podzakonski akt ili

recimo novčana sredstva nisu obezbjeđena. Naročito je ovaj problem uočljiv u Federaciji BiH gdje se polažaj takvih lica što se tiče zdravstvenog osiguranja ra-zlikuje od kantona do kantona.

Obrazovanje, uz socijalno zbrin-javanje i zdravstvenu zaštitu predstavlja jedan od najvećih problema Roma u BiH. Prije sve-ga za upis u školu neophodan je rodni list i potvrda o prebivalištu. Međutim, veliki broj romske djece nije upisan u matične kn-jige. Nažalost i dalje nije dovoljno razvijena svijest u romskoj pop-ulaciji o obaveznom osnovnom obrazovanju, iako je zakonom predviđena prekršajna kazna za roditelje koji ne upišu djecu u školu. Zbog jako loše finansijske situacije porodice Romi redovno ne pohađaju školu i od malena prikupljaju sekundarne sirovine ili prose kako bi preživjeli.

ZAKLJUČAK

Romi se još uvijek bore za ost-varivanje elementarnih ljudskih prava, kao što su pravo na rad, na elementarnu zdravstvenu i so-cijalnu zaštitu, na obrazovanje. Jedan od pokazatelja problema Roma u BiH je činjenica da i dalje znatan broj istih ne posjeduje lična dokumenta, uključujući izvod iz matične knjige rođenih, lične karte, potvrde o mjestu prebivališta i dokumenta kojima bi mogli dokazati svoje pravo na socijalnu pomoć i zdravstveno osiguranje. Znači neposjedo-vanje ličnih dokumenata čini ih još ugroženijim obzirom da ne mogu dokazati svoja građanska prava.

(Danijela Milešević)

11

Priče iz života “Sve srećne porodice liče jedna na drugu, a svaka nesrećna porodica nesrećna je na svoj način“, napisa jed-nom jedan veliki pisac. Da li je to tako kod porodice S.F. iz Ilijaša, saznaćemo

kroz slijedeću priču. Možete li zamis-liti porodicu od 9 članova čija starost ne prelazi 40 godina, i svi žive u jed-noj kući? Možete li zamisliti da niko od njih nema niti jedan validan doku-ment?

Kao pravnik Vaših prava sam ih lično posjetila i uvjerila se da je zaista tako.

Bila je to zima 2009.god., kada sam sa kolegama krenula na teren u Ilijaš, gdje smo posjetili mnoge porodice, među kojima je i mnogočlana porodi-ca S.. Kada su mi kroz razgovor rekli da nemaju dokumenta mislila sam da se šale, ali ustanovilo se da nije bila šala. Zaista u kući niko nije imao doku-mente, počevši od roditelja, njihove djece i njihove unučadi, oni pravno nisu postojali. A kako da ne postoje, kad vidiš koliko ljudi živi u jednoj kući? Odgovor nam je dao najstariji član S. koji potiče sa Kosova, i koji je jedini upisan u matičnu knjigu rođenih na Kosovu, ali nema ličnu kartu u Bosni i Hercegovini.

On kaže:“ Krenuo sam da se ženim kad sam imao 14 godina, i naiđem na ovu svoju ženu bosanku, nije imala papire, rođena je u Sarajevu, i to u kući. Roditelji je nikada nisu upisali, ali

ljubav ne pita za dokumente, kao da je to bitno. I tako ja sa njom steknem šestoro djece, koje opet nismo mogli upisati zato što majka nije upisana. Naša djeca do-biju djecu koju takođe nisu mogli upisati

jer nemaju ni sami dokumente, i tako se to sve desilo... U BiH smo došli početkom 80-tih. Godinama smo tu, ali kao da i nismo jer nemamo nikak-va prava. Gdje god krenemo traže nam prije svega rodni list pa i ostale dokumente, a mi kažemo nemamo i vratimo se našoj

kući praznih ruku.“

Porodica S.F. jeste srećna, ali zaista i nesrećna na svoj način. Mnogočlaniju, sretniju, pomalo zabrinutu porodicu koja ne zna gdje će ih sve odvesti ta bespravnost nisam srela. Krenuli smo rješavati status najstarijem S., u vezi s boravkom u BiH. Pribavili smo mu ličnu kartu i kako on kaže: “Hvala Bogu ne bojim se više kad me policija zaustavi da pokažem dokumenta“. Sada je u postup-ku upis njegove supruge, koja je rođena u Sarajevu, u kući. Njeni roditelji nisu živi, samo brat i poneki komšija koji bi mogao da posvjedoči o njenom rođenju. Teško ali istinito. Taj upis će biti dug proces, gdje će i naredne generacije još dugo trpiti posljedice života bez dokumenata, ali takav je zakon i procedura. Prvo treba upisati roditelje, djecu pa unučiće.

Ne smijemo dozvoliti da nam se dešavaju ovakve situacije, upisujmo djecu na vrijeme! Naknadni upis je dugotrajan i složen proces, pogotovo ako su djeca rodjena izvan zdravstvenih ustanova. Da nema Vaših prava i besplatne pravne pomoći, plaćanje administrativnih taksi još bi više ugrozilo i ovako težak život ove i sličnih porodica.

(Mira Lazić )

Otac i u srcu i na papiru

Otac mldb. plave djevojčice obratio se pravnicima Udruženja Vaša prava BiH za pomoć pri pribavljaju rodnog lista za svoju kćer. Od dokumentacije za mldb.kćer imao je samo otpusno pismo iz bolnice. Naime, majka djeteta i njegova vanbračna supruga ostavila je i njega i dijete 30 dana nakon poroda, otišla s drugim čovjekom te nitko o njoj nema nikakvih informacija. Dijete je već imalo godinu i po, nije joj bilo određeno ime u matičnoj knjizi rođenih, nije imala JMB, nije imala zdravstveno osiguranje niti bilo koja druga prava koja imaju druga djeca .

Od rođenja mldb.djevojčice njezin otac se uz pomoć svoje obitelji brine o njoj, te iako je pokušao da se u MKR upiše kao otac djeteta i da joj odredi ime, nailazio je na zapreku jer nije imao suglasnost majke djeteta. Zahtjev za naknadni upis podataka u MKR podnesen je MUP-u, koji je predmet proslijedio Centru za socijalni rad, a priloženi su svi dokazi s kojima smo raspolagali: otpusno pismo, rodni list i uvjerenje o državljanstvu oca i majke djeteta, izjave svjedoka i drugo. Sretna okolnost u ovom predmetu je bila što je zbog porođaja u bolnici u matičnom ure-du postojala zabilješka činjenice rođenja mldb.djevojčice, a i što je Centru za soci-jalni rad bilo poznato od prije da dijete živi samo s ocem zbog toga što ih je na-pustila majka djeteta.

Dug postupak dokazivanja da je nepoznato prebivalište/boravište majke, izjave svjedoka da je otac djeteta uistinu otac djeteta, nemogućnost pribavljanja suglasnoti od majke, nesvakidašnjost situacije te nepoznavanje zakonskih pro-pisa ali i velika suradnja MUP-a, Vaših Pra-va i Centra za socijalni rad doveli su do toga da je malena djevojčica u MKR ipak upisana u veljači 2010 godine, a njezin otac je napokon imao dokaz da je njezin otac i na papiru a ne samo u srcu!

(Ivana Zovko-Planinić)

Sarajevska priča-tri neupisane generacije:


12

Romi kao najugroženija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini susreću se sa nizom životnih problema. Jedan od njih je problem adekvatnog smještaja i zaposlenja. Problem smještaja je up-ravo i najaktuelniji za nekoliko porodica Roma koji žive uz rijeku Neretvu odmah do deponije smeća u Čapljini. Ukupno broje 28 članova od čega je trinaestero maloljetne djece. Glavno zanimanje im je prikupljanje sekundarnih sirovina, a od toga jedva uspijevaju zaraditi nešto novca. Žive neuslovno i po potpuno ne-prihvatljivim standardima za normalan i dostojanstven život čovjeka u 21. vi-jeku.

Ove porodice su prije rata živjle u ba-rakama na mjestu današnje pijace u Čapljini ali niko od njih nije imao rele-vantnu dokumentaciju kojom bi mogli dokazati vlasništvo odnosno posjed nad imovinom i prijeratno prebivalište. Nji-hovi problemi smještaja počinju odmah po povratku u prijeratnu općinu. Na-vedene barake su tokom rata uništene tako da su morali tražiti novo mjesto za stanovanje. Odlučili su se za Adu, mjesto na kojem je smještena deponija smeća za Grad Čapljinu u samoj blizini rijeke Neretve. Tu su podigli improvizovane barake i šatore kako bi se bar donekle zaštitili od jake bure i kiše. Međutim, novi problem se pojavio tokom zime kada se uslijed jakih i obilnih kiša rijeka Neretva izlila iz svog korita i poplavila obližnja mjesta tako da su Romi ponovo morali tražiti sklonište 200-300 metara

od Neretve i ponovo graditi barake i šatore. Ovu grupu Roma sam zapazio prilikom posjete mobilnog tima Vaših prava ovoj Općini u kojoj dva puta mjesečno pružamo besplatnu pravnu pomoć. Evidentirano je njihovo interes-ovanje za smještajem odnosno traženje povoljnijeg mjesta za stanovanje. U tom cilju je upućen zahtjev nadležnom organu općine Čapljina za dostavu po-dataka u vezi prijeratnog stanovanja Roma odnosno da li je bilo dodjele zemljišta za stanovanje, te da li se isti vode u evidenciji posjednika navedenih nekretnina. Odgovor koji je stigao iz Službe geodetskih i imovinsko pravnih poslova Općine Čapljina bio je nega-tivan odnosno, ove porodice nisu up-isane kao nositelji prava na pomenutim nekretninama.

U saradnji sa predstavnicima UNHCR-a, podured u Sarajevu, održan je sas-tanak sa načelnikom Općine Čapljina, s ciljem da se uz pomoć institucija vlasti u pomenutoj općini pokuša pronaći smještaj ove populacije.Ovaj razgovor nije polučio rezultate pa je preostalo da se pokuša na drugi način riješiti ovaj problem.

Za Rome sa deponije smeća Općinskom vijeću Općine Čapljina upućen je zahtjev za dodjelu na korištenje građevinskog neizgrađenog zemljišta. Međutim, nakon više upita i urgencija, doznali smo da Komisija Općinskog vijeća nije uvrstila ovaj zahtjev kao

tačku dnevnog reda, što ukazuje da ovaj problem nije prepoznat i nismo uopće sigurni koliko su vijećnici zainteresirani za rješavanje problema ugroženih kat-egorija stanovništva. Iz ovoga se može zaključiti da nema niti političke volje za stambeno zbrinjavanje ove populacije ni privremeno.

U današnjim uslovima života svjesni smo velikih poteškoća u radu općinskih službi kada je pitanje dodjela stano-va nezbrinutim kategorijama i drugi problemi ove vrste, ali i Romi kao najugroženija manjinska grupa trebalo bi da imaju pravo na iole normalan život i stanovanje. Međutim, ostaje pi-tanje da li država odnosno njeni organi, imaju dovoljno sluha za ove probleme i da li uopće imaju za cilj da ih trajno rješavaju. Po svemu sudeći, do sada, uopće se ne prepoznaju ovi problemi. Udruženje Vaša prava BIH, u saradnji sa glavnim donatorom, pokušava na sve moguće načine riješiti pitanje tra-jnijeg stambenog zbrinjavanja Roma, na način da Općina dodjeli zemljište, a da se potom traže donatori za izgrad-nju kuću i ostalih potreba ove popu-lacije. Na ovakav način su već riješeni smještaji mnogih raseljenih osoba i osoba koje se nalaze u stanju soci-jalne potrebe u Hercegovačko- neret-vanskom kantonu, ali očito je da nam presdstoje nove aktivnosti na rješavanju problema izgradnje stanova i dodjele zemljišta najugroženijim kategorijama stanovništva.

S razlogom se, samo po sebi, post-avlja pitanje, do kada će Romi kao najugroženija kategorija stanovništva imati ovako nehuman tretman od strane države i kada će se pojaviti us-lovi za adekvatniji i primjereniji smještaj ove kategorije. Nadam se da će se uz pomoć Vaših prava i UNHCR –a istrajati na rješavanju ovog problema bez obzira koliko on bio težak.

(Ahmet Salčin)


Život na deponiji smeća

13

Malodobna H.Š. je napunila sedam godina kada sam je prvi put vidio u pratnji majke, koja mi se obratila radi upisa u školu.

Kad sam zatražio rodni list djeteta, uručen mi je rodni list na kojem doslovno ništa nije bilo upisano od podataka djeteta, a jedini upisan po-datak bio je netočan, jer je ime osobe u rubrici ‘’majka djeteta’’ upisana oso-ba koja nema nikakve veze sa djete-tom.

Majka djeteta mi je objasnila, da je imala svega 13 godina kad je rodila mldb. H.Š., da je bila žrtva nasilja od strane biološkog oca djeteta, koji je osuđen na kaznu zatvora zbog ned-jela prema njoj. Tužno je bilo slušati ispovijest osobe koja je imala samo 13 godina kad je rodila svoje dijete, koja je u pravom smislu riječi preživjela mučenje od svog bivšeg partnera koji joj je prilikom poroda dao zdravstv-enu knjižicu od druge osobe, što je razlog da mldb. H.A. nikad nije im-ala uredan rodni list. Vidjelo se da je mldb. H.Š. sretna što bi trebala krenuti u školu, međutim, kako upisati u školu nekoga tko ne postoji? Kako ispraviti i dopuniti podatke u rodnom listu?

‘’Nemoguće, prošao je rok od 6 mjese-ci prema čl. 80. st.3. i 4. Obiteljskog Zakona ... ‘’, bilo je najčešće mišljenje

koje sam dobivao.

Međutim, ono što izgleda nemoguće, za Udruženje ‘’ Vaša prava BiH’’ je moguće!

Prva misija je bila upisati dijete u školu. Ne mogu ni zamisliti kako sam smiješno izgledao dok sam pedagogu škole objašnjavao slučaj, ‘’ da se radi o djetetu priznate izbjeglice, osobi romske nacio-nalnosti,.., da je majka djeteta rodila sa 13 godina na drugu zdravstvenu knjižicu, uz objašnjenje propisa koji reguliraju izbjegličko pravo, da u rodnom listu nema podatak o djetetu a i onaj podat-ak koji je upisan, ime majke, je zapravo pogrešan.... ‘’

Nakon što sam dvadesetak minuta objašnjavao slučaj, primjetih blijed pogled pedagoga koji me upita :

‘’Gospodine, ukoliko sam Vas dobro razu-mio, Vaš upit je kako da upišete vanzem-aljca da pohađa školu?’’

‘’Upravo to’’, odgovorih mu. Ljubazni pedagog me je uputio u Ministarstvo obrazovanja da zatražim dozvolu, što sam i učinio. Odobreno je da moj ‘’van-zemaljac’’ upiše I razred uz obvezu da se do kraja školske godine dostavi uredan rodni list. Nakon što smo upisali ‘’vanze-maljca’’ u školu, preostalo nam je odra-diti puno teži dio posla: od ‘’vanzemaljca’’ napraviti ‘’zemljanina’’.

‘’Vaša Prava BiH’’ su podnijela tužbu radi

Kako je ‘’ vanzemaljac ‘’ postao zemljanin


osporavanja i utvrđivanja materinstva. Međutim, ovaku kompliciranu stvar je dodatno otežavala činjenica da nismo znali točnu adresu osobe koja je upisana kao majka. Traženo je da se plati sudska taksa i troškovi DNA analize. Od strane Suda tuženoj je na naš zahtjev postav-ljen privremeni zastupnik, podnijeli smo zahtjev za oslobađanje troškova postup-ka te osigurali sredstva za provođenje DNA analize. Nakon provedenog postup-ka, sud je usvojio tužbu tužiteljice, nakon čega smo pokrenuli upravni postupak naknadnog upisa podataka u matičnu knjigu rođenih. Postupak je uspješno okončan.

Moj ‘’vanzemaljac’’ je imao 9 godina kad je postao ‘’zemljanin’’. Put nije bio lak, nažalost, u Bosni i Hercegovini ovakvih ‘’vanzemaljaca’’ imo još puno, ali zahvaljujući radu ‘’Vaših prava’’ ovaj broj je sve manji. Konačno, neka moj “van-zemaljac” skrene pažnju svim budućim roditeljima koliko je teško postati “zem-ljanin”. Neka roditelji na vrijeme riješe pi-tanje svog ličnog upisa u matične knjige kako njihova djeca nebi trpila posljedice.

(Davor Bunoza )

Da se upornost nekad isplati, i da ne treba odustajati i kada imate vrlo male šanse, pokazuje slučaj mldb. B.S., koji je rođen u BiH, koji je uspio da ostvari pravo na državljanstvo BiH.

Roditelji B.S. su naturalizacijom stekli državljanstvo BiH, ali upravni organi su dva puta odbijali da se mldb. B.S. upiše u knjigu državljana BiH. Roditelji mldb. B.S. su se obratili Vašim pra-vima sa ciljem da reguliraju status svog djeteta na način da dijete upišu u drugoj državi, da mu pribave pasoš i zatraže odobrenje privremenog bo-ravka za svoje dijete koje je tada imalo samo 4 godine. Tada su Vaša prava predložila roditeljima djeteta nešto što je možda tada izgledalo nemoguće i neozbiljno - treću sreću! Predložili smo roditeljima da ponovno predaju zahtjev nadležnom organu za upis u knjigu državljana BiH, jer smo sma-trali da postoji mogućnost, i pored dva negativna pravomoćna rješenja po is-tom osnovu, da se ovaj postupak ipak okonča pozitivno za dijete. Napisali smo zahtjev. I prije nego što je predat, službena osoba nadležnog organa, vjerujući da ne postoji mogućnost da se usvoji zahtjev, zamolila je oca od djeteta da potpiše izjavu koja glasi:

‘’ Kojom ja, R.S., izjavljujem da inzi-stiram da se moj zahtjev za sticanje državljanstva moga sina B.S. zaprimi u nadležnom organu za rješavanje, iako sam od strane istog upozoren da ne

ispunjavam uvjete i da će moj zahtjev vejrovatno biti odbijen’’

Naravno, prvostupanjski organ je od-bio zahtjev, i tada je izgledalo da je uzrečica ‘’treća sreća’’ obična iluzija. Vaša prava se nisu predavala.Blagov-remeno smo uložili žalbu, naveli raz-loge i pozvali se na zakonske odredbe ali i na odredbe Konvencije o pravima djeteta.

Treća sreća! Žalba je usvojena i pred-met je vraćen na ponovni postupak sa uputom da se provode ponovni postu-pak i da se odobri zahtjev mldb. B.S.. Nedugo zatim, usvojen je zahtjev za upis u knjigu državljana.

Mldb. B.S. je nakon pet godina pokušaja da dobije državljanstvo i nakon dvije negativne odluke, ipak na kraju uspio biti upisan u knjigu državljana BiH.

Nakon toga i autor ovog teksta je počeo vjerovati u ‘’treću sreću’’. Ubrzo sam shvatio da se ‘’treća sreća’’ u ovom predmetu ne bi nikad ostvarila da Vaša prava ne posjeduju bogato znanje, ali i upornost koja krasi ovo Udruženje.

(Davor Bunoza)


Treća sreća za državljanstvo

14

‘’Vaša prava BiH’’ i u 2010. godini i dalje uspješno pruža besplatnu pravnu pomoć tražiteljima azila, osobama pod međunarodnom zaštitom u BiH (priznate izbjeglice i osobe pod supsidijarnom zaštitom). ‘’Grupa za azil’’ Vaših prava, specijaliziranih za azilantsko i izbjegličko pravo, je ostvarila značajne uspjehe u zaštiti prava tražitelja azila i osoba pod međunarodnom zaštitom. Osnovni cilj jeste da se tražiteljima azila i osobama pod međunarodnom zaštitom, kao najugroženijim kategorijama, osigura pravna zaštita kao bi ostvarili sva prava koja im pripadaju.

Aktivnosti Grupe za azil se u 2010.-oj go-dini mjere na stotine besplatnih pravnih savjeta, pisanju različitih zahtjeva, podne-saka, te izrada specifičnih i najsloženijih tužbi i apelacija, sve sa ciljem zaštite prava ove kategorije. Zastupali smo ko-risnike pred tijelima uprave i Sudom BiH, pred Ustavnim sudom Bosne i Herce-govine, Europskim sudom za ljudska pra-va u Strasbourgu, kao i UN Komitetu za ljudska prava, gdje smo ostvarili zavidne uspjehe.

Ponosni smo jer su Vaša prava BiH dala značajan doprinos u izgradnji azilantskog sustava u Bosni Hercegovini, počev još od 2004.-te godine pa do danas. Svoje znanje i iskustvo Grupa za azil VP BiH, zajedno sa UNHCR-om, nesebično di-jeli sa mladim kolegama studentima, budućim profesionalcima i kolegama. I ove, kao i svih prethodnih godina, održali smo Pravne klinike sa studentima u Mo-staru, Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Tu-zli, sa ciljem upoznavanja i prenošenja znanja studentima u oblasti azilantskog i izbjegličkog prava. Kroz praksu, dali smo značajan doprinos u implemetiranju mnogih pravilnika i ostalih podzakonskih akata koje je Bosna i Hercegovina doni-jela i koji se odnose na prava azilanata i osoba pod međunarodnom zaštitom. Upravo zahvaljujući našem predanom radu, osigurali smo da tražitelji azila i osobe pod međunarodnom zaštitom u Bosni i Hercegovini imaju najkvalitetniju pravnu pomoć ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i u regionu.

(Davor Bunoza)

Pravna pomoć tražiteljima azila

15

Udruženje „Vaša prava Bosne i Herce-govine“ i u 2010. godini nastavlja sa projektom „Pružanje besplatne pravne pomoći i podrške za interno raseljene osobe i povratnike u Bosni i Hercegovini“ koji je finansiran od strane UNHCR-a. Za implementaciju ovog Projekta formirana je posebna grupa pravnika za „ Anex VII“ kako se popularno naziva ovaj Projekat, koji učestvuju u pružanju besplatne pravnu pomoći utvrđene Kriterijima za definisanje prioritetnih kategorija koris-nika i pružanje usluga Udruženja „Vaša prava BiH“. Direktno učešće na navede-

nom projektu osigurava dakle, deset pravnika iz kancelarija Udruženja koje su smještene u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Tuzli, Bosanskom Petrovcu, Sre-brenici, Trebinju, Goraždu i Prijedoru.

Pružanje usluga pravne i in-formativne pomoći i podrške interno raseljenim osobama i povratnicima obuhvata niz aktivnosti pravnika od pružanja informacija, usmenih pravnih savjeta, sačinjavanja pismenih podneska upravnim i sudskim organima te zas-tupanje korisnika pred nadležnim up-ravnim i sudskim tijelima iz svih oblasti prava isključujući angažman koji ne spa-da u aktivnosti Udruženja (kao na primjer, oblast prekršajnog i krivičnog prava i slično). U dosadašnjem radu na ovom

Projektu u navedenim kancelarijama Udruženja i na mobilnim lokacijama koje pravnici posjećuju po utvrđenom planu i programu, pružena je pravna pomoć i postignuti određeni rezultati u ost-varivanju prava „navedenih kategorija iz projekta“, na isplatu otpremnine i ostalih naknada po članu 143. Zakona o radu FBiH, donošenjem sudskih rješenja o izvršenju u onim predmetima u kojima poslodavac nije postupio po konačnim i pravomoćnim rješenjima Komisija za implementaciju člana 143. Zakona o radu, te donošenju presuda Okružnih

sudova u Republici Srpskoj kojima se priznaje pravo na otpremninu u skladu sa odredbom člana 182. (član 152.) Za-kona o radu RS. Osim toga, evidentirani su pozitvni primjeri presuda Kantonalnih sudova u Federaciji BiH, kojima se vraća status raseljene osobe korisnicima be-splatne pravne pomoći, te niz presuda Općinskih i Osnovnih sudova u vezi na-plate potraživanja električne energije, vode i drugih komunalija koje su ušle u zastaru.

Bitno je napomenuti da se pružanjem besplatne pravne pomoći navedenim kategorijama i pristup pravima iz zdravst-venog, invalidskog, penzionog osigu-ranja, prava iz socijalne zaštite, povrata imovine, radnih prava, obrazovanja, re-

Pravna pomoć za interno raseljene osobe i povratnike

IZ PRAKSE

konstrukcije i obnove, zapošljavanja te drugih prava omogućava zaštita ljudskih prava i prava na dostojanstven, siguran i održiv povratak raseljenih osoba i izb-jeglica u skladu sa Anexom VII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Her-cegovini.

(Ahmet Salčin)

U akademskoj 2009/2010.godini, nastav-ljena je saradnja Udruženja Vaša Prava BIH, sa pravnim fakultetima u BIH, kroz organizovanje Pravnih klinika iz oblasti izbjegličkog prava.

U skladu sa Memorandumom o ra-zumjevanju potpisanim između pravnih fakulteta, Vaših Prava BIH i UNHCR-a, na Mostarskom sveučilištu i Univerzitetu “Džemal Bijedić”, Pravnom fakultetu u Sarajevu, Pravnom fakultetu Istočno Sa-rajevo, Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu te Pravnom fakultetu u Tuzli, održane su Pravne klinike za izbjegličko pravo. Pravnoj klinici su prisustvovali studenati završnih godina, kojima su predstavnici UNHCR-a i pravnici Vaših Prava održali nekoliko predavanja na temu izbjegličkog prava i nacionalnog pravnog okvira za zaštitu izbjeglica.

Program Klinike je napravljen u saradnji sa UNHCR-om, kao spoj teorije i prakse, a kojom prilikom su studenti upoznati sa instrumentima međunarodne zaštite izb-jeglica, mandatom i ulogom UNHCR-a u BIH, kao i nacionalnim pravnim okvirom za zaštitu izbjeglica. U sklopu predavan-ja studenti su zajedno sa predstavnicima UNHCR-a i VP BIH radili na hipotetičkim slučajevima, kako bi na tim primjerima prezentirali znanje koje su stekli tokom predavanja na Pravnoj klinici iz oblasti izbjegličkog prava.

Također,organizovane su zajedničke posjete studenata Ministarstvu sigurn-osti BIH – Sektor za azil, organizacionim jedinicama Ministarstva sigurnosti BIH - Službama za poslove sa strancima, Mini-

Klinika izbjegličkog prava

16

starstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, te prihvatnim centrima za smještaj lica pod međunarodnom zaštitom i tražitelja međunarodne zaštite Salakovac i Rak-ovica.

Nakon toga, studentima su podijeljeni certifikati za aktivno pohadjanje, stečeno znanje i obavljenu praksu u okviru Klini-ke.

Klinika izbjegličkog prava je dobar primjer saradnje Udruženja Vaša Prava BIH, UNHCR-a i univerziteta u BIH. Na-damo nastavku uspješne saradnje na zadovoljstvo svih, a najviše studenata koji na ovaj način stiču potrebnu praksu i iskustvo.

(Zoran Pelemiš)

Kao studentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru imala sam sreću da već par godina zaredom sudjelujem na Pravnim klinikama u suorganizaciji Udruženja Vaša prava Mostar.

Ponuđene su pravne klinike iz Građanskog / građansko-procesnog prava, upravnog / upravno-procesnog prava, ljudskih prava te radnog prava sa socijalnim osiguranjem su bile i više nego šarolik i zadovoljavajući izbor koji je omogućio svakom od mojih kolega, a i meni osobno da pohađamo onu pravu kliniku koja nam je najbliža..

Klinike su, za razliku od predavanja koja su često zamorna, dosadna , preopširna, predstavljale snop teorije i prakse i samim time bilo je puno jednostavnije i lakše usvojiti pređeno gradivo. Naime,

sama predavanja su bila korisna u smislu primjene teorije u praksi. Način na koji se ophodilo sa svakim studentom je bio dosta pristupačan i čitavo vrijeme je bila pristuna interakcija student - predavač.

Puno vježbi, puno primjera, pa i izlazak na ‘’teren’’, sve je doprinjelo boljem ra-zumjevanju pravnih fakata.

Na kraju, još mogu reći da je ono što me, a i moje kolege najviše dojmilo jeste mladi kadar Vaših prava koji je pokazao izuzetnu stručnost i znanje, ali istodobno i izuzetnu pristupačnost, upravo zbog svega navedenog, mogu samo konstati-rati- Vaša prava, odličan 5.

(Tonka Krešić, student prava)

IZ PRAKSE

Zahvalan student

PITANJA I ODGOVORI

Pitanje:

Imam 17 godina i u vanbračnoj sam zajednici sa djevojkom koja ima 15 go-dina. Ona je ostala trudna i uskoro će roditi naše zajedničko dijete. Njezini roditelji se ne protive našem braku i spremni su poduzeti sve potrebno da nam pomognu. Kad sam želio podni-jeti zahtjev za sklapanje braka rečeno mi je da ne možemo zaključiti brak jer je moja djevojka maloljetna, unatoč tome što čekamo dijete. Nejasno mi je da se ne misli na prava djeteta koje će biti rođeno van braka! Postoji li način da sklopimo brak?

Odgovor:,

Kako je brak zakonom uređena zajed-nica života žene i muškarca, to su i za-konom propisane odredbe kojima su propisani uvjeti za sklapanje i postojan-je braka obavezne .

Obiteljskim zakonom Bosne i Herce-govine (Sl.Novine F BiH br35/05), nave-dene su prepreke za sklapanje braka, a jedna od njih je navedena ovako ‘’..Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila 18 godina života. Najniža za-konska granica je 16. godina i to samo ako sud utvrdi da je osoba sposobna za obaljanje bračnih dužnosti i prava, te da je brak u njenom interesu. ‘’

Dakle samo izuzetno, sud može u vanparničnom postupku dozvoliti skla-panje braka osobi koja je navršila 16 godina života ako utvrdi da postoje opravdani razlozi da je ta osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka i da je brak u njezinom interesu. Kako Vaša djevojka nema još 16 godina, sklapanje braka je nemoguće unatoč suglasnosti roditelja. Upozorila bih Vas i da je spolni odnos s osobom mlađom od 16 godina kazneno djelo, no Vi niste jedinstven slučaj sa ovakvim problemom. Najčešće su ovakvi problemi poznati kod romske populacije gdje je takav način života u navici koje se teško odriču, no nisu nep-oznati i kod ostalih. Dakle, Vaše dijete će biti rođeno van braka, ali to Vas ne spriječava da ga priznate odmah pri up-

isu u matičnu knjigu rođenih i upišete se kao otac. Važno je naglasiti da ista prava i obveze imaju djeca rođena u br-aku i van braka.


prava BiH“ koja će vam u tom pogledu pružiti pravnu pomoć.

( Darko Martinčević)

Brak sa maloljetnicom

Pitanje:

Imam petnaest godina, nisam redo-van učenik. Mogu li ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje i kako?

Odgovor:

Odgovor na vaše pitanje je pozitivan. Prema važećim izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju (SL .Novine F Bih br:30/97, 07/02 i 70/08), koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 01.01.2009. godine, djeca koja su navršila 15. go-dina, odnosno stariji maloljetnici do 18. godina života, a nisu završili osnovno školovanje ili se po završetku osnovnog školovanja nisu zaposlili, ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje ako su se prijavili zavodu za zapošljavanje. Dakle, da bi ste ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje, prvo trebate izvaditi ličnu kartu, za šta vam treba saglasnost roditelja. Zatim kupiti radnu knjižicu, što možete uraditi u skoro sva-koj knjižari, i ovjerite je u opštini. Zatim u Zavodu za zdravstveno osiguranje za opštinu u kojoj imate prebivalište kupite zdravstvenu knjižicu i obrazac za prijavu na zdravstveno osiguranje („plavi obrazac“). Na kraju, sa svim tim dokumentima i prijavom prebivališta (CIPS) otiđite i prijavite se na Zavod za zapošljavanje za općinu u kojoj imate prebivalište. Nakon što je izvršena pri-java na biro, radnik biroa će Vam ispunit „plavi obrazac“, na zdravstvenu knjižicu staviti pečat biroa kao osiguravatelja, odnosno obveznika uplate doprinosa, te uputiti vas u Zavod za zdravstveno osiguranje da predate kopiju obrasca i ovjerite zdravstvenu knjižicu. Time ste i stekli pravo na zdravstveno osiguranje.

Ukoliko biste imali problema oko ost-varivanja ovog zakonskog prava možete se obratiti najbližoj kancelariji „Vaših

Zdravstvo maloljetnika

Dječiji dodatak

Pitanje :

Živim u Goraždu, sa suprugom i dvoje djece. Ja imam status žene žrtve rata i po tom osnovu primam ličnu invalid-ninu. Suprug je korisnik vojne pen-zije. Ni ja ni suprug nemamo drugih primanja. Djeca nisu ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju niti ima-ju bilo kakvih zdravstvenih problema. Pohađaju osnovnu školu u Goraždu. Ima li moja porodica pravo na dodat-ak na djecu?

Odgovor:

Dodatak na djecu (dječiji dodatak) regu-lisan je članom 93.do 100a. Zakona o so-cijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Bosansko- podrinjskog kantona Goražde“- Prečišćeni tekst br.7/08).

Pravo na dječiji dodatak pripada prod-ici koja ima prebivalište ili boravište na području Bosansko - podrinjskog kan-tona Goražde, čija mjesečna primanja po svim osnovama, izuzev primanja po osnovu socijalne zaštite i zaštite po-rodice sa djecom, ne prelaze po članu domaćinstva iznos od 15% od prosječne plaće u Kantonu. Pravo na dječiji do-datak, bez obzira na imovinski cenzus, uvećan za 50%, pripada :

- djetetu bez oba ili jednog roditelja,

- djetetu ometenom i fizičkom ili psihičkom razvoju,

-porodici u kojoj su jedan ili oba roditel-ja invalidi sa procentom invalidnosti od 60% i više,

- djetetu oboljelom od šećerne bolesti, karcinoma, leukemije, TBC i celijakije.

Dječiji dodatak ne mogu ostvariti djeca ako je jedan od članova zajedničkog domaćinstva vlasnik preduzeća ili sa-

17

mostalne radnje ili ima registrovanu dopunsku djelatnost ili je vlasnik ili posjednik motornog vozila, osim ako su u pitanju lica sa invaliditetom i to mo-torno vozilo koriste kao ortopedsko ili drugo pomagalo.

U konkretnom slučaju, pravo na dječiji dodatak možete ostvariti ukoliko Vi ili Vaš suprug niste vlasnici ili posjednici motornog vozila (izuzev vozila koje se koristi kao ortopedsko ili drugo pomagalo) i ako primanja po članu Vašeg domaćinstva ne prelaze iznos od 90,00 KM mjesečno (15% od prosječne plaće u Kantonu). Vaša primanja koja ostvarujete kao žena žrtva rata ne ulaze u ukupna primanja domaćinstva, odnosno u imovinski cenzus. Ukoliko Vi kao žena žrtva rata i / ili Vaš suprug im-ate utvrđenu invalidnost od najmanje 60%, pravo na dječiji dodatak, uvećan za 50%, možete ostvariti bez obzira na imovinski cenzus.

(Nermina Kodžaga)

PITANJA I ODGOVORI

Dječiji dodatak u RS

Pitanje:

Živim u Prijedoru. Otac sam petoro maloljetne djece i zanima me da li mogu ostvariti pravo na dječiji dodat-ak za svakog od njih, u kom iznosu i šta je potrebno priložiti od dokumenata?

Odgovor:

Prema Zakonu o dječijoj zaštiti (Sl.gl. RS br. 4/02, 17/08, 1/09) pravo na dječiji dodatak ima svaki građanin sa prebivalištem na teritoriji Republike Srpske za svako drugo, treće i četvrto dijete na osnovu podnesenog zahtjeva. Pravo na dječiji dodatak pripada djeci najduže do 15 godina života, ako se nalazi na redovnom školovanju i žive na teritoriji Republike Srpske.

Dodatak za djecu za drugo i četvrto dijete iznosi od 5% do 15% posto, a za treće dijete od 15% do 30% od prosječne neto plate po zaposlenom u privredi Re-publike ostvarene u prthodnoj godini.

Dokumenti potrebni za ostvarivanje prava na dječiji dodatak su:

- zahtjev - predaje se nadležnom centru za socijalni rad

- lična karta podnosioca zahtjeva

- rodni list djeteta

- potvrda da se dijete nalazi na re-dovnom školovanju, odnosno potvrda nadležne zdravstvene ustanove o ra-zlozima zbog kojih se dijete ne nalazi na redovnom školovanju

- dokaz o imovinskom cenzusu - izvod iz zemljišnih knjiga, uvjerenje iz katastra, ugovor o korištenju stana, poresko uvjerenje, potvrda o katastarskim pri-hodima

- dokaz o nazaposlenosti

(Zoran Milojica )

Zamjena ličnih dokumenta

Pitanje:

Nedavno sam zbog promjene prebivališta iz jednog u drugi kanton BiH promjenio i CIPS-ovu ličnu kartu/osobnu iskaznicu, međutim nisam mi-jenjao i vozačku dozvolu koja vrijedi još 4 godine. Prije par dana prometni poli-cajac me zaustavio u rutinskoj kontroli vozila i zamijetivši da su mi ličnu kartu i vozačku dozvolu izdala dva različita MUPa upozorio me da čim prije u mjes-tu prebivališta podnesem zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole jer je obavezno da oba dokumenta budu izdana od istog MUPa. Taksa za izda-vanje vozačke dozvole nije mala a ja nisam u zavidnoj ekonomskoj situaciji, pa me zanima jesam li u obvezi postu-piti po navodima gore pomenutog policajca?

Odgovor:

Moram Vas obavjestit da je policijski službenik bio u pravu i da ste u obvezi podnijeti zahtjev za zamjenu oba do-kumenta u mjestu svog prebivališta/ boravka.

Po Zakonu o ličnoj karti državljana BiH (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 32/01, 16/02 i 32/07) člankom 13.

regulirana je obveza zamjene lične karte između ostalog i u slučaju promjene prebivališta (ili promjene boravišta kod raseljenih lica). Imalac lične karte dužan je da podnese zahtjev za zamjenu lične karte u roku od 60 dana od nastanka ra-zloga za njenu zamjenu.

Po pravilniku o vozačkoj doz-voli (“Službeni glasnik BiH”, br. 13/07) člankom 28. propisano je da imatelj vozačke dozvole prilikom promjene prebivališta ili boravka, dužan da se u roku od 15 dana prijavi u evidenciju vozača kod mjerodavnog tijela odnosno kod kantonalnih Ministarstava unutarn-jih poslova u Federaciji BiH, u Repub-lici Srpskoj kod Ministarstva unutarnjih poslova, a u Brčko Distriktu BiH Odjelu za javni registar. Također je obavezan da istovremeno podnese zahtjev za zamjenu vozačke dozvole na obrascu VD-1.

Mjerodavno tijelo dužno je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva i prijave izda novu vozačku dozvolu i to prema novom prebivalištu, odnosno boravištu građanina Bosne i Herce-govine, kao i da odmah elektronskim putem obavijesti mjerodavno tijelo kod kojega se ta osoba vodila u eviden-ciji vozača radi odjave iz te evidencije i dostavljanja njegovog dosje (članak 29. navedenog Pravilnika).


Porodiljsko odsustvo

Pitanje:

Radim u jednom malom privatnom preduzeću u Republici Srpskoj. U sed-mom mjesecu sam trudnoće. Kada mogu poći na trudničko odsustvo, u kom trajanju i koja su moja prava?

Odgovor

Prema odredbi člana 73 . Zakona o radu Republike Srpske (Sl.Glasnik RS 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, 66/03 i 20/07) žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u tra-janju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlašćenog doktora medicine, žena može otpočeti sa korišćenjem po-

18

rodiljskog odsustva 28 dana prije dana porođaja. Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da porodiljsko odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koris-ti otac djeteta. Žena može na sopstveni zahtjev otpočeti sa radom i prije isteka porodiljskog odsustva, ali ne prije nego što prođe 60 dana od dana porođaja. Ako žena opočne sa radom prije isteka porodiljskog odsustva, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi još i 60 minuta odsustva radi dojenja djeteta.

Nakon isteka porodiljskog odsustva, je-dan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navrši dvije godine života, ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlašćenog ljekara, potrebna pojačana njega.

Za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva žena ima pravo na naknadu plate u visini prosječne plate koju je ostvarila u toku poslednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsus-tva. Naknada se mjesečno usklađuje sa rastom prosječnih plata u Republici. Ova naknada plate ostvaruje se na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu Repub-like Srpske.

(Boris Radosavljević)

PITANJA I ODGOVORI

Prava nezaposlenih osoba

Pitanje:

Radni odnos mi je prestao 03.09.2010. godine bez moje krivice. U rješenju o otkazu stajalo je da sam tehnološki višak. Po prestanku radnog odnosa pri-javio sam se na Biro za zapošljavanje radi traženja zaposlenja. Nakon pri-jave, podnio sam zahtjev za prizna-vanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Služba za zapošljavanje je donijela rješenje kojim je moj zahtjev odbijen zbog toga što poslodavac nije uplatio doprinose. U rješenju piše da imam pravo žalbe u roku od 15 dana. Da li da podnesem žalbu i šta da navedem u žalbi?

Odgovor:

Stupanjem na snagu Zakona o izmje-

nama i dopunama Zakona o posredo-vanju u zapošljavanju i socijalnoj sig-urnosti nezaposlenih osoba F BiH (Sl.N. FBiH br:41/01 I 22/05) (koji je stupio na snagu 14.04.2005. godine), pravo na novčanu naknadu stiče nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka rad-nog odnosa ima najmanje 8 mjeseci rada neprekidno ili 8 mjeseci sa preki-dima u posljednjih 18 mjeseci, a da se kao vrijeme provedeno na radu smatra vrijeme obaveznog osiguranja prema propisima koji regulišu sistem poreza i obaveznih doprinosa. Dakle, stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o posredovanju u zapošljavanju u socijal-noj sigurnosti nezaposlenih osoba, ost-varivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nazaposlenosti nije više uslov-ljeno uplaćivanjem doprinosa za slučaj nezaposlenosti, kao što je to bio slučaj u ranijem odredbama Zakona.

Nakon 14.04.2005. godine, tj. stupanjem na snagu izmjena Zakona, ne postoji izričita zakonska mogućnost da se prava za slučaj nezaposlenosti mogu umanjiti i ukinuti u slučaju da obveznik obračunavanja i uplate do-prinosa nije obračunao, uplatio ili djelimično uplatio dospjele doprinose. Osim toga, u odredbama Zakona o do-prinosima (Sl. Novine F BiH“, br.:35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), propisano je da se osiguraniku prava na penzijsko i zdravstveno osiguranje, te osiguranja za slučaj nezaposlenosti ne mogu umanjiti ni ukinuti u slučaju da obaveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, nije obračunao, odnosno uplatio ili djelimično uplatio dospjele doprinose, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije uređeno.

(Samir Fehrić)

Pitanja:

Žrtva sam nasilja u obitelji. Moj muž sa kojim imama dvoje maloljetne djece, me neprekidno zlostavlja psihički i fizički, već dugi niz godina. Odlučila sam se razvesti od njega ali se bojim što će sud odrediti kome djeca pri-padaju s obzirom da sam ja nezapos-lena i nemam nikakvu imovinu osim našeg zajedničkog stana u kojem živimo u Mostaru, ne znam ni kako bih

Žrtva nasilja u porodici

ih uzdržavala ako sud odluči da djeca idu samnom. Ako se ipak odlučim za razvod koji prvi korak moram po-duzet?

Odgovor:

Prije svega žao nam je zbog situacije u kojoj se nalazite!

Upoznala bih vas sa Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (Sl. Novine F BiH 22/05) koji uređuju područje nasilja u obitelji, osiguravaju sprečavanje i suzbi-janje ove vrste nasilja, učinkovite mjere utjecaja na nasilnike i druge osobe da ne čine nasilje te otklanjanje posljedica počinjenog nasilja, propisujući način ostvarivanja te zaštite.

Zaštitu od nasilničkog ponašanja, dužni su pružiti policija, tijelo skrbništva i sud za prekršaje, a žrtva nasilja, članovi obitelji, kao i svaki građanin koji dozna za počinjeno nasilje u obitelji , a i zdravst-veni i socijalni djelatnici, nastavnici, od-gajatelji, medicinske, obrazovne i druge ustanove i tijela, kao i nevladine orga-nizacije, koji u obavljanju svoje dužnosti doznaju za počinjeno nasilje u obitelji, dužni su odmah po saznanju prijaviti počinjeno nasilje u obitelji nadležnoj policijskoj upravi.

Prekršajne sankcije za počiniteljima nasilja u obitelji mogu se izreći sljedeće zaštitne mjere:

1) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u stan, kuću ili neki drugi stam-beni prostor, 2) zabrana približavanja žrtvi nasilja, 3) osiguranje zaštite osobe izložene nasilju, 4) zabrana uznemira-vanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, 5) obveza psihosocijalnog tretmana, 6) obvezno liječenje od ovisnosti.

Što se tiče razvoda braka on se po Obiteljskom zakonu Bosne i Her-cegovine može zatražiti ako su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, a može se zahtjevati tužbom ili zahtjevom za sporazumni ravod braka.

Prije pokretanja postupka za razvod braka bračni partner ili oba bračna part-nera koji imaju djecu nad kojim ostvar-uju roditeljsko staranje dužni su pod-

19

nijeti zahtjev za posredovanje fizičkom ili pravnom licu ovlašćenom za posre-dovanje. Zahtjev se podnosi ovlaštenoj osobi na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište/ boravište, ili na čijem području bračni partneri imaju posljednje zajedničko prebivalište. Os-oba ovlaštena za posredovanje dužna je u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva pokrenuti postupak posredo-vanja i pozvati oba bračna partnera da osobno pristupe i učestvuju u ovom postupku. U postupku posredovanja ovlaštena osoba nastojat će ukloniti uz-roke koji su doveli do poremećaja bračnih odnosa i izmiriti bračne partnere. Prema potrebi preporučit će im da se obrate savjetovalištima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. Ovlaštena osoba upoznat će bračne partnere sa posljedicama razvoda bra-ka, a posebno sa onim koje se odnose na djecu. Ako se oba bračna partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv da učestvuju u postupku posredovanja, a ne opravdaju svoj izostanak, postu-pak će se obustaviti. Ako se u postupku posredovanja bračni partneri ne izmire, ovlaštena osoba nastojat će da se oni sporazumiju o tome sa kim će živjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njegovim osob-nim odnosima sa roditeljem sa kojim neće živjeti, o njegovom izdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljskog staran-ja. Ako bračni partneri ne postignu spo-razum o vome ili postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva će na zahtjev ovlaštene os-obe ili po službenoj dužnosti odlučiti o ovim pitanjima. Postupak posredovanja se mora okončati za dva mjeseca.

Bitno je da shvatite da sud ne odlučuje automatski kome će dijete pripasti , već odlučuje presudom uz predhodno mišljenje centra za socijalnu skrb koji iz više aspekata cijeni životne okolnosti svakog od roditelja, pa shodno tome i donosi odluku vodeći računa o na-jboljem interesu djeteta.

Bitno je da shvatite da će, u slučaju raz-voda braka ako se djeca povjere vama, sud odrediti i obvezu plaćanja aliment-acije vašemu suprugu a po zakonskoj odredbi čl.223. Krivičnog zakona FBiH (Sl novine FBiH 36/03), ne plaćanja alimentacije predstavlja kazneno djelo gdje je predviđena kazna zatvora do

PITANJA I ODGOVORItri godine. Također prema odredbama obiteljskog zakona (Sl.novine FBiH 35/05), roditelju koji se ne brine i ne skrbi o djeci, zanemaruje njihove potrebe, može se oduzeti roditeljsko pravo.

(Ivana Zovko-Planinić )

Rođenje djetata u R. Hrvatskoj

Pitanje:

Državljanka sam BiH i samohrana majka, nastanjena u Bosni i Herce-govini. Prije 7 godina rodila sam sina u Republici Hrvatskoj, točnije u Puli, gdje sam živjela u vanbračnoj zajed-nici. Moj sin je tamo upisan u Matičnu knjigu rođenih, međutim nije mu određen JMB. Kratko nakon poroda vratila sam se sa sinom u BiH. Zanima me u kojoj državi moj sin ima pravo na državljanstvo i u kojoj mu državi treba biti određen JMB?

Odgovor:

Vaš sin ima pravo na državljanstvo BiH na osnovu Vašeg državljanstva, te mu JMB treba biti određen u BiH, nakon što pribavite rodni list iz Republike Hrvatske i izvršite upis u matičnom uredu mjesta prebivališta. Sljedeći korak koji treba poduzeti jeste određivanje JMB i pri-java prebivališta u CIPS-u. Za sva prava koja bi Vaš sin eventualno mogao os-tvariti u R Hrvatskoj možete se obratiti najbližem konzularnom predstavništvu R Hrvatske .

( Ivana Zovko-Planinić )

Pitanje:

Živim u Sarajevu sa svojom petočlanom porodicom. Troje djece mi je upisano u MKR, primaju dječiji dodatak, ali ovo četvrto ima rodni list, ali nema ime , a već ima pet mjeseci. Kako da uradim dopunu podataka u MKR?

Odgovor:

Kako dijete nije upisan u MKR u zakon-skom roku (rok je 60 dana za određivanje ličnog imena djeteta u F BiH) da bi

Dopuna podataka u MKR

imali rodni list sa svim podacima, ime i prezime djeteta, podaci o roditeljima, potrebno je uraditi slijedeće:

Ako se radi o vanbračnoj zajednici majka podnosi zahtjev za dopunu podataka u matičnoj knjizi rodjenih, nadležnoj PU, a ako je dijete rođeno u bolnici nadležan je MUP Kantona Sarajevo, Odjeljnje za administraciju i podršku Centar. Uz zahtjev majka prilaže slijedeća doku-menta:

- izvod sa nepotpunim podacima za di-jete

- original ili ovjerenu kopiju otpusnog pisma za dijete

- kopiju lične karte

- rodni list majke

- uvjerenje o državljanstvu

- izjava o ličnom imenu djeteta

- izjava o slobodnom bračnom stanju

- taksu 8,00 KM

Ukoliko je dijete rođeno u braku tada su potrebna sljedeća dokumenta:

- izvod sa nepotpunim podacima za di-jete

- original ili ovjerenu kopiju otpusnog pisma za dijete

- kopiju lične karte za oba roditelja-rod-ni list majke

- uvjerenje o državljanstvu

- izjava o ličnom imenu djeteta

- izvod iz MKV

- taksa 8,00 KM

Po podnesenom zahtjevu nadležan or-gan treba donijeti rješenje u roku od 60 dana, koje se dostavlja stranci. Ako je u pitanju bračana zajednica rješenje sadrži sve podatke koje treba upisati u MKR, roditelji sa tim rješenjem odlaze u

20

Matični ured i službenik na osnovu tog rješenja upisuje podatke koji nedostaju.

Ako je u pitanju vanbračna zajednica rješenje sadrži sve podatke izuzev po-dataka o ocu djeteta. Da bi ti podaci bili uneseni potrebno je prvo da otac prizna očinstvo, što je vrlo jednostavan postu-pak. Roditelji djeteta odlaze u Matični ured, pokažu svoje lične karte matičaru, koji tada upisuje priznanje oca u MKR, a majka daje saglasnost da se ta osoba upiše kao otac djeteta.

Vi ste naveli da živite u Sarajevu tako da sam Vam pojasnila proceduru u KS, a da je dijete kojim slučajem rođeno u ZE-DO Kantonu, procedura bi bila drugačija. Nažalost, kantoni primjenjuju iste za-kone, ali procedure su različite.

(Edita Avdibegović)

IZ ŽIVOTA KORISNIKAPITANJA I ODGOVORI

Pravo na (ne)pravično suđenjerođenja kćerke, ljekari-specijalisti Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla (u daljem tekstu JZU UKC) ustanovili su da je ista teško bolesna, te da joj je zbog toga neopho-dan stalni ljekarski tretman i boravak u navedenoj ustanovi, pa sve dok za tim postoji potreba. Općepoznato je da romska populacija u BiH nije pokrivena obaveznim zdravstvenim osiguranjem, pa tako i mldb M.A.. S obzirom da je kćerka gospodina M.A. teško bolesna, isti je morao naći sredstava i načina kako bi joj pomogao. JZU UKC je za pružene troškove liječenja mldb kćerke gospodina M.A. ispostavio više faktura za 2006. godinu sa različitim iznosima, dok ukupan iznos potraživanja po tužbi Univerzitetsko kliničkog centra glasi na 16.700,00 KM. Pored nedostataka koje smo primjetili u tužbi, u smislu odreda-ba Zakona o parničnom postupku F BiH, fakture za pružene usluge liječenja glase na majku S.Đ.. S obzirom da su gospoda M.A. i S.Đ. živjeli u izvanbračnoj zajed-nici u periodu rođenja i liječenja djeteta, a kako bi tužba bila uredna i da bi sud mogao postupiti po istoj, ZU UKC Tu-zla je, pored M.A., morao naznačiti i S.Đ. kao formalne suparničare, u smislu odredaba Zakona o parničnom postup-ku F BiH. Osim toga, izjave koje su, pri tome, date od strane gospodina M.A., u smislu preuzimanja obaveza prema

JZU UKC Tuzla iz 2006. godine, ne mogu proizvoditi nikakvo pravno dejstvo. U iz-javama koje je potpisao gospodin M.A., pored toga što u istima nedostaje iz-nos duga za pružene usluge bolničkog liječenja, nedostaje i zakonom prop-isana forma-ovjera kod notara, općine ili suda. Dakle, tim izjavama gospodin M.A., zbog navedenih nedostataka, se nije odrekao zastarjelosti u smislu odredaba Zakona o obligacionim odno-sima, a na čemu Univerzitetsko klinički centar temelji svoj tužbeni zahtjev. Najvažnije u svemu tome jeste, da je potraživanje UKC iz tužbenog zahtjeva, zastarjelo. Naime, u smislu odredbe čl. 372. st. 1. Zakona o obligacionim odno-sima (Sl.List SR BiH 2/92, 13/93, 13/94 i 29/03) ispunjeni su svi zakonski uvjeti da se in concreto radi o trogodišnjem roku zastarjelosti potraživanja, budući da je tužba podnijeta tek 01. decembra 2009. godine. Dakle, tužba nije podni-jeta unutar roka od tri godine. Sud po službenoj dužnosti ne vodi računa o zastarjelosti, već samo po prigovoru tuženog, pa u tom slučaju gospodin M.A. bez pružene pravne pomoći od strane djelatnika udruženja „Vaša prava Bosne i Hercegovine“ bio bi u obavezi platiti ukupan iznos potraživanja.

Neophodno je istaći da pravosuđe BiH prema izvještajima Ombudsmana

Donošenjem Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Herce-govine i Republike Srpske, odnosno re-formom pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini dolazi do napuštanja načela pomoći neukoj stranci, a istovremeno se uvodi raspravno načelo, kao jedno od osnovnih načela parničnog postupka. Princip ‘’koliko činjenica toliko prava’’ ne samo da daje isključivo pravo stranaka da prikupljaju činjeničnu građu i da odlučuju o potrebi dokazivanja iz-nesenih činjenica, nego čak i oslobađaju obaveze suda da prikuplja dokaze i pot-puno i istinito utvrđuje činjenično stan-je po službenoj dužnosti. Napuštanjem načela pomoći neukoj stranci, došlo je do izostavljanja odredbi koje su predviđale da je sud dužan stranku ili njenog zakonskog zastupnika upozo-riti na potrebu da uzme punomoćnika, a time i mogućnost da se iz tog razloga glavna rasprava odgodi.

Imajući u vidu navedeno, prije nekoliko dana u prostorije kancelarije udruženja „Vaša prava Bosne i Hercegovine“‘ Tu-zla obratio nam se gospodin M. A. sa zahtjevom za pravnu pomoć. Naime, imenovani ima status raseljene osobe u Bosni i Hercegovini. Prije četiri godine gospodin M.A. zasnovao je izvanbračnu zajednicu sa gospođom S.Đ., a u kojoj je rođena kćerka M.A.. Odmah nakon

Rado ćemo vam pomoći!Svoja pitanja možete slati na adresu:

Vaša prava BiH, Safeta Hadžića 66A, 71000 Sarajevo

e-mail: [email protected]

ili na adresu vama najbliže kancelarije (pogledajte spisak kancelarija i njihov geografski položaj na zadnjoj stranici ove publikacije).

21

Imate pravnih problema, a pripadate jednoj od kategorija korisnika Vaša prava BiH?

IZ ŽIVOTA KORISNIKABiH, karakterizira loši zakoni, odnosno pravne praznine u zakonima, a što sve ima uticaja i na rad sudova. U ovakvoj situaciji prisutno je nepovjerenje Roma u pravosudne organe BiH, a kao razloge takvog nepovjerenja navodi se dugot-rajnost postupka, nedostatak pravne pomoći, kompleksnost procesnih za-kona i nedovoljno poznavanje zakona. Naravno, prisutan je i problem neefikas-nosti sudske zaštite u uslovima kada su doneseni novi reformski zakoni, a tim prije, budući da nije osigurana efikas-na pravna pomoć, posebno neukim i siromašnim građanima, kao što su Romi, koji često ne mogu ostvariti svoje pravo zbog nemogućnosti unaprijed plaćanja određenih sudskih troškova.

Pravično suđenje, u smislu Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i te-meljnih sloboda, počinje garancijom koji ima sve atribute sudskog oblika pre-ispitivanja. U nekim slučajevima potreb-na je profesionalna pravna pomoć kako bi se osiguralo uživanje prava na sud. Osobama skromnih materijalnih sred-stava može se takva pravna pomoć dodijeliti besplatno kako bi se ispunio ovaj zahtjev. U predmetu Airey protiv Ir-ske, supruzi koja je bila bez materijalnih sredstava odbili su besplatnu pravnu pomoć kako bi mogla pokrenuti postu-pak radi odvajanja od supruga. Evropski sud je smatrao da član 6.(1) može prisiliti državu da obezbijedi pomoć branjenika kada se takva pomoć ukaže kao neo-phodna za djelotvoran pristup sudu. Sud je ustanovio da podnositeljica u ovom predmetu nije uživala djelotvorno pravo pristupa sudu u cilju zahtijevanja odluke o sudskom razvodu braka.

U tom pravcu, neophodno je istaći da nevladina organizacija „Vaša prava Bosne i Hercegovine“ omogućava siromašnim i neukim strankama, kao što je gospo-din M.A., pravičan pristup pravosuđu u smislu pružanja kvalitetne, efikasne i nadasve, sveobuhvatne pravne pomoći, a ujedno time se postiže i zadovoljenje principa „jednakosti oružja“ u sudskim postupcima.

(Samir Fehrić)

22

Trgovina ljudima, osim što predstav-lja globalni problem s kojim se susreću zemlje u tranziciji ali i ekonomski raz-vijenije zemlje, je jedan od oblika or-ganiziranog kriminala koji obuhvata i žene i muškarce, pri čemu su djeca, te posebno žene i djevojčice, najčešće žrtve trgovine ljudima.

Problem trgovine ljudima sve više post-aje prisutan i u bosanskohercegovačkoj stvarnosti. U Bosni i Hercegovini kao državi koja je ne tako davno izašla iz rata svakako da se s posebnom pažnjom mora postaviti pitanje trgovine djecom bez obzira u koje se svrhe ta trgovina vrši. U našoj državi, koja se nalazi u poslijeratnom periodu, postoji veliki broj djece bez roditelja pa čak i bez bliže rodbine. Upravo zbog te njihove poseb-no teške situacije, prirodno je očekivati da će trgovci ljudima lako s njima ma-nipulisati i koristiti ih za sve oblike ek-sploatacije. Uz to, svakako, treba imati u vidu da Bosna i Hercegovina, kao i sve druge države koje su izašle iz rata, nema sve ekonomske i druge socijalne uvjete potrebne da bi se moglo više učiniti na zaštiti djece žrtava rata.

To sve zajedno ukazuje na potrebu da se, s jedne strane, što potpunije angažiraju sve raspoložive mogućnosti i potencijali naše države u zaštiti djece žrtava trgovine ljudima i, s druge strane, da se pokušaju angažirati sve međunarodne humanitarne organizaci-je koje su u mogućnosti da pomognu Bosni i Hercegovini da bi što uspješnije sukcesivno rješavala ovo pitanje. U tom smislu problem zaštite djece u Bosni i Hercegovini treba, što je moguće više, predstaviti kao međunarodni regionalni problem.

Isto tako, potrebno je veliku pažnju posvetiti pravnom reguliranju oblasti zaštite djece od trgovine ljudima. U sadašnjoj situaciji, trgovina djecom, kao i mnoge druge oblasti trgovine ljudima, nije pravno regulirana na državnom ni-vou, što u velikoj mjeri otežava jedinst-veno ostvarivanje ciljeva zaštite djece od svih zloupotreba pa i trgovine ljudi-ma. Već se jasno pokazalo da parcijalna regulacija ovog pitanja i inače pokušaj da se to rješava na kantonalnom ili entitetskom nivou, ne daje željene re-

zultate, pa je to razlog više da se ovo pitanje predstavi kao problem Bosne i Hercegovine, koji kao takav zahtijeva jedinstveno pravno reguliranje. Kao i predhodnih godina, u skladu sa potpi-sanom Protokolu o pružanju besplatne pravne pomoći žrtvama trgovine lju-dima sa Ministarstvom sigurnosti BIH, pravnici Udruženja Vaša Prava BIH nas-tavili sa pružanjem direktne pravna pomoći koja se sastojala, osim redovnih posjeta sigurnim kućama, i u pravnom savjetovanju, sačinjavanju pismenih podnesaka, pravnom zastupanju u up-ravnim postupcima pred nadležnim or-ganima a sve u cilju zaštite prava i inte-resa potencijalnih ili registriranih žrtava trgovine ljudima.

Redovne posjete sigurnim kućama se obavljaju svakog mjeseca a u slučaju prihvata novih potencijalnih žrtava trgovine ljudima, odmah po saznanju, odnosno zaprimljenoj obavijesti. Pri-likom posjeta već u prvom kontaktu, potencijalna žrtva trgovine ljudima se kroz pravno savjetovanje upoznaje sa zakonskom regulativom u BiH. Korisnici-ma se pružaju tačne i pravovremene in-formacije o njihovim pravima, pravnom statusu kao i pomoć oko razumijevanja nekih njihovih obaveza, a shodno krivičnom zakonodavstvu u BIH.

U skladu sa sprovedenim aktivnos-tima u predhodnom periodu, a vezano za razvijanje Monitorig mehanizama za praćenje minimalnih standarda za zaštitu žrtava trgovine ljudima, u prošloj godini nastavljena je realizacija započetih aktivnosti. U monitoring timu koje je formirao Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, sem nadležnih organa gon-jenja i resornih ministarstava, te Centara za socijalni rad, nalaze se i pravnici VP BIH, kao predstavnici NVO, koji pružaju direktnu asistenciju žrtvama trgovine ljudima. Sem finalizacije jedinstvenog obrazca za prikupljanje podataka o identifikovanim potrencijalnim žrtvama trgovine ljudima, zajedničkim radom svih članova Monitoring tima, sačinjene su smjernice za članove regionalnih ti-mova za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije.

(Zoran Pelemiš)

Zaštita žrtava trgovine ljudima

ŽRTVE TRGOVINE LJUDIMA

www.vasaprava.org

ww

w.v

asap

rava

.org

tema broja: romi u bosni i hercegovini · problem raseljeništva, uzrokovan sukobima na području...

Documents