tema c) sredstva za iskop i utovar zemlje · pdf filedraft građevinski fakultet u sarajevu...

13
DRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent str.1 TEMA: C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE Zemljani materijali: materijali u tlu /geološki pokrivač/ čije čestice nisu vezane (nekoherentni: prirodni pijesak, šljunak, čestice raspadnute stijene itd.) ili su povezane izvjesnom kohezijom (koherentni: crnica, ilovača, glina, laporac), ali nemaju izraženu tvrdoću niti čvrstoću na pritisak. Najčće dolaze kao mješavina jednih i drugih (pjeskovita crnica, šljunkovita ilovača, malo pjeskovita glina, ilovačasta glina...) U pogledu kategorizacije (prema otporu pri kopanju , PTP/48), zemljani materijali spadaju u: I kategorija : rastresita laka/meka zemlja čist pijesak, nevezan šljunak, humus, finja, rastresiti les,...- kopanje lopatom , a po potrebi i ašovom; k tovar =(1+r/100)=1,15; r traj =0-2% II kategorija: plodna zemlja/oranica, mekša zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glina- glinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji šljunak – otkopavanje ašovom; k tovar =(1+r/100)=1,20; r traj =2-4% III kategorija : čvrsta i žilava zemlja, zdravica, grub poluvezan šljunak, utrinsko/ledina/ zemljište sa samcima, prirodno vlažna glina sa malim procentom pijeska – otkopavanje ašovom i pijukom (krampom, budakom, trnokopom); k tovar =(1+r/100)=1,25; r traj =3-5% IV kat. je prelazna između zemljanih i stjenskih materijala): laporoviti i umoviti škriljci, meki i raspadnuti krečnjaci, meki pješčari, konglomerati i breče sa slabijom vezom filitima, mikašistima i bogatim liskunom, hlorizošistima i kvarcitnim škriljcima – otkopavanje ćuskijama, klinovima, pijucima (krapovima) i povremeno ekspolozivom k tovar =(1+r/100)=1,30; r traj =4-7% i više Karakteristični tehnološki proces zemljanih radova: 1. iskop – 2. utovar – 3. transport – 4. razastiranje – 5. zbijanje (PAŽNJA: podvučene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju!) Načini iskopa zeljanih materijala: - mehanički u suhom (cijepanje klinom=kopanje; rezanje nožem u toku kretanja) W= f(vrsta tla, ugao unutr. trenja φ->napon smicanja τ, vlažnost, brzina rezanja, ugao klina α, sardžaj korijenja i kamenja, itd.) otpor kopanju: W z =K k *A otpor rezanju W=K r *A K k = 2-40*10 4 Pa (za kat. I-III) K r =100-200 kN/m 2 =10-20*10 4 Pa α A (τ) d A=d*L [m 2 ] Sredstva su: bageri (kopanje1.,2.), dozeri (rezanje1.,3.,4.), skreperi (rezanje1.,2,.3.,4.), grejderi (rezanje1.,3.,4.) i utovarivači (2.) - hidraulički (mlazom vode pod pritiskom 1-2 MPa, za pijeskove, pjeskovite gline i les; usisavanjem sa vodom-podvodni iskopi, za pijeska, šljunak ili čvrsto tlo koje se prethodno usitnjava frezerima). U oba slučaja iskopani materijal se kao pulpa (žitka mješavina tla i vode) pumpa i cjevovodima odvodi do mjesta taloženja – razastiranja. Sredstva su: HIDROMONITOR (1., 3., 4.), REFULER (1.,3.)

Upload: lydung

Post on 05-Feb-2018

223 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.1

TEMA: C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE Zemljani materijali: materijali u tlu /geološki pokrivač/ čije čestice nisu vezane (nekoherentni: prirodni pijesak, šljunak, čestice raspadnute stijene itd.) ili su povezane izvjesnom kohezijom (koherentni: crnica, ilovača, glina, laporac), ali nemaju izraženu tvrdoću niti čvrstoću na pritisak. Najčešće dolaze kao mješavina jednih i drugih (pjeskovita crnica, šljunkovita ilovača, malo pjeskovita glina, ilovačasta glina...) U pogledu kategorizacije (prema otporu pri kopanju, PTP/48), zemljani materijali spadaju u: I kategorija: rastresita laka/meka zemlja – čist pijesak, nevezan šljunak, humus, finja, rastresiti les,...- kopanje lopatom, a po potrebi i ašovom; ktovar=(1+r/100)=1,15; rtraj=0-2% II kategorija: plodna zemlja/oranica, mekša zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glina-glinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji šljunak – otkopavanje ašovom; ktovar=(1+r/100)=1,20; rtraj=2-4% III kategorija: čvrsta i žilava zemlja, zdravica, grub poluvezan šljunak, utrinsko/ledina/ zemljište sa samcima, prirodno vlažna glina sa malim procentom pijeska – otkopavanje ašovom i pijukom (krampom, budakom, trnokopom); ktovar=(1+r/100)=1,25; rtraj=3-5% IV kat. je prelazna između zemljanih i stjenskih materijala): laporoviti i umoviti škriljci, meki i raspadnuti krečnjaci, meki pješčari, konglomerati i breče sa slabijom vezom filitima, mikašistima i bogatim liskunom, hlorizošistima i kvarcitnim škriljcima – otkopavanje ćuskijama, klinovima, pijucima (krapovima) i povremeno ekspolozivom ktovar=(1+r/100)=1,30; rtraj=4-7% i više Karakteristični tehnološki proces zemljanih radova:

1. iskop – 2. utovar – 3. transport – 4. razastiranje – 5. zbijanje (PAŽNJA: podvučene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju!) Načini iskopa zeljanih materijala:

- mehanički – u suhom (cijepanje klinom=kopanje; rezanje nožem u toku kretanja) W= f(vrsta tla, ugao unutr. trenja φ->napon smicanja τ, vlažnost, brzina rezanja, ugao klina α, sardžaj korijenja i kamenja, itd.) otpor kopanju: Wz=Kk*A otpor rezanju W=Kr*A Kk= 2-40*104 Pa (za kat. I-III) Kr=100-200 kN/m2=10-20*104 Pa

α A (τ) d A=d*L [m2] Sredstva su: bageri (kopanje1.,2.), dozeri (rezanje1.,3.,4.), skreperi (rezanje1.,2,.3.,4.),

grejderi (rezanje1.,3.,4.) i utovarivači (2.)

- hidraulički (mlazom vode pod pritiskom 1-2 MPa, za pijeskove, pjeskovite gline i les; usisavanjem sa vodom-podvodni iskopi, za pijeska, šljunak ili čvrsto tlo koje se prethodno usitnjava frezerima). U oba slučaja iskopani materijal se kao pulpa (žitka mješavina tla i vode) pumpa i cjevovodima odvodi do mjesta taloženja – razastiranja. Sredstva su: HIDROMONITOR (1., 3., 4.), REFULER (1.,3.)

Page 2: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.2

C.1. BAGERI (univerzalne mašine) OSNOVNI TIPOVI:

a) klasični (gusjenice, rešetkasta strijela, mehanička transmisija - užad): sa čeonom/visinskom kašikom; sa dubinskom kašikom (motikar); sa zahvatnom (grajfer) kašikom; sa povlačnom/skrejperskom kašikom (pecaljka); kabel-bageri;

b) suvremeni (točkaš/gusjenice, ruka kao mehanizam, hidraulička transmisija): hidraulični bager; bager sa teleskopskom katarkom; bager vedričar (kontinuirani rad); rovokopač sa koficama (kontinuiran rad); rovokopač sa rotacionim točkom (kontinuiran rad);

c) sa specijalnom namjenom: kao mobilna dizalica na gusjenicama; sa padajućom pločom za nabijanje; sa metalnom kuglom za rušenje; sa motornom/hidrauličnom makarom za pobijanje/vađenje šipova i talpi; sa hidrauličkim čekićem za razbijanje čvrstih materijala; sa hidrauličnim svrdlom za bušenje tla (varijanta: mašina za bušenje šipova!)

d) mini-bageri za rad u skučenim prostorima i za manji obim radova

C.1.1. Hidraulični bager sa dubinskom/visinskom kašikom 1 NAZIV HIDRAULIČNI BAGER 2 HISTORIJAT - U 16. vijeku – mokri bager u rudarstvu, ali životinska vuča,

- 1834. bager sa čeonom kašikom, na parni pogon u Americi - motorni bageri sa mehaničkom transmisijom: zupčanici,

doboši sa užadima... - hidraulična transmisija (prije 40 god.) je revolucionirala

bagere 3 NAMJENA - OSNOVNA: iskop i utovar svih zemljanih materijala,

zahvatanje i utovar minirane stijene i sl.; fini iskop i planiranje površina (specijalne kašike)

- DODATNA: razbijanje-iskop čvrstih materijala hidrauličnim čekićem;

- SPECIJALNA: kao dizalica; kao makara za pobijanje/vađenje talpi;

Page 3: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.3

4 KONSTRUKCIJA

- nosivi dio: postolje-šasija sa a)gusjenicama i b) točkovima koja nosi radnu-obrtnu platformu sa kućištem za pogonski motor i hidraulični sistem, te kabinu rukovaoca

- mobilni dio: dvo/to-dijelni mehanizam ruke, sa hidrauličkim cilindrima za pokretanje

- pogon: dizel-motor (+hidraulička turbina,moderno); elektropogon samo za stalna radilišta-kamenolomi i sl.

- transmisija: hidraulična (djelimična= za čiste radne operacije; potpuna=za rad i za kretanje-putovanje)

- radni organ: kašika, različitih oblika (prema namjeni-vrsti iskopa: uske, široke, sa zubima) i veličina (0,25-0,5-0,7-0,9-1,1-1,3-1,5-1,8- 2,0 m3) – za rad u građevinarstvu

5 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE

- snaga pogonskog motora: 80-400 kW - masa 10- 40 tona - radni front-dohvat: visina 6-12m, dubina 5-8m, daljina 6-9m

(optimalno radno čelo: visina 60%, dubina 40%, daljina <70%)

- sistem upravljanja (komande): hidraulični, sa pritiscima ulja u sistemu 10-25 pa i 40 MPa

- SPECIJALNO: MINI-BAGERI za rad u uskim, tijesnim prostorima (grad) i za manji obim radova. Kašika zapremine oko 0,05m3; snaga pogonskog motora N=10-15 kW

Page 4: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.4

6 FUNKCIONIRANJE I NAČIN PRIMJENE Skica: Hor.dohvat A=5-9m, Pomjeranje nakon 40-50% od A (3m)

- priprema za rad - predradnje i start: opći pregled (gorivo, ulje, točkovi), uključivanje motora i zagrijavanje, provjera komandi

- rad (shema djelovanja): ciklični rad na jednoj radnoj poziciji (kod bagera sa točkovima–obavezno aktiviranje/korištenje STABILIZATORA), sa pomjeranjem-premještanjem na narednu radnu poziciju, kada se iscrpi radni front.

a) iskop iznad kote stajanja – kopanje u zoni daljinskog i visinskog dohvata, sa pomjeranjem prema naprijed-ka iskopu (primjeri iskopa zasjeka i usjeka: rad u etapama/etažama, sa istovremenim izvršenjem transporta kiperima)

b) iskop ispod kote stajanja – kopanje u zoni daljinskog i dubinskog dohvata, sa pomjeranjem ka nazad – od iskopa (primjeri iskopa građevinskih jama: rad u etapama, sa istovremenim izvršenjem transporta kiperima; iskop kanala i rovova širine do 2(3)m)

- završne radnje i isključivanje: čišćenje kašike i gusjenica /točkova, opći pregled (gorivo, m. ulje, h. ulje), podmazivanje;

Page 5: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.5

7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

- prijevoz mašine sa gradilišta na gradilište pomoću vučnog voza (izuzetno, bager-točkaš može sam putovati, ukoliko ima propisanu saobraćajnu opremu, ali na kraća rastojanja)

- u vlažnom, močvarnom terenu koriste se bageri gusjeničari, - u kamenitom terenu, također se koriste bageri gusjeničari.

8 PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE

- Ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina kašike - Tc= tisk+td+to++tpraz+to-+tsp (prosječno trajanje 12-20s, za

savremene hidraulične bagere, inače 20-40s; rotacija 90˚) - UP =UT*Kr*Kp*Ko*Kv

- E=(N*Kas*gsp)/η; Kas=0,7-0,9; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h 9 PRIPADNOST

SASTAVU MAŠINA

- samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: bager je skoro redovno u sastavu mašina za iskop, utovar i transport, pri čemu je njegova uloga ključna. Broj transportnih sredstava (kipera) se određuje na dva načina: 1) n=kipTc/kiptu, gdje je kiptu=bagTc*V/q 2) n=bagUp/kipUp, uz zaokruživanje na više (rezerva 10-20%)

- položaj u lancu za izvršenje radova 1. ISKOP, 2.UTOVAR, 3. TRANSPORT, 4. ISTOVAR

C.2. DOZERI Snažne mašine u funkciji vuče/guranja (traktori); kada im se dodaju radni organi za iskop (nož, rijač), postaju iskopne mašine. Buldozer (radni organ – nož okomit na smjer kretanja-iskopa), angldozer (r.o. - nož zakošen u horizontalnoj ravni), tiltdozer (r.o.- nož zarotiran u vertikalnoj ravni) TIPOVI: a) klasični, sa gusjenicama i mehaničkom transmisijom ('sajlaš')

b) savremeni, sa hidrauličko-mehaničkom transmisijom, na gusjenicama (i na pneumaticima)

C.2.1. Buldozer gusjeničar, sa hidrauličkom transmisijom 1 NAZIV BULDOZER 2 HISTORIJAT - u II sv. ratu, radi izgradnje aerodroma, montažom noža na

tenk, dobiven je prototip buldozera (američka vojska) - mehaničku transmisiju putem zupčanika, doboša i užadi (koja

je bila vrlo osjetljiva na teške uvjete rada i velika naprezanja) zamjenjuje u šezdesetim godinama hidraulična transmisija.

Page 6: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.6

3 NAMJENA a) OSNOVNA-ISKOPI - iskop zemljanih materijala I-III kategorije, sa guranjem

/transport/ na kraća rastojanja (cca.10m), - rijanje/ raskopavanje čvrstih materijala IV, pa i V kategorije

uz pomoć namjenskog organa – rijača/ripera b) DOPUNSKA

- transport materijala na udaljenost 30-100m, - grubo planiranje/razastiranje zemljanih i kamenitih materijala

c) SPECIJALNA - potiskivanje npr. skrejpera, pri iskopu - obaranje stabala, vađenje-čupanje panjeva, - tegljenje – 'šlepanje' mašina i vozila goje su se 'zaglavile'

4 KONSTRUKCIJA

- osnovna mašina = TRAKTOR ima nosivi dio-šasiju na koju su fiksirani pogonski motor, vozno postolje, ram sa radnim organom, kabina, hidraulični sistem

- mobilni dio: vozno postolje – gusjenice, sa pogonskim i vođenim točkom i nizom manjih točkića za oslanjanje (š.g.=0,6-1,2m) /rijetko dozer na pneumaticima- adhezija/

- pogon: dizel motor - transmisija: hidraulična (hidrostatska, hidrodinamička), - radni organ: a) osnovni NOŽ na ramu sa hidr. cilindrima za

pomjeranje; b) dopunski RIJAČ sa hidrauličnim mehanizmom 5 TEHNIČKE

KARAKTERISTIKE

- MINI-DOZERI (N=20-30kW; L=2,2m; Q=3-4t) - Težina 10-80t; dimenzije noža: 3x1 do 5x1,8m - snaga pogonskog motora: 60-500 kW - brzine: iskop I 0-3km/h; transport i razastiranje II 0-7km/h;

putovanje III 0-15km/h (reverzno, iste I,II,III) - sistem upravljanja (komande): hidraulično-mehanički; GPS!

Page 7: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.7

6 FUNKCIONIRANJE I NAČIN PRIMJENE

- priprema za rad - predradnje i start: opći pregled (gorivo, ulje, voda), uključ i zagrijavanje motora; provjera komandi i kočnica

- rad (shema djelovanja): ciklično djelovanje –oscilatorna shema. Bez obzira na obim i položaj iskopnog tijela, iskop se odvija U SLOJEVIMA, pri čemu se iskopani materijal najkraćim putem gura van ivica iskopnog tijela ili se privremeno deponira sa ciljem utovara i daljeg transporta. Primjeri ŠIROKOG ISKOPA (građ. jama, trasa puta i sl). Primjeri probijanja trase ili privremnih/pristupnih puteva.

- završne radnje i isključivanje: čišćenje, opći pregled (gorivo, ulje, voda) podmazivanje ležajeva i zglobova...

7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

- obavezan prijevoz pomoću vučnog voza – trejlera sa gradilišta na gradilište (obično se nož demontira!)

- rad u različitim materijalima (od kamena do močvare) - osjetljivost na poprečni nagib (max 20 stepeni!)

8 PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE

- Ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina zemljane prizme: q= B*h2/2tgφ (φ-ugao unutarnjeg trenja 20-33 stepena)

- Tc= ti+tg+traz/odl+tpov+ tm - UP =UT*Kr*Kv*Kg (Kg-koef. organizacije gradilišta!) - E=(N*Kas*gsp/η); Kas=0,7-0,9; (napor!) gsp=0,18-

0,25kg/kW*h Kv ≈0,8; Kg=1-0,005*Ltr [m]; Ki=(za 1°uspona –3%; za 1°pada+6%)

9 PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA

- samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: ključna mašina u lancu za iskop-utovar transport

- položaj u lancu za izvršenje radova 1. ISKOP, 2. UTOVAR, 2. TRANSPORT, (3. ISTOVAR/RAZASTIRANJE)

Page 8: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.8

C.3. SKREJPERI (vučeni, moto-) C.3.1. Moto-skrejper sa hidrauličnim komandama 1 NAZIV SKREJPER (to scrape, eng. <skrejp>= strugati, grebati; derati)

Skreper['skrejpœ(r)]= strugač, grebalica... 2 HISTORIJAT Varijanta buldozera (problem osipanja materijala pri transportu).

Najproje bio vučeni uređaj, a onda i samohodni – motosrejper. 3 NAMJENA ISKOP/UTOVAR – TRANSPORT – RAZASTIRANJE (4 od 5

oper.!) prirodno vlažnih materijala I-III kategorije (i IV kat. Uz prethodno razrivanje rijačima); slab efekat u pijesku – prosipa se! Standardne transportne daljine 500-1500m.

4 KONSTRUKCIJA

- Vučni dio: TRAKTOR sa sedlom, - Vučeni dio: ram sa košem/sandukom i osovinom sa

točkovima, - Mobilni dio: točkovi, ram sa hidraulikom - Pogon: dizel-motor - Transmisija: hidraulična - Radni organ: sanduk sa nožem i poklopcem, sa hidraulikom - Upravljanje: hidraulične komande!

5 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE.

- Zapremina r. organa: q=6-50m3; standardni 20-30m3 - Snaga:12-20kW/m3 koša => 250-500 kW (velika snaga je

potrebna za savlađivanje otpora: Wo=osnovni otpor/kotrljanja, W1=nagib, W2=otpor rezanja Kr*A, W3=otpor trenja unutar koša/materijal o materijal i materijal o zidove/, W4=otpor guranja nakupljene zemlje ispred koša).

- Brzine: iskopa 2-3km/h; transporta do 30km/h (max.50km/h), razastiranja 3-5km/h, povratka 40-50km/h.

6 FUNKCIONIRANJE I NAČIN PRIMJENE

a) Priprema: opći pregled (gorivo, ulje, gume), uključivanje motora i zagrijevanje, provjera komandi b) Rad: CIKLUS: iskop u slojevima d=10-20cm/punjenje – transport – istovar/razastiranje -okretanje – povratak c) Završne akt.: čišćenje koša, opći pregled, podmazivanje ležajeva i zglobova...

Page 9: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.9

7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

- rad samo sa određenim vrstama materijala (bez korijenja i većih kamenova-samaca) i uz prikladnu vlažnost!

- Teren: bez većih podužnih i poprečnih padova, ravan, širok i neobrastao

- Definiran radni front, transport i uvjeti istovara, sa planom pomjeranja aktivnosti u prostoru (uz nadzor na oba radilišta)

- Transport u dijelovima na gradilište i sa gradilišta. 8 UČINAK I

POTROŠNJA POG. ENERGIJE

Up = q*(t/Tc)*Kr*Kp*Kv; Kr=0,75-0,90; Kp=0,9-1,1; Kv=0,8 Eh= (N*Kas*gsp)/η [kg dizel-goriva/h] gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

9 PRIPADNOST SASTAVU

Mašina izrazito samostalna u radu! (Ponekad treba pomoć dozera, radi savlađivanja otpora guranjem- push)

C.4. GREJDERI (moto-, hidraulični) C.4.1. Hidraulični moto-grejder 1 NAZIV GREJDER (to grade, eng.= profilisati, dati potrebni nagib, stepen...) 2 HISTORIJAT Varijacija buldozera za fino razastiranje – planiranje – prifiliranje

slojeva (Izdužena podužna silueta zbog manjeg osciliranja na neravninama; točkovi su zbog bolje pokretljivosti a nije potrebna veća adhezija!)

3 NAMJENA a) Fino planiranje i precizno profiliranje sipkih materijala; eventualno miješanje (mixing) materijala za stabilizacije...

b) Iskopi mekših materijala (humus, pijesak, šljunak) u slojevima,

c) Specijalni iskopi (rigoli, jarkovi) i uređenje kosina usjeka i nasipa

Page 10: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.10

4 KONSTRUKCIJA - nosivi dio: šasija (sa motorom i kabinom) koja u prednjem

dijelu prelazi u izduženi ram koji nosi prednju (upravljačku) osovinu i radni organ - nož

- mobilni dio: tri osovine sa pneumaticima - pogon: dizel motor sa hidrauličnom trubinom, - transmisija: hidraulična - radni organ: nož (glavni); prednji nož i riperi (pomoćni) - Upravljanje: hidraulične komande, sa sistemima vođenja: a) vizuelno vođenje- rukovalac koristi oznake na kolčićima sa

strane, procjenjuje položaj noža i ručno aktivira hidraulične komande, nastojeći da nož dovede u željeni položaj

b) elektro-mehaničko vođenje: kontakt ticala elektromagnetskog uređaja montiranog na nožu sa zategnutom metalnom žicom koja definira niveletu sloja; električni impuls se automatski prenosi na komandne uređaje mašine koji pomjeraju nož...

c) elektrooptičko (lasersko) vođenje, na principu funkcije fotoćelije montirane na nožu i laserskog zraka koji definira niveletu sloja: električni impuls iz fotoćelije se automatski prenosi na komandne uređaje mašine koji pomjeraju nož...

d) GPS-prijemnik za vođenje montiran na nožu, i spregnut sa računalnim sistemom koji obrađuje digitalne informacije (stvarne koorinate vrha noža /x,y,z/ mjerene GPS prijemnikom i projektirane-potrebne koordinate) i na bazi utvrđene razlike daje instrukcije komandnom sistemu za pomjeranje noža

NAPOMENA: ovakvi se sistemi vođenja mogu sresti i na drugim mašinama, osobito buldozerima, bagerima, finišerima i sl.

5 TEHNIČKE

KARAKTERISTIKE

- Dužina mašine: 6-10m (kod lokalne neravnine od 10cm, na 10 m kraka se javlja vert. Otklon od 0,1/10=1/100= 0,57 stepeni, pa to umanjuje podužne deformacije pri radu. Suprotno: kratka baza izaziva velike oscilacije – kao u fići...)

- Širina noža 3,5-5m - Snaga 80-150kW (otpori nisu veliki) - Brzine naprijed: I-VI (max. 45km/h) - Brzine nazad: I-VI (max. 35km/h)

Page 11: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.11

6 FUNKCIONIRANJE I NAČIN PRIMJENE

- priprema za rad - predradnje i start:opći pregled, uključivanje motora i zagrijavanje, provjera fukcioniranja komandi; postavljanje i provjera sistema za vođenje!!!

- rad (shema djelovanja): kontinuirano djelovanje u sekvencama = ciklično djelovanje (mašina na kontinuiran način planira površinu, ali to radi na ograničenoj dužini, pa se vraća i više puta ponavlja taj postupak, kao bi postigla potrebnu tačnost)

- završne radnje i isključivanje: čišćenje, eventualno podmazivanje ležajeva i užadi; demontaža sistema za vođenje!!!

7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

- isključivo fini radovi, - sistem vođenja treba da bude razrađen i prethodno

pripremljen - mašina se prevozi vučnim vozom.

8 PRORAČUNA UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE

- Kontinuirano djelovanje u sekvencama: K= (b-∆b)*v/n; n=broj prijelaza po ispoj površini (3-6 puta) dužine L .

- Izraz za K predstavlja učinak u jednoj sekvenci-ciklusu q - Ciklus je Tc= tsekv.+tpremj= n*(L/v+ L/vpov)+tpremj - UT = q*(t/Tc) - UP =UT*Kv=Kv*[(b-∆b)*v/n]/Tc = Kv*(b-∆b)*v/(n*Tc) - E=(N*Kas*gsp/η); Kas=0,4-0,7; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

9 PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA

- samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: dosta izražena samostalnost u radu

- položaj u lancu za izvršenje radova 1. UTOVAR, 2. TRANSPORT, 3. RAZASTIRANJE/PLANIRANJE, 4. VALJANJE-NABIJANJE

C.5. UTOVARIVAČI (gusjeničari, točkaši; naprijed, pozadi-preko glave, sa strane) C.5.1. Utovarivač – točkaš; utovar naprijed 1 NAZIV UTOVARIVAČ 2 HISTORIJAT Potreba za masovnim utovarom sipkih materijala razvila je ovu

mašinu (mehaničke lopata=buldozer koji je svoj nož 'pretvorio' u kašiku!)

3 NAMJENA Masovni utovar zemljanih materijala, minirane stijene, pijeska, šljunka i sl. (Koristi se i u poljoprivredi – žito, šećerna repa i u šumarstvu)

Page 12: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.12

4 KONSTRUKCIJA

- nosivi dio: šasija (kruta ili zglobna-ćešće) koja nosi osovine,motor, kabinu i mehanizam sa kašikom/lopatom

- mobilni dio: osovine sa točkovima (često imaju mrežu od lanaca kao zaštitu i radi povećanja adhezije);

- pogon: dizel-motor - transmisija: hidraulična - radni organ: kašika/lopata, sa nosivim zglobnim mehanizmom

i hidrauličkim sistemom za pomjeranje - upravljanje: hidraulične komande

5 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE

- zapremina kašike (1,5), 1,8; 2,0; 2,5; 3,0; 3,5 m3 /kod mini utovarivača zapremina kašike je 0,2-0,5m3/

- snaga: 80-200 kW - brzine kretanja: naprijed I-IV (do 40km/h); nazad I-III (do

30km/h) 6 FUNKCIONIRAN

JE I NAČIN PRIMJENE

- priprema za rad - predradnje i start:opći pregled;uključivanje i zagrijavanje motora

- rad (shema djelovanja): ciklično djelovanje (tipična shema kretanja «Y»)

- završne radnje i isključivanje: čišćenje kašike i mašine, opći pregled, podmazivanje ležajeva i zglobova,

7 SPECIJALNI UVJETI PRIMJENE

- približno horizontalna, ravna, tvrda (dobro nosiva) podloga za manevriranje,

- dovoljna količina materijala za utovar - vlažnost materijala (spec. zemljanog) u dopuštenim

granicama 8 PRORAČUNA

UČINKA I UTROŠKA POGONSKE ENERGIJE

- Ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina kašike - Tc= tz/u+td+tvoz-+tvoz++ti/p+tvoz-+tvoz++tspk (trajanje 15-25sec) - UP =UT*Kp*Kv - E=(N*Kas*gsp/η); Kas=0,6-0,8; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

9 PRIPADNOST SASTAVU MAŠINA

- samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: pretežno je u sastavu mašina za utovar i transport; iznimno radi samostalno, kad opslužuje neka postrojenja (asfaltna baza, betonska baza)

- položaj u lancu za izvršenje radova 1. UTOVAR, 2. TRANSPORT, 3. ISTOVAR .

Page 13: TEMA C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE · PDF fileDRAFT Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

DRAFT

Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja» koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

str.13

UTOVARIVAČ PRI RADU

KOMBINIRANI BAGER-UTOVARIVAČ