tema: logistiČki model upravljanja...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Fakultet prometnih znanosti

Tema: LOGISTIČKI MODEL UPRAVLJANJA

ZALIHAMA - Primjer autoindustrija -

21.03.2011.

1

dr.sc. Dubravko Tomašić

Definicija i uloga zaliha u lancu opskrbe

Prema Ferišaku "zalihama podrazumijevamo „količinu robe“ koja je akumulirana radi

trajnog opskrbljivanja vremenski i prostorno bliže ili daljnje, proizvodne ili osobne

potrošnje“

ULOGA ZALIHA

Uravnoteženje ponude i potražnje

Zaštita od neizvjesnosti i poremećaja u opskrbnom lancu

"Osigurač" od nestabilnosti u opskrbnom lancu

Optimizacija - pretpostavka za optimalno funkcioniranje opskrbnog lanca 2

Zašto je potrebno upravljati zalihama u opskrbnom lancu?

Osigurati kontinuitet proizvodnje, isporuke roba i usluga

Optimalna razina usluge za kupca (sudionike opskrbnog lanca)

Uravnoteženje ponude i potražnje

Specijalizacija

Ekonomija obujma

Optimizacija resursa

Transportnih

Skladišnih

Organizacijskih

Financijskih 3

OPTIMALAN OPSKRBNI LANAC

Polazne osnove

Istraživanje upravljanja zalihama u realnim poslovnim sustavima

ukazuje da ne postoje modeli koji kao izlazne parametre isporučuju

univerzalno prihvatljive te znanstvenoj i stručnoj javnosti razumljive

pokazatelje kvalitete upravljanja zalihama.

Logistički model upravljanja zalihama može osigurati uspostavu

elemenata, procesa i funkcija te njihovih interakcijskih veza s ciljem optimalne

opskrbe naručitelja robama, uslugama i informacijama u promatranom

vremenskom tijeku.

Kao izlazne varijable modela očekuju se parametri ekonomične veličine

narudžbe, razine ponovne narudžbe, sigurnosne zalihe i koeficijenta obrtaja

zaliha kao mogućih univerzalno prihvatljivih pokazatelja kvalitete upravljanja

zalihama u opskrbnom lancu. 4

Klasifikacija zaliha

5

Klasifikacija

zaliha

MINIMALNA

SIGURNOSNA

NEKURENTNA

NEDOSTATNA

SEZONSKA

ŠPEKULATIVNA

OPTIMALNA

PROSJEČNA

PREKONORMNA

MAKSIMALNA

Slika 1. Klasifikacija zaliha

Sustavi planiranja i kontrole zaliha

1. TRADICIONALNI SUSTAVI

Tehnika kontinuiranog popunjavanja zaliha

Tehnika periodičnog popunjavanja zaliha

6

Sustavi planiranja i kontrole zaliha

2. SUSTAVI PLANIRANJA TEMELJEM UVJETA NA TRŢIŠTU

Materials Reguirement Planing (MRP)

koristi se kod planiranja proizvodnje

temelji se na normativu utroška materijala

Distribution Reguirement Planing (DRP)

koristi se za prognozu potražnje

temelji se ne metodi pomičnog presjeka

Sustav proizvodnje bez zaliha ( JIT – Just in time)

težnja eliminaciji prepreka za optimalan tok roba i informacija kroz opskrbni lanac

informatičko povezivanje čimbenika opskrbnog lanca

razmjena informacija 7

JIT, proizvodnja "bez zaliha"

Modeli upravljanja zalihama

ABC Analiza

Klasifikacija prema ukupnoj vrijednosti potrošnje

8

Slika 2. ABC analiza zaliha Slika 3. XYZ analiza zaliha

XYZ Analiza

Klasifikacija prema kontinuitetu potrošnje i

sigurnosti prognoze potrošnje


SIGURNOSNA ZALIHA

9

ROL= L x DRAZINA PONOVNE NARUDŢBE

Slika 4. Sigurnosna zaliha

𝑆𝑆 = potrebna razina sigurnosne zalihe

𝑅 = prosječni ciklus nadopunanjavanja (vrijeme nabave)

𝑆 = prosječna potrošnja

𝜎𝑆 = standardna devijacija potrošnje

𝜎𝑅 = standardna devijacija ciklusa nadopunjavanja (vremena nabave)


EKONOMIČNA VELIČINA NARUDŢBE

10

D – ukupna potražnja za odreĎenom robom

R – fiksni troškovi po ispostavljenoj narudžbi

H – troškovi držanja zaliha po jedinici proizvoda

Karakteristike EOQ:

Kontinuirana potražnja

stabilan ciklus vremena dostave

jednaka jedinična nabavna cijena robe bez

obzira na promjenjivost količine

fiksni troškovi transporta

nestašica robe na zalihi nije dozvoljena

nema ograničenja kapitala u planiranju zaliha Slika 5: Ukupni troškovi zaliha

Skladištenje kao pretpostavka optimizacije zaliha

Metode i suvremeni trendovi skladišnog poslovanja:

Centralizacija distribucije

Aktivnosti povećanja vrijednosti robe u skladištu

Crossdocking

Outsourcing

Automatizacija skladišnog procesa

Efikasnije komisioniranje

UvoĎenje informatičkih sustava u skladišno poslovanje

WMS

RFID

Glasovna (Voice) tehnologija 11

Skladištenje kao pretpostavka optimizacije zaliha

STRUKTURA TROŠKOVA DRŢANJA ZALIHA

12

UKUPNI TROŠKOVI DRŢANJA ZALIHA U ODNOSNU

NA JEDNIČNU CIJENU PROIZVODA IZNOSE 19%– 35%

Troškovi kapitala

10%– 15%

Upravljanje skladišnim prostorom 2% – 5%

Gubitak robe i / ili gubitak

vrijednosti 4% – 6%

Rukovanje

materijalom 1%– 2%

Administracija

1%– 2%

Osiguranje 1% – 5%

Informacijsko-komunikacijski sustav

Kako definiramo informaciju ?

INFORMACIJA je podatak obraĎen u obliku koji je smislen njezinom

primatelju i koji ima stvarnu vrijednost za njegove sadašnje ili

buduće odluke ili akcije

INFORMACIJA treba biti raspoloživa u pravo vrijeme, kompletna i

konzistentna, te relevantna za domenu logističkog odlučivanja

INFORMACIJA je alat i pretpostavka konkurentske prednosti

Vrijednost informacije u logistici

__________________________________

Vrijednost

dodatne

informacije

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

Trošak dodatne informacije

Cijena (trošak) informacija

Vri

jed

no

st in

form

acije

u o

dlu

čiva

nju

Slika 6: Linearan odnos izmeĎu vrijednosti i cijene informacije 14


Slika 7: Progresivan rast cijene informacije u odnosu na vrijednost informacije

Cijena dodatne informacije

Vrije

dn

ost

do

da

tne

info

rmacije

VR

IJE

DN

OS

T (

KO

RIS

NO

ST

)

INF

OR

MA

CIJ

E

CIJENA INFORMACIJA

15


Slika 8: Degresivan rast cijene informacije u odnosu na vrijednost informacije

Cijena dodatne

informacije

Vrije

dn

ost d

od

atn

e

info

rmacije

VR

IJE

DN

OS

T (

KO

RIS

NO

ST

)

INF

OR

MA

CIJ

E

CIJENA INFORMACIJA

16

Logistički opskrbni lanac – autoindustrija

17

ProizvoĎači

ProizvoĎači

ProizvoĎači

LOGISTIČKI

CENTAR

GENERALNI

UVOZNIK

Dobavljači

materijala

Dobavljači

komponenti

Maloprodajna

mjesta

Korisnici

usluga

PROBLEMATIKA OPTIMIZACIJE ZALIHA

Definicija logistike

Logistika predstavlja organizaciju i izvedbu kompleksnih aktivnosti koje su

potrebne da se roba od dobavljača izruči primatelju na siguran i ekološki

primjeren način, uz minimalne troškove i u optimalnom vremenu

Logistika je odgovorna za optimalni tok roba, usluga i informacija kroz

opskrbni lanac.

Logistika predstavlja strateški menadžment cjelokupnog opskrbnog lanca.

18

Istraţivanje – Autoindustrija

PROIZVOĐAČ REZERVNIH DIJELOVA (VOZILA)

visoka razina rezervnih dijelova na zalihi lokalnih servisnih partnera

visoka razina usluge za korisnike usluga

jednaki pristup u planiranju svih artikala koji čine ukupnu zalihu (bez korištenja ABC modela klasifikacije zaliha)

niska frekvencija isporuke većih količina robe

mogućnost povrata neprodane robe

vlastito programsko rješenje

LOKALNI SERVISNI CENTAR

optimalne zalihe

visoka razina usluge kupcima

diferencirani pristup upravljanju pojedinim grupama robe

viša frekvencija isporuke robe

fleksibilno programsko rješenje 19

Konfliktni

ciljevi

Rezultat (ne)upravljanja zalihama

20

Slika 9: Odnos potrošnje i mjesečnog stanja zaliha originalnih RD za marku VW Izvor: PZ Auto, podaci za 2009. godinu

Slika 10: Udio isporuke originalnih RD za marku VW putem sustava AutopartIzvor: PZ Auto, podaci za 2009. godinu

Rezultat (ne)upravljanja zalihama

21

Naziv arikla

Tjedni

prosjek

(kom.)

Najveća

prodaja

(kom.)

Standardna

devijacija

Standardna

devijacija u

%

Prosječno

stanje zaliha

tjedno

Prosječna

vrijednost zaliha

za prosječan

broj artikala na

zalihi

Dani prodaje

prosječnih

zaliha prema

vrijednosti

KOČIONE OBLOGE 18,0 2,3% 4,5 6,0 1,7 38,5% 2123.412,19 kn

35

FILTER PELUDNI 54,0 6,9% 13,5 16,0 2,6 19,6% 5915.654,52 kn

33


18

ŽARULJA 11,0 1,4% 2,8 5,0 1,7 62,1% 65.653,39 kn

15

FILTER 24,0 3,1% 6,0 7,0 0,8 13,6% 229.488,15 kn

28

DISK PLOČA KOČ 11,0 1,4% 2,8 8,0 3,6 130,7% 128.244,39 kn

32

RASHLADNA TEKUČINA 121,0 15,5% 31,0 35,0 4,9 15,7% 372.523,38 kn

9

PODLOGA 4,0 0,5% 1,0 2,0 1,2 115,5% 45.149,13 kn

27


57


40

STAKLO VJE 3,0 0,4% 0,8 2,0 1,0 127,7% 47.737,38 kn

36

FILTER PELUDNI 30,0 3,8% 7,5 11,0 2,6 35,3% 172.876,91 kn

17

METLICE BRISAČA 38,0 4,9% 9,5 17,0 5,4 57,3% 345.246,16 kn

26

FILTER ULJA 59,0 7,6% 14,8 18,0 2,4 16,0% 756.405,55 kn

38


23

GLAVA ZGLOBA 11,0 1,4% 2,8 4,0 1,3 45,8% 72.056,73 kn

18

DISK PLOČA KOČ 4,0 0,5% 1,0 2,0 1,2 115,5% 55.225,00 kn

38

FILTER ULJNI 70,0 9,0% 17,5 22,0 3,7 21,1% 66 3.638,77 kn 28

Mjesečna potrošnja

(kom.)

i u %

POVIJESNI PODACI

Logistički model upravljanja zalihama

uspostava elemenata, procesa i funkcija te njihovih interakcijskih

veza u cilju osiguranja pretpostavki za optimalnu opskrbu naručitelja

robama, uslugama i informacijama u promatranom vremenskom tijeku

interakcija poslovnih procesa s programskim aplikacijama u

opskrbnom lancu

optimizacije kod subjekata u opskrbnom lancu.

22

Logistički model optimizacije upravljanja zalihama

23

Dijagram 1: Logistički model optimizacije upravljanja zalihama

ULAZNI

PARAMETAR

PROCES PROGRAMSKA

APLIKACIJA

IZLAZNI

PARAMETRI

LOGISTIČKI

OPERATER

ANALIZA

POVIJESNIH

POKAZATELJA

ABC

KLASIFIKACIJA

RAZINA

USLUGE (Ru)

ELEMENTI

LOGISTIČKOG

SUSTAVA

ZAHTJEV

ARTIKL ROBE n

E –NABAVA

WMS

Ko

SS

ROL

EOQ

VREMENSKI TIJEK

DIFERENCIRANI

PRISTUP

E-nabava

24

Zahtjev za robom

Artikl n

Klasifikacija robe

A CB

Razina usluge

RuA RuCRuB

EOQ ≥n ≥ROL Isporuči n KRAJ

ROL ≥ n ≥ SSNaruči n

do razine

EOQ

KRAJ

Isporuči n

Obavijest logističkom

operateru

DA

DA

NE

NE

PROCES

Dijagram 2: E-nabava

Isporuči

n

Naruči n

do razine

do EOQ

Logistički model optimizacije upravljanja zalihama – post prodaja u autoindustriji

25

Naziv arikla

Dani potrošnje

prosječnih

zaliha prema

vrijednosti

Planirana

razina

usluge

Vrijeme

izmeĎu dvije

narudţbe

(tjedni)

Sigurnosna

zaliha

kom

ROL

Prosječna

razina

zaliha

kom

Sigurnosna

zaliha

dani

P

r

o

s

j

e

č

n

Smanjena

zaliha za:

kom

KOČIONE OBLOGE 18,0 2,3% 35 99% 2 2 4 7 3,9 14 24 67%

FILTER PELUDNI 54,0 6,9% 33 97% 2 4 8 17 1,8 41 23 71%

KOČIONE OBLOGE 15,0 1,9% 18 97% 2 2 4 6 4,6 3 5 30%

ŽARULJA 11,0 1,4% 15 97% 2 2 3 5 4,8 1 3 18%

FILTER 24,0 3,1% 28 97% 2 1 3 7 1,5 15 19 67%

DISK PLOČA KOČ 11,0 1,4% 32 97% 2 4 5 7 10,0 5 14 43%

RASHLADNA TEKUČINA 121,0 15,5% 9 97% 2 7 17 38 1,6 -1 0 -2%

PODLOGA 4,0 0,5% 27 97% 2 1 2 2 8,9 1 10 38%

KOČIONE OBLOGE 10,0 1,3% 57 99% 2 2 3 4 5,0 15 44 77%

KOČIONE OBLOGE 3,0 0,4% 40 99% 2 1 1 1 6,4 3 26 64%

STAKLO VJE 3,0 0,4% 36 97% 2 1 1 2 9,8 2 18 50%

FILTER PELUDNI 30,0 3,8% 17 97% 2 3 6 11 2,9 6 6 38%

METLICE BRISAČA 38,0 4,9% 26 97% 2 6 9 16 4,5 18 14 54%

FILTER ULJA 59,0 7,6% 38 97% 2 3 8 18 1,6 57 29 76%

KOČIONE OBLOGE 10,0 1,3% 23 99% 2 2 3 4 5,0 3 10 44%

GLAVA ZGLOBA 11,0 1,4% 18 97% 2 1 2 4 3,6 2 7 37%

DISK PLOČA KOČ 4,0 0,5% 38 99% 2 2 2 3 11,0 2 18 49%

FILTER ULJNI 70,0 9,0% 28 99% 2 6 12 23 2,4 42 18 64%

Mjesečna potrošnja

(kom.)

i u %

Smanjenje prosječnih

dana prodaje zaliha u

kom i u %

POVIJESNI PODACI LOGISTIČKI MODEL OPTIMIZACIJE

Testiranje logističkog modela optimizacije upravljanja zalihama –postprodaja u autoindustriji

26

POVIJESNI PODACI

LOGISTIČKI

MODEL

OPTIMIZACIJE

Klasifikacijska

kategorija zaliha

Godišnji prihod od

prodaje

Udio

godišnje

prodaje

A zalihe 12.500.000 kn 63%

B zalihe 4.800.000 kn 24%

C zalihe 2.400.000 kn 12%

Ukupno 19.700.000 kn 100%

Osnovni elementi automobila (artikli) u

post prodaji autoindustrije

mjenjač, električni i elektronički sustavi,

limarski dijelovi, lak materijal, ljetne i

zimske gume , dodatna oprema

dijelovi motora, ispušni sustav, prednji i

stražnji ovjes, poluge

rezervni dijelovi potrebni za redovito

održavanje vozila (ulje, filtri, kočnice,

tekućine, itd.), potrošni materijal

Godišnja vrijednost

nabave

9.375.000 kn

3.840.000 kn

2.016.000 kn

15.231.000 kn

4%

10%

35%

9,62%

Projekcija ušteda na temelju

logističkog modela

optimizacije (od vrijednosti

nabave)

375.000 kn

384.000 kn

705.600 kn

1.464.600 kn

ABC klasifikacija

Diferencirani pristup

Razina usluge

Testiranje logističkog modela upravljanja zalihama

27

Klasifikacijska kategorija zaliha Godišnji prihod od

prodaje

Udio godišnje potrošnje

(prema vrijednosti)

A zalihe 12.500.000 kn 63%

B zalihe 4.800.000 kn 24%

C zalihe 2.400.000 kn 12%

Ukupno 19.700.000 kn 100%

Prosječno stanje zaliha na mjesečnoj

razini 3.450.000 kn

Koeficijent obrtaja 5,71

Povijesni podaci

Prosječno stanje zaliha na mjesečnoj

razini 3.118.110 kn

Koeficijent obrtaja 6,32

LOGISTIČKI MODEL

OPTIMIZACIJE

Slika 8: Usporedna analiza pokazatelja upravljanja zalihama na primjeru postprodaje u autoindustriji

UŠTEDA

Primjena logističkog modela optimizacija upravljanja zalihama

Veličina

zaliha

Vrijeme

EOQ

EOQ 1

SS 1

SS

ROL

ROL 1

Slika 11 :Usporedna analiza upravljanja e- nabavom prije i nakon implementacije

logističkog modela optimizacije upravljanja zalihama

Primjena logističkog modela upravljanja zalihama na optimizacije u opskrbnom lancu

višestruko primjenjivi model optimizacije upravljanja zalihama može utjecati na postizanje

znatnih efekata racionalizacije u funkcioniranju opskrbnih lanaca

model je moguće koristiti u redefiniranju poslovnih procesa u gospodarstvu te kao

pretpostavku za izradu novih programskih rješenja

izrada algoritma optimizacije zaliha koji obuhvaća modeliranje potražnje s razinom

usluge

diferencirani pristup upravljanju zalihama obzirom na specifičnost robe i tržišnu

potražnju

E- nabava na bazi korištenja ABC modela klasifikacije zaliha i programskih alata

(WMS, RFiD)

29

Pitanja za ponavljanje

Definirajte zalihe i njihovu ulogu u opskrbnom lancu ?

Definirajte razloge upravljanja zalihama u opskrbnom lancu ?

Pojasnite sustave upravljanja zalihama temeljem uvjeta na tržištu?

Definirajte, matematički i grafički prikažite i pojasnite pojam sigurnosne zalihe?

Definirajte informaciju i opišite progresivan odnos vrijednosti i cijene informacije u

opskrbnom lancu?

Definirajte i pojasnite što podrazumijeva logistički pristup optimizaciji upravljanja zalihama

u opskrbnom lancu?

Pojasnite moguće koristi primjene logističkog modela upravljanja zalihama u

gospodarstvu? 30

Zahvaljujem na pažnji !

dr.sc. Dubravko Tomašić

31

tema: logistiČki model upravljanja...

Documents