tematsko izvješće e trgovina: za velik dio izazova pri ... · tematsko izvješće e trgovina: za...
TRANSCRIPT
Tematsko izvješće E trgovina: za velik dio izazova pri naplati PDV a i carina tek treba pronaći rješenje
(u skladu s člankom 287. stavkom 4. drugim podstavkom UFEU-a)
HR 2019. BR. 12
2
Sadržaj
Odlomak
Sažetak I. – VIII.
Uvod 01. – 22. Naplata PDV-a i carina u području e-trgovine: aktualni sustav EU-a 08. – 13. Isporuke robe 09. – 10.
Isporuke usluga 11. – 13.
Rizici aktualnog sustava naplate PDV-a i carina na e-trgovinu 14. – 22. Oslanjanje na dobrovoljnu suradnju trgovaca 16.
Rizici u pravnom okviru i mehanizmi suradnje 17. – 18.
Rizik od neispunjavanja obveza 19. – 22.
Opseg revizije i revizijski pristup 23. – 29.
Opažanja 30. – 137. Mehanizmi administrativne suradnje nisu u potpunosti iskorišteni 32. – 69. Države članice ne primjenjuju sporazume o uzajamnoj administrativnoj pomoći za razmjenu informacija sa zemljama izvan EU-a 32. – 37.
Mehanizmi administrativne suradnje unutar EU-a nisu u potpunosti iskorišteni 38. – 69.
Nedostatak djelotvornih kontrola u području prekogranične e-trgovine 70. – 99. Porezna tijela provode nezadovoljavajuće kontrolne aktivnosti nad sustavom MOSS 71. – 76.
Porezna tijela ne provode djelotvorne revizije prodaje robe na daljinu unutar EU-a 77. – 80.
Carinske službe u EU-u ne mogu spriječiti slučajeve zlouporabe oslobođenja pošiljki male vrijednosti od nameta pri uvozu robe iz zemalja izvan EU-a 81. – 91.
Komisija ne provodi dovoljno kontrolnih aktivnosti i aktivnosti praćenja 92. – 99.
Izvršenje naplate nije djelotvorno 100. – 116. Procjene manjka prihoda od PDV-a u vezi s pružanjem usluga ne postoje, dok su procjene tog manjka u vezi s isporukom robe neujednačene 101. – 107.
3
Problemi s plaćanjima u okviru sustava MOSS među državama članicama 108. – 115.
Odredbe o uzajamnoj pomoći radi naplate poreza nedovoljno se primjenjuju 116.
Unatoč nedavnim pozitivnim pomacima u regulatornom okviru, i dalje je potrebno riješiti neka važna pitanja 117. – 137. Regulatorni okvir u velikoj mjeri prati najbolje međunarodne prakse koje promiču OECD i WCO 119. – 127.
Novim odredbama koje stupaju na snagu 2021. nastoje se riješiti određeni nedostatci, ali problem umanjivanja vrijednosti robe tek treba riješiti 128. – 137.
Zaključci i preporuke 138. – 142.
Prilozi Prilog I. – Revizijski pristup Suda na razini Komisije
Prilog II. – Revizijski pristup Suda na razini država članica
Prilog III. – Rezultati uzoraka transakcija povezanih sa sustavom MOSS
Pokrate i kratice
Pojmovnik
Odgovori Komisije
Revizorski tim
4
Sažetak I E-trgovina je prodaja ili kupnja robe ili usluga koja se obavlja na internetu ili drugim internetskim komunikacijskim mrežama. EU potiče razvoj e-trgovine kako bi poduzećima i potrošačima omogućio da obavljaju međunarodnu kupnju i prodaju na internetu na isti način kao što to čine i na svojim lokalnim tržištima. Prema najnovijim dostupnim statističkim podatcima svako peto poduzeće u 28 država članica EU-a ostvarivalo je tijekom 2017. godine elektroničku prodaju. Tijekom razdoblja 2008. – 2017. postotak poduzeća koja nude e-prodaju povećao se za 7 postotnih bodova te je udio e-prodaje u njihovu ukupnom prometu porastao za 5 postotnih bodova.
II U slučajevima u kojima roba i usluga kojima se trguje u okviru e-trgovine prelaze granice, države članice naplaćuju PDV i carine. Svaki iznos nameta koji se ne naplati utječe na proračune država članica i EU-a. Komisija provodi inspekcije naplaćenog PDV-a i carina. Također je odgovorna za utvrđivanje carinske i porezne politike te za strategije i zakonodavstvo u tim područjima. Europski ured za borbu protiv prijevara odgovoran je za istrage slučajeva prijevara, korupcije i drugih kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU-a.
III Sud je proveo ovu reviziju zbog rizika od nastanka nepravilnosti pri naplati PDV-a i carina u okviru prekogranične e-trgovine. U području prekograničnih isporuka usluga ne postoje raspoložive procjene nenaplaćenog iznosa PDV-a, no u području isporuka robe male vrijednosti iz zemalja izvan EU-a Komisija procjenjuje godišnju vrijednost gubitaka na gotovo 5 milijardi eura.
IV Sud je ispitao sustav oporezivanja PDV-om i carinama za prekogranične isporuke robe kojom se trguje na internetu, koji je uređen zakonodavstvom o PDV-u i carinama. Također je pregledan novi sustav oporezivanja PDV-om za prekogranične isporuke usluga e-trgovine, koji je pušten u rad početkom 2015. Sud je naposljetku preispitao prijedloge koje je iznijela Komisija i zakonodavstvo koje je Vijeće donijelo na temelju „paketa propisa o e-trgovini” iz 2017.
V Sud je ispitao je li Europska komisija uvela kvalitetan regulatorni i kontrolni okvir za e-trgovinu u pogledu naplate PDV-a i carina te pomažu li kontrolne mjere država članica zajamčiti naplatu punog iznosa PDV-a i carina u području e-trgovine.
5
VI Utvrđeno je da unatoč nedavnim pozitivnim pomacima EU zasad nije pronašao rješenja za sve izazove pri naplati točnih iznosa PDV-a i carina na robu i usluge kojima se trguje na internetu.
VII Utvrđeno je sljedeće:
(a) regulatorni okvir u većini je aspekata usklađen s najboljom međunarodnom praksom koje promiču OECD i WCO
(b) nove odredbe koje će stupiti na snagu 2021. imaju za cilj riješiti neke od nedostataka u trenutačnom okviru, ali problem umanjivanja vrijednosti robe tek treba riješiti
(c) mehanizmi administrativne suradnje između država članica EU-a i zemalja izvan EU-a ne iskorištavaju u potpunosti
(d) kontrole koje provode nacionalna porezna tijela nisu zadovoljavajuće, a kontrole koje provodi Komisija nisu dovoljne
(e) postoje nedostaci u trenutačnim sustavima carinjenja, kao i rizik da EU ne može spriječiti zlouporabe na razini posrednika koji su uključeni u trgovinu
(f) izvršenje naplate PDV-a i carina nije djelotvorno.
VIII Kako bi se pojačalo primjenu sporazuma o administrativnoj suradnji, povećalo djelotvornost kontrola, poboljšalo izvršenje naplate te povećalo djelotvornost regulatornog okvira, Sud je Komisiji i državama članicama uputio niz preporuka. Naime, Komisija bi trebala:
(a) pratiti u kojoj mjeri zemlje izvan EU-a ispunjavaju zahtjeve koje im države članice upućuju na temelju sporazuma o uzajamnoj administrativnoj pomoći koji su s njima sklopljeni u području carinskih i poreznih pitanja i u kojoj se mjeri koriste strukturama i okvirima uspostavljenima u okviru tih sporazuma u cilju rješavanja posebnih izazova koji proizlaze iz trgovanja robom u okviru e-trgovine
(b) provoditi inspekcije nad kontrolama koje države članice obavljaju u kontekstu oslobođenja pošiljki male vrijednosti od nameta
(c) pratiti funkcioniranje prodaje robe na daljinu unutar EU-a i pojednostavnjenog jedinstvenog programa oporezivanja (sustava MOSS)
(d) pomoći državama članicama da razviju metodologiju kako bi mogle iznositi redovite procjene o manjku prihoda od PDV-a u području e-trgovine i
6
(e) istražiti mogućnosti uporabe odgovarajućih tehnoloških sustava naplate nameta, među ostalim digitalnih valuta, kao sredstva za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine.
Države članice trebale bi:
(a) pružati pravodobne povratne informacije o znakovima upozorenja na prijevaru koje druge države članice pošalju u okviru Eurofisca
(b) pojačati revizijske aktivnosti usmjerene na trgovce registrirane u sustavu MOSS i prodavače na daljinu
(c) pažljivo pratiti ispunjavaju li trgovci obveze u pogledu novog praga za isporuke usluga unutar EU-a postavljenog na 10 000 eura
7
Uvod 01 E-trgovina je prodaja ili kupnja robe ili usluga između poduzeća, kućanstava, pojedinaca ili privatnih organizacija s pomoću elektroničkih transakcija koje se obavljaju na internetu ili drugim računalnim mrežama (za komunikaciju na internetu)1.
02 E-trgovina je u stalnom porastu. Prema najnovijim dostupnim statističkim podatcima svako peto poduzeće u 28 država članica EU-a ostvarivalo je tijekom 2017. godine elektroničku prodaju. Tijekom razdoblja 2008. – 2017. postotak poduzeća koja nude e-prodaju povećao se za 7 postotnih bodova te je udio e-prodajue u njihovu ukupnom prometu porastao za 5 postotnih bodova2.
03 Države članice odgovorne su za naplatu PDV-a i carina na prekogranične transakcije u području e-trgovine. Svaki iznos PDV-a i carina koji se ne naplati utječe na proračune država članica i EU-a.
04 Na strateškoj i zakonodavnoj razini za carinsku i poreznu politiku odgovorna je Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju (GU TAXUD), među ostalim u području e-trgovine. GU TAXUD zadužen je za razvoj carinske unije i upravljanje njome te za osmišljavanje porezne politike na razini EU-a. Predmetni GU priprema zakonodavne i strateške inicijative te koordinira suradnju i razmjenu informacija među državama članicama.
05 Također predsjeda Skupinom za carinsku politiku, koja podupire provedbu carinske unije i koju čine glavni ravnatelji 28 nacionalnih carinskih tijela.
06 Glavna uprava za proračun (GU BUDG) odgovorna je za provedbu inspekcija u vezi s „vlastitim sredstvima”, oblikom prihoda koji države članice stavljaju na raspolaganje za proračun EU-a i koji uključuje sredstva koja se temelje na PDV-u i carinama naplaćenima na uvoz iz zemalja izvan EU-a.
07 Europski ured za borbu protiv prijevara, OLAF, odgovoran je za istrage slučajeva prijevara, korupcije i drugih kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU-a.
1 Zajednička definicija Eurostata i OECD-a.
2 Podatci preuzeti u prosincu 2018. Vidi https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=E-commerce_statistics.
8
Naplata PDV-a i carina u području e-trgovine: aktualni sustav EU-a
08 Općenito govoreći, carinsko zakonodavstvo EU-a utvrđeno je Carinskim zakonikom Unije3 (CZU), dok je PDV uređen Direktivom o PDV-u4. U aktualnom sustavu EU-a za naplatu PDV-a u području e-trgovine uvedena je razlika između robe i usluga.
Isporuke robe
09 Na trgovce registrirane u EU-u koji potrošaču u jednoj državi članici isporučuju robu iz druge države članice primjenjuje se „sustav prodaje na daljinu”. Drugim riječima, do određenog praga prodaje (obično 35 000 eura, no u nekim državama članicama 100 000 eura) trgovac primjenjuje stopu PDV-a države članice u kojoj je upisan u registar obveznika5. Iznad tog praga trgovac se mora upisati u registar obveznika PDV-a u državi članici u kojoj isporučuje robu (odredišna država članica) te mora primijeniti stopu PDV-a te države članice (i pritom ispuniti sve obveze u pogledu izvješćivanja i usklađenosti).
10 U slučaju trgovaca bez poslovnog nastana u EU-u koji ostvaruju prodaju prema potrošačima u EU-u, roba se uvozi u EU i podliježe naplati carina. Roba u vrijednosti od 150 eura ili nižoj vrijednosti oslobođena je od naplate carine (pošiljke male vrijednosti), što znači da se za takvu robu ne naplaćuju carine pri njezinu uvozu6. Roba zanemarive vrijednosti, tj. roba čija vrijednost ne prelazi 22 eura (ili 10 eura u nekim državama članicama) također je oslobođena od naplate PDV-a pri uvozu7.
3 Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom
zakoniku Unije (preinačena) (SL L 269, 10. 10. 2013., str. 1.).
4 Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).
5 U skladu s člankom 34. Direktive o PDV-u.
6 U skladu s člankom 23. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 od 16. studenoga 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (Kodificirana verzija) (SL L 324, 10.12.2009., str. 23.).
7 U skladu s člankom 23. Direktive Vijeća 2009/132/EZ, o utvrđivanju područja primjene članka 143. točaka (b) i (c) Direktive 2006/112/EZ o oslobođenju od plaćanja poreza na dodanu vrijednost prilikom konačnog uvoza određene robe (kodificirana verzija) (SL L 292, 10.11.2009., str. 5.).
9
Isporuke usluga
11 Usluge e-trgovine koje poduzeća isporučuju8 privatnim potrošačima (komercijalne isporuke) podliježu „načelu odredišta”, što znači da se PDV za njih naplaćuje po stopi koja je na snazi u državi boravišta potrošača. Načelo odredišta primjenjuje se od 2003. godine na komercijalne isporuke digitalnih usluga koje se potrošačima u EU-u pružaju iz zemalja izvan EU-a. Isto se načelo od početka 2015. godine primjenjuje na sve usluge e-trgovine koje isporučitelji s poslovnim nastanom u EU-u pružaju potrošačima u drugoj državi članici. Te su usluge prethodno podlijegale stopi PDV-a koja se primjenjuje u državi boravišta isporučitelja.
12 Zakonodavac Unije uveo je početkom 2015. godine pojednostavnjeni jedinstveni program oporezivanja (sustav MOSS, od engl. Mini One Stop Shop, tzv. „mini sustav usluga na jednom mjestu”) za telekomunikacijske usluge, usluge radiotelevizijskog emitiranja i usluge koje se isporučuju elektronički. U okviru tog sustava trgovci koji isporučuju usluge e-trgovine privatnim potrošačima naplaćuju PDV po istim stopama po kojima se on naplaćuje u relevantnim državama članicama u kojima potrošači imaju prijavljenu adresu boravišta („država članica potrošnje”). Međutim, mogu se upisati u registar obveznika za plaćanje PDV-a u bilo kojoj državi članici svojeg odabira9 („država članica identifikacije”) i u njoj podnijeti jedinstvenu prijavu PDV-a, pri čemu trebaju navesti sve usluge isporučene svakoj državi članici potrošnje te platiti relevantan PDV za te usluge. Država članica identifikacije potom prenosi PDV koji duguje svakoj državi članici potrošnje. Sustav MOSS primjenjuje se na trgovce koji su registrirani u EU-u i trgovce bez poslovnog nastana u EU-u10.
13 Na slici 1. prikazan je način na koji se u različitim državama članicama potrošnje oporezuju trgovci registrirani u sustavu MOSS za komercijalne isporuke digitalnih usluga.
8 U članku 24. Direktive o PDV-u „isporuka usluga” definirana je kao „svaka transakcija koja
ne čini isporuku robe”.
9 Osim ako trgovac ima poslovni nastan u EU-u.
10 Vidi odjeljke 2 i 3., poglavlje 6. glave XII. Direktive o PDV-u.
10
Slika 1. – Komercijalne isporuke usluga e-trgovine koje trgovci registrirani u sustavu MOSS pružaju potrošačima u različitim državama članicama
Izvor: Sud, na temelju vodiča „Your pocket guide to VAT on digital e-commerce (Vaš džepni vodič za
PDV na usluge digitalne e-trgovine)”, Bellheim, Brown, Erneholm, Jundt, et al.
Rizici aktualnog sustava naplate PDV-a i carina na e-trgovinu
14 Ne postoje raspoložive procjene gubitaka PDV-a na razini EU-a u području prekograničnih isporuka usluga, no Komisija procjenjuje godišnju vrijednost gubitaka u području isporuka robe male vrijednosti iz zemalja izvan EU-a na gotovo 5 milijardi eura. Druge procjene prikazane su u odlomcima 101. – 107.
15 Iako su jedinstvenim tržištem ukinute granične kontrole za trgovinu unutar EU-a, sva roba koja u države članice pristiže iz zemalja izvan EU-a podliježe carinskim kontrolama. Usluge koje u digitalnom obliku nude pružatelji usluga izvan EU-a poseban su rizik u tom pogledu: te usluge fizički ne prelaze granice i ne podliježu istim kontrolama kao roba koja ulazi u EU. Trgovina uslugama unutar EU-a podliježe naplati PDV-a i države članice moraju biti svjesne njihova postojanja da bi ih mogle na odgovarajući način oporezovati.
Oslanjanje na dobrovoljnu suradnju trgovaca
16 Jedan je od općenitih rizika za robu i usluge koje isporučuju i trgovci s poslovnim nastanom u EU-u i trgovci bez njega taj da se postojeći ustroj u osnovi oslanja na
Država članica identifikacije
23 % 24 % 21 %20 %Stope PDV-a u državi članici potrošnje
Registracija u sustav MOSS za isporučitelje iz EU-a
Isporučitelj iz Njemačke
Registracija u sustav MOSS za isporučitelje iz zemalja izvan EU-a
Isporučitelji iz zemalja izvan EU-a
11
spremnost trgovaca da se registriraju i plate PDV koji su dužni platiti. Države članice nemaju izvršne ovlasti izvan svojeg teritorija, posebice u pogledu trgovaca bez poslovnog nastana u EU-u. To im otežava zajamčiti naplatu punog iznosa PDV-a u državi članici u kojoj se roba i usluge na kraju rabe.
Rizici u pravnom okviru i mehanizmi suradnje
17 Postoji rizik od toga da se porezna i carinska tijela u državi članici potrošnje neće koristiti mehanizmima administrativne suradnje kako bi zatražila informacije od zemlje ili zemalja u kojoj ili kojima je isporučitelj upisan u registar obveznika ili identificiran. Porezna/carinska tijela u državi članici potrošnje teško mogu bez takvih razmjena informacija otkriti neoporezovane transakcije. Štoviše, komercijalne transakcije nisu uključene u sustav za razmjenu informacija o PDV-u, tj. elektroničku mrežu za prijenos informacija o PDV-u, kako o valjanim identifikacijskim brojevima za PDV poduzeća upisanih u registar obveznika u državama članicama tako i o isporukama unutar EU-a oslobođenima od oporezivanja.
18 Drugi je rizik taj da se porezna tijela zemlje registracije (ili države članice identifikacije) slabo potiče na provođenje odgovarajućih provjera isporučitelja jer svaki utvrđeni PDV pripada državi članici potrošnje.
Rizik od neispunjavanja obveza
19 To oslanjanje na suradnju trgovaca čini sustav podložnim raznim oblicima neispunjavanja obveza. Kad je riječ o sustavu prodaje na daljinu, jedan je rizik taj da se isporučitelji možda neće upisati u registar obveznika u državi članici odredišta ako im je prodaja u toj državi članici iznad relevantnog praga. Još je jedan rizik taj da, s obzirom na to da razlike u stopama PDV-a među državama članicama mogu učiniti prijevare u području prodaje na daljinu unosnijima, isporučitelji mogu prijaviti manji PDV na prodaju kako bi ostali ispod relevantnog praga i izbjegli naplatu većeg PDV-a koji se primjenjuje u državi članici odredišta. To bi isporučitelje s poslovnim nastanom u državama članicama s nižim stopama PDV-a dovelo u nepoštenu cjenovnu prednost u odnosu na isporučitelje u državama članicama s višim PDV-om te bi rezultiralo gubikom prihoda za nacionalne proračune.
20 Budući da je uvođenje obveze registracije u sustav MOSS težak proces, postoji rizik od toga da se isporučitelji bez poslovnog nastana u EU-u ne upišu u registar obveznika PDV-a ni u jednoj državi članici kako bi izbjegli naplatu i plaćanje PDV-a na usluge koje pružaju. Čak i ako se upišu u registar obveznika u državi članici
12
identifikacije, i dalje postoji rizik od prijavljivanja PDV-a manjim od stvarnoga ili njegova neprijavljivanja. To smanjuje prihode nacionalnih proračuna i omogućuje isporučiteljima bez poslovnog nastana u EU-u da posluju po nižim cijenama u odnosu na isporučitelje registrirane u EU-u.
21 PDV i izuzeće od plaćanja carine na pošiljke male vrijednosti također mogu potaknuti drugi oblik neispunjavanja obveza: mogu izazvati sustavno umanjivanje vrijednosti robe na uvoznim deklaracijama u svrhe utaje.
22 „Paketom propisa o e-trgovini” EU-a, koji je Europska komisija predložila 1. prosinca 2016., a Vijeće donijelo krajem 2017. godine, želio se pronaći odgovor na ta pitanja. Sastavljen je u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a. Prve reforme u pogledu PDV-a stupile su na snagu 1. siječnja 2019. Druge će mjere stupiti na snagu 2021.
13
Opseg revizije i revizijski pristup 23 U okviru revizije procijenilo se rješavaju li Komisija i države članice djelotvorno izazove s kojima se države članice suočavaju pri naplati točnih iznosa PDV-a i carina na robu i usluge kojima se trguje na internetu. Sud je posebno ispitao sljedeće:
(a) je li Komisija uvela kvalitetan regulatorni i kontrolni okvir za e-trgovinu u pogledu naplate PDV-a i carina, te
(b) pomažu li kontrolne mjere država članica zajamčiti naplatu punog iznosa PDV-a i carina u području e-trgovine.
24 Revizori Suda posjetili su porezna i carinska tijela u pet država članica: Njemačkoj, Irskoj, Nizozemskoj, Austriji i Švedskoj. Sud je odabrao te zemlje na temelju sljedećih kriterija rizika: (1) procijenjenog iznosa izgubljenog PDV-a u vezi s izuzećima odobrenima zakonodavstvom za pošiljke male vrijednosti11, (2) broja trgovaca registriranih u sustav MOSS po državama članicama12 i (3) obujma e-prodaje koju trgovci upisani u registar u jednoj državi članici ostvaruju prema potrošačima u drugim državama članicama13.
25 Sud je proveo ovu reviziju jer je područje naplate PDV-a i carina u prekograničnoj e-trgovini dosad bilo podložno nepravilnostima. E-trgovina je naročito podložna zlouporabi na razini isporučitelja bez poslovnog nastana u EU-u, čime se trgovce s poslovnim nastanom u EU-u dovodi u nepovoljan položaj. Te nepravilnosti izravno utječu na proračune država članica i Europske unije smanjivanjem iznosa carina koji države članice naplate. Ona također neizravno utječe na njihove doprinose koji se temelje na PDV-u. Osim toga, njima se narušava ravnopravno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
26 U tu je svrhu Sud proveo reviziju sustava MOSS, koji je pušten u rad početkom 2015. godine. Također je provedena revizija nad oporezivanjem PDV-om i carinama na
11 Na temelju podataka iz „Assessment of the application and impact of the VAT exemption
for importation of small consignments (Procjena primjene i učinka oslobođenja od PDV-a na uvoz malih pošiljki )” – završno izvješće društva Ernst & Young, svibanj 2015,. str. 43.
12 Na temelju podataka koje je dostavio GU TAXUD, koji prikazuju broj registriranih trgovaca na dan 31. 10. 2017.
13 Na temelju podatka Eurostata: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/E-commerce_statistics.
14
prekograničnim isporukama robe utvrđenima zakonodavstvom o PDV-u i carinama. Sud je naposljetku preispitao nove prijedloge koje je predstavila Komisija i zakonodavstvo koje je Vijeće donijelo 5. prosinca 2017. na temelju „paketa propisa o e-trgovini”.
27 Revizija je obuhvaćala razdoblje od početka 2015. do kraja 2018. godine. Također je razmotren vjerojatan učinak zakonodavnih izmjena paketa propisa o PDV-u u e-trgovini koji će stupiti na snagu nakon završetka revizije koju je proveo Sud.
28 Sud je proveo reviziju u dvjema fazama:
(a) prva faza:
– pripremni rad u Komisiji, posjeti i rasprave s akademskom zajednicom, načelnikom za područje rada Eurofisca specijaliziranim za e-trgovinu te Svjetskom carinskom organizacijom, kao i sa središnjom skupinom 2 radne skupine za PDV vrhovnih revizijskih institucija EU-a kako bi se prikupile informacije i podatci za revizijski terenski rad u državama članicama i kako bi se razmotrilo zakonodavstvo EU-a u usporedbi s najboljim međunarodnim praksama, te
– anketa: središnja skupina 2 utvrdila je da je e-trgovina podložna prijevarama u području PDV-a. Kako bi dobila sveobuhvatan pregled stanja u EU-u, središnja skupina 2 odlučila je provesti anketu među svim poreznim tijelima u EU-u. Sud im je, kao dio središnje skupine 2, odaslao tu anketu u studenome 2016. Kao referentna godina za anketu uzeta je 2015. godina. Anketom su u okviru sustava MOSS obuhvaćeni i sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i sustav za trgovce bez njega, kao i prodaja robe na daljinu unutar EU-a i izvan njega. Na anketu je odgovorilo 20 država članica
(b) druga faza, revizijski terenski rad:
– u Komisiji: Sud je procijenio poseban regulatorni i kontrolni okvir koji je Komisija uspostavila kako bi zajamčila usklađenost s najboljim međunarodnim praksama u području naplate PDV-a i carina te prijašnjih preporuka Suda u vezi s e-trgovinom. Također su preispitani zakonodavni prijedlozi koje je Komisija podnijela u sklopu „paketa propisa o e-trgovini”.
– Sud je u odabranim državama članicama procijenilo sljedeće: (1) primjenjuju li porezna i carinska tijela mehanizme administrativne suradnje kako bi zajamčila prijenos odgovarajućih informacija u vezi s PDV-om i carinama, (2) jesu li kontrole koje one provode djelotvorne i (3) je li izvršenje naplate PDV-a i carina djelotvorno. Sud je analizu koju je proveo temeljio na odgovorima država članica u
15
anketi o e-trgovini, na razgovorima sa stručnjacima iz poreznih i carinskih tijela država članica te na nekoliko uzoraka transakcija povezanih s e-trgovinom.
29 Više pojedinosti o revizijskom pristupu u Komisiji i državama članicama dostupno je u prilogu I. i prilogu II.
16
Opažanja 30 U okviru e-trgovine roba i usluge isporučuju se s udaljenih lokacija i države članice trebale bi nadoknaditi svoju nenadležnost u zemljama u kojima isporučitelji imaju poslovni nastan na način da razmjenjuju informacije o tim isporukama. Također bi trebale provoditi djelotvorne kontrole na temelju svih dostupnih informacija i izvršavati naplatu PDV-a i carina kako bi se zajamčilo da se naplaćuje puni iznos.
31 Komisija bi trebala obavljati inspekcije carinskih i poreznih tijela država članica i provoditi istrage u cilju zaštite financijskih interesa EU-a. Komisija bi također trebala razviti kvalitetan zakonodavni okvir i sustav kontrola kojim bi državama članicama omogućila da ispune gore navedene potrebe uz istodobnu usklađenost s najboljim međunarodnim praksama u području e-trgovine.
Mehanizmi administrativne suradnje nisu u potpunosti iskorišteni
Države članice ne primjenjuju sporazume o uzajamnoj administrativnoj pomoći za razmjenu informacija sa zemljama izvan EU-a
32 Porezna i carinska tijela trebaju razmjenjivati informacije o međunarodnoj trgovini s drugim zemljama kako bi se zajamčilo poštovanje poreznih i carinskih odredbi i prikupljanje cjelokupnog iznosa prihoda. Takva administrativna suradnja naziva se uzajamnom administrativnom pomoći. Svaki međunarodni sporazum EU-a podliježe prethodnom odobrenju Vijeća u skladu s člankom 218. UFEU-a.
Uzajamna administrativna pomoć u poreznim pitanjima
33 U jednom od prethodnih tematskih izvješća Sud se usmjerio na sljedeću preporuku14 upućenu državama članicama: „Kako bi se pojačala suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-a i izvršavala naplata PDV-a u pogledu usluga e-trgovine koje poduzeća pružaju izravno potrošačima i nematerijalne imovine isporučenih iz tih zemalja, države članice trebale bi:
14 Vidi 11. preporuku tematskog izvješća Suda br. 24/2015 „Borba protiv prijevara unutar
Zajednice u području PDV-a: potrebno je odlučnije djelovati”.
17
(a) ovlastiti Komisiju za pregovaranje o sporazumima o uzajamnoj pomoći s državama u kojima je poslovni nastan većine pružatelja digitalnih usluga i potpisivanje tih sporazuma te
(b) za one države članice koje pripadaju OECD-u, potpisati i primijeniti OECD-ovu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima radi razmjenjivanja informacija o pružateljima digitalnih usluga s trećim zemljama”.
34 Sud je u okviru ove revizije provjerio provedbu prethodno opisane preporuke. Utvrđeno je da je dosad sklopljen samo jedan međunarodni sporazum EU-a o suradnji u području PDV-a, a riječ je o Sporazumu između Europske Unije i Kraljevine Norveške o administrativnoj suradnji, suzbijanju prijevara i naplati potraživanja u području PDV-a15. Sporazum je stupio na snagu 1. rujna 2018.
35 Sve države članice EU-a dosad su potpisale OECD-ovu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima. Međutim, nijedna od 20 država članica koje su odgovorile na anketu nije tu konvenciju primijenila na područje e-trgovine. Isto tako, pet država članica koje su revizori Suda posjetili u okviru ove revizije 2018. godine nije nikad primijenilo OECD-ovu konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima na područje e-trgovine.
Uzajamna administrativna pomoć u carinskim pitanjima
36 EU u području carinskih pitanja nije sklopio nijedan sporazum o suradnji i uzajamnoj administrativnoj pomoći s trećim zemljama koji bi trenutačno bio na snazi i kojim bi se omogućila posebna administrativna suradnja u području e-trgovine. No to ne sprječava države članice da primjenjuju sporazume o uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima, koji se ne odnose izričito na e-trgovinu, nego se općenito bave sprječavanjem, otkrivanjem i suzbijanjem slučajeva kršenja carinskog zakonodavstva.
37 Međutim, pet država članica koje su revizori posjetili nisu Sudu dostavile nikakve primjere ni dokaze o uporabi zahtjeva za uzajamnu pomoć u carinskim pitanjima s trećim zemljama u području e-trgovine. One oklijevaju koristiti se tim razmjenama informacija s Kinom u području e-trgovine zbog niske vjerojatnosti da će dobiti
15 Vidi SL L 195 od 1.8.2018., str. 3. Također vidi SL L 195 od 1.8.2018., str. 1.
18
odgovor16. Carinska tijela u državi članici potrošnje ne mogu bez takvih razmjena informacija biti svjesna neprijavljenih transakcija.
Mehanizmi administrativne suradnje unutar EU-a nisu u potpunosti iskorišteni
38 Države članice ovise o informacijama o trgovini unutar EU-a koje dobivaju od drugih država članica da bi mogle naplatiti PDV na svojem teritoriju. Države članice razmjenjuju te informacije služeći se mehanizmima administrativne suradnje utvrđenima zakonodavstvom EU-a17. U tom se zakonodavstvu navode sljedeći alati za administrativnu suradnju koji su relevantni za e-trgovinu:
(a) sustav MOSS, u kojem se pohranjuju informacije o registriranim trgovcima i njihovim prijavljenim isporukama usluga u državi članici potrošnje
(b) razmjene informacija na zahtjev i razmjene informacija bez prethodnog zahtjeva uporabom standardnih elektroničkih obrazaca
(c) kontrole koje se istodobno provode u dvjema državama članicama ili više njih (multilateralne kontrole) te prisutnost poreznih službenika u drugim državama članicama, čime im se omogućuje pristup dokumentaciji koja je ondje pohranjena ili sudjelovanje u istragama u tijeku, te
(d) decentralizirana mreža koja se naziva „Eurofisc” i koja služi brzoj razmjeni, obradi i analizi ciljanih informacija o prekograničnim prijevarama među državama članicama. Njezina je svrha promicanje i olakšavanje multilateralne suradnje u borbi protiv prijevara u području PDV-a. Mreža funkcionira kao okvir za suradnju bez pravne osobnosti.
Pojednostavnjeni jedinstveni program oporezivanja (sustav MOSS)
39 Sustav MOSS, (tzv. „mini sustav usluga na jednom mjestu”, prema engl. Mini One Stop Shop) mjera je kojom se olakšava trgovina trgovcima koji isporučuju usluge e-trgovine unutar EU-a i prema EU-u. Stoga je registracija u taj sustav dobrovoljna.
16 Vidi odlomak 59. tematskog izvješća br. 19/2017 „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom
okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”.
17 Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (preinaka) (SL L 268 od 12.10.2010., str. 1.).
19
Trgovci iz EU-a mogu se registrirati u sustav MOSS za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u u državi članici u kojoj su osnovali poduzeće ili, ako to nije slučaj, u državi članici u kojoj imaju trajni poslovni nastan18. Trgovci bez poslovnog nastana u EU-u mogu se registrirati u sustav za takve trgovce u bilo kojoj državi članici po vlastitom odabiru. Ako se trgovci ne registriraju u sustav MOSS, trebaju se upisati u registar obveznika PDV-a u svakoj državi članici u kojoj potrošač njihovih usluga ima prijavljenu adresu boravišta.
Sustav MOSS ima pouzdan informatički ustroj
40 Kada se porezna tijela država članica suoče s problemima u primjeni sustava MOSS u drugim državama članicama, mogu zatražiti pomoć od pozivnog centra službe GU-a TAXUD za upravljanje IT uslugama. Za sve prijavljene probleme otvara se kodirani dosje u bazi podataka koja se naziva Synergia. Služba za upravljanje IT uslugama uspostavila je kontrolni prikaz sustava MOSS kao alat za praćenje rada tog sustava na razini EU-a.
41 Kada pojedina država članica pošalje poruku s pogreškom, primatelj odgovara porukom o tehničkoj pogrešci. Ona se može odnositi na nevaljanost ili pogrešan format poruke ili na činjenicu da predmetna prijava PDV-a ili identifikacijski broj za PDV nije poznat.
42 Kako bi ispitao uspješnost informatičkog ustroja sustava MOSS, Sud je poduzeo sljedeće radnje:
(a) analizirao je odgovore država članica na anketu koju je proveo
(b) obavio je razgovore s informatičkim stručnjacima za sustav MOSS iz poreznih tijela država članica
(c) ispitao je svih 29 dosjea otvorenih zbog prijavljenih problema, koji su objavljeni na kontrolnom prikazu sustava MOSS dana 20. 11. 2017., zbog toga što se u posjećenoj državi članici ili pojavio problem ili je ta država članica bila oštećena, te je
18 U slučajevima u kojima poduzeća imaju trajne poslovne nastane u nekoliko država članica,
mogu se registrirati u bilo kojoj državi članici u kojoj imaju jedan od tih nastana, osim ako im je poslovni nastan u jednoj državi članici. U tom bi se slučaju trebali registrirati u potonjoj državi članici.
20
(d) preispitao uzorak od 10 poruka o tehničkoj pogrešci koju je svaka posjećena država članica poslala i dodatnih 10 poruka o tehničkoj pogrešci koje je svaka posjećena država članica primila.
Okvir 1.
Primjer nalaza u uzorcima Suda
Sud je utvrdio da je 25 od 29 dosjea otvorenih na temelju prijava posjećenih država članica i dalje bilo otvoreno ili zaključeno nakon dugih kašnjenja. Također je utvrđeno da primljene poruke o tehničkoj pogrešci ne daju povod za bilo kakvu reakciju primatelja do trenutka u kojem određeni problem ne eskalira na razinu otvaranja dosjea. Države članice stoga nemaju proaktivan pristup rješavanju problema ili odgovaranju na poruke o tehničkoj pogrešci (vidi pojedinosti o rezultatima iz uzoraka u prilogu III.).
43 Devetnaest država članica odgovorilo je u anketi da je informatička infrastruktura koju Europska komisija pruža dovoljno pouzdana da zajamči funkcioniranje sustava MOSS, a 16 ih je odgovorilo da je potpora koju je Komisija pružila tijekom pripremne faze bila dovoljna. Porezna tijela pet posjećenih država članica složila su se s tim izjavama tijekom revizije. Međutim, četiri članice smatrale su da su smjernice bile nedostatne. Jedna od njih istaknula je razlike u tumačenju „funkcionalnih i tehničkih specifikacija”, što je potvrdila još jedna država članica tijekom posjeta koji su obavili revizori.
44 Nizozemska porezna tijela smatraju da ih prevelik broj sudionika u sustavu MOSS i tehničkih specifikacija sprječava u tome da budu proaktivna u rješavanju slučajeva iznimki i reagiranju na upozorenja koje im šalju države članice ili trgovci. Prema navodima austrijskih poreznih tijela sustav funkcionira bolje od 2017. godine i suradnja među informatičkim službama država članica odvija se glatko. Smatraju, međutim, da države članice neće biti spremne za uvođenje novog jedinstvenog programa oporezivanja (tj. sustava usluga na jednom mjestu) do 2021. godine.
U sustavu MOSS pohranjuju se informacije o registriranim trgovcima i njihovim prijavljenim isporukama usluga u državu članicu potrošnje
45 Zakonodavstvom EU-a o administrativnoj suradnji predviđena je pohrana i razmjena informacija o započinjanju, promjenama i dovršetku aktivnosti svakog trgovca koji se registrirao u sustav MOSS te o njegovim isporukama usluga,
21
navedenima u prijavi PDV-a, iz njegove države članice identifikacije u državu članicu potrošnje19.
46 Kako bi provjerio način na koji države članice jamče da se odgovarajuće informacije o sustavu MOSS pravodobno prenose državi članici potrošnje, Sud je poduzeo sljedeće korake: (1) ispitao je odgovore država članica na anketu koju je proveo, (2) obavio je razgovore sa stručnjacima za sustav MOSS u posjećenim državama članicama te je (3) provjerio pet uzoraka transakcija povezanih s tim sustavom.
47 Trinaest država članica odgovorilo je da trgovci nemaju poteškoća pri utvrđivanju točne stope koju valja primijeniti; pet ih je prijavilo određene poteškoće, a dvije države članice nisu odgovorile na to pitanje. Među državama članicama koje su revizori posjetili, Nizozemska, kao država članica identifikacije, šalje trgovcu poruku o pogrešci ako iznosi PDV-a navedeni u prijavama nisu točno izračunani. U Švedskoj se trgovcima u okviru prijave PDV-a pružaju stope PDV-a za sve države članice i provode se provjere dosljednosti između prijavljenih iznosa i primijenjenih stopa PDV-a.
48 Austrija je izvijestila da u slučajevima u kojima trgovac unese netočnu stopu PDV-a ili netočan iznos PDV-a tamošnji sustav MOSS prikazuje upozorenje, no trgovac i dalje može poslati prijavu s netočnom stopom ili netočnim iznosom. Sustav ne blokira plaćanje ako je stopa netočna, samo šalje podsjetnik za ispravak. Austrija smatra da sustav trgovcima ne bi trebao omogućiti unos netočne stope PDV-a.
49 Kako bi se utvrdilo mjesto na kojem se potrošač relevantne usluge nalazi, zakonodavstvom EU-a utvrđuje se nekoliko pretpostavki. Kada se te pretpostavke ne primjenjuju, isporučitelj mora zadržati dva20 neproturječna dokaza, npr. adresu za ispostavu računa ili adresu internetskog protokola (IP) i podatke za financijsku identifikaciju kako bi se pružili dokazi o lokaciji potrošača.
50 Prema odgovorima na anketu trinaest država članica nije suočeno ni sa kakvim poteškoćama pri utvrđivanju mjesta u kojem se potrošač nalazi i njima njihovi trgovci registrirani u sustavu MOSS ne prijavljuju nikakve poteškoće. Tri države članice prijavile su određene probleme. Još jedna država članica izjavila je da se trenutačno koristi
19 U skladu s člancima 17. i 43. – 47. Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010.
20 Zakonodavstvom EU-a od 1. siječnja 2019. od isporučitelja se traži da zadrže samo jedan dokaz ako iznos njihovih godišnjih komercijalnih isporuka usluga potrošačima unutar EU-a ne prelazi iznos od 100 000 eura.
22
samo jednim dokazom za utvrđivanje tog mjesta. Jedna država članica prijavila je znatne probleme, a druge dvije nisu odgovorile na taj upit.
51 Austrija je bila jedina država članica od njih pet koje su revizori Suda posjetili koja je prijavila da nije uvijek moguće provjeriti je li lokacija potrošača stvarna ili točna te da se jedino može pouzdati u IP adresu.
52 Sud je u svakoj posjećenoj državi članici, podjednako u pogledu sustava za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u kao i u pogledu sustava za trgovce bez njega, provjerio uzorak od po 10 registracija, poreznih prijava, ispravaka poreznih prijava, ispisivanja iz registra i isključenja iz registra u okviru sustava MOSS. Cjeloviti rezultati uzorka prikazani su u prilogu III.
Okvir 2.
Primjer nalaza u uzorcima Suda
Porezna tijela nisu uvijek dokumentirala kontrole registracija trgovaca. Te su kontrole bile iscrpnije u pogledu trgovaca s poslovnim nastanom u EU-u nego u pogledu trgovaca bez njega i nisu spriječile slučajeve istodobne registracije u dvjema državama članicama. Time se narušava ravnopravno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
Ako trgovac u roku od 30 dana od kraja poreznog razdoblja (tromjesečja) ne podnese poreznu prijavu, država članica identifikacije izdaje elektronički podsjetnik na obvezu trgovca da je podnese i plati PDV. Daljnje podsjetnike izdat će država članica potrošnje. Sud je utvrdio da država članica potrošnje nije podsjetila trgovca da podnese prijavu PDV-a u pet od 50 predmeta iz uzorka. Ako trgovac ne ispuni svoju obvezu podnošenja prijave PDV-a tijekom tri uzastopna kalendarska tromjesečja, porezna tijela trebala bi ga isključiti iz sustava MOSS.
Države članice u nedovoljnoj mjeri razmjenjuju informacije
53 Zakonodavstvom EU-a predviđene su dvije vrste razmjena informacija u području administrativne suradnje: razmjene informacija na zahtjev ili bez prethodnog zahtjeva. Potonje mogu biti automatske, npr. automatske razmjene informacija u vezi sa sustavom MOSS o kojima je riječ u prethodnom odlomku, ili samoinicijativne21.
21 Samoinicijativne razmjene označavaju nesustavno priopćivanje informacija koje nisu
zatražene i koje se mogu odaslati u bilo koje vrijeme.
23
54 U tablici 1. prikazane su razmjene informacija u okviru administrativne suradnje povezane s e-trgovinom koje je Sud utvrdio u posjećenim državama članicama na temelju podatka od 2015. do najnovijih dostupnih podataka.
Tablica 1. – Razmjene informacija u posjećenim državama članicama u vezi s e-trgovinom
Izvor: Sud.
55 Utvrđena je prisutnost rizika da ti podatci nisu cjeloviti jer:
(a) e-obrasci koji se upotrebljavaju za samoinicijativne razmjene informacija ne sadržavaju kućicu za kategorizaciju informacija koje se razmjenjuju kao informacija koje se odnose na sustav prodaje na daljinu
(b) države članice ne vode zasebne evidencije e-obrazaca u vezi s e-trgovinom i
(c) središnji uredi za kontakt u vezi s administrativnom suradnjom država članica nemaju zasebnu službu koordinacije za sustav MOSS i/ili za prodaju na daljinu.
56 U tablici 2. prikazane su razmjene informacija u okviru administrativne suradnje 2016. godine u državama članicama koje su posjetili revizori, neovisno o njihovoj povezanosti s e-trgovinom.
Država članica Irska Švedska Nizozemska Austrija Njemačka Ukupno
Razdoblje1. 1. 2015. – 31. 3. 2018.
1. 1. 2015. – 31. 3. 2018.
1. 1. 2015. – 31. 3. 2018.
1. 1. 2015. – 31. 5. 2018.
1. 1. 2015. – 30. 9. 2018.
Poslani zahtjevi za informacije 3 8 NP 146 25 182Primljeni zahtjevi za informacije 11 1 3 0 28 43Samoinicijativna razmjena – poslane informacije NP NP 26 NP 31 57Samoinicijativna razmjena – primljene informacije NP 14 NP 8 2 24Ukupne razmjene informacija 14 23 29 154 86 306Tumač:NP = nije poznato
Ukupne razmjene informacija u okviru administrativne suradnje za e-trgovinu
24
Tablica 2. – Ukupne razmjene informacija u okviru administrativne suradnje tijekom 2016. u državama članicama koje su posjetili revizori
Izvor: Stalni odbor za administrativnu suradnju – stručna skupina.
57 Te tablice prikazuju da su razmjene informacija na zahtjev ili samoinicijativnerazmjene informacija u području e-trgovine i dalje ograničenog opsega.
58 Razmjene informacija na zahtjev trebaju se provoditi najkasnije tri mjeseca odprimitka zahtjeva, osim ako tijelo koje prima zahtjev te informacije već ne posjeduje. U takvim slučajevima rok se smanjuje na jedan mjesec22.
59 Kako bi provjerio učinkovitost tih razmjena informacija, Sud je ispitao razmjeneinformacija prikazane u tablici 1. Kada je broj poslanih ili primljenih informacija u sklopu razmjena informacija na zahtjev ili samoinicijativnih razmjena informacija bio veći od 10 stavki, Sud je nasumično odabrao njih 10. U drugim slučajevima Sud je ispitao sve razmijenjene informacije. Utvrđeno je sljedeće:
(a) od 56 provjerenih stavki iz uzorka, uočena su 25 kašnjenja u razmjenamainformacija na zahtjev. U slučaju 16 od tih 25 zakašnjelih razmjena informacija,države članice nisu se savjetovale sa svojim partnerima o nemogućnostiispunjavanja roka za dostavljanje odgovora u skladu s člankom 12. Uredbebr. 904/2010
(b) države članice češće razmjenjuju informacije na zahtjev ili samoinicijativno kad jeriječ o prodaji robe na daljinu unutar EU-a nego kad je riječ o sustavu MOSS.
22 U skladu s člankom 10. Uredbe br. 904/2010.
% % % %Austrija 1 315 8 % 659 7 % 112 6 % 84 3 %Njemačka 10 373 66 % 6 100 66 % 1 061 54 % 2 330 83 %Irska 343 2 % 338 4 % 88 4 % 40 1 %Nizozemska 3 261 21 % 1 421 15 % 619 31 % 154 6 %Švedska 350 2 % 683 7 % 101 5 % 183 7 %
15 642 100 % 9 201 100 % 1 981 100 % 2 791 100 %
Samoinicijativna razmjena – poslane
informacijeDržava članica
Primljeni zahtjevi za informacije
Poslani zahtjevi za informacije
Samoinicijativna razmjena – primljene
informacije
25
Multilateralne kontrole nisu djelotvorne
60 Dvije države članice ili više njih mogu dogovoriti provođenje usklađenih kontrola porezne obveze jednog ili više trgovaca ako takve kontrole smatraju djelotvornijima od kontrola koje provodi samo jedna država članica23.
61 Prema navodima Komisije od 2014. godine provedene su 284 multilateralne kontrole, od kojih se njih šest može smatrati povezanima s e-trgovinom, uključujući PDV i izravne poreze.
62 Sud je ispitao te multilateralne kontrole tijekom svojih posjeta državama članicama i izmjerio njihovu djelotvornost u pogledu dodatnih procjena PDV-a. Utvrđeno je da su njih tri i dalje u tijeku te da je jedna veoma uspješna u pogledu dodatnih procjena PDV-a. Međutim, također je utvrđeno da je u dvama slučajevima relevantna država članica identifikacije odbila sudjelovati u multilateralnoj kontroli. Jedna od posjećenih država članica istaknula je da je gotovo nemoguće utvrditi točnu poreznu osnovicu u slučajevima u kojima relevantna država članica identifikacije nije uključena.
63 Isto tako, u posjećenim se državama članicama nikad nisu rabile zajedničke revizije u okviru OECD-ove konvencije o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim pitanjima24.
64 Vijeće je 2. listopada 2018. donijelo izmjenu25 Uredbe br. 904/2010, kojom se poreznim tijelima država članica omogućuje26 da provode zajedničke revizije. U skladu s novim odredbama, ako najmanje dvije države članice podnesu zajednički obrazloženi zahtjev državi članici identifikacije koji sadržava naznake ili dokaze u pogledu rizika od utaje PDV-a, tijelo koje prima zahtjev ne smije odbiti (uz određene iznimke) sudjelovati u reviziji.
23 Vidi članak 29. Uredbe (EU) br. 904/2010.
24 Vidi odlomke 21. – 28. Zajedničkog revizijskog izvješća, OECD, Forum o poreznim upravama (FTA), rujan 2010.
25 Uredba Vijeća (EU) 2018/1541 od 2. listopada 2018. o izmjeni uredbi (EU) br. 904/2010 i (EU) 2017/2454 u pogledu mjera za jačanje administrativne suradnje u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 259 od 16.10.2018., str. 1.).
26 U novom stavku 4.a članka 7. i stavku 2.a članka 28. Uredbe Vijeća br. 904/2010.
26
Države članice ne smatraju razmjene informacija preko Eurofisca korisnima
65 Eurofisc je decentralizirana mreža dužnosnika iz poreznih i carinskih uprava država članica koji brzo razmjenjuju te zajednički obrađuju i analiziraju ciljane informacije o poduzećima i transakcijama za koje postoji mogućnost da su povezani s prijevarama.
66 Na plenarnoj sjednici Eurofisca u travnju 2016. odobreno je osnivanje novog područja rada Eurofisca br. 5. To području rada zasad broji 24 sudionika i tri promatrača.
67 Jedan od njegovih ciljeva za 2017. bilo je započinjanje razmjene operativnih podataka. Države članice dogovorile su dvije razine pružanja povratnih informacija. Povratna informacija na prvoj razini mora biti poslana unutar mjesec dana. Povratnu informaciju na drugoj razini treba se pružiti nakon zaključenja istrage kako bi pošiljatelj informacije bio svjestan korisnosti dostavljene informacije.
68 Sud je utvrdio da su u vrijeme kad je sustav započeo s radom u prosincu 2017. četiri države članice razmijenile popis s 480 znakova upozorenja na prijevaru sa svojim partnerima u drugoj državi članici. Međutim, države članice pružile su povratnu informaciju samo u pogledu jednoga od tih 480 slučajeva. Države članice smatraju da upozorenja koja su razmijenjena preko baze podataka područja rada Eurofisca br. 5 nisu dobro usmjerena, korisna ili uspješna.
69 Države članice također razmjenjuju informacije i izdaju poruke s ranim upozorenjima o trendovima prijevara i konkretnim slučajevima prijevara. Utvrđeno je da su države članice te informacije razmijenile triput te da je jedna od njih bila vrlo korisna poreznim tijelima države članice koja je relevantnu informaciju primila i koja je povratnu informaciju dostavila unutar jednoga mjeseca.
Nedostatak djelotvornih kontrola u području prekogranične e-trgovine
70 Države članice ponajprije su odgovorne za primjenu sustava kontrole kako bi se postiglo da se trgovci s poslovnim nastanom u EU-u i trgovci bez njega registriraju u sustav MOSS. Osim toga, svaka država članica odgovorna je za uvođenje vlastitog okvira za upravljanje rizicima za kontrole prodaja na daljinu. Budući da na razini EU-a ne postoji zajednički okvir, različiti pristupi u raznim državama članicama mogu izazvati poremećaje na unutarnjem tržištu.
27
Porezna tijela provode nezadovoljavajuće kontrolne aktivnosti nad sustavom MOSS
71 Sud je utvrdio da porezna tijela nisu uvijek dokumentirala kontrole registracija trgovaca. Te su kontrole bile iscrpnije u pogledu trgovaca s poslovnim nastanom u EU-u nego u pogledu trgovaca bez njega. Sud je u gotovo 80 % preispitanih slučajeva utvrdio nedostatke u kontroli registracija u sustav za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u te je tijekom ispitivanja uzoraka ispisivanja i isključenja iz registra utvrdio dva slučaja dvostruke registracije u navedeni sustav. Time se ne jamče jednaki uvjeti za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u.
72 Sud je u anketi koju je proveo zatražio od država članica da navedu jesu li 2015. godine u svojstvu država članica identifikacije provele kontrole trgovaca registriranih u sustavu MOSS. Samo je sedam država članica odgovorilo da je provelo te kontrole, a jedna je navela da ih je provela odmah nakon registracije. Ostale države članice odgovorile su da nisu provele kontrole (devet država članica) ili da nisu posjedovale statističke podatke o kontrolama (četiri države članice).
73 Kad je riječ o kontrolama koje se provode u ulozi država članica potrošnje, osam država članica odgovorilo je da su provele te kontrole, devet ih je odgovorilo da nije provelo nikakve kontrole, a njih tri nisu posjedovale statističke podatke o kontrolama.
74 Na slici 2. prikazan je broj revizija koje su u posjećenim državama članicama provedene nad sustavom MOSS, kako za sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u tako i za sustav za trgovce bez njega, i kojima je obuhvaćeno razdoblje od 2015. godine do najnovijih dostupnih podataka.
28
Slika 2. – Broj revizija koje su provedene nad sustavom MOSS u pet odabranih država članica u usporedbi s brojem registriranih trgovaca na kraju 2017. godine
Napomena: Broj trgovaca registriranih u sustavu MOSS u Njemačkoj dostupan na saveznoj razini ne obuhvaća isporučitelje s poslovnim nastanom u EU-u.
Izvor: Sud.
1 0 5 0 0
576 445
1 482
662
2 767
0
500
1 000
1 500
2 000
2 500
3 000
Irska Švedska Nizozemska Austrija Njemačka
Revizije sustava MOSS u svojstvu države članice identifikacije
Revizije sustava MOSS Trgovci registrirani u sustav MOSS
2 7 26 0 5
33 746
8 025
3 0496 222
4600
5 000
10 000
15 000
20 000
25 000
30 000
35 000
40 000
Irska Švedska Nizozemska Austrija Njemačka
Revizije sustava MOSS u svojstvu države članice potrošnje
Revizije sustava MOSS Trgovci registrirani u sustav MOSS
29
75 Sud je ispitao revizije nad sustavom MOSS prikazane na slici 2. Utvrđeno je sljedeće:
(a) jedino se Nizozemska služi standardnim revizijskim dokumentom za revizije nad sustavom MOSS kada traži podatke od trgovaca registriranih u tom sustavu
(b) samo u slučaju triju ispitanih predmeta revizija je zaključena djelotvornom naplatom PDV-a na temelju dodatne procjene PDV-a i
(c) Komisija je iznijela preporuke27 o tome kako koordinirati revizije nad sustavom MOSS te su države članice dogovorile smjernice za reviziju i kontrolu sustava MOSS koje je donijela projektna skupina br. 86 u okviru programa Fiscalis. Međutim, te preporuke nisu obvezujuće i države članice mogu primjenjivati različite pristupe.
76 Sud je utvrdio da su revizijske aktivnosti povezane sa sustavom MOSS vrlo ograničene u pogledu sustava za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i gotovo nepostojeće u slučaju sustava za trgovce bez njega. Ta revizija nije djelotvorna u pogledu naplate PDV-a. Štoviše, nizozemska porezna tijela izjavila su da su suočena s velikim zaostatkom u pogledu revizija ispravaka prijava PDV-a u svojstvu države članice potrošnje.
Porezna tijela ne provode djelotvorne revizije prodaje robe na daljinu unutar EU-a
77 Većina država članica koristi se alatima za pretraživanje internetskih poslužitelja ili informacijama trećih strana za utvrđivanje identiteta trgovaca koji bi se trebali registrirati na njihovu teritoriju jer su prekoračili prag (vidi odlomak 09.). Međutim, one te informacije ne upotrebljavaju za identifikaciju trgovaca koji bi se trebali registrirati u nekoj drugoj državi članici.
78 Dvije od posjećenih država članica također su napomenule da je teško provoditi provjere isporučitelja iz drugih država članica koji bi se trebali prijaviti u prvonavedenim članicama jer su prekoračili prag za prodaju na daljinu.
79 Primjerice, isporučitelji iz drugih država članica i s drugih tržišta mogu zajamčiti obvezivanje privatnih potrošača na sklapanje ugovora s posredničkim dostavnim
27 https://ec.europa.eu/taxation_customs/business/vat/telecommunications-broadcasting-
electronic-services/sites/mossportal/files/one-stop_add_guidelines_hr.pdf.
30
društvom isporučiteljem u državi članici isporučitelja, u skladu s kojim se obvezuju na dostavu robe državi članici potrošnje. Isporučitelj potom fiktivno smatra da je obavljena isporuka domaćem posredniku, a ne prodaja na daljinu državi članici potrošnje, čime se izbjegava potreba za registracijom u potonjoj državi.
80 Sud je ispitao 53 od 62 uzorka razmjene informacija na zahtjev ili bez prethodnog zahtjeva u vezi s prodajom na daljinu u kontekstu revizije. Utvrđeno je 13 primjera djelotvornih rezultata u pogledu naplate PDV-a.
Carinske službe u EU-u ne mogu spriječiti slučajeve zlouporabe oslobođenja pošiljki male vrijednosti od nameta pri uvozu robe iz zemalja izvan EU-a
81 Komercijalne pošiljke robe kupljene u zemljama izvan EU-a oslobađaju se od PDV-a ako imaju malu vrijednost koja ne prelazi prag od 22 eura28. Osim toga, na robu se ne treba naplaćivati carina ako je njezina stvarna vrijednost29 jednaka ili manja od 150 eura. Ako je riječ o daru koji jedna fizička osoba šalje drugoj fizičkoj osobi (od pojedinca pojedincu), na takvu se robu ne naplaćuje ni carina ni PDV ako njezina vrijednost ne prelazi 45 eura (vidi tablicu 3.).
Tablica 3. – Prag za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta
Izvor: Sud.
82 Ti uvjeti za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta mogu se zlouporabiti na sljedeći način: (1) umanjivanjem vrijednosti robe koja se prijavljuje ispod praga za izuzeća od PDV-a i/ili carine, (2) razdvajanjem jedne pošiljke na više njih kojima je vrijednosti ispod praga, (3) uvozom ili komercijalnih pošiljki koje su prijavljene kao darovi ili robe koja ne ispunjava uvjete za oslobođenje od nameta.
83 Roba se može uvesti nakon što ju je potrošač kupio na internetu. U tom se slučaju ona uvozi koristeći se poštanskom ili kurirskom službom. Konačnu odgovornost da se
28 Države članice mogu taj prag utvrditi na iznos od 10 eura.
29 Stvarna vrijednost definira se kao vrijednost stavke bez troškova osiguranja i vozarine.
0 – 22 eura 22 – 150 eura > 150 eurabez PDV-a, bez carine PDV, bez carine PDV, carina
0 – 45 eura > 45 eurabez PDV-a, bez carine PDV, carina
Oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta
Komercijalne
Nekomercijalne
31
zajamči da trgovci poštuju uvjete za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta snose carinska tijela. Ona su također odgovorna za uspostavu vlastitog okvira za upravljanje rizicima u okviru kontrola takve uvozne robe.
Nedostatci u sustavima država članica za elektroničko carinjenje
84 Kako bi se provjerilo može li se sustavima država članica za elektroničko carinjenje spriječiti zlouporabu uvjeta za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta, Sud je proveo ispitivanje u simulacijskom okruženju sustava elektroničkog carinjenja četiriju posjećenih država članica. U svakoj od pet posjećenih država članica također je odabran ciljani uzorak od 15 pošiljki koje su uvezle poštanske službe i još jedan ciljani uzorak od 15 pošiljki koje su uvezle kurirske službe.
85 Svi sustavi elektroničkog carinjenja u posjećenim državama članicama prihvaćali su deklaracije koje nisu ispunjavale uvjete za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta. Uz iznimku Austrije, sustavi elektroničkog carinjenja četiriju preostalih posjećenih država članica prihvaćali su uvozne deklaracije koje su sadržavale zahtjev za oslobođenje od carina za komercijalne pošiljke čak i ako je njihova prijavljena stvarna vrijednost bila viša od 150 eura30, odnosno za darove čija je prijavljena vrijednost bila viša od 45 eura31. Sustav elektroničkog carinjenja u Austriji prihvaćao je uvozne deklaracije koje su sadržavale zahtjev za oslobođenje od carina za komercijalne pošiljke čak i ako je deklarirani proizvod bio alkoholni proizvod32.
86 Rezultati uzorka prikazani su na slici 3.
30 Protivno članku 23. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od
carina u Zajednici.
31 Protivno člancima 25. i 26. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 i članku 1. Direktive Vijeća 2006/79/EZ od 5. listopada 2006. o oslobođenju od plaćanja poreza na uvoz malih pošiljaka robe nekomercijalne naravi iz trećih zemalja (kodificirana verzija) (SL L 286, 17.10.2006., str. 15.).
32 Protivno članku 24. točki (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici.
32
Slika 3. – Rezultati uzorka prema državama članicama poštanskog i kurirskog uvoza
Izvor: Sud.
87 U tematskom izvješću br. 19/2017 Sud je preporučio državama članicama da bi trebale bez odgode33:
„…
(b) u svoje elektroničke sustave puštanja robe u promet uključiti provjere u svrhu blokiranja uvoznih deklaracija na temelju kojih se traži oslobođenje od plaćanja carina za pošiljke male vrijednosti robe čija je prijavljena stvarna vrijednost veća od 150 eura ili za komercijalne pošiljke (koje poduzeća šalju potrošačima) koje su prijavljene kao darovi (pojedinca pojedincu)
(c) obavljati ex post provjere o tome poštuju li trgovci uvjete za oslobođenje od carina za pošiljke male vrijednosti, uključujući i slučajeve u kojima je riječ o ovlaštenim gospodarskim subjektima
(d) izraditi istražne planove za suzbijanje zlouporabe takvog oslobođenja za robu nabavljenu e-trgovinom iz zemalja izvan EU-a.”
88 Nijedna od posjećenih država članica nije provela točke (b) i (d) te preporuke. Države članice provode ex post kontrole kako bi provjerile poštuju li trgovci uvjete za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta, ali te kontrole nisu spriječile
33 Vidi 9. preporuku tematskog izvješća br. 19/2017.
21
917
2218
5
135
14
48 8 7 8
0 %
20 %
40 %
60 %
80 %
100 %
Irska Švedska Nizozemska Austrija Njemačka
Uzorkovane stavke zlouporabe oslobođenja
Zlouporabe oslobođenja na razini poštanske službe
Zlouporabe oslobođenja na razini kurirske službe
Pravilne uvozne stavke
33
zlouporabe otkrivene u uzorcima prikazanima na slici 3. Stoga se sustavima elektroničkog carinjenja ne može spriječiti uvoz robe koja ne ispunjava uvjete za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta te se taj propust ne ispravlja ni ex post kontrolama ni istražnim planovima.
Niz ovlaštenih gospodarskih subjekata zlouporabio je oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta
89 U skladu s carinskim zakonodavstvom34 ovlašteni gospodarski subjekti moraju imati uspostavljene sustave unutarnje kontrole kojima se mogu spriječiti i otkriti nezakonite ili nepravilne transakcije. Povrh toga, u skladu sa smjernicama za takve subjekte: „Svaka nepravilnost u pogledu upravljanja, uključujući povrede carinskih propisa, može biti pokazatelj nedjelotvornosti sustava unutarnje kontrole. U tom se pogledu svaka carinska povreda mora uvijek pomno razmotriti i s obzirom na taj uvjet kako bi se poduzele mjere za poboljšanje sustava unutarnje kontrole te na taj način izbjeglo ponavljanje povrede”35.
90 Sud je ispitao 75 uvoznih deklaracija u svojim uzorcima koje su podnijele poštanske službe (15 deklaracija za svaku od posjećenih država članica). Sud je utvrdio da su u 35 od tih 75 deklaracija zlouporabljeni uvjeti za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta. Od tih 35 deklaracija u njih osam deklarant je bio isti ovlašteni gospodarski subjekt. Sud je ispitao i 75 uvoznih deklaracija koje je podnijela kurirska služba. U njih 28 zlouporabljeni su uvjeti za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta. U 21 deklaraciji od tih 28 osoba ili deklarant ili carinski zastupnik bili su ovlašteni gospodarski subjekt.
91 Kurirske službe iz uzorka koje su registrirane kao ovlašteni gospodarski subjekti i koje su podnijele nezakonite uvozne deklaracije trebale bi imati uspostavljene unutarnje kontrole kako bi se to izbjeglo. Ti su ovlašteni gospodarski subjekti podnijeli zahtjev za oslobođenje od plaćanja PDV-a/carine za robu koja nije ispunjavala potrebne uvjete.
34 Članak 25. stavak 1. točka (f) Provedbenog akta Carinskog zakonika Unije.
35 Vidi stranicu 38. smjernica GU-a TAXUD „Smjernice za ovlaštene gospodarske subjekte” od 11. ožujka 2016.
34
Komisija ne provodi dovoljno kontrolnih aktivnosti i aktivnosti praćenja
92 Kao što je Sud naglasio u tematskom izvješću br. 19/2017.36, „carinska tijela obvezna su razmjenjivati informacije o rizicima povezane ne samo s utvrđenim rizicima nego i s visokorizičnim prijetnjama koje postoje u drugim dijelovima Unije, i to popunjavanjem obrasca za informacije o riziku (RIF)”.
93 Komisija je izradila obrazac RIF radi suzbijanja nepravilnosti povezanih s umanjivanjem vrijednosti robe, pogrešnom kategorizacijom, PDV-om itd. Taj je obrazac unesen u sustav za upravljanje carinskim rizicima (CRMS) te je stavljen na raspolaganje državama članicama koje su odlučile koje relevantne informacije žele uključiti u svoj nacionalni sustav za upravljanje rizicima.
94 Prema navodima Komisije brzim pretraživanjem sustava CRMS u potrazi za obrascima RIF koji su izdani 2016. i 2017. i koji sadržavaju jednu riječ povezanu s e-trgovinom te poštanskom i kurirskom vozarinom pronađeno je 530 takvih obrazaca koje su ispunile države članice.
95 Komisija je utvrdila zajedničke kriterije rizika i standarde za rizike koji utječu na financijske interese EU-a i njegovih država članica (kriteriji financijskog rizika). Države članice bile su dužne elektronički primijeniti te kriterije do kraja svibnja 2019. Uvođenjem tih kriterija barem se djelomično provode ranije preporuke Suda.
96 Na temelju odgovora Komisije na upitnik koji joj je uputio Sud je utvrdio da u kontekstu izazova u pogledu PDV-a povezanih s e-trgovinom Komisija ne provodi inspekcije u državama članicama niti ih posjećuje u svrhu praćenja, osim inspekcija kojima se provjerava izračun usklađenih osnovica PDV-a u državama članicama za potrebe vlastitih sredstava. Komisija ne prati prodaju na daljinu unutar EU-a i nije pratila funkcioniranje sustava MOSS u državama članicama od njegova uvođenja 1. siječnja 2015.
97 Međutim, Komisija je provela informativne kampanje kako bi postigla da trgovci bez poslovnog nastana u EU-u u većoj mjeri ispunjavaju obveze u vezi sa sustavom za takve trgovce koji su za potrebe PDV-a registrirani u sustavu MOSS.
36 Vidi odlomak 54. tematskog izvješća br. 19/2017.
35
98 Od početka 2015. Komisija nije provela nikakve inspekcije u vezi s tradicionalnim vlastitim sredstvima37 kojima bi provjerila ispunjavaju li kurirske i poštanske službe relevantne obveze.
99 U tematskom izvješću br. 19/2017 Sud je preporučio Komisiji da provede „… (c) istrage u slučajevima zlouporabe oslobođenja od carine na temelju male vrijednosti za robu nabavljenu e-trgovinom iz zemalja koje nisu države članice EU-a” (8. preporuka). OLAF je 2017. pokrenuo istragu o uvozu odjeće male vrijednosti nabavljene e-trgovinom. Istrage su u tijeku u četirima državama članicama. OLAF je 2018. pokrenuo istragu u vezi sa sumnjom da se na temelju transakcija e-trgovine zračnim prijevozom uvozi potencijalno osjetljiva roba bez plaćanja carina i povezanog odgovarajućeg iznosa PDV-a.
Izvršenje naplate nije djelotvorno
100 Porezna tijela trebaju zajamčiti da se točan iznos PDV-a uplaćuje pravoj državi članici u pravo vrijeme te poduzeti potrebne korektivne mjere ako to nije slučaj. Države članice također su odgovorne za naplatu PDV-a koji plaćaju trgovci registrirani u sustavu MOSS i za prijenos naplaćenih sredstava drugim državama članicama u relevantnim slučajevima.
Procjene manjka prihoda od PDV-a u vezi s pružanjem usluga ne postoje, dok su procjene tog manjka u vezi s isporukom robe neujednačene
101 Manjak prihoda od PDV-a razlika je između iznosa koji bi se trebao naplatiti u skladu s postojećim zakonodavnim okvirom i stvarnog iznosa koji naplate porezna tijela država članica. Sud je provjerio postoji li procjena manjka koji proizlazi iz prekogranične isporuke robe i usluga u e-trgovini i, ako postoji, kako se izračunava. Takva bi procjena pomogla Komisiji ili državama članicama da usmjere resurse onamo gdje su najpotrebniji.
102 Sud je utvrdio da države članice nisu iznijele nikakvu procjenu manjka prihoda od PDV-a ni za sustav MOSS za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u ni za sustav MOSS za trgovce bez njega. U okviru ankete koju je proveo Sud je od država članica zatražio da iznesu procjene izgubljenih prihoda zbog neregistriranih trgovaca iz zemalja izvan EU-a. Sedamnaest država članica odgovorilo je da nemaju takve procjene, dvije
37 Vlastita sredstva na temelju carina i pristojbi na šećer koje su uspostavile države članice.
36
države članice nisu odgovorile na to pitanje, a jedna je država članica dostavila procjenu o iznosu izgubljenih prihoda 2015. zbog gledanja nezakonitog televizijski emitiranog sadržaja38 u najmanje 100 000 kućanstava na njezinu teritoriju. Gubitak je procijenjen na 12 milijuna eura.
103 Sud je u posjećenim državama članicama potvrdio da nije obavljena nikakva procjena manjka prihoda od PDV-a u vezi sa sustavom MOSS.
104 U okviru ankete koju je proveo Sud je od država članica zatražio da iznesu procjenu prihoda koje su izgubile zbog činova prijevare u kojima su zlouporabljeni uvjeti za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta, npr. razdjeljivanjem pošiljaka, njihovim pogrešnim prijavljivanjem ili izdavanjem računa umanjene vrijednosti u svrhu zadržavanja ispod praga. Nijedna od dvadeset država članica koje su sudjelovale u anketi nije dostavila Sudu predmetnu procjenu.
105 U jednoj studiji koju je izradio Deloitte iznesena je procjena manjka prihoda od PDV-a uzrokovanog prodajom robe na daljinu unutar i izvan EU-a39. Gubitci se na razini EU-a kreću u rasponu od 2,6 do 3,8 milijardi eura godišnje. Austrija je procijenila da je ukupni gubitak PDV-a na njezinu teritoriju zbog prodaje na daljinu unutar EU-a u razdoblju 2010. – 2015. iznosio 860 milijuna eura. Od pet posjećenih država članica samo je Austrija objavila tu vrstu procjene.
106 Studija jednog savjetodavnog društva iz 2016. također upozorava na propuste u sustavu za EU u cjelini40. U studiji je navedeno da se PDV naplaćuje na samo 35 % pošiljki koje se uvoze poštanskim uslugama i da je to izravan uzrok gubitka prihoda od PDV-a u iznosu od otprilike 1,05 milijardi eura. Procijenjeno je i da dodatni gubitci zbog propusta u naplati uvoznih carina iznose 0,25 milijardi eura. Europska komisija istodobno procjenjuje da ukupni gubitci PDV-a u prekograničnoj e-trgovini nastali zbog izuzeća pošiljki malih vrijednosti dosežu iznos od čak 5 milijardi eura na godinu41.
38 Vidi: www.parlegalusaturu.lv.
39 Studija o aspektima PDV-a u prekograničnoj e-trgovini i mogućnostima modernizacije koju je izradio Deloitte, 1. dio, str. 65.
40 Copenhagen Economics, „E-commerce imports into Europe: VAT and customs treatment” (Uvoz robe kupljene e-trgovinom u Europu: primjena PDV-a i carine), 2016.
41 Europska komisija, „Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza poreza na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu”, COM (2016) 757 final od 1. prosinca 2016.
37
107 Uprava za prihode i carinu (HMRC) u Ujedinjenoj Kraljevini procijenila je da gubitak PDV-a zbog prodaje robe na daljinu izvan EU-a (tj. zbog uvoza takve robe) iznosi između 1 milijarde i 1,5 milijardi funti godišnje. Taj iznos čini između 8 % i 12 % manjka prihoda od PDV-a42. Radi usporedbe, prijevare unutar Zajednice s trgovcima kojima se izgubio trag (koji se nazivaju i nestalim trgovcima) u Ujedinjenoj Kraljevini uzrokuju tek 4 % manjka prihoda od PDV-a43.
Problemi s plaćanjima u okviru sustava MOSS među državama članicama
108 U okviru sustava MOSS PDV koji trgovac plati u državi članici identifikacije uplaćuje se državi članici potrošnje najkasnije 10 dana nakon kraja mjeseca u kojem je plaćanje primljeno. Uplaćeni iznos umanjen je za zadržani postotak naplaćenog PDV-a. Zakonodavstvom EU-a taj se postotak postupno smanjio s 30 % koliko je iznosio 2015. i 2016. na 15 % u razdoblju 2017. – 2018. i na koncu 0 % od 2019. nadalje. Na slici 4. prikazani su financijski tokovi za isporuku komercijalnih usluga e-trgovine čiji je pružatelj trgovac bez poslovnog nastana u EU-u koji je registriran u sustavu MOSS.
42
https://www.nao.org.uk/wp-content/uploads/2017/04/Investigation-into-overseas-sellers-failing-to-charge-VAT-on-online-sales.pdf.
43
https://webarchive.nationalarchives.gov.uk/201 905 090 73 425/https://www.gov.uk/government/statistics/measuring-tax-gaps.
38
Slika 4. – Komercijalna isporuka usluga e-trgovine čiji je pružatelj trgovac bez poslovnog nastana u EU-u koji je registriran u sustavu MOSS
Izvor: Sud, na temelju vodiča „Your pocket guide to VAT on digital e-commerce (Vaš džepni vodič za
PDV na usluge digitalne e-trgovine)”, Bellheim, Brown, Erneholm, Jundt, et al.
109 Ako trgovac ne izvrši plaćanje ili ne plati puni iznos, država članica identifikacije šalje mu elektronički podsjetnik 10. dana od dana dospijeća plaćanja. Država članica potrošnje otad je nadalje odgovorna za slanje svih naknadnih podsjetnika i za naplatu PDV-a44.
110 Sud je za svaku od posjećenih država članica ispitao uzorak od 10 plaćanja u kojima je relevantna država bila u svojstvu države članice identifikacije. Sud je utvrdio da u dvama slučajevima trgovac nije platio puni iznos, ali mu irska porezna tijela nisu poslala podsjetnik o neizvršenom plaćanju. U jednom od tih dvaju slučajeva ta tijela nisu isključila relevantnog trgovca iz registra iako je uplatu u konačnici izvršio uz kašnjenje od više od dvije godine.
111 Sud je u Nizozemskoj utvrdio tri slučaja u kojima su nizozemska porezna tijela ručno dovela relevantno plaćanje u vezu s pripadajućom prijavom PDV-a, što je administrativno složen zadatak koji usto nije potpuno pouzdan. Nadalje, u okviru IT
44 Vidi „Vodič za prijavu PDV-a u mini sustavu usluga na jednom mjestu”, Europska komisija,
2013.
Trgovac registriran u sustav MOSS
Krajnji kupac
Isporučitelji iz zemalja izvan EU-a
Savezna porezna uprava
Plaćeni PDV –19 eura
Proslijeđeni PDV – 19 eura Porezna uprava
Račun = 100 eura + 19 eura PDV-a
Plaćeni iznos 119 eura
Registracija u sustav MOSS
39
sustava koji se u Nizozemskoj rabi na nacionalnoj razini nisu predviđene automatske provjere usklađenosti poreznih prijava i plaćanja. Trgovci se mogu isključiti iz sustava MOSS ako im se podsjetnik o podnošenju prijave PDV-a ili o plaćanju PDV-a slao za tri kalendarska tromjesečja koja su neposredno prethodila tekućem razdoblju. Stoga porezna tijela ne znaju ako uplata nije izvršena i ne postoji automatska obavijest da je trgovac propustio tri roka za plaćanje. Rezultati uzorka prikazani su u prilogu III.
112 Vrhovna revizijska institucija Nizozemske izvijestila je45 o sljedećem: „Nizozemski sustav MOSS nije pružio nikakvu potporu u pogledu provjera pravodobnosti plaćanja PDV-a u punom iznosu između 2015. i 2017. Tek su u prvom tromjesečju 2018. porezna uprava i carinska uprava bile u mogućnosti započeti s usklađivanjem prijava PDV-a i plaćanja PDV-a za prvo tromjesečje 2015. Usklađivanje poreznih prijava i plaćanja posao je koji se uglavnom obavlja ručno. Zbog zaostataka u pogledu usklađivanja tih prijava u okviru sustava MOSS i plaćanja, upravni ured za nerezidente još nije počeo raditi na strukturiranom izvršenju i praćenju poštovanja obveza u vezi s PDV-om. U tu su svrhu navedenom uredu potrebne konkretne informacije o statusu plaćanja”.
113 Sud je za svaku od posjećenih država članica provjerio uzorak od 10 plaćanja u kojima je relevantna država bila u svojstvu države članice potrošnje. Utvrđena su dva slučaja u kojima porezna tijela države članice potrošnje nisu poslala podsjetnik iako relevantni trgovac do tog trenutka nije izvršio plaćanje. U drugom je slučaju država članica potrošnje primila plaćanje, ali nije pronašla prijavu PDV-a. Nizozemska porezna tijela ručno su dovela sve stavke odabranog uzorka u vezu s pripadajućom prijavom PDV-a. Više pojedinosti o rezultatima uzorka dostupno je u prilogu III.
114 Kako bi se zajamčilo plaćanje punog iznosa PDV-a, ta su plaćanja povezana s prijavama PDV-a s pomoću jedinstvenog referentnog broja prijave PDV-a. Austrijska porezna tijela izvijestila su da ne primaju sva dospjela plaćanja, posebno iz Ujedinjene Kraljevine. Slično tome, vrhovna revizijska institucija Češke Republike46 prijavila je probleme pri dovođenju plaćanja primljenih iz Ujedinjene Kraljevine u vezu s prijavama PDV-a.
45 Vidi str. 33 u dokumentu
https://english.rekenkamer.nl/publications/reports/2018/11/28/vat-on-cross-border-digital-services.
46 Vidi str. 23 u dokumentu https://www.nku.cz/scripts/rka-en/detail.asp?cisloakce=17/12&rok=0&sestava=0.
40
115 Komisija u okviru svojih aktivnosti u svrhu dobivanja jamstva u vezi s vlastitim sredstvima koja se temelje na PDV-u provodi usklađivanje plaćanja PDV-a u okviru sustava MOSS među 28 država članica EU-a. Sud je ispitao navedeno usklađivanje i utvrdio da sama Komisija smatra da postoje velike razlike među Belgijom, Bugarskom, Danskom i Austrijom, dok tri države članice nisu dostavile podatke do kraja 2018. (Grčka, Cipar i Ujedinjena Kraljevina). Podaci za 2016. nisu potpuni jer za 11 država članica još nije obavljena inspekcija za tu financijsku godinu.
Odredbe o uzajamnoj pomoći radi naplate poreza nedovoljno se primjenjuju
116 Od pet posjećenih država članica samo su porezna tijela u Austriji, u slučajevima u kojima je ona bila država članica potrošnje, slala drugim državama članicama zahtjev za povrat sredstava u vezi s financijskim sredstvima koja su dugovali trgovci registrirani u sustavu MOSS47. U razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. svibnja 2018. poslala su pet zahtjeva.
Unatoč nedavnim pozitivnim pomacima u regulatornom okviru, i dalje je potrebno riješiti neka važna pitanja
117 Carinsko zakonodavstvo EU-a utvrđeno je u Carinskom zakoniku Unije48 (CZU), dok je pitanje PDV-a uređeno Direktivom EU-a o PDV-u49. Sustav MOSS primjenjuje se od 2015. na prekogranične isporuke usluga e-trgovine. Krajem 2017. EU je donio novi paket pravnih odredbi EU-a o PDV-u u e-trgovini, „paket propisa o PDV-u u e-trgovini”.
47 Na temelju Direktive Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći kod
naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31.3.2010., str. 1.).
48 Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (preinačena) (SL L 269, 10. 10. 2013., str. 1.).
49 Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).
41
Taj se paket sastoji od triju pravnih akata50 te se njime uvode izmjene navedene u nastavku.
(a) Mikropoduzećima i novoosnovanim poduzećima omogućuje se da svoje prekogranične isporuke usluga e-trgovine koje ne prelaze prag od 10 000 eura oporezuju prema „načelu podrijetla”, tj. prema stopi koja se primjenjuje u državi članici podrijetla, a ne u državi članici odredišta.
(b) E-prodavačima omogućuje se da primjenjuju pravila o izdavanju računa koja su na snazi u njihovoj državi članici identifikacije, a ne u državi članici odredišta.
(c) Područje primjene sustava MOSS proširuje se na sve prekogranične komercijalne isporuke usluga, čime on postaje „sustav usluga na jednom mjestu” (OSS), kao i na komercijalnu prodaju robe na internetu, bez obzira na to je li trgovac iz zemlje unutar ili izvan EU-a.
(d) Ukida se oslobođenje od PDV-a za pošiljke kupljene na internetu i uvezene iz zemlje izvan EU-a čija ukupna vrijednost nije veća od 22 eura (ili 10 eura).
118 Promjene opisane u točkama (a) i (b) u prethodnom dijelu teksta stupile su na snagu 2019., dok promjene iz točaka (c) i (d) stupaju na snagu tek 2021. Sud je razmotrio vjerojatan učinak tih promjena i utvrđenih problema, za koje, prema njegovu mišljenju, tek treba ponuditi rješenja.
Regulatorni okvir u velikoj mjeri prati najbolje međunarodne prakse koje promiču OECD i WCO
119 Sud je procijenio regulatorni okvir opisan u odlomku 117. kako bi se uvjerio da je usklađen s najboljom međunarodnom praksom u području naplate PDV-a i carina
50 Direktiva Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i
Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza poreza na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu (SL L 348, 29.12.2017., str. 7.); Provedbena uredba Vijeća (EU) 2017/2459 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 348, 29.12.2017., str. 32.); Uredba Vijeća (EU) 2017/2454 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 904/2010 o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 348, 29.12.2017., str. 1.).
42
koju su utvrdili Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Svjetska carinska organizacija (WCO).
OECD-ovo načelo odredišta
120 U skladu s Direktivom o PDV-u EU na prekogranične isporuke usluga e-trgovine krajnjem potrošaču primjenjuje načelo odredišta. Načelo odredišta znači da se bi se PDV na takve isporuke usluga trebalo obračunavati na teritoriju na kojem primatelj ima uobičajeno boravište51. To je u skladu s međunarodnom najboljom praksom.
121 Međutim, novim se odredbama, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2021., mikropoduzećima i novoosnovanim poduzećima omogućuje da svoje isporuke usluga e-trgovine koje ne prelaze prag od 10 000 eura oporezuju prema „načelu podrijetla”, tj. prema stopi koja se primjenjuje u državi članici podrijetla.
122 Stajalište je Suda da se primjenom načela podrijetla povećava rizik od toga da isporučitelji prijave manji PDV na prodaju kako bi ostali ispod relevantnog praga i izbjegli naplatu većeg PDV-a koji se primjenjuje u državi članici odredišta. Nadalje, novim se odredbama ne rješava pitanje rizika od toga da se države članice u kojima se primjenjuju niže porezne stope natječu s drugim državama kako bi privukle mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća na svoj teritorij52.
123 Kad je riječ o pragu od 10 000 eura, Sud se slaže s procjenom VRI-ja Češke Republike da „samo država identifikacije može utvrditi je li taj prag prekoračen. Državni ured za reviziju skreće pozornost na činjenicu da se tom Direktivom od država članica EU-a zahtijeva da poduzimaju odgovarajuće mjere za provjeru uvjeta za primjenu tog praga”53.
51 Usp. odlomke 90 i 91. tematskog izvješća Suda br. 24/2015 „Borba protiv prijevara unutar
Zajednice u području PDV-a: potrebno je odlučnije djelovati”.
52 Lamensch, 2017., str. 140. Vidi u https://www.ibfd.org/sites/ibfd.org/files/content/pdf/ivm_2017_02_e2_1_SeptNewsletter.pdf.
53 Vidi str. 17. revizorskog zaključka br. 17/12 u području e-trgovine na https://www.nku.cz/scripts/rka-en/detail.asp?cisloakce=17/12&rok=0&sestava=0.
43
WCO-ovi pokazatelji rizika i smjernice za trenutačno puštanje robe u promet
124 U sklopu postojećeg regulatornog okvira EU-a Komisija je utvrdila zajedničke kriterije rizika i standarde za rizike koji utječu na financijske interese EU-a i njegovih država članica (kriteriji financijskog rizika). Taj okvir ne uključuje sve kriterije koje je utvrdio WCO54, nego samo one koje države članice mogu primijeniti u svojim nacionalnim sustavima za upravljanje rizicima. Sud je utvrdio da Komisija nije pružila državama članicama dodatno objašnjenje o WCO-ovim pokazateljima kako bi se jasno utvrdio način primjene kriterija financijskog rizika na temelju zajedničkih elemenata.
125 WCO je objavio smjernice za trenutačno puštanje robe u promet, „skup proceduralnih smjernica koje se temelje na postojećim praksama kojima se carinskim tijelima omogućuje kombiniranje trenutačnog puštanja robe u promet s relevantnim i odgovarajućim kontrolama predmetnih pošiljki”55. Te su smjernice osobito važne za poštansku i kurirsku vozarinu. Sud je utvrdio da je zakonodavstvo EU-a usklađeno s glavnim načelima tih smjernica.
126 U skladu s navedenim smjernicama56 troškovi prijevoza mogu se isključiti iz izračuna vrijednosti korespondencije i dokumenata te pošiljki niske vrijednosti za koje se ne naplaćuju carine ili porezi. Sve države članice koje je Sud posjetio i Komisija ponudile su tumačenje da se prag od 150 eura za oslobođenje od carine odnosi samo na vrijednost same robe, koja ne uključuje ni osiguranje ni vozarinu57.
127 Međutim, Sud je utvrdio da Irska i Njemačka tumače prag od 22 eura (ili 10 eura) za oslobađanje od plaćanja PDV-a tako da ukupna vrijednost o kojoj je riječ u
54 U dokumentu „Postal/Express Consignments Risk Indicators and Manual” 2. sveska
WCO-ova zbornika „Customs Risk Management Compendium”.
55 Vidi odlomak 1.3. smjernica WCO-a „Guidelines for the immediate release of consignments by customs”, WCO, 2014. na http://www.wcoomd.org/-media/wco/public/global/pdf/topics/facilitation/instruments-andtools/tools/immediate-release-guidelines/immediate-release-guidelines.pdf?db=web.
56 Vidi odlomak 11. smjernica WCO-a “Guidelines for the immediate release of consignments by customs”, WCO, 2014. na http://www.wcoomd.org/-/media/wco/public/global/pdf/topics/facilitation/instruments-and-tools/tools/immediate-release-guidelines/immediate-release-guidelines.pdf?db=web.
57 Vidi zbornik „Compendium on the implementation of Council Regulation (EC) No 1186/2009” (Odbor za carinski zakonik, 2016., str. 19).
44
relevantnom zakonodavstvu58 može uključivati i troškove prijevoza59. Austrija smatra da se ta vrijednost odnosi samo na cijenu robe i da isključuje troškove prijevoza. Takva različita tumačenja upućuju na to da Komisija nije uspjela zajamčiti da carinska tijela država članica ujednačeno provode carinske odredbe.
Novim odredbama koje stupaju na snagu 2021. nastoje se riješiti određeni nedostatci, ali problem umanjivanja vrijednosti robe tek treba riješiti
128 Sud je preispitao nove odredbe koje će stupiti na snagu 2021. imajući na umu odgovore Komisije na upitnik koji joj je uputio. Također je proveo raspravu o izazovima koje donosi e-trgovina u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice i središnje skupine 2 radne skupine za PDV vrhovnih revizijskih institucija EU-a.
129 U određenim slučajevima isporučitelj robe iz zemlje izvan EU-a može odlučiti uvesti robu prije nego što potrošač kupi robu na internetu. Sud je u tematskom izvješću br. 19/2017 istaknuo60 da u skladu s postojećim zakonodavstvom isporučitelji mogu uspješno izbjeći plaćanje PDV-a na tako uvezenu robu umanjivanjem njezine vrijednosti i/ili zlouporabom carinskog postupka 42 (CP 42). Taj postupak omogućuje uvozniku da dobije izuzeće od plaćanja PDV-a na robu koja je uvezena radi prijevoza u drugu državu članicu EU-a. PDV se u tom slučaju plaća u državi članici odredišta61.
130 Sud je utvrdio da postoji rizik da će roba uvezena u okviru carinskog postupka 42 biti uskladištena u nekom skladištu u EU-u sve dok ne bude kupljena i dostavljena potrošaču u ime isporučitelja iz zemlje izvan EU-a, pri čemu se na tu isporuku ne obračunava PDV.
Komisija je riješila propuste u pogledu odgovornosti posrednika
131 Direktiva o PDV-u ne sadržava odredbe o obvezi plaćanja PDV-a na razini posrednika pri isporuci robe koji se služe prodajom na daljinu, a kojima bi se omogućila
58 Vidi članak 23. Direktive Vijeća 2009/132/EZ.
59 Vidi str. 18. i 19. zbornika.
60 Vidi odlomke 99., 100. i 137. tematskog izvješća br. 19/2017 „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”.
61 Vidi tematsko izvješće br. 13/2011 „Je li se kontrolama carinskog postupka 42 spriječila i otkrila utaja PDV-a?”.
45
naplata PDV-a u slučajevima u kojima se isporučitelj iz zemlje izvan EU-a služi skladištem za isporuku robe krajnjim potrošačima i u kojima se roba uvozi prije nego što je krajnji potrošač uopće poznat.
132 Kako bi se to ispravilo, u skladu s novim odredbama koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2021. elektronička sučelja (kao što su platforme, virtualna mjesta trgovanja i portali) imat će obvezu naplatiti PDV jer se smatra da ona sama primaju i isporučuju robu. Osim toga, izmjenom Direktive o PDV-u62 uvedene su, s učinkom od 1. siječnja 2021., obveze vođenja evidencije za posrednike, dok se jednim drugim prijedlogom63 elektroničkim sučeljima omogućuje da s pomoću sustava OSS (sustava usluga na jednom mjestu, odnosno jedinstvenog programa oporezivanja) prijave PDV naplaćen na komercijalne isporuke na domaćem tržištu. U skladu s tim novim odredbama porezna tijela mogu naplatiti PDV na komercijalne isporuke potrošaču koje izvrši relevantna elektronička platforma.
Propust u pogledu umanjivanja vrijednosti robe tek treba riješiti
133 Sud je u svojim izvješćima upozorio na rizik od umanjivanja vrijednosti robe koja je 2017. i 2018. isporučena u okviru e-trgovine iz zemalja izvan EU-a64. U siječnju 2018. godine, na ad hoc sastanku koji je organizirao OLAF, 25 država članica razmijenilo je svoja iskustva o istragama prijevara u vidu umanjivanja vrijednosti robe povezanih s e-trgovinom. Većina tih država susrela se s prijevarom u vidu umanjivanja vrijednosti robe u okviru e-trgovine. Vrhovna revizijska institucija Ujedinjene Kraljevine također je utvrdila da postoji veza između e-trgovine, prijevare u vidu umanjivanja vrijednosti robe i zlouporabe carinskog postupka 4265.
62 Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 uvodi se, s učinkom od 1. siječnja 2021., novi
članak 242.a Direktive 2006/112/EZ.
63 Vidi COM(2018) 819 final od 11. prosinca 2018., „Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu odredaba koje se odnose na prodaju robe na daljinu i određene isporuke robe na domaćem tržištu”.
64 Vidi odlomke 137. i 138. tematskog izvješća br. 19/2017 „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a” i odlomak 4.16. godišnjeg izvješća Suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2017.
65 Vidi odlomak 1.10. izvješća Državnog ureda za reviziju Ujedinjene Kraljevine na https://www.nao.org.uk/wp-content/uploads/2017/04/Investigation-into-overseas-sellers-failing-to-charge-VAT-on-online-sales.pdf.
46
134 Države članice i Komisija poduzimaju mjere za suzbijanje i istragu krijumčarenja robe naručene na internetu. Usmjerile su se, među ostalim, na male pošiljke čija je prijavljena vrijednost manja od 22 eura te su utvrdile je da je prijavljivanje „male vrijednosti” zamjetan modus operandi i da je taj problem osobito izražen u e-trgovini. Povrh toga, OLAF je 2017. pokrenuo istragu o uvozu odjeće male vrijednosti nabavljene e-trgovinom. Istrage su u tijeku u četirima državama članicama.
135 U jednom izvješću Europskog parlamenta iznesena je procjena novih rješenja koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2021., posebice sustava OSS za komercijalne isporuke robe uvezene iz zemlje izvan EU-a. U tom izvješću stoji da će dva problema na koja je upozorio Revizorski sud, a to su umanjivanje vrijednosti robe i uvoz robe koja ne ispunjava uvjete za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta, i dalje postojati, iako u manjoj mjeri, i nakon stupanja ovih pravila na snagu66.
136 Stoga se u drugim studijama67 navodi da bi trebalo istražiti mogućnosti uporabe odgovarajućih tehnoloških sustava naplate nameta na razini trećih strana ili kupaca, što uključuje i digitalne valute. Primjeri sustava predloženih u tim studijama izneseni su u okviru 3. Osim toga, WCO je naveo da bi trebalo razmotriti alternativne modele naplate nameta (npr. model naplate na razini prodavača, posrednika ili potrošača/kupca) i odmaknuti se od trenutačnog pristupa u kojem se pristojbe i porezi procjenjuju i naplaćuju na granici68.
66 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2018/621854/
EPRS_STU(2018)621854_EN.pdf.
67 Vidi izvješće EP-a o prijevarama u vezi s PDV-om, gospodarskim posljedicama, izazovima i političkim pitanjima („VAT fraud, economic impact, challenges and policy issues”), listopad 2018., i Sénat, Rapport d´information n° 691 du 17 septembre 2015, fait au nom de la commission des finances sur le e-commerce: propositions pour une TVA payée à la source
68 Vidi str. 13. dokumenta WCO Cross-border e-commerce. Framework of standards”. WCO, lipanj 2018. na http://www.wcoomd.org/-/media/wco/public/global/pdf/topics/facilitation/activities-and-programmes/ecommerce/wco-framework-of-standards-on-crossborder-ecommerce_en.pdf?la=en.
47
Okvir 3.
Primjeri alternativnih sustava naplate nameta
Estonija je 2016. obavila testiranje sustava naplate nameta na razini kupaca, u skladu s kojim se iznos PDV-a u sklopu plaćanja koje je kupac izvršio isporučitelju šalje izravno poreznim tijelima, ali je od njega odustala nakon donošenja „paketa propisa o e-trgovini”. Norveška također testira sustav naplate nameta na razini kupca, dok je Argentina u lipnju 2018. uvela sustav poreza po odbitku za usluge e-trgovine preko pružatelja platnih usluga. Francuski Senat predložio je 2015. sustav naplate na razini kupaca. U drugim se studijama predlaže da se za plaćanje PDV-a poreznim tijelima kupci služe isključivo digitalnim valutama69.
Tim se sustavima jamči naplata punog iznosa PDV-a njegovim odvojenim plaćanjem jer kupac odbija PDV i uplaćuje ga izravno poreznim tijelima, dok se sustav koji je donijelo Vijeće i dalje oslanja na vrijednost robe koju prijavi isporučitelj, koja može biti umanjena kako bi se smanjio iznos PDV-a koji je potrebno platiti.
137 Komisija je 12. prosinca 2018. podnijela prijedlog70 kojim se nastoji riješiti problem prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine jačanjem suradnje između poreznih tijela i pružatelja platnih usluga. Prijedlogom se u Direktivu o PDV-u uvode novi članci71 koje države članice moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 31. prosinca 2021. Sud smatra da bi razmjena podataka o plaćanjima bila vrlo korisna za borbu protiv prijevara u vidu umanjivanja vrijednosti.
69 R.T. Ainsworth, M. Alwohaibi, M. Cheetham, “VATCoin: Can a Crypto Tax Currency Prevent
VAT Fraud?”, časopis Tax Notes International, svezak 84., 14. studenoga 2016. Vidi također prijedlog KPMG-a o tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija na https://home.kpmg/lu/en/home/insights/2018/07/vat-dlt.html.
70 Vidi COM(2018) 812 final od 12. prosinca 2018., „Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu uvođenja određenih zahtjeva za pružatelje platnih usluga”.
71 Članci 243.a – 243.d.
48
Zaključci i preporuke 138 Sud je zaključio da EU zasad nije pronašao rješenja za sve izazove pri naplati točnih iznosa PDV-a i carina na robu i usluge kojima se trguje na internetu.
139 Utvrđeno je da države članice ne iskorištavaju u potpunosti mehanizme administrativne suradnje: države članice ne služe se uzajamnom administrativnom pomoći u području poreznih ili carinskih pitanja za razmjenu informacija o e-trgovini sa zemljama izvan EU-a (vidi odlomke 32. – 37.). Sustav MOSS ima pouzdan informatički ustroj te se njime prenose informacije o registriranim trgovcima i njihovim prijavljenim isporukama usluga u državu članicu potrošnje (vidi odlomke 39. – 52.). Države članice u nedovoljnoj mjeri razmjenjuju informacije (vidi odlomke 53. – 59.). Nesudjelovanje država članica identifikacije umanjuje djelotvornost multilateralnih kontrola (vidi odlomke 60. – 64.). Države članice ne smatraju da su informacije koje su dosad unesene u bazu podataka o rizicima za područje rada Eurofisca posvećeno e-trgovini korisne te ne pružaju očekivane povratne informacije drugim članovima mreže (vidi odlomke 65. – 69.).
1. preporuka – Potrebno je pojačati primjenu sporazuma o administrativnoj suradnji
Komisija bi trebala:
(a) pratiti u kojoj mjeri zemlje izvan EU-a ispunjavaju zahtjeve koje im države članice šalju na temelju sporazuma o uzajamnoj administrativnoj pomoći koji su s njima sklopljeni u području carinskih i poreznih pitanja i u kojoj se mjeri koriste strukturama i okvirima uspostavljenima u okviru tih sporazuma u cilju rješavanja posebnih izazova koji proizlaze iz trgovine robom u okviru e-trgovine i
(b) predložiti izmjene elektroničkih obrazaca za razmjenu informacija u okviru administrativne suradnje kako bi se dodalo zasebno polje za zahtjeve povezane sa sustavom MOSS i prodajom na daljinu.
Države članice trebale bi:
(a) pružati pravodobne povratne informacije o znakovima upozorenja na prijevaru koje druge države članice pošalju u okviru područja rada Eurofisca br. 5
(b) zatražiti od svojih središnjih ureda za kontakt da uspostave zasebnu koordinacijsku funkciju za sustav MOSS i prodaju na daljinu te
49
(c) zajamčiti da trgovci u prijave PDV-a u okviru sustava MOSS mogu unijeti samo valjanu stopu PDV-a.
Preporučeni rok: do kraja 2020.
140 Nadalje, Sud je utvrdio da porezna tijela država članica i Komisija provode tek ograničene kontrole. Porezna tijela obavljaju tek ograničene provjere trgovaca prije nego što se oni registriraju u sustav MOSS i mali broj provjera trgovaca koji su već registrirani (vidi odlomke 70. – 80.). Carinske službe u EU-u ne mogu spriječiti slučajeve zlouporabe oslobođenja pošiljki male vrijednosti od nameta (vidi odlomke 81. – 91.). Naposljetku, Komisija ne provodi dovoljno kontrolnih aktivnosti i aktivnosti praćenja (vidi odlomke 92. – 99.).
2. preporuka – Potrebno je povećati djelotvornost kontrola
Komisija bi trebala:
(a) provoditi inspekcije nad kontrolama koje države članice obavljaju u kontekstu oslobođenja pošiljki male vrijednosti od nameta
(b) pratiti funkcioniranje prodaje robe na daljinu unutar EU-a i funkcioniranje sustava MOSS
(c) provjeriti jesu li države članice provele točke (b), (c) i (d) 9. preporuke iz tematskog izvješća Suda br. 19/2017 u pogledu suzbijanja zlouporabe uvjeta za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta i
(d) pratiti jesu li države članice u okviru ponovne procjene odobrenja za ovlaštene gospodarske subjekte provjerile pridržavaju li se trgovci uvjeta za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta te jesu li uputile tim subjektima odgovarajuće preporuke kako bi se prevladali svi nedostatci u njihovim unutarnjim kontrolama.
Države članice trebale bi:
(a) prilikom zaprimanja zahtjeva za registraciju u sustav MOSS za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u obavljati potrebne provjere kako bi se dobilo jamstvo da trgovac koji podnosi zahtjev nije već registriran u tom sustavu u nekoj drugoj državi članici
50
(b) povećati revizijske aktivnosti usmjerene na trgovce registrirane u sustavu MOSS i prodavače na daljinu, koristeći se u relevantnim slučajevima instrumentima administrativne suradnje.
Preporučeni rok: do kraja 2020.
141 Sud je također utvrdio da izvršenje naplate PDV-a i carina nije djelotvorno. Procjene manjka prihoda od PDV-a u vezi s pružanjem usluga ne postoje, dok su procjene tog manjka u vezi s isporukom robe neujednačene (vidi odlomke 100. – 107.). Postoje problemi s plaćanjima u okviru sustava MOSS među državama članicama (vidi odlomke 108. – 115.). Naposljetku, odredbe o uzajamnoj pomoći radi naplate poreza nedovoljno se primjenjuju (vidi odlomak 116.).
3. preporuka – Potrebno je poboljšati izvršenje naplate nameta
Komisija bi trebala:
(a) pomoći državama članicama da razviju metodologiju kako bi mogle iznositi redovite procjene o manjku prihoda od PDV-a u području e-trgovine
(b) pronaći rješenje za neusklađenosti u pogledu tekućih i budućih plaćanja među državama članicama, tražiti objašnjenje za njih i zatražiti podatke koji nedostaju
(c) poticati i promicati među državama članicama uporabu uzajamne pomoći radi naplate nameta povezanih s porezima, carinama i drugim mjerama za naplatu PDV-a na transakcije u okviru e-trgovine.
Države članice trebale bi:
(a) izrađivati redovite procjene manjka prihoda od PDV-a u okviru e-trgovine.
Preporučeni rok: do kraja 2021.
142 Sud je utvrdio pozitivne pomake u regulatornom okviru koji je uspostavila Komisija, ali i dalje je potrebno riješiti neka važna pitanja. Kako bi se poboljšala djelotvornost regulatornog okvira, potrebni su politička potpora na visokoj razini i mehanizmi za promicanje usklađenosti relevantnih politika. Taj regulatorni okvir u većini je aspekata usklađen s najboljim međunarodnim praksama koje promiču OECD i WCO (vidi odlomke 119. – 127.). Nove odredbe koje će stupiti na snagu 2021. imaju za cilj riješiti neke od nedostataka u trenutačnom okviru, ali problem prijavljivanja vrijednosti robe manjom od stvarne tek treba riješiti (vidi odlomke 128. – 137.).
51
4. preporuka – Potrebno je povećati djelotvornost regulatornog okvira
Komisija bi trebala:
(a) istražiti mogućnosti uporabe odgovarajućih tehnoloških sustava naplate nameta, među ostalim digitalnih valuta, kao sredstva za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om u području e-trgovine
(b) zajamčiti da se pokazatelji rizika za poštanske/žurne pošiljke kojima se služi WCO uključe u smjernice o provedbi odluke o kriterijima financijskog rizika i
(c) dati jasnu definiciju pojmova „stvarna vrijednost”, „vrijednost” i „ukupna vrijednost” koje su utvrđene u zakonodavstvu kako bi se zajamčilo da države članice pri uvozu pošiljki male vrijednosti primjenjuju usklađene kontrole.
Države članice trebale bi:
(a) pažljivo pratiti ispunjavaju li trgovci obveze u pogledu novog praga za isporuke usluga unutar EU-a postavljenog na 10 000 eura.
Preporučeni rok: do kraja 2020.
Ovo je izvješće usvojilo IV. revizijsko vijeće, kojim predsjeda član Revizorskog suda Neven Mates, na sastanku održanom u Luxembourgu 11. lipnja 2019.
Za Revizorski sud
Klaus-Heiner Lehne predsjednik
52
Prilozi Prilog I. – Revizijski pristup Suda na razini Komisije Sud je proveo reviziju na razini Komisije u dvije faze, pripremnoj fazi i fazi terenskog rada na reviziji.
U svrhu prikupljanja informacija i podataka koji bi mogli biti korisni za terenski rad na reviziji u državama članicama te radi usporedbe zakonodavstva EU-a s međunarodnom najboljom praksom revizori Suda obavili su tijekom pripremne faze preliminarne posjete Glavnoj upravi za oporezivanje i carinsku uniju, Glavnoj upravi za proračun i OLAF-u. Sudjelovali su i na sastanku podskupina radne skupine WCO-a za e-trgovinu od 23. do 25. siječnja 2018. Naposljetku, održali su raspravu o izazovima koje donosi e-trgovina u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, načelnik za područje rada Eurofisca br. 5 i središnja skupina 2 radne skupine za PDV vrhovnih revizijskih institucija EU-a te su analizirali sva dostupna izvješća vrhovnih revizijskih institucija.
S Komisijom su održali raspravu o revizijskoj metodologiji (revizijskim pitanjima, kriterijima i standardima). GU za oporezivanje i carinsku uniju omogućio im je pristup bazama podataka i portalima koji su relevantni za PDV i e-trgovinu, a kojima upravljaju sljedeća tijela:
(a) služba za upravljanje IT uslugama (ITSM), za pristup problemima u okviru MOSS-a koje su države članice prijavile u bazi podataka Synergia
(b) stalni odbor za administrativnu suradnju (SCAC) i stručna skupina tog odbora (SCAC-EG); to je Sudu omogućilo da, među ostalim, preispita smjernice i preporuke povezane s revizijom i kontrolom sustava MOSS koje je izradila „Projektna skupina Fiscalisa br. 86”
(c) skupina za strategiju borbe protiv prijevara (ATFS), za provjeru tehničkih rasprava o konvencionalnim mjerama za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om, npr. upotreba samoinicijativne razmjene informacija u okviru revizije sustava MOSS
(d) e-carina, za provjeru razvoja paketa propisa o PDV-u u području e-trgovine, npr. smanjenog carinskog skupa podataka za e-trgovinu, te za razmjenu podataka između carinskih i poreznih uprava te
(e) voditelji projekata u vezi s PDV-om, za provjeru funkcionalnih i tehničkih specifikacija sustava MOSS, te statističkih podataka i kontrolnog prikaza sustava MOSS.
53
Sud je također zatražio i provjerio informacije i dokumente koje je izradila „Projektna skupina Fiscalisa br. 38” o kontroli e-trgovine. Naposljetku, Sud je ispitao relevantne informacije o uspješnosti, kao što su planovi upravljanja i godišnja izvješća o radu GU-a za oporezivanje i carinsku uniju, GU-a za proračun i OLAF-a.
Tijekom terenskog rada na reviziji revizori su poslali općeniti upitnik Komisiji. U njemu se obrađivalo pitanje je li Komisija uvela kvalitetan regulatorni i kontrolni okvir za e-trgovinu u pogledu PDV-a i carina, s naglaskom na četirima ključnim područjima: (1) razmjeni informacija, (2) kontroli, (3) izvršenju naplate i (4) regulativi.
GU za proračun, OLAF te GU za oporezivanje i carinsku uniju odgovorili su na ovaj upitnik i dostavili tražene dokaze. Osim toga, Sud im je poslao i jedan dodatni upitnik kako bi se razjasnila neriješena pitanja te je organizirao videokonferencije sa svakom relevantnom službom kako bi se raspravilo o preliminarnim nalazima te nacrtu zaključaka i preporuka.
54
Prilog II. – Revizijski pristup Suda na razini država članica Revizija je provedena u dvije faze, pripremnoj fazi i fazi terenskog rada na reviziji.
1. Tijekom pripremne faze Sud je odabrao pet država članica: Njemačku, Irsku, Nizozemsku, Austriju i Švedsku. Odabir država članica temeljio se na sljedećim kriterijima: (1) procjeni izgubljenog PDV-a u vezi s izuzećima odobrenima zakonodavstvom za pošiljke male vrijednosti, (2) broju trgovaca registriranih u sustav MOSS po državama članicama te (3) obujmu e-prodaje koju trgovci upisani u registar u jednoj državi članici ostvaruju prema potrošačima u drugim državama članicama.
Središnja skupina 2 radne skupine za PDV vrhovnih revizijskih institucija EU-a utvrdila je da je e-trgovina u području PDV-a podložna prijevarama. Kako bi dobila sveobuhvatan pregled stanja u EU-u, središnja skupina 2 odlučila je provesti anketu među svim poreznim tijelima u EU-u. Sud im je, kao dio središnje skupine 2, poslao upitnik u studenome 2016. Referentna godina u tom upitniku bila je 2015. Njome su u okviru sustava MOSS obuhvaćeni i sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i sustav za trgovce bez njega, kao i prodaja robe na daljinu unutar EU-a i izvan njega. Na anketu je odgovorilo dvadeset država članica.
2. Druga faza: terenski rad na reviziji u odabranim državama članicama, tijekom kojeg su revizori Suda obratili pozornost na izradu i provedbu sustava za kontrolu registracije i trgovaca te na okvire za upravljanje rizicima u vezi s PDV-om i carinskim rizicima.
Revizori Suda poslali su upitnik odabranim državama članicama. U njemu se obrađivalo pitanje jamči li se kontrolnim mjerama koje su uvele države članice naplata punog iznosa PDV-a i carina u području e-trgovine. Sud je na terenu održao raspravu o odgovorima na upitnik sa stručnjacima iz poreznih i carinskih uprava u području sustava MOSS, administrativne suradnje, revizija i kontrola sustava MOSS te programa prodaje na daljinu, kao i o uvoznim pošiljkama za koje su poštanske ili kurirske službe podnijele zahtjeve za oslobođenje od nameta zbog male vrijednosti.
Sud je odabrao i provjerio:
(i) svih 29 problema u okviru sustava MOSS kojima su posjećene države članice bile ili oštećene ili su za njih bile odgovorne
(ii) nasumični uzorak od 10 poslanih i 10 primljenih poruka o tehničkoj pogrešci
(iii) nasumični uzorak od 10 registracija u okviru sustava MOSS
(iv) nasumični uzorak od 10 prijava PDV-a i 10 ispravaka prijava PDV-a u okviru sustava MOSS
55
(v) nasumični uzorak od 10 plaćanja u okviru sustava MOSS koja je relevantna država primila kao država članica identifikacije i njih 10 koja je relevantna država primila kao država članica potrošnje
(vi) nasumični uzorak od 10 ispisivanja iz registra i 10 isključenja iz registra sustava MOSS
(vii) nasumični uzorak od 10 poslanih i 10 primljenih razmjena informacija na zahtjev
(viii) nasumični uzorak od 10 poslanih i 10 primljenih samoinicijativnih razmjena informacija
(ix) nasumični uzorak od 5 revizija u svojstvu države članice identifikacije i njih 5 u svojstvu države članice potrošnje
(x) cjelokupni statistički skup provedenih multilateralnih kontrola i cjelokupni statistički skup znakova upozorenja na prijevaru koji su poslani u okviru područja rada Eurofisca br. 5 i koji su utjecali na posjećene države članice
(xi) uzorak koji se temeljio na procjeni rizika kojim je obuhvaćeno 30 uvoznih pošiljki za koje su podneseni zahtjevi za oslobođenje od nameta zbog male vrijednosti (15 zahtjeva podnijele su poštanske službe, a drugih 15 kurirske službe)
Na temelju tih statističkih skupova i uzoraka Sud je u vezi s poreznim i carinskim tijelima država članica provjerio: (1) služe li se mehanizmima administrativne suradnje kako bi nadomjestila nenadležnost države članice potrošnje u zemlji ili zemljama u kojima je isporučitelj registriran ili identificiran, (2) prikupljaju li informacije o mogućim preniskim iznosima plaćanja i upotrebljavaju li te informacije u kakvu svrhu, (3) provode li odgovarajuće provjere isporučitelja i (4) primjenjuju li djelotvorne kontrole u svrhu sprječavanja i otkrivanja zlouporabe oslobođenja pošiljki male vrijednosti od nameta pri uvozu robe iz zemalja izvan EU-a. Sud je analizirao i razmatrao ishode unaprijed odabranih uzoraka na temelju kontrolnog popisa.
Posebna se pažnja posvetila sustavima i kontrolama, uključujući ispitivanje u simulacijskom okruženju sustava elektroničkog carinjenja u svrhu provjera vjerodostojnosti zahtjeva za oslobođenje pošiljki male vrijednosti od nameta te je obavljen posjet trima poštanskim uredima u svrhu promatranja carinskih kontrola u praksi.
56
Prilog III. – Rezultati uzoraka transakcija povezanih sa sustavom MOSS U relevantnim posjećenim državama članicama Sud je ispitao sva 22 problema u sustavu MOSS za koje su posjećene države članice bile odgovorne i svih 7 problema u sustavu MOSS koji su oštetili posjećene države članice.
Sud je također za svaku državu članicu nasumično odabrao i ispitao 90 transakcija povezanih sa sustavom MOSS:
(a) uzorak od 10 poslanih poruka o tehničkoj pogrešci
(b) uzorak od 10 primljenih poruka o tehničkoj pogrešci
(c) uzorak od 10 registracija u okviru sustava MOSS – 5 za sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i 5 za sustav za trgovce bez njega
(d) uzorak od 10 prijava PDV-a – polovica za sustav MOSS za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u tako i polovica za sustav za trgovce bez njega
(e) uzorak od 10 ispravaka prijava PDV-a – 5 za sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i 5 za sustav za trgovce bez njega
(f) uzorak od 10 plaćanja u okviru sustava MOSS koja je relevantna država primila kao država članica identifikacije
(g) uzorak od 10 plaćanja koja je relevantna država primila kao država članica potrošnje
(h) uzorak od 10 ispisivanja iz registra sustava MOSS – 5 za sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i 5 za sustav za trgovce bez njega te
(i) uzorak od 10 isključenja iz registra sustava MOSS – 5 za sustav za trgovce s poslovnim nastanom u EU-u i 5 za sustav za trgovce bez njega.
U tablici 4. sažeto su prikazani rezultati uzorka u svakoj od posjećenih država članica s pomoću analize RAG72.
72 RAG označava crvenu, žutu i zelenu boju (engl. red, amber, green).
57
Tablica 4. – Pregled rezultata uzorka po posjećenim državama članicama
Izvor: Sud.
Država članica
Uzorak
Program za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u
Program za trgovce s poslovnim nastanom u
EU-u
Program za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u
Program za trgovce s poslovnim
nastanom u EU-u
Program za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u
Program za trgovce s poslovnim
nastanom u EU-u
Program za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u
Program za trgovce s poslovnim
nastanom u EU-u
Program za trgovce bez poslovnog nastana u EU-u
Program za trgovce s
poslovnim DatumiIncidenti u sustavu MOSS u svojstvu države članice u kojoj se pojavio problemIncidenti u sustavu MOSS u svojstvu oštećene države članiceDatumi
Poslane poruke o tehničkoj pogrešci
Primljene poruke o tehničkoj pogrešciDatumi
Registracije2/5 3/5 5/5 4/5 5/5 1/5 5/5 1/5 2/5 0
Datumi
Prijave1/5 3/5 0 1/5 0 0 0 0 1/5 0
Datumi
Ispravci0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Datumi
Plaćanja u državi članici identifikacije
Plaćanja u državi članici potrošnjeDatumi
Ispis iz registra0 1/5 0 1/5 1/5 0 0 0 0 0
Datumi
Isključenja5/5 3/5 1/5 1/5 0 0 0 0 0 0
Tumač: nema odstupanja do 20 % odstupanjapreko 20 % odstupanja
1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 5. 2018. 1. 1. 2015. – 30. 6. 2018.
1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 5. 2018. 1. 1. 2015. – 30. 6. 2018.
2/10 0 3/10 0 0
1/10 1/10 10/10 1/10 0
1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 7. 2017. – 30. 6. 2018.
1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2015. – 30. 6. 2018.
30. 6. 2018
10/10 0 4/10 0 0
1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 31. 3.2018. 1. 1. 2015. – 31. 3. 2018. 31. 5. 2018.
1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 30. 6. 2018.
Njemačka
0 4/4 0 1/1 1/2
9/10 0 4/4 0 6/8
Irska Švedska Nizozemska Austrija
20. 11. 2017. 20. 11. 2017. 20. 11. 2017. 20. 11. 2017. 20. 11. 2017.
2/10 1/10 0 0 0
1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 4. 2017. – 31. 3. 2018. 1. 1. 2017. – 30. 6. 2018. 1. 1. 2017. – 30. 6. 2018.
58
Pokrate i kratice BND: bruto nacionalni dohodak
CP 42: carinski postupak 42
CZU: Carinski zakonik Unije
DUR: državni ured za reviziju
EU: Europska unija
GU BUDGET: Glavna uprava za proračun
GU TAXUD: Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju
IP: internetski protokol
IT: informacijska tehnologija
JCD: jedinstvena carinska deklaracija
MOSS: pojednostavnjeni jedinstveni program oporezivanja (tzv. „mini sustav usluga na jednom mjestu”)
MSP: malo ili srednje poduzeće
OECD: Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
OLAF: Ured Europske unije za borbu protiv prijevara
OSS: jedinstveni program oporezivanja (tzv. „sustav usluga na jednom mjestu”)
PDV: porez na dodanu vrijednost
RIF: obrazac za informacije o riziku
VRI: vrhovna revizijska institucija
WCO: Svjetska carinska organizacija
59
Pojmovnik Administrativna suradnja: razmjena informacija između država članica u okviru koje porezna tijela međusobno pomažu jedna drugima te surađuju s Komisijom u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. kako bi se zajamčila pravilna primjena PDV-a na isporuke robe i usluga, stjecanje robe unutar EU-a i uvoz robe. Razmjene informacija između država članica obuhvaćaju sve informacije koje mogu dovesti do točne procjene PDV-a, uključujući posebne slučajeve.
Carinski postupak 42: režim koji uvoznik upotrebljava kako bi dobio izuzeće od PDV-a kada se uvezena roba prevozi u drugu državu članicu u skladu s člankom 143. stavkom 1. točkom (d) Direktive 2006/112/EZ. PDV se plaća u državi članici odredišta robe ili usluga.
Eurofisc: decentralizirana mreža dužnosnika iz poreznih i carinskih uprava država članica koji brzo razmjenjuju te zajednički obrađuju i analiziraju ciljane informacije o poduzećima i transakcijama za koje postoji mogućnost da su povezani s prijevarama.
Fiscalis: akcijski program EU-a za financiranje inicijativa poreznih uprava za poboljšanje funkcioniranja sustava oporezivanja na unutarnjem tržištu komunikacijskim sustavima i sustavima razmjene informacija, multilateralnim kontrolama, seminarima i projektnim skupinama, radnim posjetima, aktivnostima obuke i drugim sličnim aktivnostima potrebnima za postizanje ciljeva programa.
Identifikacijski broj PDV-a: pojedinačni broj dodijeljen svakom poreznom obvezniku koji ima namjeru isporučivati robu i usluge ili stjecati robu u poslovne svrhe. Svaki broj ima prefiks od dva slova prema kojima se utvrđuje država članica u kojoj je broj izdan.
Multilateralne kontrole: usklađene kontrole porezne obveze jednog ili više trgovaca koje provode dvije države članice ili više njih ako takve kontrole smatraju djelotvornijima od kontrola koje provodi samo jedna država članica.
Nestali trgovac: obveznik PDV-a koji, moguće s interesom da počini prijevaru, stječe ili ima namjeru steći određenu robu ili usluge bez plaćanja PDV-a te potom isporučuje tu robu ili usluge uz naplatu PDV-a, no naplaćeni PDV ne prosljeđuje nacionalnom poreznom tijelu.
Pojednostavnjeni jedinstveni program oporezivanja (tzv. „mini sustav usluga na jednom mjestu”, sustav MOSS): dobrovoljni sustav za olakšavanje trgovine kojim se poreznim obveznicima (iz EU-a i izvan njega) koji pružaju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektronički isporučene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u državama članicama u kojima oni nemaju poslovni nastan
60
omogućuje da obračunaju PDV koji se mora platiti na te isporuke i da ga prijave preko internetskog portala u državi članici u kojoj su registrirani kao obveznici PDV-a.
Program prodaje na daljinu: sustav oporezivanja komercijalnih isporuka robe unutar EU-a. U okviru tog programa za prodaju do određenog praga (obično 35 000 eura, no u nekim državama članicama 100 000 eura) trgovac primjenjuje stopu PDV-a države članice u kojoj je upisan u registar obveznika. Iznad toga praga trgovac se mora upisati u registar obveznika PDV-a u državi članici u kojoj isporučuje robu (odredišna država članica).
Upravljanje rizicima: sustavno utvrđivanje rizika, koje uključuje nasumične provjere i primjenu svih potrebnih mjera za ograničavanje izloženosti riziku.
Uzajamna administrativna pomoć: svaka radnja koju carinska uprava obavlja u ime ili u suradnji s drugim carinskim upravama radi pravilne primjene carinskih zakona te sprječavanja, istrage i suzbijanja carinskih prekršaja.
VIES: sustav za razmjenu informacija o PDV-u elektronička je mreža za prijenos informacija o valjanim identifikacijskim brojevima PDV-a poduzeća registriranih u državama članicama te o isporukama unutar Zajednice izuzetim od oporezivanja. Nacionalne porezne uprave odgovorne su za dopunjavanje mreže tim informacijama.
HR 1 HR
ODGOVORI KOMISIJE NA TEMATSKO IZVJEŠĆE EUROPSKOG REVIZORSKOG
SUDA
„E-TRGOVINA: JOŠ UVIJEK JE POTREBNO RIJEŠITI VELIK BROJ PROBLEMA PRI
NAPLATI PDV-A I CARINSKIH PRISTOJBI”
SAŽETAK
VII.
(c) Komisija želi naglasiti da je provedba tih dogovora na državama članicama.
(f) Komisija želi istaknuti da je naplata PDV-a u nacionalnoj nadležnosti.
VIII.
U pogledu preporuka upućenih Komisiji:
(a) Komisija prihvaća preporuku u opsegu u kojem je za nju nadležna.
(b) Komisija prihvaća preporuku. Način na koji se države članice bave pošiljkama male vrijednosti
(uključujući i zlouporabu olakšica) jedna je od tema koje će biti razmotrene tijekom uspostave
programa inspekcijskih pregleda tradicionalnih vlastitih sredstava za 2020.
(c) Komisija ne prihvaća preporuku jer su nedostaci sustava prodaje na daljinu riješeni, a Komisija
nema pristup informacijama sustava MOSS. Vidjeti odgovor na točku 96.
(d) Komisija prihvaća preporuku. Pomoć se pruža na zahtjev.
(e) Komisija prihvaća preporuku. Uvijek je spremna istražiti predstavljene alternativne i realistične
metode naplate te ih analizirati s obzirom na njihovu dodanu vrijednost za borbu protiv prijevare u
vezi s PDV-om te njihovu izvedivost.
U pogledu drugih preporuka Komisija napominje da su te tri preporuke upućene državama članicama.
UVOD
20. Prijedlogom Komisije COM(2018) 812/2 i 812/3 državama članicama će se upotrebom podataka o
plaćanjima pružiti bolji instrumenti za kontrolu trgovaca koji se bave e-trgovinom.
21. Od 1. siječnja 2021. ukinut će se prag za izuzeće od PDV-a.
OPAŽANJA
31. Komisija je već predložila paket mjera o PDV-u na e-trgovinu, mjere za poboljšanje suradnje
poreznih uprava i pružatelja platnih usluga te mjere za jačanje administrativne suradnje među, kao
prvo, poreznim upravama država članica, kao drugo, carinskim i poreznim tijelima te, naposljetku,
Eurofiscom, OLAF-om i Europolom.
37. Komisija razmatra moguće inovativne pristupe za poboljšanje razmjene informacija s trećim
zemljama, među ostalim i u području e-trgovine. Primjerice, strateškim okvirom za carinsku suradnju
između EU-a i Kine predviđa se revizija Sporazuma EU-a i Kine o suradnji i uzajamnoj
HR 2 HR
administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima iz 2004. Trebalo bi istražiti može li se ta prilika
iskoristiti za prilagodbu Sporazuma izazovima e-trgovine.
89. Primarna je odgovornost ovlaštenog gospodarskog subjekta redovito praćenje vlastitih sustava i
postupaka unutarnje kontrole kako bi se osiguralo ispunjavanje kriterija i uvjeta ovlaštenog
gospodarskog subjekta. Sustavi unutarnje kontrole ključni su element za učinkovito praćenje koje
provodi ovlašteni gospodarski subjekt.
Najbolje preporučene prakse unutarnje kontrole (prema Smjernicama EU-a za ovlaštene gospodarske
subjekte) mogu uključivati imenovanje odgovorne osobe zadužene za postupke i unutarnje kontrole
trgovačkog društva, uključujući nadzor i kontrolu carinskog upravljanja/formalnosti.
Osim toga, u skladu s člankom 23. stavkom 5. i člankom 38. stavkom 1. CZU-a, carinska tijela moraju
pratiti uvjete i kriterije koje ovlašteni gospodarski subjekt mora ispuniti. Carinsko tijelo mora
kontinuirano provoditi praćenje, ali se ono isto tako provodi na temelju informacija koje je dostavio
ovlašteni gospodarski subjekt. Ako ovlašteni gospodarski subjekt obavijesti carinska tijela o
otkrivenim nepravilnostima, tijelo provjerava i istražuje te informacije, što može dovesti do ponovne
procjene, suspenzije i/ili opoziva ovlaštenja.
90. Svi gospodarski subjekti koji imaju status ovlaštenog gospodarskog subjekta moraju ispunjavati
sve kriterije i uvjete za stjecanje statusa ovlaštenog gospodarskog subjekta. To uključuje osiguravanje
točnosti svih podataka u carinskim deklaracijama. Ako ovlašteni gospodarski subjekt više ne
ispunjava kriterije i uvjete, carinska mu tijela privremeno ili trajno oduzimaju taj status.
Od nadležnih se carinskih tijela zahtijeva da pojačaju svoje aktivnosti praćenja i poduzmu
odgovarajuće mjere za uklanjanje nepravilnosti, to jest mjere ponovne procjene, suspenzije i/ili
opoziva.
91. Vidjeti odgovor Komisije na točke 89. i 90. o praćenju i unutarnjoj kontroli.
96. Neki su nedostaci sustava MOSS uklonjeni izmjenama tog sustava koje su stupile na snagu 1.
siječnja 2019. Nedostaci režima prodaje na daljinu rješavaju se nedavno donesenim zakonodavstvom
o PDV-u na e-trgovinu kojim se ti nacionalni pragovi ukidaju i zamjenjuju pragom od samo
10 000 EUR na razini EU-a od 2021.
98. Inspekcije tradicionalnih vlastitih sredstava na pošiljkama male vrijednosti (uključujući i
zlouporabu olakšica) prioritetno su područje kontrole za budućnost. S obzirom na utvrđene prijevare
umanjivanja vrijednosti tekstila i cipela, Komisija je to područje odredila kao prioritet u 2018. i 2019.
u svim državama članicama. U 2017. prioritetno djelovanje odnosilo se na izbjegavanje
antidampinških pristojbi na solarne ploče. U 2015. i 2016. prioritet je bila pouzdanost računovodstva
tradicionalnih vlastitih sredstava.
122. Tim se pragom osigurava proporcionalnost za mikropoduzeća, koja su trenutačno oslobođena od
PDV-a u većini država članica i koja će prema sadašnjim pravilima postati dužna plaćati PDV kad
potrošači u drugoj državi članici prvi put preuzmu njihovu uslugu. Kako bi se uklonio taj nerazmjer,
poštujući u najvećoj mogućoj mjeri načelo oporezivanja na odredištu, prekogranični prag EU-a od
10 000 EUR smatra se razmjernim i uravnoteženim.
136. Provedba naplate PDV-a u nacionalnoj je nadležnosti.
HR 3 HR
ZAKLJUČCI I PREPORUKE
1. preporuka – Ojačati primjenu sporazuma o administrativnoj suradnji
U pogledu preporuka upućenih Komisiji:
a) Komisija prihvaća preporuku u opsegu u kojem je za nju nadležna.
b) Komisija prihvaća preporuku jer će započeti s predlaganjem izmjena elektroničkih obrazaca.
Komisija napominje da su te tri preporuke upućene državama članicama.
U pogledu drugih preporuka Komisija napominje da su te tri preporuke upućene državama članicama.
2. preporuka – Povećanje učinkovitosti kontrola
U pogledu preporuka upućenih Komisiji:
a) Komisija prihvaća preporuku. Način na koji se države članice bave pošiljkama male vrijednosti
(uključujući i zlouporabu olakšica) jedna je od tema koje će biti razmotrene tijekom uspostave
programa inspekcijskih pregleda tradicionalnih vlastitih sredstava za 2020.
b) Komisija ne prihvaća preporuku jer su nedostaci sustava prodaje na daljinu riješeni, a Komisija
nema pristup informacijama sustava MOSS. Vidjeti odgovor na točku 96.
c) Komisija prihvaća preporuku.
d) Komisija prihvaća ovu preporuku i uključuje ju u svoje aktivnosti praćenja.
Zbog izmjena CZU-a (u skladu s člankom 15. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije o Carinskom
zakoniku Unije) nacionalna carinska tijela trebala su do 1. svibnja 2019. ponovno procijeniti
odobrenja svih odobrenih gospodarskih subjekata u EU-u prije stupanja na snagu Carinskog zakonika
Unije (CZU). Kriterij usklađenosti dio je tog postupka ponovne procjene.
Komisija je započela s pripremama za provjeru postupaka praćenja odobrenih gospodarskih subjekata
u državama članicama u skladu s člankom 23. stavkom 5. CZU-a. Praćenje kriterija usklađenosti
odobrenih gospodarskih subjekata, uključujući usklađenost s olakšicom za pošiljke male vrijednosti,
bit će jedan od aspekata koji će se provjeravati u tom kontekstu.
U pogledu drugih preporuka Komisija napominje da su te dvije preporuke upućene državama
članicama.
3. preporuka – Poboljšana provedba naplate
U pogledu preporuka upućenih Komisiji:
a) Komisija prihvaća preporuku. Pomoć se pruža na zahtjev.
b) Komisija prihvaća preporuku. Komisija je stalno aktivna u rješavanju problema neusklađenosti
plaćanja među državama članicama te obrade zadržanog PDV-a. Trenutačno se provode provjere za
razdoblje 2015. – 2018. kako postaju dostupne u kontekstu vlastitih sredstava na temelju PDV-a.
c) Komisija prihvaća preporuku. Organizira aktivnosti s državama članicama kako bi dopunila svoje
izvješće o Direktivi 2010/24/EU o naplati svih poreza, koje je objavljeno u prosincu 2017.
U pogledu druge preporuke Komisija napominje da je ta preporuka upućena državama članicama.
HR 4 HR
4. preporuka – Povećanje učinkovitosti regulatornog okvira
U pogledu preporuka upućenih Komisiji:
a) Komisija prihvaća preporuku. Uvijek je spremna istražiti predstavljene alternativne i realistične
metode naplate te ih analizirati s obzirom na njihovu dodanu vrijednost za borbu protiv prijevare u
vezi s PDV-om te njihovu izvedivost.
b) Komisija prihvaća preporuku.
c) Komisija prihvaća preporuku. Kako je potvrdio i utvrdio Europski revizorski sud (vidjeti točku
126.), države članice ujednačeno primjenjuju definiciju „stvarne vrijednosti” kako je navedena u
Zbirci o provedbi Uredbe Vijeća 1186/2009 o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici.
Osim toga, u tijeku su rasprave između Komisije i država članica o pravno obvezujućoj definiciji
pojma „stvarna vrijednost”.
U pogledu druge preporuke Komisija napominje da je ta preporuka upućena državama članicama.
Revizorski tim U tematskim izvješćima Suda iznose se rezultati revizija koje su provedene za politike i programe EU-a ili teme povezane s upravljanjem u posebnim proračunskim područjima. U odabiru i osmišljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postići što veći učinak uzimajući u obzir rizike za uspješnost ili usklađenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojeće razvojne promjene te politički i javni interes.
Ovu reviziju uspješnosti provelo je IV. revizijsko vijeće, kojim presjeda član Suda Neven Mates i koje je specijalizirano za rashodovna područja reguliranja tržišta i konkurentnog gospodarstva. Reviziju je predvodila članica Suda Ildikó Gáll-Pelcz, a potporu su joj pružali voditelj njezina ureda Zoltán Lovas, ataše u njezinu uredu Claudia Kinga Bara, glavni rukovodielj Paul Stafford, voditelj radnog zadatka Carlos Soler Ruiz te revizori Maria Echanove, Josef Edelmann, Benny Fransen, Dan Danielescu, Christine Becker i Eni Kabashi Jezičnu podršku pružala je Evy Fiers.
Slijeva nadesno: Benny Fransen, Dan Danielescu, Paul Stafford, Ildikó Gáll-Pelcz, Josef Edelmann, Carlos Soler Ruiz, Zoltán Lovas
Događaj Datum
Usvajanje memoranduma o planiranju revizije / početak revizije 20.3.2018
Službeno slanje nacrta izvješća Komisiji (ili drugom subjektu nad kojim se obavlja revizija)
27.3.2019
Usvajanje konačnog izvješća nakon raspravnog postupka 11.6.2019
Primitak službenih odgovora Komisije (ili drugog subjekta nad kojim se obavlja revizija) na svim jezicima
3.7.2019
PDF ISBN 978-92-847-2258-7 doi:10.2865/108413 QJ-AB-19-009-HR-N HTML ISBN 978-92-847-2244-0 doi:10.2865/12066 QJ-AB-19-009-HR-Q
© Europska unija, 2019. Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora.
Za svaku uporabu ili umnažanje fotografija ili druge građe koja nije obuhvaćena autorskim pravima Europske unije dopuštenje se mora zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.
EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG
Tel.: +352 4398-1
Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspx Internetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditors
EU potiče razvoj e-trgovine kako bi poduzećima i potrošačima omogućio da obavljaju međunarodnu kupnju i prodaju na internetu na isti način kao što to čine i na svojim lokalnim tržištima. Države članice odgovorne su za naplatu PDV-a i carina na prekogranične transakcije u području e trgovine. Sud je proveo ovu reviziju jer svaki iznos PDV-a i carina koji se ne naplati utječe na proračune država članica i EU-a jer ga oni moraju nadoknaditi razmjerno svojem BND-u. Sud je ispitao je li Europska komisija uvela kvalitetan regulatorni i kontrolni okvir za e trgovinu u pogledu naplate PDV-a i carina te pomažu li kontrolne mjere država članica zajamčiti naplatu punog iznosa PDV-a i carina u području e trgovine. Utvrđeno je da unatoč nedavnim pozitivnim pomacima EU trenutačno ne poduzima odgovarajuće mjere u vezi s tim pitanjima, no da se pristupilo rješavanju nekih od nedostataka utvrđenih u vezi s „paketom propisa o e trgovini”.Sud je iznio niz preporuka o tome kako bi Europska komisija i države članice trebale ponuditi bolja rješenja za utvrđene izazove i uspostaviti kvalitetan regulatorni i kontrolni okvir.