temeljne teorijske postavke iz kolegija: osnove...

OTP – cestovni promet 15.3.2012.

Mr. sc. Veselko Protega 1

Temeljne teorijske postavke iz kolegija:

OSNOVETEHNOLOGIJE

PROMETA

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

STUDIJ PROMETA STUDIJ LOGISTIKE I ITS-A

Prezentaciju priredio:

Mr. sc. Veselko Protega

ožujak 2012. OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA2

Nastavnik:

Mr. sc. Veselko Protega

Konsultacije:

Soba 10, objekt 71, ZUK Borongaj

Ponedjeljak: 8.00 – 10.00Srijeda: 8.00 – 9.00

Kontakt:

e-pošta: [email protected]

predmet/subject: otp

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI, ZagrebKatedra za tehnologiju cestovnog prometa




TEMELJNE TEORIJSKE POSTAVKE


1. OPĆENITO O TEHNOLOGIJI PROMETA

2. OPĆENITO O TEHNOLOGIJI CESTOVNOG PROMETA

3. OBILJEŽJA I ZNAČAJKE ELEMENATA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

4. PRIJEVOZNA SREDSTVA KAO ELEMENTTEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA4

OPĆENITO O TEHNOLOGIJI PROMETA


Što je to tehnologija prometa?

Pojam „tehnologija“ potječe od grčkih riječi „tehnika“ i „logos“

Za proizvodne djelatnosti to je znanstveni pristup opisu načina stvaranja proizvoda od sirovina

Za uslužne djelatnosti to je znanstveni pristup opisu načina stvaranja usluga pomoću osnovnih sredstava

Tehnologija prometa je znanstveni pristup opisu načina prometne proizvodnje, odnosno načina stvaranja usluga u prometu

ožujak 2012.4

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA







Načini stvaranja usluga u prometu određeni su: različitim vrstama uslugai različitim postupcima stvaranja usluga

Usluge u prometu najčešće se nazivaju prijevoznim ili transportnim uslugama

Postupci stvaranja usluga sastoje se od aktivnosti, odnosno radnji koje se najčešće nazivajuprijevoznim ili transportnim procesima

ožujak 2012.5





Obzirom na prethodno iznesene teorijske postavke, mogući odgovor na postavljeno pitanje


mogao bi glasiti:

„Tehnologija prometa je znanstvena disciplina koja proučava prijevozne, odnosno transportne procese“

ožujak 2012.6







Tehnologija prometa proučava sve vrste prijevoznih, odnosno transportnih procese koji se odvijaju

tijekom promjene mjesta objekata (informacija, tereta ili putnika)

od izvora do cilja

Teorijskim postavkama tehnologije prometaodređena su pravila i zakonitosti odvijanja procesa te

korištenih osnovnih sredstava – resursa

ožujak 2012.7





Primjenom teorijskih postavki tehnologije prometateži se ostvarenju optimalnih prijevoznih, odnosno transportnih procesa, što podrazumijeva optimalno korištenje svih resursa koji omogućuju stvaranje

kvalitetne prijevozne, odnosno transportne usluge

Istovremeno se procesi stvaranja usluga kontinuirano moraju prilagođavati zahtjevima

korisnika i okruženja, odnosno prirodi

ožujak 2012.8












TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETA


Globalni ciljevi tehnologije cestovnog prometa

• povećanje prijevoznih sposobnosti prijevoznih sredstava

• povećanje prilagodljivosti cestovnih prijevoznih sredstava drugim prometnim granama

• sniženje operativnih troškova

• smanjenje nesreća

• smanjenje vremena prijevoza






Uspješnost upravljanja prijevoznim procesima

Ekonomska uspješnost je funkcija jediničnog učinka i njegove cijene

Učinkovitost se ostvaruje:obavljanjem prijevoza uz minimalne troškove ili povećanjem učinkovitosti uz zadržavanje jediničnog troška




Osnovni elementi tehnologije cestovnog prometa

OKRUŽENJE

TEHNOLOGIJA PROMETA


PREDMET PRIJEVOZA(ROBA - PUTNICI)

PRIJEVOZNA SREDSTVA

INFRASTRUKTURA






Elementi tehnologije cestovnog prometa u proširenom smislu


SUPSTRAT

PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SREDSTVA

INFRASTRUKTURA

TRANSPORTNI UREĐAJIINFORMACIJSKI (POD)SUSTAVI

SUBJEKTI GOSPODARSKIH SUSTAVA




Funkcioniranje tehnologije cestovnog prometapromatrano kroz strukturu sustava

PROMETNA TEHNOLOGIJA

SUPSTRAT PRIJEVOZA

SREDSTVA PRIJEVOZA

INFRASTRUKTURA

TRANSPORTNI UREĐAJI

SUSTAV INFORMACIJA

ODNOSI GOSPODARSKIH SUBJEKATA






Prometna proizvodnja kao rezultat procesa koji se odvijaju u njezinu djelovanju

TEHNOLOŠKIPROCESI

INPUT OUTPUT




Suvremena tehnologija kao pojednostavljeni sustav

xx

x y

y12

nn






Procesi stvaranja prijevozne usluge

Procesprijevoza

robe

Procesukrcaja

robe

Procesiskrcaja

robe




Procesi i operacije pri prijevozu dobara

Operacija ukrcajasupstrata

Procesprijevoza

robe

Procesukrcaja

robe

Procesiskrcaja

robe







Operacija prijevozasupstrata

Procesprijevoza

robe

Procesukrcaja

robe

Procesiskrcaja

robe





Operacija iskrcajasupstrata

Procesprijevoza

robe

Procesukrcaja

robe

Procesiskrcaja

robe






Planiranje, priprema, i provedba procesa stvaranja prijevozne usluge

Obrada prijevoznog zahtjeva (subjekti i relacija prijevoza)Analiza obilježja supstrata (dimenzije, masa, količina)Analiza resursa procesa (elementi tehnologije cestovnog prometa)

Planiranje procesa

Pripremaprocesa

Završetakprocesa

Provedba procesa




Izbor prijevoznog putaIzbor prijevoznog sredstvaSortiranje (komisioniranje ) robe prije ukrcaja


Planiranje procesa

Pripremaprocesa

Završetakprocesa

Provedba procesa






Fakturiranje pružene uslugeReklamacija pružene usluge


Planiranje procesa

Pripremaprocesa

Završetakprocesa

Provedba procesa






3. OBILJEŽJA I ZNAČAJKE ELEMENATATEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA







Supstrat kao element tehnologije cestovnog prometa

Riječ supstrat potječe od latinske riječi substratus -podastrt prema Klaiću znači jednostavnu materijalnu osnovu različitih pojava ili procesa, stoga se koristi i pojam predmeta prijevoza




Bitna obilježja predmeta prijevoza:

• količina robe,

• broj putnika,

• struktura robe,

• struktura putnika,

• sklonost prema prijevoznim sredstvima –pripadajuća sredstva prijevoza

• sklonost prema tehnologiji – pripadajuća tehnologija






Roba se obzirom na sklonosti prema pojedinim oblicima prijevoza i tehnologijama dijeli na:

• generalni teret

• masovni teret (rasuta + tekuća roba)

pri čemu se generalni teret nadalje dijeli na:

• klasični generalni teret

• ostali komadni generalni teret




Na pripadnost robe pojedinim robnim skupinama utječe njena vrijednost, količina i masa te troškovi i kvaliteta prijevoza

U tom kontekstu se za cestovni promet navodi da "...osigurava prijevoz robe od vrata do vrata, često sa znatnim uštedama u vremenu, većom učestalošću polazaka, manjim oštećenjima i gubicima robe, uštedama u pakiranju i rukovanju






Transportni uređaji kao element tehnologije cestovnog prometa

Transportni uređaji su paketi, palete i kontejneri

Transportni uređaj može biti i drugi uređaj pa i dio prijevoznog sredstava ili čak cijeli prijevozno sredstvo ako ima funkciju očuvanja pretpostavljene jedinice prijevoza i ukoliko je taj uređaj u funkciji prijevoznog ili transportnog procesa




Transportni uređaji kao element tehnologije cestovnog prometa

Transportni uređaji osiguravaju:

• pojednostavljenje procesa,

• opće smanjenje troškova,

• povećanje sigurnosti supstrata,

• povećanje sigurnosti operativnog osoblja,

• humanizaciju rada operativnog osoblja i dr.






Paket kao element tehnologije cestovnog prometa

Osnovno obilježje paketa ili transportnog pakiranja je što nakon obavljenog procesa prijevoza postaje suvišno i što ga eventualno treba zbrinuti

Paket omogućuje optimalno iskorištavanje gabaritnih dimenzija ostalih, većih, transportnih uređaja




Prijevozno (transportno) pakiranje ima specifičnu funkciju i zadaću:

1. zadovoljiti uvjete raznošenja i prijevoza po težini, veličini i obliku,

2. osigurati pogodnost za rukovanje i raspoznavanje,

3. osigurati da i tijekom prijevoza može obaviti promidžbenu funkciju,

4. osigurati prilagođenost transportnim uređajima po veličini i obliku,

5. osigurati lako otvaranje i zatvaranje.






Modeli slaganja paketa na paletu 800 x 1200 mm




Paleta kao element tehnologije cestovnog prometa

Paleta je naprava izrađena od različitih materijalas osnovnom zadaćom da omogući formiranje optimalne jedinice manipulacije






Učinci što ih omogućuje paleta su:

• smanjenje početno-završnih troškova

• smanjenje troškova skladištenja

• smanjenje proizvodnih troškova

• povećanje mogućnosti primjene pretovarnih strojeva

• smanjenje oštećenja robe

• smanjenje vremena prijevoza i dr.

• smanjenje radne snage i ručnog rada

• povećanje sigurnosti radnika na radu

• smanjenje energije

• smanjenje troškova ambalaže




Manipulacijska sredstvakao element tehnologije cestovnog prometa

Prekrcajno-prijevozne aktivnosti sastavni su dio prijevoznih procesa, a sredstva kojima se obavljajute manipulacije trebaju pratiti obilježja supstrata, transportnih uređaja i značajke prijevoznih sredstava






Infrastrukturakao element tehnologije cestovnog prometa

Pod infrastrukturom se podrazumijevaju statički objekti čije je postojanje nužno za odvijanje prijevoznog procesa

Kriterij pripadnosti infrastrukture tehnologiji cestovnog prometa temelji se na načelu funkcionalnosti prema kojemu infrastruktura utječu ili omogućuje odvijanje prijevoznog procesa




Objekti infrastrukture kao elementi tehnologije cestovnog prometa

INFRASTRUKTURA


TERMINALI

OPERATIVNI OBJEKTI SUPSTRATA

SMJEŠTAJNO-SERVISNI OBJEKTI

PROMETNICE






Infrastruktura kao element tehnologije cestovnog prometa

Infrastrukturi pripadaju:

• cestovne prometnice

• terminali

• operativne površine koje služe za smještaj i tehnološku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja

• operativne površine i objekti koji služe za smještaj i održavanje prijevoznih i manipulacijskih sredstava




Operativne površine koje služe za smještaj i tehnološku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja












Informacije o uspješnosti djelovanja prijevoznih sredstava mogu upozoravati na subjektivne slabosti nositelja opera-tivnog procesa, ali i na slabosti uvjetovane objektivnim

ograničenjima, stoga se analizom pokazatelja rada prijevoznih sredstava mogu detektirati, a potom eventualno

i otkloniti poremećaji u odvijanju prijevoznih procesa

Praćenje rada prijevoznih sredstava zadaća je tehnologa s ciljem postizanja uspješnijeg poslovanja voznog parka

Analiza djelovanja prijevoznih sredstava





Prijevozna se sredstva, gledano vremenski, nalaze na radu, u pričuvi ili na održavanju (servisi).

gdje je :PSk - sva prijevozna sredstva koja se vode u knjigovodstvuPSr - prijevozna sredstva na raduPSp - prijevozna sredstva u pričuviPSn - prijevozna sredstva nesposobna za rad (neispravna)

Vremenska analiza djelovanja prijevoznih sredstava



Obzirom na sposobnost (ispravnost) prijevozna sredstva se dijele:

gdje je :PSs - sposobna prijevozna


nsk PSPSPS

prs PSPSPS





Svako prijevozno sredstvo, u promatranom vremenskom razdoblju Dk, može biti sposobno, ali i nesposobno (neispravno) za rad:

gdje je :Ds - sposobni dani prijevoznog sredstvaDn - nesposobni dani prijevoznog sredstva


nsk DDD



Vrijeme u kojemu je prijevozno sredstvo sposobno za rad može provesti na radu ili u pričuvi:

gdje je:Dr - dani prijevoznog sredstva na raduDp - dani prijevoznog sredstva u pričuvi


prs DDD





Tada je za jedno prijevozno sredstvo:

Pri homogenom ustroju voznog parka model dobiva oblik:


nprk DDDD

nprk DPSDPSDPSDPS


Koeficijent ispravnosti prijevoznih sredstava (is)

za prijevozno sredstvo tijekom neodređenog vremenskog razdoblja

za homogeni vozni park tijekom jednog dana

za homogeni vozni park tijekom neodređenog vremenskog razdoblja


k

sis DPS

DPS

npr

pr

k

sis DDD

DD

D

D

npr

pr

k

sis PSPSPS

PSPS

PS

PS




Koeficijent angažiranosti prijevoznih sredstava (a)





npr

r

k

ra DDD

D

D

D

npr

r

k

ra PSPSPS

PS

PS

PS

k

ra DPS

DPS






pr

r

s

ra DD

D

D

D'

pr

r

s

ra PSPS

PS

PS

PS'

s

ra DPS

DPS'

Koeficijent angažiranosti ispravnih

prijevoznih sredstava (a’)





Promatra li se prijevozno sredstvo tijekom jednog radnog dana i kroz faze prijevoznog procesa potrebno je uvesti manje vremenske jedinice: sati i minute.

Tijekom radnog dana se tada mogu razlikovati sljedeći oblici djelovanja prijevoznog sredstva:




Za homogeni vozni park tijekom neodređenog vremenskog razdoblja vrijedi:

gdje je:HPSr – vrijeme prijevoznih sredstava provedeno

na radu [h]HPSp – vrijeme prijevoznih sredstava provedeno

u pričuvi – garaži [h]


prr HPSHPSDPS24





gdje je:Hr - vrijeme rada prijevoznog sredstva [h]tvn1 – vrijeme nulte vožnje potrebno za dolazak

prijevoznog sredstva na mjesto prvog ukrcaja [min]tu – vrijeme ukrcaja tereta u prijevozno sredstvo [min]tv – vrijeme vožnje prijevoznog sredstva

(s teretom ili bez) [min]ti – vrijeme iskrcaja tereta s prijevoznog sredstva [min]tvn2 – vrijeme nulte vožnje potrebno za povratak

prijevoznog sredstva u smještajni prostor [min]


h 60

tvtitvtutvH 21 nn

r


Koeficijent angažiranosti prijevoznih sredstava

tijekom dana (ad)

za prijevozno sredstvo tijekom jednog dana



r

rad DPS24

HPS

r

rad D24

H




Koeficijent iskorištenja vožnje (v)



r

vv H

H


r

vv HPS

HPS



Kategorije prijeđenog puta koje se analiziraju u okviru tehnologije cestovnog prometa su:

Ln - nulti prijeđeni put, odnosno put prijevoznog sredstva odsmještajnog prostora do mjesta prvog ukrcaja i od mjestazadnjeg iskrcaja do smještajnog prostora [km]

Lt - put prijevoznog sredstva pod teretom [km]Lp - put prijevoznog sredstva bez tereta [km]L - ukupno prijeđeni put prijevoznog sredstva [km]

Analiza prijeđenog puta prijevoznih sredstava




Koeficijent iskorištenja prijeđenog puta pod teretom (β)

za jedno prijevozno sredstvo

za homogenu skupinu prijevoznih sredstava


npt

tt

LLL

L

L

L

npt

tt

PSLPSLPSL

PSL

PSL

PSL


Koeficijent iskorištenja nultog prijeđenog puta (βn)


za jedno prijevozno sredstvo

za homogenu skupinu prijevoznih sredstavanpt

nnn LLL

L

L

L

npt

nnn PSLPSLPSL

PSL

PSL

PSL





Prometna brzina (Vp) je brzina koju prijevozno sredstvoostvari radeći na radnom zadatku, uzimajući u obzir samovrijeme vožnje (rada motora) a isključujući usputnazadržavanja koje ne uzrokuje odvijanje prometa

za homogeni vozni park

Brzine kretanja prijevoznih sredstava

Prometna brzina (Vp)

h/kmHPS

PSLV

vp



Prijevozna brzina se razlikuje od prometne brzine utolikošto uzima u obzir i vrijeme mogućeg zadržavanja odtrenutka polaska od izvorišta do trenutka dolaska naodredište, bez obzira na razloge zadržavanja



Prijevozna brzina (Vpr)

h/kmHPS

PSLV

prpr





Obrtna brzina je ona koju prijevozno sredstvo ostvariradeći na radnom zadatku pri čemu se uzima u obzirvrijeme ukrcaja, iskrcaja kao i vrijeme vožnje te mogućazadržavanja tijekom obrta



Obrtna brzina (Vo)

h/kmHPS

PSLV

oo



Eksploatacijska brzina je prosječna brzina koju prijevoznosredstvo ostvari tijekom ukupnoga radnog vremena



Eksploatacijska brzina (Ve)

h/kmHPS

PSLV

re





Ostvareni učinak je konačni rezultat djelovanja prijevoznih sredstava. Mjerne jedinice ostvarenog učinka prijevoznih sredstava mogu se definirati ovisno o predmetu prijevoza:

-za prijevoz putnika:broj prevezenih putnika [p]ostvareni putnički kilometri [pkm]

-za prijevoz tereta:količina prevezenog tereta [t]ostvareni tonski kilometri [tkm]

Ostvareni učinak prijevoznih sredstava



U kontekstu vremenske analize treba razlikovati radni i knjigovodstveni učinak:

Pod radnim učinkom podrazumijeva se učinak što ga prijevozna sredstva ostvare tijekom promatranoga radnog vremena [p/hr] ; [pkm/hr] ; [t/hr] ; [tkm/hr]

Knjigovodstveni učinak se ostvaruje radom prijevoznih sredstava tijekom ukupno promatranog, knjigovodstvenog vremena [p/hk] ; [pkm/hk] ; [t/hk] ; [tkm/hk]

Ostvareni učinak prijevoznih sredstava




Koeficijent statičkog opterećenja (s)

Koeficijent statičkog opterećenja prijevoznih sredstava je količnik stvarnog i mogućeg (nazivnog) opterećenja

gdje je:Q - ukupna količina teretaqn - nazivna nosivost prijevoznog sredstvanλ - broj vožnji s teretom

nq

Q

ns



Koeficijent dinamičkog iskorištenja nazivne nosivosti (d)

Koeficijent dinamičkog iskorištenja nazivne nosivosti prijevoznih sredstava je količnik stvarnog i mogućega prijevoznog učinka

gdje je:U - ostvareni prijevozni učinak [tkm]qn - nazivna nosivost prijevoznog sredstva [t]PSLt – prijeđeni put prijevoznih sredstava s teretom [km]

tnd Lq

U


temeljne teorijske postavke iz kolegija: osnove...

Documents