template 9+10 zadar county · poljoprivreda uvod zbog očuvane prirode i okoliša, hrvatska ima...

Poljoprivreda

Uvod Zbog očuvane prirode i okoliša, Hrvatska ima prednost nad drugim razvijenim zemljama i može proizvesti raznoliku i sigurnu hranu visoke kvalitete. Zadarska županija prostire se preko raznolikog prirodnog područja: otoka, obale i Ravnih kotara , preko dijela Bukovice, južne padine Velebita i Like. Ravni kotari su uz obalu najvažnije područje za poljoprivredu. Tri različite geografske i klimatske zone su prisutne u relativno malom području: ravnice u zaleđu pod utjecajem su kontinentalne klime, obalno područje s utjecajem mediteranske klime i planinsko područje. To omogućava proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda. Ekološki uvjeti (klima i tlo), geografski položaj, blizina cesta i tržišta povoljni su za poljoprivrednu proizvodnju.

Najvažnije industrije i usjeviNajvažnije grane primarne poljoprivredne proizvodnje su povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo i ribarstvo. Prerađivačka industrija obuhvaća pekarstvo,

proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića, poljodjelstvo i preradu ribe.Glavne vrste voća ovog područja (gledano s ekološke i tržišne točke gledišta) su: masline, grožđe, bademi (domaći naziv bajam), višnja maraska, breskva, nektarina, trešnje, smokve i jabuke. Glavne uzgojne industrije su govedarstvo, ovčarstvo i uzgoj koza, uz uzgoj ovaca kao dominantom granom. Budući razvoj uzgojne

industrije u Zadarskoj županiji bit će usmjeren prema razvoju malih farmi, povećavajući uzgoj ovaca i koza i bolju iskorištenost pašnjaka.

Struktura poljoprivrednog zemljištaPrema podacima Statističkog ureda Zadarske županije iz 1999., obradivo područje pokriva 68,976 ha (29,8%), poljoprivredno područje 231,768 ha, sveukupno 362,973 ha.

Tablica 1. Struktura poljoprivrednog područja u Zadarskoj županiji iz 1999.Obradiva zemlja i vrtovi 45,868 haVoćnjaci 2,515 ha

Agriculture - ZADAR COUNTYICPR Investment Certification Programme for Regions

1 I

Maslenici 2,727 haVinogradi 5,931 haLivade 11,935 haSveukupna obradiva zemlja 68,976 haPašnjaci 162,770 haSveukupno poloprivrednog zemljišta 231,746 ha

Izvor: Statističkil ured Zadarske županije1999U privatnom vlasništvu je 93% sveukupnog poljoprivrednog zemljišta, a 7% je u vlasništvu države. Kršna polja se koriste kao obradivo zemljište: Vransko polje 4,460 ha, Korlatsko-kulsko polje 2,206 ha, Kožlovačko-morpolačko polje 3,457 ha, Benkovačko 728 ha, Babin dub polje 328 ha, Žegarsko polje 270 ha i Rašinovac polje 966 ha. Pored gore navedenih polja druga važna obradiva zemljišta uključuju Nadinsko i Bokanjačko blato, Bašticu i Novu Bašticu, Vlačine, područje oko Zemunika, Smilčića, Miranja, Nina, Privlake, Ljubča, Islama Latinskog i Grčkog, Pridrage i dr. Međutim, danas se koristi 10-155 obradive zemlje dok je većina područja zanemarena i neobrađena. Prema podacima Hrvatskog zavoda za savjetodavnu službu - Ispostava u Zadarskoj županiji (2010.), područja pod stalnim usjevima pokrivaju 6,184,93 ha od čega je 3,636 ha maslinika, 977,93 ha voćnjaka (različite vrste) i 1,571 ha vinograda (vino i stolno grožđe). Proizvodnja povrća na otvorenom se odvija na području veličine otprilike 1 000 ha, dok se proizvodnja u zaštićenim prostorima odvija na 22,2 ha od čega je devet ha hidroponski uzgoj.

Struktura proizvodnje Današnja proizvodnja iznosi oko 8 000 tona različitog voća, 500 tona stolnog grožđa, 5 000 tona maslina, 12 000 tona grožđa i 30 000-40 000 tona povrća, od čega 9 000 tona u zaštićenom prostoru. Proizvodnja voća uključuje breskve i nektarine, višnju marasku, jabuke, a u posljednje vrijeme posađene su plantaže trešnje i smokve.Uzgoj povrća na otvorenom uključuje razne vrste kupusa, zelenu salatu, poriluk, krumpir, korijen povrće (mrkva, celer, peršin), blitvu, špinat, rajčicu, papriku, lubenice i dinje, dok se u zaštićenim područjima uzgaja rajčica, paprika, krastavac, zelena salata i blitva.


2 I

Poljoprivredni proizvođačiPrema posljednjem popisu poljoprivrede iz 2033., bilo je 14 413 poljoprivrednih proizvodnih jedinica (14 392 domaćinstva i 21 poslovni subjekt). Sveukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, prema popisu poljoprivrede iz 2003., iznosi 21 030,44 ha, od čega na poljoprivredna domaćinstva otpada 18 987,44 ha, a na poslovne subjekte 2 043 ha. Registar obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uspostavljen 2003. godine, bilježi sveukupno 6 418 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Zadarskoj županiji. Sljedeća tablica daje pregled poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti organizacije.

Tablica 2. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema vrsti organizaciji

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Obrt Drugo Tvrtke Zadruga Sveukupno

Zadarska županija

6 418 55 4 26 12 6 515

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Registar poljoprivrednih gospodarstava 2008.

Površina poljoprivrednog zemljišta u Zadarskoj županiji

Tablica 3. Poljoprivredna gospodarstva (PG) i zemljište u vlasništvu, po razredima, 2007.

Razredi, ha

<3 >=3 i <20 >=20 Sveukupno PGBroj PG ha Broj PG ha Broj PG ha broj PG* ha Ø ha

Zadarska županija 4 552 4 152 697 4 566 53 5 511 6 482 14 229 2.2Sveukupno Hrvatska 80 073 89 070 62 731 422 951 6 279 522 525 176 027 034 546 5.9

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Registar poljoprivrednih gospodarstava 2008.** Razlika do ukupnog iznosa odnosi se na PG bez zemlje

Prosječna veličina zemljišta u vlasništvu poljoprivrednog gospodarstva u Zadarskoj županiji je 2,2 ha, i tri puta je manja od prosječne veličine na nacionalnoj razini. Istarska županija (3,3 ha) i Primorsko-goranska županija (3,6 ha) su ispred Zadarske županije. Od ukupnog broja gospodarstava 70% ima u vlasništvu parcele s površinom manjom od 3 ha. Privatne parcele su većinom disperzirane na deset manjih parcela. Uzrok za takvu disperziju I fragmentaciju je tradicionalna podjela seoskih domaćinstava. Takva podjela vlasništva ne dozvoljavaju modernu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju i ne mogu osigurati dugoročnu egzistenciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Osim problema fragmentacije vlasništva, postoji problem nedovoljne povezanosti malih proizvođača.

ARKOD SustavARKOD sustav uveden je početkom 2010. na cijelom području Hrvatske s ciljem snimanja svih poljoprivrednih parcela. Poljoprivredne parcele individualnih poljoprivrednika grafički se snimaju. ARKOD je referentni sustav za postizanje


3 I

izravnih isplata na nacionalnoj razini za 2011., a također i za europske subvencije koje će početi nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Tablica 69 daje pregled podataka od preko 98% gospodarstava s najmanje jednom parcelom upisanom u ARKOD. Poljoprivredna zemljišta od 900 000 ha ili oko 1,3 milijuna ARKOD parcela prikazane su kao obrađene parcele. Radi usporedbe poljoprivrednih zemljišta, podaci su prikazani za susjednu Šibensko-kninskoj županiju, Splitsko-dalmatinsku i Istarsku županiju.

Tablica 4. Broj PG po županijama

ŽupanijaUkupan broj PG registriranih u

RAHBroj PG u RAH s

vlasništvomARKOD (LPIS)

broj parcelaUkupna površina

u haZadarska županija 7 408 6 371 34 739 17 843,85Šibensko-kninska županija 6 842 4 451 24 481 5 375,74

Splitsko-dalmatinska županija

15 126 11 562 54 064 12 365,47

Istarska županija 6 771 5 628 36 221 19 153,83Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora, 14 siječnja 2011.

HidromeliorizacijaPlan za unapređenje područja Zadarske županije, koji je dio Projekta za poboljšanje i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i vodama (PMMAW), identificirao je 8 mjesta za čije je planiranje dokumentacija trenutno u izradi ili je već završena. Stoga su projekti za sustave za navodnjavanje u različitim fazama razvoja - SN Kolansko polje (330 ha), SN Povljansko polje (300 ha), SN Bokanjac – Rašinovac (350 ha), SN Baštica (650 ha), SN Škabrnja (300 ha), SN Kulsko-korlatsko polje (550 ha), SN Lišansko polje (250 ha), SN Vransko polje (4 500 ha). Prva faza SN Baštica, koji obuhvaća 264 ha, izgrađen je i već radi.

Organska proizvodnja Većina poljoprivredne proizvodnje je konvencionalna s iznimkom organskih proizvodnih površina. Smanjenom upotrebom pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija i ekološkim gospodarenjem otpada možemo sačuvati zemlju za buduće generacije i jesti dobru hranu. Uredba koja je određena za to područje je 91/414/EEC regulativa Europske unije, koja je obvezujuća za sve članice unije i nameće uvođenje integrirane proizvodnje do 2014.Samo prošle godine, Hrvatska je stvorila pravni okvir za provedbu integrirane proizvodnje, a kako bi ušli u sustav kontrolirane proizvodnje pred nama je još rad s proizvođačima voća, grožđa i povrća. Zadarska županija je vodeća u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji u Dalmaciji, a zajedno s Osječko-baranjskom i Sisačko-moslavačkom županijom, je najbolja kada je riječ o ekološkoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj. Prvo organsko maslinovo ulje u Hrvatskoj je proizvedeno u Zadarskoj županiji 2004. U travnju 2009. u Upisniku ekoloških proizvođača u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja zabilježeno je 40 proizvođača s ukupnom proizvodnjom na 337 879 ha. Zadarska županija drži dvije trećine svih dalmatinskih ekoloških vinograda pod stručnom kontrolom (54,8 ha), zahvaljujući inicijativi vinogradara i vinara udruge iz Nadine kod Benkovca koji za sada jedini provode projekt organskog uzgoja voća u Dalmaciji.


4 I

Tablica 5. Područja pod ekološkom poljoprivredom u Dalmaciji, proizvođači upisani u Upisnik ekoloških proizvođača u MPRRR-a po županijama, travanj 2009.

ŽupanijaBroj

organskih proizvođača

Ukupno područje

Oranice i vrtovi Voćnjaci Maslinici Vinogradi Livade i

pašnjaci Drugo

Zadarska županija 40 337,8970 11,0310 2,3748 7,5973 54,8211 231,1020 30,9708

Šibensko-kninska županija

11 175,5111 17,2500 0,2362 25,0000 / 133,0249 /

Splitsko-dalmatinska

županija18 80,4253 2,6177 / 28,5208 26,7930 21,2680 1,2258

Dubrovačko –neretvanska

županija6 12,5782 / / 12,5782 / / /

Dalmacija - Ukupno 75 606,4116 30,8987 2,6110 73,6963 81,6141 385,3949 32,1966

Izvor: MPRRR Odjel za ekološku i integriranu poljoprivredu; Zadruga AgriBioCert Omišalj; Biotechnicon d.o.o. Split; Monitoring stanica Hrvatske šume d.o.o.

Zadarska županija, na inicijativu projekta COAST i nadležnog Ministarstva, s ciljem razvoja organske poljoprivrede, osnovala je Povjerenstvo za ekološku proizvodnju. Odbor se sastoji od predstavnika županijskih ureda, područnih službi, registriranih organskih proizvođača i razvojne agencije u omjeru 50:50.U okviru projekta COAST u 2009. razvijen je Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje u Dalmaciji, što je temelj za djelovanje spomenutog odbora. Najvažnije aktivnosti koje se trebaju razviti u obliku organske poljoprivredne proizvodnje su:Postaviti poljoprivrednu proizvodnju na postojećim (revitalizacija) i novim nasadima na otvorenom i u zaštićenim prostorima (maslinarstvo, vinogradarstvo, uzgoj mediteranskog voća, uzgoj bilja i začina, povrtlarstvo, poljoprivreda);Opsežni polu-intenzivni uzgoj ovaca i koza i druge tradicionalne industrije uzgoja (oživljavanje uzgoja magaraca i mula);PčelarstvoProizvodnja visokokvalitetnih organskih i tradicionalnih prehrambenih proizvoda s geografskom oznakom (ovčji i kozji sir, dimljeni mesni proizvodi, premium i kvalitetna vina, ekstra djevičansko maslinovo ulje i konzervirane masline, domaći med i drugi pčelarski proizvodi, suho i konzervirano voće, povrće, gljive, bilje i začini, farmaceutski i kozmetički prirodni proizvodi izrađenih od domaćih sirovina).

Registracija i zaštita poljoprivrednih i prehrambenih proizvodaSustavom registracije i zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda upravlja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske, bilo da je pitanju oznaka izvornosti, zemljopisno podrijetlo ili tradicionalni ugled. Prema navedenim propisima na području Zadarske županije, nadležno ministarstvo zaštitilo je Pašku morsku sol oznakom izvornosti, Paški sir je u procesu obnove registracije a višnja maraska je u postupku registracije oznakom izvornosti. U Zadarskoj županiji je još uvijek velik broj proizvoda koji bi trebali biti zaštićeni kao autohtoni, sa oznakama tradicionalnog ugleda, zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti, s obzirom na njihova tradicionalna, tehnološka, prehrambena i specifična organoleptička svojstva.


5 I

Korištenje pretpristupnih fondova Europske unijeIz pretpristupnog programa SAPARD, usmjerenog na razvoj poljoprivrede i ruralnih područja, poduzetnici iz Zadarske županije privukli su najviše sredstava u Hrvatskoj (26% ukupno upotrijebljenih sredstava) u iznosu od 31,5 milijuna kuna. Sredstva su odobrena za sljedeće tvrtke: ARBACOMMERCE d.o.o. i Ostrea d.o.o. za opremu i izgradnju objekata za preradu ribe, Paška sirana d.d. i Sirena - mala sirana d.o.o. iz Kolana, za izgradnju i opremanje proizvodnog programa mliječnih proizvoda i sireva. Svi projekti su uspješno dovršeni.

Financijski pokazatelji za razdoblje od siječnja do rujna 2010.Tablica 6. Financijski pokazatelji siječanj-rujan 2010.

Šifra i opis djelatnosti(NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.)

Broj tvrtki

Ukupni prihodi (EUR)

Ukupni rashodi(EUR)

Plaće i nadnice (neto)(EUR)

Broj zaposlenika

Ulaganja u dugotrajnu imovinu(EUR)

A.Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 122 74,6 mil. 83,1 mil. 6,9 mil. 1,318 5,9 mil.

C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda

79 54,5 mil. 50,8 mil. 6,1 mil. 1,457 1,6 mil.

C11Proizvodnja pića 7 12,4 mil. 13,6 mil. 1,1 mil. 200 0,6 mil.

ukupnoZadarska županija 2,612 1063,7 mil. 1053,2 mil. 96,6 mil. 20,132 157,4 mil.

Izvor: FINA, obrada HGK KZ-a Zadar

Financijska izvješća za devet mjeseci 2010. godine podnijele su 122 tvrtke čija je djelatnost bila poljoprivreda i ribarstvo, 79 tvrtki uključene u proizvodnju prehrambenih proizvoda i 7 tvrtki za proizvodnju pića. U sektoru poljoprivrede i ribarstva, ukupni prihod iznosio je 522,4 milijuna kuna te 614 milijuna kuna rashoda od ukupnog iznosa . Rashodi su veći od prihoda za 92,5 milijuna kuna što je jasan pokazatelj niske učinkovitosti tog sektora. Sektor zapošljava 1 318 radnika, a ukupan iznos isplaćene plaće je 6,9 milijuna eura. Iznos uloženih sredstava je bio 5,9 milijuna eura. Ovaj sektor čini 6,6% ukupnog prihoda gospodarstva, 8% ukupnih rashoda, 6,6 % zaposlenih, a samo 3,7% od ulaganja.Sektor proizvodnje prehrambenih proizvoda je ostvario 54,5 milijuna eura prihoda i 50,7 milijuna eura izdataka. Ukupni prihod veći je od rashoda za 5,1 milijun eura, što ukazuje na veću učinkovitost u ovom sektoru. Za plaće i nadnice isplaćeno je 6,1 milijuna eura (što je nešto niže nego u sektoru poljoprivrede i ribarstva), dok je broj zaposlenih 1 457 (nešto više nego u sektoru poljoprivrede i ribarstva). Ulaganja u osnovna sredstva iznose 1,6 milijuna eura, što je daleko manje nego u sektoru poljoprivrede i ribarstva. Udio u sektoru proizvodnje prehrambenih proizvoda u ukupnom prihodu iznosi 5%, u ukupnim rashodima 5%, u broju zaposlenih 7%, a


6 I

investicije 1%. Sektor za proizvodnju pića registrirao je 12,4 milijuna eura ukupnog prihoda, 13,6 milijuna eura od ukupnih rashoda, iznos plaćen za plaće i nadnice je 1,1 milijuna eura i za investicije 0,5 milijuna eura. Ukupni rashodi veći su od ukupnog prihoda za 1,2 milijuna eura, a ulaganja su znatno niža nego u druga dva promatrana sektora. Broj zaposlenih je 200.

Sinergistički učinakPoljoprivreda je povezana s raznolikom i razvijenom prehrambenom i prerađivačkom industrijom s kapacitetima koji ne zadovoljavaju samo domaće potrebe, već i potrebe susjednih tržišta. Poljoprivreda nadopunjuje drugu važnu granu gospodarstva, turizam.

Razlozi za ulaganje u poljoprivredu Zadarske županije - Očuvani okoliš i priroda- Velika raznolikosti krajolika- Skrb za očuvanje tradicionalnih vještina i proizvoda- Razvoj različitih sustava poljoprivredne proizvodnje- Sektor malog i srednjeg poduzetništva u području usluga i proizvodnje s visokim potencijalom otvaranja novih radnih mjesta - Dobra perspektiva za ruralni i poljoprivredni turizam- Strukture lokalne samouprave imaju iskustva u planiranju lokalnog razvoja- Niski troškovi radne snage- Hrvatska je prihvatila/potpisala glavne međunarodne sporazume o okolišu i biološkoj raznolikosti- Hrvatski potrošači su tradicionalno orijentirani na domaće proizvode- Pogodna klima- Povoljan geografski položaj županije u Europi- Stabilni makroekonomski pokazatelji- Novi trendovi u turističkoj potražnji- Nove ceste i telekomunikacijska mreža

Voćarstvo i maslinarstvoPodručje Zadarske županije ima povoljne ekološke uvjete (klima i tlo) za uzgoj brojnih vrsta voća. Prioritetne vrste voća s aspekta ekoloških i tržišnih uvjeta su: maslina, višnja maraska (autohtono voće iz Dalmacije), breskva i nektarina, trešnja, smokva i bademi. Osim toga, moguća je proizvodnja ljetne jabuke, šljive i marelice. Glavna područja za povećanje proizvodnje voća su općine Škabrnja, Zemunik, Posedarje, Polača i gradovi Benkovac i Biograd. Maslina je najzastupljenije voće u županiji i danas postoji najveći interes za njegovo daljnje širenje.


7 I

MaslinarstvoMaslinarstvo je poljoprivredna djelatnost koja je doživjela značajan napredak u posljednjih nekoliko godina, kako u broju stabala tako i u povećanju proizvodnje maslinovog ulja. Nekoliko je faktora utjecalo na ovaj pozitivan trend, dakako, treba naglasiti visoku cijenu maslinova ulja kao i pozitivne stavove o vrijednosti maslinovog ulja za zdravlje. Zbog izuzetno povoljnih prirodnih uvjeta, duge tradicije u proizvodnji i posebno, jer je ta proizvodnja dodatak turizmu i drugim djelatnostima, postoje dobri preduvjeti za daljnji razvoj ove poljoprivredne industrije. Maslina je jedna od odrednica mediteranskog područja i jedna od poljoprivrednih kultura u mediteranskom području koja je u posljednjih desetak godina doživjela pozitivan trend sadnje novih nasada.Činjenica je da postoje prirodni uvjeti za sadnju većeg broja maslina nego danas, a da potencijali nisu iskorišteni u punoj mjeri. Zadarska županija ima zadovoljavajući broj modernih proizvođača ulja koji su ujedno geografski jednako rasprostranjeni. Visoku kvalitetu maslinovog ulja iz Zadarske županije dokazuju brojne nagrade i nagrade osvojene na međunarodnim sajmovima i natjecanjima. Uz uvezene vrste, tu su i brojne autohtone sorte maslina u Zadarskoj županiji. U ovom području postoji dugogodišnja tradicija maslinarstva.

VinogradarstvoZadarska županija ima velike mogućnosti u proizvodnji vina. Osim proizvodnje grožđa za vino, smatra se da je ovo područje vrlo pogodno za proizvodnju stolnog grožđa u Hrvatskoj. Mogućnosti za ulaganja proizlaze iz sljedećih faktora:- značajno domaće tržište vina i potrošnja kroz turizam- dodatne mogućnosti prodaje putem seoskog turizma i vinskih cesta,- visoke prodajne mogućnosti zbog dobro ustrojenog lokalnog tržišta i turističke potrošnje (Jadranska obala);- bogata ponuda autohtonih sorti vina;- iskustvo i tradicija loze i vinarstva;- visoka razina znanja rada na suvremenoj opremi i tehnologiji;- potencijal za povećanje konkurentnosti i kvalitete;- stvaranje kvalitetnih standarda u skladu sa zakonodavstvom Europske unije (ISO, HACCP);- Zakon o vinu i podzakonski akti koji proizlaze iz njega djelomično su usklađeni s propisima EU.Proizvodi za izvoz moraju imati potvrdu o kvaliteti izdanu od strane Hrvatske udruge Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vino. Grožđe, prešano grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji ne zadovoljavaju zakonodavne standarde Europske unije na području prerade grožđa i proizvodnje vina, odredbe sadržane u Zakonu o


8 I

vinu i one sadržane u drugim podzakonskim aktima, ne mogu se izvoziti, uvoziti ili staviti na tržište.

Uzgoj u zaštićenim prostorima – staklenici napravljeni od stakla i plastikeZaštićeni prostori osiguravaju intenzivnu proizvodnju, kombiniranu proizvodnju povrća i cvijeća nakon završetka sezone, bolje kontrole štetočina i bolesti , provedbu biološke kontrole kojom se učinkovito osigurava zdravija hrana. Iako se cijene proizvoda rane proizvodnje povrća odnose na proizvode proizvedene na otvorenom, homogenost proizvoda, kvaliteta i brzina rodnosti stvaraju dobro tržište i bolju poziciju na tržištu.

Klimatska obilježja u Zadarskoj županijiKlima, tlo i reljef zajednički određuju poljoprivredno stanište ili agrobiotop. Iako postoje razlike između obalnog i kontinentalnog dijela županije, jedini dostupni podaci prikupljaju se u meteorološkoj postaji u Zadru. Podaci su preuzeti od "Melioracijskog plana za područje Zadarske županije" iz 2007., a pokriva razdoblje posljednje 24 godine. Na području Zadarske županije može se naći nekoliko vrsta klima: mediteranska, submediteranska, kontinentalna i planinska. Mediteranska primorska klima karakteristična je po svojim toplim, suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hladnije zime i više temperaturnih fluktuacija obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih kotara, dok su oštre i snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima i značajne temperaturne fluktuacije značajke kontinentalne i planinske klime u Lici i planinskom području.

Oborine Oborine imaju dominantan utjecaj na proizvodnju biljaka. Količinu oborina određuje visina, utjecaj mora, itd.. Količina oborina raste od područja južnih otoka za 800-900 mm / god. (Tajerske Sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih kotara i sjevernih otoka sa 900-1100 mm / god. do 1.200 do 2.300 mm / god. u Lici i planinskom području. Minimalna količina oborina karakteristična je za ljetno razdoblje, a maksimalna u kasnu jesen. Snijeg je čest u Lici i planinama, dok u priobalju i na otocima uglavnom nije prisutan. Prosječna godišnja količina oborina u Zadru iznosi 851mm. Kišne oborine su se rasporedile na način da je u prvih šest mjeseci u godini palo oko 43% od ukupne količine oborina, a u drugom dijelu godine 57 %. Prosječno najviše kišnih oborina ima u rujnu (113 mm), a najmanje u srpnju (28 mm). Iz podataka dobivenih u promatranom periodu mogu se vidjeti vrlo promjenjivi klimatski parametri.

TemperatureSredišnja godišnja temperatura na meteorološkoj postaji Zadar je 15,2ºC. Klima je umjereno topla. U prosjeku su najhladniji mjeseci u godini siječanj i veljača s prosječnom temperaturama od 7,2°C, a najtopliji srpanj s prosječnom temperaturom od 24,4ºC. Općenito govoreći, visoke temperature nisu toliko štetne kao one niske. Za razliku od padalina, temperatura je manje promjenjiv klimatski parametar.


9 I

Relativna vlažnost zrakaProsječna godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka u obalnom području je oko 71,5%, na području Like i oko 79% na području Pounja, a u Ravnim kotarima (Smilčić, Benkovac) oko 66 do 72%. Visoka vlažnost zraka je uobičajena za razdoblje od listopada do veljače, a niska vlažnost zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

Brzina vjetraPodručje Zadarske županije ima prosječnu brzinu vjetra od samo 3,3 m/s. Tipični vjetrovi u županiji su sjeverni vjetar Bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala, Vira) i južni vjetar Jugo. "Levant" je još jedan čest vjetar, hladan i neugodan, koji puše s istoka. Ljeti je na obali karakterističan etezijski vjetar (maestral) koji ublažava ljetne vrućine.

InsolacijaProsječni godišnji broj sunčanih sati na području Zadra je 2 626 sati. Najveći broj sunčanih sati u prosjeku je u srpnju (359 sati), a najmanje u prosincu (110 sati). Obalno područje ima više vedrih i sunčanih (115-118) nego oblačnih dana (84-90). U kontinentalnom dijelu situacija je obrnuta, primjerice u Gračacu ima 126 vedrih dana i 96 oblačnih. Zadarsko područje je sunčano i dobiva značajne količine solarne energije, 320-350 kcal / cm ² / danu u prosjeku godišnje.

Edafski uvjeti (tlo)U Zadarskoj županiji dominira smeđe tlo na kršu i prisutno je na 33,3% površina, slijedi crvenica koja pokriva 12,3% površina, a na trećem mjestu po zastupljenosti je stjenovito tlo s 9,5 % udjela. Tla Zadarske županije su vrlo različita po svojim fizikalnim svojstvima, što je ujedno vrlo važna komponenta u procjeni prikladnosti za poljoprivrednu proizvodnju.Oko 55% obradivih površina je rendzina i koluvijalno-antropogeno tlo, aluvijalno-koluvijalno tlo i smeđe tlo kao i regosol čija je karakteristika dobra vodopropusnost, stabilna struktura, pogodna tekstura i povoljan omjer zraka i vode. Oko 25% obradivih površina je kamenita zemlja gdje dominira veliki kamen i šljunak, iznimno je propusna za vodu i različite dubine, skeletno tlo koje čini dio ovih tala neprikladnim za poljoprivredu, dok je drugi dio pogodan za uzgoj nekih vrsta voća, povrća i vinograda. Konačno, oko 20% obradivih površina u županiji obuhvaća hidromorfno tlo (hipoglej, euglej, močvarno–glejno tlo, vertično tlo) sa odgovarajućom dubinom, ali nažalost nepovoljnim fizičkim svojstvima kao što su teška tekstura, slaba vodopropusnost i mali kapacitet zraka.

Plaće u poljoprivrediProsječna mjesečna neto plaća u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za razdoblje od siječnja do rujna 2010. u Zadarskoj županiji iznosila je 579 eura.

Izravne isplate u poljoprivredi


10 I

Izravne isplate u poljoprivredi su isplate poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti kako bi poboljšali svoje prihode. Korisnici izravnih isplata su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, koja obuhvaća uzgoj poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj stoke, proizvodnju stočarskih proizvoda uz održavanje zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju. Korisnici izravnih isplata dužni su ispuniti zahtjeve u skladu s poljoprivrednom proizvodnjom (zahtjevi se odnose na zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog zdravlja i dobrobiti životinja, utvrđenu po posebnim propisima i zahtjevima vezanih uz dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu).

Izravne isplate su:1. osnovna isplata po poljoprivrednoj površini2. vezane isplateOsnovna isplata po poljoprivrednoj površini za livade i pašnjake, i za drugo korištenje poljoprivrednog zemljišta (za ratarske usjeve i trajne nasade - vinograde, voćnjake i maslinike), po kojoj korisnici dobivaju isti iznos bez obzira na vrstu proizvodnje. Vezane isplate su posebna plaćanja u biljnoj proizvodnji, druga plaćanja u biljnoj proizvodnji, plaćanja po glavi goveda, plaćanja za držanje i klanje krava, posebna plaćanja po glavi goveda, dodatne isplate za proizvodnju rasplodnog materijala, isplata za mlijeko i ostale isplate u stočarstvu .

Zahtjev za izravne isplate podnosi vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Agenciji za plaćanje poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojaZakonodavni okvirPoljoprivreda (NN 149/09)Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 83/09, NN 153/09, NN 60/10)Novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 92/10)Pravilnik izravnih plaćanja u poljoprivredi (NN 33/10, NN 63/10, NN 106/10, NN 133/10, NN 141/10)Pravilnik o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (NN 128/02, NN 122/03, NN 189/03, NN 5/2, NN 129/05, NN 152/05, NN 38/06, NN 27/08, NN 29/09)Pravilnik o uzajamnom skladu s poljoprivrednom proizvodnjom (NN 10/10)Pravilnik o područjima s otežanim uvjetima poljoprivrednog upravljanja (NN 154/09, NN34/10)Pravilnik o registru korištenja poljoprivrednog zemljišta (NN 87/09)

Najvažniji poljoprivredni poslovni subjekti u Zadarskoj županiji"Vigens" d.o.o. Kožino-Primorje – 4,5-5 milijuna litara mlijeka (484 ha obradivih površina zakupljenih za proizvodnju krmiva i ostalih 290 ha zemljišta namijenjenih sadnji trajnih kultura),"Vrana" d.o.o. Jankolovica - ukupno 872 ha u najmu, od čega 30 ha vinograda za proizvodnju stolnog grožđa, 10 ha maslinika, 58 ha za proizvodnju povrća na otvorenom, 7,7 ha za proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima, ostatak zemlje za proizvodnju krmiva, proizvodnju mlijeka oko 3 milijuna. / lit. godišnje, 24 milijuna jaja godišnje (100.000 kokoši), proizvodnja kiselog kupusa od 1000 t / godinu"PIK Vinkovci" d.d. Sv. Filip i Jakov - proizvodnja povrća i usjeva na 200 ha,


11 I

"Maraska" d.o.o. Zadar proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića i 212 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, plantaže višnje maraske."Badel 1862" d.d. Vinarija Benkovac - proizvodnja alkoholnih pića, 250 ha poljoprivrednog zemljišta u najmu, 130 ha posađene vinove loze u Korlatu, 70 ha u Dubravi (Miranje) i 50 ha u Pristegu (kliring za uzgoj)"Paška sirana" - Pag, proizvodnja sira 700-800 t / godišnje,Sirana Gligora - Kolan, otok Pag, proizvodnja sira 250 t / godišnje.

Poljoprivredna zadrugaU Upisnik Hrvatskog saveza zadruga upisane su 63 poljoprivredne zadruge, 16 zadruga ratnih veterana, tri ribarske zadruge, tri proizvođača ulja i 14 obrtnika, zadruge prijevoza, usluga i turističke zadruge na području Zadarske županije. Više aktivne zadruge su:PZ "PIK Vinkovci" iz Sv. Filipa i Jakova - na oko 50 ha proizvodi razne vrste kupusa, mrkvu i poriluk.PZ "Maslina i vino" iz Polače - na 40 ha zemljišta, maslinik, vinograd i zasađen voćnjak smokava, izgradnja vinarije je u tijeku.PZ "Korijeni" iz Podgradine (obiteljska zadruga) - na jednom dijelu poljoprivrednog zemljišta od oko 10 ha, proizvodi se voće i povrće (breskve, nektarine, trešnje), a na drugom dijelu planirana je sadnja vinograda.PZ "Drobnica" iz Preka – uz proizvodnju maslinovog ulja i objekta za preradu, unajmili su 3 ha poljoprivrednog zemljišta s organskim maslinikom.Zadruga ratnih veterana "Apis Dalmacija" iz Zadra bavi se proizvodnjom meda.

Lokalne Akcijske Grupe u Zadarskoj županijiUspostava lokalnih partnerstava, poznata kao "Local Action Group" (Lokalna akcijska grupa - LAG) je glavno i važno obilježje LEADER programa. LAG ima zadatak identificirati i provesti lokalnu razvojnu strategiju, donositi odluke vezane za dodjelu financijskih sredstava i management. LAG-ovi su često efikasniji u poticanju održivog razvoja, jer:- okupljaju i kombiniraju ljudske i financijske resurse iz javnog i privatnog sektora, građanskog i dobrovoljnog sektora;- udružuju se s lokalnim dioničarima u zajedničkim projektima i multi-sektorskim aktivnostima s ciljem postizanja sinergije, zajedničkog vlasništva i kritične mase potrebne za poboljšanje gospodarske konkurentnosti područja;- jačaju dijalog i suradnju između različitih ruralnih dioničara, koji često imaju malo iskustva u zajedničkom radu, smanjenjem potencijalnih sukoba i olakšavanju pregovaranje i donošenje odluka putem konzultacija i rasprava;- u interakciji s različitim partnerima olakšavaju proces prilagodbe i promjene u poljoprivrednom sektoru.

LAG je specifičan po svojoj organizaciji i odlučivanju. Na razini donošenja odluka upravno tijelo LAG-a zastupa interese različitih javnih i privatnih skupina i stanovništva u ruralnim područjima s područja LAG-a, osiguravajući da su najmanje 50% članova socijalni, ekonomski partneri, građanska društva i nevladine organizacije. Minimalno 20% su predstavnici lokalne vlasti. Upravno tijelo LAG-a treba biti reprezentativno i osigurati dobnu raznolikost (najmanje jedan član mlađi od


12 I

25 godina) i ravnopravnost spolova - najmanje 30% žena. Do sada je na području Zadarske županije, LAG osnovan u Biogradu na moru i Benkovcu (LAG "Laura"). U postupku osnivanja je LAG u Velebitskom kanalu (LAG "Bura"), a postoji i plan za uspostavu LAG-a za otoke. Time će biti pokriven veći dio područja županije, a općine koje ostaju izvan područja LAG-a mogu se pridružiti kasnije ili uspostaviti novu.

Obrazovne institucije u poljoprivrednom sektoru

Tablica 8. Studenti koji su diplomirali 2005.-2009.2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Agronomski fakultet, Zagreb 138 195 226 308 299Veterinarski fakultet, Zagreb 91 110 92 119 81Prehrambeno tehnološki fakultet, Osijek 42 39 53 82 100Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb 139 137 160 149 129Agronomski fakultet, Zagreb 66 55 55 105 115Međufakultetski studij mediteranske poljoprivrede, Split 15

Izvor: Statistički godišnjak 2010 Državni zavod za statistiku (Hrvatski zavod za statistiku)

Sveučilište u ZagrebuAgronomski fakultetSvetošimunska cesta 25, 10000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 239 [email protected]://www.agr.hr/

Veterinarski fakultet u ZagrebuHeinzelova 55, 10000 Zagrebtel. +385 (0)1-2390-111http://www.vef.hr/

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Pierottijeva 6, 10000 Zagreb,Tel: + 385 (0)1 4836 047, 4605 [email protected] http://www.pbf.hr

Sveučilište u OsijekuPrehrambeno tehnološki fakultet, OsijekFranje Kuhača 20, 31000 Osijek,+385 (0)31 / 224 - 300 [email protected]://www.ptfos.hr

Agronomski fakultet u OsijekuTrg. Sv. Trojstva 3., 31000 OsijekTel: +385 (0)31 224 200www.pfos.hr [email protected]


13 I

mailto:[email protected]

http://www.pfos.hr/

http://www.ptfos.hr/


http://www.pbf.hr/


http://www.vef.hr/

http://www.agr.hr/

mailto:%[email protected]

Sveučilište u SplituMeđufakultetski studij - Mediteranske poljoprivredaLivanjska 5, Split 21000tel: +385 (0)21/43.44.90fax: +385 (0)21/[email protected]://www.medp.unist.hr/


14 I

http://www.medp.unist.hr/


Kontakti

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojaUlica grada Vukovara 78, 10 000 ZagrebTel. + 385 1 6106 600Fax: + 385 1 6109 200www.mps.hr

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvojuUlica grada Vukovara 269 d, 10 000 ZagrebTel. +385 (0)1 6002 700 – Switchboard +385 (0)1 6002 742 – Public Relations DepartmentFax: +385 (0)1 6002 851E-mail: [email protected]: http://www.apprrr.hr

Hrvatska poljoprivredna agencijaKačićeva 9/3, p.p. 604, 10000 ZagrebTel. + 385 (0)1 4846 655Fax: + 385 (0)1 4847 946Web: www.hssc.hr

Hrvatska gospodarska komoraRooseveltov trg 2, 10000 ZagrebTel: + 385 (0)1 4561 555Fax: + 385 (0)1 4828 380Web: www.hgk.hrSektor za poljoprivredu, šumarstvo i prehrambenu industrijuBožica Marković dipl.ing., direktorica sektoraTel. +385 (0)1 48 26 066, +385 (0) 48 26 068Fax +385 (0)1 45 61 545E-mail: [email protected]

Hrvatska poljoprivredna komoraFra Andrije Kačića Miošića 9/III, 10 000 ZagrebTel.: +385 (0)1 4882 700Fax: +385 (0)1 4882 701E-mail: [email protected]: www.hrpk.hr, www.hzpss.hr


15 I

http://www.hzpss.hr/

http://www.hrpk.hr/



http://www.hgk.hr/

http://www.hssc.hr/

http://www.apprrr.hr/


http://www.mps.hr/

template 9+10 zadar county · poljoprivreda uvod zbog očuvane prirode i okoliša, hrvatska ima...

Documents