teorija aukcija

19
Teorija aukcija Teorija aukcija

Upload: nikolinanikolovska

Post on 17-Dec-2015

31 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

10 CAS

TRANSCRIPT

  • Teorija aukcija

  • *TARIFIRANJE U TELEKOMUNIKACIONIM MREAMA*Teorija aukcijaAukcija je vrsta prodaje u kojoj se cena nekog proizvoda/servisa odreuje licitacijom.

    Aukcija se moe definisati na razliite naine: npr. trina institucija sa eksplicitnim skupom pravila prema kojima se utvruje alokacija resursa i cene koje zavise od ponuda uesnika na tritu [Yang].

  • Uvod (1/2)Aukcije mogu imati vie funkcija:koordinacioni mehanizam,socijalni mehanizam iefikasan mehanizam alokacije.Elementi aukcijskog poslovanja su:aukcionar,aukcijski objekat / objekti,aukcijska pravila iproces izvrenja transakcije.

  • Aukcije su veoma popularno sredstvo za efikasnu alokaciju oskudnih mrenih resursa, kao to je propusni opseg.One obuhvataju proverene mehanizme za postizanje ekonomske efikasnosti u okviru alokacije resursa.Optimalno reenje igre predstavlja funkciju pravila aukcije, kojima se definiu:nain organizovanja aukcije,informacije koje uesnici u aukciji imaju o uslovima pod kojima se vri licitacija inain odreivanja pobednika i iznosa koji on mora da plati.Uvod (2/2)

  • Klasifikacija aukcija Prema nainu podnoenja ponuda: usmene i pismene;Prema broju objekata: aukcije sa jednim objektom i aukcije sa vie objekata.Aukcije sa vie objekata:homogene i heterogene;uniformne i diskriminatorske (odnosi se samo na homogene aukcije);individualne i kombinatorne isekvencijalne i simultane.Popularni tipovi aukcija su: Engleska i Holandska aukcija.Prema ceni koju pobednik plaa za aukcijski predmet: first-price aukcije, second-price aukcije, k-price aukcije i all-pay aukcije.

  • Aukcijski mehanizmi koji se koriste u oblasti tarifiranja u telekomunikacionim mreama Aukcije se mogu primeniti u veini dinamikih i hibridnih tarifnih koncepata (kombinacija statikih i dinamikih koncepata).Najvie se koriste:PSP (Progressive Second Price) aukcijeMrene aukcijeDelta i ChiPS (Connection-Holder-is-Preferred Scheme) aukcijeGeneralizovana Vickrey-eva aukcija

  • PSP (Progressive Second Price) aukcije (1/2)Svrha: smanjivanje trokova paketskih aukcija na smart tritima.Traeni resurs se deli prema najveim ponudama i trokovi zavise od spremnosti korisnika da plate za odreeni tip servisa.U ovom modelu se prouavaju:stabilnost,konvergencija iefikasnost.

  • PSP (Progressive Second Price) aukcije (2/2)Tok igre je dinamian.Svaki uesnik daje ponude asinhrono u pravilnim vremenskim intervalima.Kada se u toku igre, nekom od uesnika dodeli propusni opseg u odreenom vremenskom intervalu, njemu se ne osigurava da e ga zadrati tokom tog intervala.Zbog asinhronog toka igre, moe desiti da neki drugi uesnik u igri ima bolju ponudu i da preuzme deo njegovog propusnog opsega ili ak ceo propusni opseg.

  • Mrene aukcije U njima se aukcije vre za svaki link na putu (ili u podmrei) za koji je uesnik u aukciji zainteresovan.Koriste se ista matematika svojstva, kao kod PSP aukcija.Jedina razlika je u tome to uesnici mogu imati razliite uloge: prodavaca opsega, krajnjih korisnika ili provajdera servisa.

  • Delta i ChiPS aukcije Delta aukcije se organizuju u vremenskom i prostornom domenu.CHiPS (Connection-Holder-is-Preferred Scheme) model odgovara modelu second-chance aukcije.Osnovna ideja second-chance aukcije je da se stalnim korisnicima, koji su izgubili jednu aukciju, prui druga ansa, da ne bi dolo do prekida njihovih tekuih konekcija.

  • Vickrey aukcijeZa alokaciju resursa u telekomunikacionim mreama obino se primenjuju Vickrey aukcije.U njima su uesnici podstaknuti da daju ponude koje odgovaraju pravoj vrednosti aukcijskog predmeta.Pobednik plaa aukcijski predmet po najveoj licitiranoj ceni uesnika kome nije dodeljen aukcijski objekat.Najee se koristi generalizovani Vickrey aukcijski model GVA.Kod GVA modela jedna aukcija se moe organizovati za vie linkova, tj. za alokaciju resursa u celoj mrei.

  • GVA metoda (1/3)GVA je tzv. sealed-bid aukcija sa jednim krugom za simultanu alokaciju skupa objekata.To je pismena aukcija u kojoj uesnici podnose pismene, zatvorene i zapeaene ponude i kod nje broj uesnika nije poznat unapred.Mreni resursi se posmatraju kao skup objekata sa vie jedinica. Ovde razmatramo probleme formiranja algoritma i prorauna unutar skupa vorova, primenom pristupa s kraja na kraj.

  • GVA metoda (2/3)Procena performansi metode vri se po razliitim kriterijumima:iskorienost resursaprofiti telekomunikacionih provajdera/kompanija izadovoljenje korisnikih zahteva.Da bi se primenom aukcije ostvarili dobri rezultati, potrebno je da ona ispunjava tri osnovna uslova:Racionalnost za svakog korisnika, tj. uesnika u aukciji.Pareto efikasnost iPodsticaj za realno licitiranje.

  • GVA metoda (3/3)Za svakog korisnika, dominantna strategija je davanje ponude koja je jednaka njegovoj pravoj proceni vrednosti aukcijskog objekta, tj.: bs = vs.Cena, koja se naplauje od korisnika s za odreeni resurs, ps ne zavisi od njegove ponude za taj resurs, bs.Uvek je zadovoljeno: ps < bs, pod pretpostavkama da postoji samo jedna optimalna alokacija i da ponuda bs zadovoljava uslov: bs > 0.

  • Postupak alokacije resursa primenom GVA modela

    Autentifikacija

    Informacija o resursima

    Zahtev i ponuda

    Rezultat i cena

    korisnik

    server

  • Mehanizam raspodele resursa korienjem GVA modela

    Optimalna raspodela

    Suma ukupnih ponuda

  • GVA - usloviU GVA modelu cena ne moe biti vea od njenog procenjenog nivoa. Time je ispunjen uslov racionalnosti.Dominantna strategija u GVA aukciji za svakog korisnika je da otkrije svoju pravu procenu vrednosti zahtevanog resursa. To znai da je zadovoljen trei uslov, podsticaj za realno licitiranje.Prioritet pri alokaciji propusnog opsega imaju korisnici koji ga najvie vrednuju. Na taj nain je ispunjen i uslov Pareto efikasnosti.Dakle, GVA pristup zadovoljava sva tri postavljena uslova.

  • Koncept pametnog trita (Smart-market pricing)Sutina koncepta:Proirenje kapaciteta,Cena (socijalna), koju odreuju drugi korisnici.Cena se odreuje preko aukcije u periodima zaguenja.Korisnik svakom paketu pridruuje ovu cenu.To je obino default cena uz mogunost da se povea u sluaju da korisnik eli specijalni tip prenosa.Mrea sakuplja i sortira sve ponude i odreuje prag cene.Prenose se svi paketi ija je ponuda vea od praga.Prag cene zavisi od kapaciteta mree i predstavlja marginalnu cenu zaguenja.Svaki preneeni paket se zaduuje po marginalnoj ceni.

  • GVA u smart market konceptu

    Korisnik 1

    Korisnik 2

    Korisnik 3

    Korisnik Z

    P1(3)

    P2(25)

    P3(10)

    Pz(yz)

    Aukcionar