teorije međunarodne trgovine - master

45
Teorija i politika međunarodne trgovine Dr Milenko Krajišnik TEORIJE MEĐUNARODNE TRGOVINE

Upload: tomorad

Post on 25-Jul-2015

930 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija i politika međunarodne trgovine

Dr Milenko Krajišnik

TEORIJE MEĐUNARODNE TRGOVINE

Page 2: Teorije međunarodne trgovine - master

Šta otkrivaju teorije?

Zašto se odvija međunarodna trgovina? Ko su partneri u trgovini? Čime se trguje? Koje su koristi od trgovine?

Koje su koristi od teorija (od toga da ovo sve znamo)?

Page 3: Teorije međunarodne trgovine - master

Koristi od teorija

Opšta korist od razvoja nauke – definisati model koji će donijeti najviše koristi od međunarodne razmjene

Makroekonomski nivo – donosiocima odluka na nivou države i kreatorima ukupne ekonomske politike i politike međunarodne trgovine – adekvatna privredna struktura

Mikroekonomski nivo – poslovne ideje, razvoj preduzeća, smjernice za investicije (proizvodne, trgovinske ...) Šta da proizvodimo?

Page 4: Teorije međunarodne trgovine - master

Razvoj teorije po pristupu trgovini

Merkantilizam Liberalističke koncepcije (klasična i

neoklasična) Protekcionističke koncepcije Savremene teorije

Page 5: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorije međunarodne trgovine Prateorije međunarodne trgovine

- Merkantilisti

- Fiziokrati Klasične teorije međunarodne trgovine- Teorija apsolutnih prednosti- Teorije komparativnih prednosti Neoklasične teorije međunarodne trgovine- Teorije faktorske raspoloživosti- Standardna teorija međunarodne trgovine Moderne teorije međunarodne trgovine

Page 6: Teorije međunarodne trgovine - master

Prva učenja o međunarodnoj trgovini

Merkantilisti 1500.-1750. godina Tomas Man i Antoan Monkretjen Trgovina pod kontrolom države (vladara) Plaćanje u plemenitim metalima

Fiziokrati 18. vijek Fransoa Kene Bogatstvo ne leži u novcu već u upotrebnim vrijednostima

(poljoprivreda i rudarstvo) Slobodna spoljna trgovina (bez miješanja države)

Page 7: Teorije međunarodne trgovine - master

Merkantilizam – primijenjeno učenje

Država treba da maksimalno povećava izvoz a smanjuje uvoz i ostvaruje suficit

Akumulira što veće količine zlata tj. bogatstvo Izvoz uvećava bogatstvo a uvoz smanjuje Bogatstvo se uvećava trgovinom Međunarodna trgovina-igra sa nultim ishodom Uvođenje protekcionističkih mjera (subvencije

izvoza, a carine i kvote na uvoz) Primjena u vrijeme Luja XIV

Page 8: Teorije međunarodne trgovine - master

Merkantilizam – kritika i nasleđeDejvid Hjum 1752. godina

Bogatstvo nacije nije u zlatu već u robama i uslugama (životni standard stanovnika)

Velika količina zlata (novca) a mala količina robe = inflacija

Ne mogu je provoditi sve zemlje (dok jedni dobijaju drugi gube)

Najuspješniji ostaju bez partnera u trgovini ili im padaju izvozne cijene zbog pomanjkanja zlata kod uvoznika

Protekcionizam prisutan i danas

Page 9: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija apsolutnih prednosti

Adam Smit “Bogatstvo naroda” Cilj ekonomske politike nije bogatstvo vladara, već

bogatstvo naroda “Ne treba proizvoditi ono što će manje koštati da se kupi”. Ekonomski razvoj počiva na specijalizaciji i podjeli rada, a

rad je primarni faktor proizvodnje Zemlja izvozi one proizvode gdje ima apsolutne prednosti Slobodna trgovina je važna jer zabrane u spoljnoj trgovini

koče privredni razvoj Međunarodna trgovina je igra sa pozitivnim ishodom –

obe zemlje imaju korist, raste ukupna svjetska proizvodnja

Page 10: Teorije međunarodne trgovine - master

Model 2x2x1 Matrica produktivnosti

Pretpostavke: Konstanta prinosa Perfektna konkurencija

računar automobil

Kina 5 j.rada 15 j.rada

SAD 10 j.rada 5 j.rada

Količina prije specijalizacije

1+1=2 proizvoda 1+1=2 proizvoda

Količina poslije specijalizacije

4-1=3 proizvoda -1+3=2 proizvoda

Page 11: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija apsolutnih prednosti -Zaključak

Zemlja treba da se specijalizuje u proizvodnji onih dobara koje proizvodi efikasnije od drugih zemalja i da izvozi ta dobra, a da uvozi ona koja proizvodi manje efikasno.

Trgovina treba da bude slobodna i bez ograničenja - igra sa pozitivnim ishodom

Korist od međunarodne trgovine imaju svi učesnici i ukupna svjetska privreda.

Page 12: Teorije međunarodne trgovine - master

U čemu je problem?

Praksa pokazuje i drugačije tokove Zanemareni ostali faktori proizvodnje Razvoj tehnologije mijenja produktivnost Zanemarena geografska udaljenost i

transportni troškovi Različita mobilnost faktora proizvodnje

Šta je sa zemljama koje nemaju apsolutnih prednosti i kako se one uključuju u međunarodnu razmjenu?

Page 13: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija komparativnih prednosti

David Rikardo - početak 19. vijeka “O principima političke ekonomije i oporezivanja”

Teorija posmatra relativne razlike u produktivnosti rada

Rad je jedini faktor proizvodnje Trgovina je korisna za obe zemlje Uveden koncept oportunitetnog troška –

vrijednost koja se gubi kada se izabere lošija alternativa

Page 14: Teorije međunarodne trgovine - master

Model 2x2x1 Matrica produktivnosti

Pretpostavke: U zemljama vlada puna zaposlenost a tehnologija je stabilna Ne postoje državne mjere koje utiču na spoljnu trgovinu Faktori proizvodnje između zemalja nisu mobilni Transportni troškovi nisu uzeti u obzir

sir vino

Francuska 2 j.rada 6 j.rada

Moldavija 4 j.rada 24 j.rada

Količina prije specijalizacije

1+1=2 j.proizvoda 1+1=2 j.proizvoda

Količina poslije specijalizacije

-3+1+6 =4 j.proizvoda 1+1-1=2 j.proizvoda

Page 15: Teorije međunarodne trgovine - master

Komparativne prednosti

Nisu važne apsolutne prednosti već komparativne

Francuska ima komparativnu prednost u proizvodnji vina jer je dva puta efikasnija u proizvodnji sira (4/2=2),ali je četiri puta efikasnija u proizvodnji vina (24/6=4)

Moldavija treba da se specijalizuje u proizvodnji sira jer je njen oportunitetni trošak tu manji.

Page 16: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija komparativnih prednosti - zaključak

Zemlja uvijek ima relativnu prednost u proizvodnje jednog proizvoda i mora se specijalizovati u proizvodnji tog proizvoda i njegov izvoz, a odustati od izvoza drugog proizvoda bez obzira na apsolutnu prednost. Trgovina treba da bude slobodna i korisna je za obe zemlje.

Zemlja treba da proizvodi i izvozi proizvode u čijoj je proizvodnji relativno produktivnija.

Page 17: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija komparativnih prednosti - kritika

Uobziren samo jedan faktor proizvodnje - rad Zanemarena cijena radne snage Upitan nivo mobilnosti faktora u zemlji i van nje Zanemarivanje efekata transportnih troškova Pretpostavka konstantnih prinosa je upitna,

realnija je varijanta rastućih troškova Ne uzima u obzir efekat tražnje, jer ako je

tražnja veća i cijena će biti veća, pa time i korist od međunarodne razmjene za datu zemlju (terms of trade)

Page 18: Teorije međunarodne trgovine - master

Odnosi razmjene

Džon Stjuart Mil Mjerenje koristi neke zemlje od spoljne trgovine Ukoliko neka zemlja, u dva posmatrana perioda,

može da za određenu količinu izvezene robe u posmatranom periodu uveze veću količinu robe iz druge zemlje, nego što je to mogla u prethodnom periodu, odnosi razmjene za tu zemlju su se poboljšali.

Mil ne posmatra efekat cijena, deviznog kursa i spoljnotrgovinske i devizne politike.

Page 19: Teorije međunarodne trgovine - master

Unapređenje klasičnog modela

Uvođenje novca u analizu, tj. cijena rada i deviznog kursa

Uvođenje više proizvoda u analizu Uključivanje transportnih troškova Analiza većeg broja zemalja Efekat promjene tehnologije Uvođenje efekta spoljnotrgovinske politike

Page 20: Teorije međunarodne trgovine - master

Uključivanje cijena rada

Uslov izvoza za zemlju 1:

a1j / a2j < W2 / W1 x ea1j – potrebna jedinica rada u zemlji 1 za robu j

a2j – potrebna jedinica rada u zemlji 2 za robu j

W – stopa nadnice izražena u valutu date zemlje

e – devizni kurs druge zemlje uodnosu na valutu prve

Poređenje relativnog odnosa nadnica i relativnog odnosa potrebnog rada za proizvodnju određene robe u različitim zemljama.

Page 21: Teorije međunarodne trgovine - master

Uključivanje cijena omogućava:

Izračunavanje limita promjene nadnica i limita promjene deviznog kursa za pojedine zemlje kako ne bi došlo do poremećaja izvoza

Uključivanje više proizvoda u analizu Uključivanje više zemalja u analizu Uključivanje transportnih troškova u analizu

a1j + tr 1/ a2j < W2 / W1 x e

Page 22: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija faktorske raspoloživosti – neoklasična

Eli Hekšer i Bertil Olin Polazi od komarativnih prednosti ali uzima u

obzir sve faktore proizvodnje (rad, kapital, prirodne resurse)

Pokušaj objašnjenja odakle potiče komparativna prednost

Zemlja ima komparativne prednosti u proizvodnji onog proizvoda u čijoj proizvodnji se intenzivno koristi onaj faktor proizvodnje kojim ta zemlja raspolaže . H-O teorema

Page 23: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija faktorske raspoloživosti - model

Faktorska intenzivnost proizvoda – koliko proizvod koristi određeni faktor proizvodnje u poređenju sa istim proizvodom u drugoj zemlji

(K/L)1 >=< (K/L)2 - odnos kapitala i rada Posmatra se relativna raspoloživost faktora Koeficijent inputa aij – koliko jedinica pojedinog

faktora se koristi u proizvodnji jedne jedinice finalnog proizvoda A

aKA= KA / X A aLA=LA / XA

aKA / aLA > aKB / aLB A- kapitalno intenzivan proizvod

Page 24: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija faktorske raspoloživosti - zaključak

Konkurentnost zemlje leži u ponudi faktora proizvodnje te zemlje

Obilje nekog faktora podrazumijeva da je njegova cijena niska

Troškovi proizvodnje finalnog proizvoda koji se dobija dominantnom upotrebom tog faktora su niski

Cijena finalnog proizvoda konkurentna u međunarodnoj razmjeni

Da li cijena finalnog proizvoda ima povratni uticaj na cijenu faktora proizvodnje?

Page 25: Teorije međunarodne trgovine - master

H-O-S model 2x2x2

Samjuelson je utvrdio da cijene finalnog proizvoda mogu uticati na cijene faktora koji se u njegovoj proizvodnji koristi

Stolper-Samjuelsenova teorema: Povećanje cijene proizvoda povećava prinos na faktor koji se obilato koristi

Džonsonov efekat uvećanja: rast prinosa na faktor je relativno veći od rasta cijene dobra

Međunarodna trgovina je objašnjena razlikama u obilatosti faktora proizvodnje (fakt. raspolož.)

Page 26: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija faktorske raspoloživosti - kritika

Leontijevljev paradoks : SAD je zemlja koja obiluje kapitalom a uvozi kapitalno intenzivna dobra ( problem je u: strukturi tražnje, uticaju prirodnih resursa, carinska tarifa SAD, izbor godine za analizu, produktivnost radnika nije ista, kapital u obliku obrazovanja je sadržan u radu...)

Pojava oligopola i monopola (Boing i Airbus) Struktura tražnje (Linderov doprinos) Uticaj tehnoloških dostignuća

Page 27: Teorije međunarodne trgovine - master

Standardna teorija međunarodne trgovine

Pokušaj da se kombinacijom tri glavne teorije objasni većina tokova u međunarodnoj trgovini.

Elektička teorija koja objedinjuje pretpostavke i rezultate klasičnih i neoklasičnih teorija

Osnovni postulati: Tri faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi) Podjela rada Komparativne prednosti Razmatranje dobitaka od razmjene

Page 28: Teorije međunarodne trgovine - master

Standardna teorija - kritika

Ne objašnjava mnoge nove pojave: Sve veći značaj preduzeća kao nosilaca trgovine Razmjena istovrsnih proizvoda između zemalja Sve veća uloga države i instrumenata

spoljnotrgovinske politike Sve veći značaj tehnologije kao odlučujućeg

faktora proizvodnje Uloga intelektualne svojine u međunarodnoj

razmjeni Mobilnost proizvodnje ...

Page 29: Teorije međunarodne trgovine - master

Moderne teorije međunarodne trgovine

Objašnjavaju pojedine događaje iz prakse koje nisu bile objašnjene – parcijalne teorije

Identifikuju preduzeća kao glavne aktere međunarodne trgovine – mikroekonomske teorije

Nisu negirale postojeće teorije već su pokušale nadogradnjom doći do novih rješenja

Page 30: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija tehnološkog gepa Pozner 1961. godina - značaj procesa inovacija kojima se

stvaraju novi tehnološki postupci i novi proizvodi Zemlja inovacije uživa neko vrijeme tehnološku prednost i

ostvaruje izvoz (monopol, visoki profiti, dalja ulaganja u razvoj)

Druge zemlje provode proces imitacije sa zaostatkom Zemlje inovacije uvijek nastoje da ostvare tehnološku

prednost i nastaje “TEHNOLOŠKI GEP” Zaostatak tražnje – vrijeme od početka proizvodnje novog

proizvoda do upotrebe u drugim zemljama Stvarna korist za zemlju inovacije je “neto zaostatak” Period izvoza = imitacioni zaostatak – zaostatak tražnje Zašto se odmah ne seli proizvodnja gdje su faktori jeftiniji?

Page 31: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija životnog ciklusa proizvoda Rejmond Vernon 1966. – međunarodna trgovina je

uslovljena postojanjem životnog ciklusa proizvoda Svaki proizvod prolazi kroz tri faze: Faza nastanka novog proizvoda – proizvod se proizvodi i

troši u zemlji nastanka Faza razvoja – tražnja za proizvodom raste u inostranstvu,

sledi izvoz pa seljenje proizvodnje, pa čak i uvoz Faza standardizacije – proizvodnja je standardizovana a

glavni input je manje kvalifikovana (plaćena) radna snaga – zemlja nastanka napušta proizvodnju, uvozi proizvod i ide u novu inovaciju.

Dinamička komparativna prednost – mijenjaju se zemlje sa komparativnom prednosti zavisno od životnog ciklusa

Page 32: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija sličnosti zemalja

Stefan Linder 1961. uloga tražnje u međunarodnoj trgovini koja zavisi od ukusa potrošača koji su determinisani njihovim standardom tj. dohotkom per/cap.

Teorija faktorske raspoloživosti objašnjava trgovinu primarnim a ova teorija trgovinu industrijskim dobrima.

Međunarodna trgovina se obavlja između zemalja kod kojih postoji “Preklapanje tražnje” (A B (C D E) F G)

Proizvodi kojima se trguje se kreću u oba prvca, jedna zemlja može i uvoziti i izvoziti isti proizvod što se objašnjava diferencijacijom proizvoda prilagođene ukusima potrošača (intrasektorska trgovina)

Page 33: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija intrasektorske trgovine

Pjeter Verdun, Bela Balasa, Herbert Grubel, Piter Lojd, Avinaš Diksit, Džozef Štiglic, Pol Krugman

Trgovina proizvodima iz istog sektora privrede – što su zemlje sličnije i slične raspoloživosti faktora veća je mogućnost intrasektorske trgovine (danas oko 40% ukupne svjetske trgovine). Razlozi:

Diferencijacija proizvoda radi bolje prodaje Transportni troškovi unutar velikih zemalja Dinamička ekonomija obima (ekonomija obima se

mijenja po sektorima i zemljama) Razlika u distribuciji dohotka u okviru zemlje (bogati

kupuju skupe proizvode iz bogatog inostranstva)

Page 34: Teorije međunarodne trgovine - master

Indeks intrasektorske trgovine

Grubel-Lojdov indeks Mjere prisutnost itrasektorske trgovine u određenom

sektoru privrede ili u razmjeni pojedinih zemalja IITi - indeks Exi – izvoz sektora i Imi – uvoz sektora i

IITi = 1 - I Exi – Imi I Exi + Imi

Page 35: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija međunarodne trgovine zasnovane na ekonomiji obima

Muraj Kemp, Žak Dreze, Gari Hufbauer, Kising Masovna proizvodnja će omogućiti niže troškove a time i

niže cijene pa će se povećati konkurentnost i na ino tržištu. Masovna proizvodnja imputa - efekat se multiplikuje.

Neki sektori zahtijevaju masovnu proizvodnju kako bi bili ekonomski isplativi (auto industrija...)

Različiti efekti na male i velike zemlje (male zemlje – specijalizacija za izvoz proizvoda gdje je prinos konstantan a velike gdje je rastući prinos)

Krugman u analizu ekonomije obima uključuje postojanje oligopola (imperfektnost tržišta)

Page 36: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija trgovine u uslovima oligopola

Džozef Štiglic i Pol Krugman Tržišta su danas uglavnom imperfektno konkurentna –

postoji nekoliko velikih kompanija koje kontrolišu trgovinu U uslovima “monopolske konkurencije” malobrojne firme

su izvršile proizvodnu diferencijaciju i svaka ima svoj segment lojalnih potrošača.

Po klasičnom modelu do međunarodne trgovine neće doći Međunarodna trgovina se odvija i ima efekat povećanja

tržišta u pogledu broja potrošača, raste efekat ekonomije obima, potrošači biraju između domaće i strane robe i ostvaruju dobitke od otvaranja zemalja, a krajnji efekat je rast dohotka u obe zemlje.

Page 37: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija geografske ekonomije Karakteristika svjetske privrede je nejednak raspored

stanovništva i ekonomske aktivnosti Nejednaka mogućnost proizvodnje i potrošnje Ipak postoji zakonitost rasporeda razlika i ranga partnera

prema blizini (zone uticaja) Koeficijent važnosti uvoza i izvoza Objašnjenje rasporeda ekonomske aktivnosti, sve sektore

dijela na sektore koji: su orjentisani na korišćenje sirovina (rudarstvo) su orjentisani na korišćenje tržišta (maloprodaja) nisu vezani lokacijom (velika vrijednost a mala težina robe)

Page 38: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija kontrole intelektualne svojine

Firme koje posjeduju značajnu intelektualnu svojinu (patent, trgovačku marku i sl.) imaju značajnu konkurentsku prednost i ostvaruju visoke profite

Vrše zaštitu proizvoda u više zemalja Države u kojima se proizvodi veliki broj

zaštićenih proizvoda su konkurentnije od drugih zemalja.

Page 39: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija konkurentske prednosti

Majkl Porter “Konkurentska prednost država” 1990.g. Konkurentnost države leži u konkurentnosti preduzeća

koja u toj privredi posluju Determinante nacionalne konkurentnosti privrede: Uslovi tražnje Uslovi vezani za faktore proizvodnje Povezani i potporni sektori Strategija, struktura i rivalitet firmi

Svi faktori su povezani i međusobno uslovljeni “Porterov dijamant konkurentnosti”

Page 40: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorija globalnog strateškog rivalstva

Kelvin Lankaster, Pol Krugman, Elhanan Helpman Konkurencija između transnacionalnih kompanija koje

globalno posluju Ostvarivanje konkurentske prednosti TNK: Globalna zaštita patenata Velika ulaganja u istraživanja i razvoj novih proizvoda Korišćenje ekonomije obima Korišćenje strateške trgovinske politike (uključenje

matičnih država sa svim raspoloživim mjerama u konkurenciju monopola)

Page 41: Teorije međunarodne trgovine - master

Protekcionističke koncepcije Liberalno tržište i “korist za sve” ili zaštita domaće

proizvodnje i podsticanje izvoza Džon Majnard Kejnz – najznačajniji zagovornik

protekcionističkih mjera u cilju očuvanja opšte ekonomske ravnoteže jedne države

Investicije su osnov povećanja dohotka, zaposlenosti i potrošnje.

“Sklonost ka potrošnji Sklonost ka štednji Sklonost ka investiranju” Investicioni multiplikator – odnos između povećanja

investicija i povećanja dohotka Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator

Page 42: Teorije međunarodne trgovine - master

Protekcionističke koncepcije

Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator Izjednačava efekte uvoza na nacionalnu privredu sa

efektima štednje (oboje blokira investicije u zemlji) Izvoz uzrokuje povećanje proizvodnje veće od one

plasirane u izvoz što se određuje multiplikatorom spoljne trgovine, jer se povećava proizvodnja i drugim sektorima koji ne izvoze a koji su u korelaciji sa izvoznim sektorima

Uvoz djeluje destruktivno na povećanje nacionalnog dohotka.

Page 43: Teorije međunarodne trgovine - master

Zaključak “zaključaka”

Niti jedna teorija međunarodne trgovine koja danas postoji ne može da objasni sve tokove međunarodne trgovine, ali se svaka može koristiti u odgovarajućim okolnostima

Sve analize ukazuju da je spoljna trgovina korisna za svaku zemlju, a ipak sve zemlje promovišu princip “kupujmo domaće ” da bi je “podržali” !!!

Page 44: Teorije međunarodne trgovine - master

Teorije i politike

Odnos teorije i politike

Praktična primjena politika

Liberalna – za koga i koliko je korisna? Protekcionistička – do koje mjere i u kojim

sektorima?

Page 45: Teorije međunarodne trgovine - master

HVALA NA PAŽNJI !?