tlt-skripta

8/18/2019 Tlt-skripta

1/37

1. Što se podrazumijeva pod pojmom tehnologija luka i terminala?• pod pojmom tehnologija luka i terminala podrazumijeva se znanost

koja izučava spoznaje o infrastrukturi i suprastrukturi, tehnološkim procesima, postupcima, energiji, informacijama i sredstvima

potrebnim za svladavanje prostornih i vremenskih razlika pri prekrcaju, skladištenju i prijevozu ljudi i roba u uvjetima morskihluka i terminala

2. ašto lučku suprastrukturu nazivamo i nadgradnja?• lučka nadgradnja !suprastruktura" jesu nepokretni objekti izgra#eni

na lučkom području !upravne zgrade, skladišta..." i lučki kapitalni pretovarni objekti

• lučku suprastrukturu čine lučki objekti i sredstva za rad koja slu$e

kod prekrcaja tereta, skladištenja robe i kod nekih specifičnihlučkih aktivnosti• suprastrukturni objekti su tzv. %aktivni% objekti jer se neposredno

koriste u proizvodnji lučke usluge

&. 'rika$i lučki sustav s me#uzavisnim elementima sustava.

(. )ako se odre#uje potrebna dubina mora na prilazu luci?• potrebna dubina vode u luci utvr#uje se na temelju najve*eg gaza

broda za koji se očekuje da *e dolaziti u luku

+-/h !m"

1


2/37

gdje je0 - gaz ili uzgon punog broda !m" /h zbroj rezervne dubine prema normama tehnološkog

projektiranja

3. Što je u povijesti bitno utjecalo na razvitak morskih luka?• na razvitak morskih luka u povijesti bitno je utjecao razvitak

pomorske trgovine, nova otkri*a i kra*i pomorski putevi• stvarni utjecaj na razvitak luka imao je razvitak morskog

gospodarstva koji se izra$avao u promjenama tehničkotehnološkihznačajki i dimenzija brodova

4. )ako se dijele luke prema robnim tokovima?• luke prema robnim tokovima dijele se na0

1. uvozne luke2. izvozne luke&. razvozne luke(. tranzitne luke

5. )oje varijable je potrebno uzeti u obzir da bi odredili potreban broj

pristanišnih mjesta?• dimenzioniranje kapaciteta luke mora biti zasnovano na osobinama

broda i tereta koji brod prevozi• to se posebno odnosi na definiranje dimenzija i kapaciteta lučkog

pristana• potrebno je analizirati me#uzavisne osobine broda i pristana0

1. vrsta broda2. glavne dimenzije !duljina, širina, visina, gaz"&. kapacitet sadr$aja tereta !statički kapacitet, 6-"

(. mehanizacija za rukovanje teretom3. oprema za vezivanje !privezišta"4. pokretljivost broda kod malih brzina !sposobnost i mogu*nost

manevriranja"

7. Što je hinterland, a što foreland?• hiterland !zale#e morskih luka" je područje koje se nalazi u zale#u

luke• bitne su dobre prometne veze luke sa njenim zale#em

• zale#e i gravitacijska zona često se upotrebljavaju kao sinonimi

2


3/37

• foreland !pročelje morskih luka" je područje koje le$i na morskimobalama ispred luke, a odijeljeno je od nje morskim prostranstvimai povezano s njom morskim vezama

8. )oji su razvojni, a koji operativni planovi luke?• razvojni planovi sa obzirom na vremensko razdoblje na koje se

odnose mogu biti01. dugoročni razvojni planovi !orjentacija razvitka luke,

dugoročni ciljevi i smjer razvoja, promjene u poslovanju"2. srednjoročni razvojni planovi !izvedbeni planovi, vremensko

razdoblje &3 godina, detaljniji od dugoročnih, sadr$ekonkretna rješenja"

• dugoročni i srednjoročni razvojni planovi mogu se podijeliti na plan

razvoja djelatnosti, plan razvoja investicija i kapaciteta...• kratkoročni razvojni planovi izra#uju se za vremensko razdoblje od

jedne godine• u kratkoročne planove ubrajaju se operativni planovi za razdoblje

unutar jedne godine !mjesečni, tjedni ili dnevni planovi"19.:abroji fizičke uvjete za postavu luka i terminala.

• fizički uvjeti za postavu luka i terminala su01. klimatski uvjeti2. oceanografski uvjeti

&. topografski i hidrografski uvjeti(. uvjeti tla3. polo$ajni uvjeti glavnih lučkih objekata

11.;ime su determinirani polo$aj i smjer lukobrana?• polo$aj i smjer lukobrana determinirani su0

1. površinom luke koju treba zaštititi2. stupnjem zaštite sidrišta&. stupnjem zaštite pristana

(. zahtjevima okretanja broda unutar bazena3. utjecajem lukobrana na strujanja4. utjecajem lukobrana na valove unutar bazena5. utjecajem lukobrana na transport nanosa, talo$enje i eroziju

12.Što je akvatorij luke?• akvatorij luke je dio površine mora, jezera ili rijeke s odre#enim

značajkama i namjenom• vodena površina luke je cjelokupna površina mora ili vode kojom

upravlja luka

&


4/37

• ukupna površina akvatorija luke sastoji se od svih prilaza, lučkih bazena, pristana i kanala

1&.)oje su osnovne značajke prizemnih skladišta i od kojih materijala se

najčeš*e grade?• prizemna skladišta sastoje se od temelja, nosive konstrukcije i

krova• nosiva konstrukcija se izvodi od armiranog betona, čelika ili

aluminija, drva ili lameliranog drva i sintetičkih materijala

1(.)oji elementi utječu na proizvodni učinak pristana i kako gadefiniramo?• na proizvodni učinak pristana utječu0

1. kapacitet prekrcajnih ure#aja2. veličina i karakteristike broda&. tehnološki zastoji(. radno vrijeme3. vrsta robe4. zastoji u procesu rada5. vanjski utjecaji$7. zastoji izvan procesa rada

• proizvodni učinak pristana mo$emo definirati kao količinu ukrcane

ili iskrcane robe u jednom danu na osnovi ukupnog vremenatrajanja ukrcaja ili iskrcaja broda, uklju*uju*i vrijeme odmora,zastoja i čekanja broda u procesu rada

13.

• luka je prometno čvorište vodeni i s vodom neposredno povezanikopneni prostor s izgra#enim i neizgra#enim obalama,

(


5/37

lukobranima, ure#ajima, postrojenjima i drugim objektimanamijenjenim pristajanju, sidrenju i zaštiti brodova i brodica,ukrcaju i iskrcaju putnika i robe, uskladištenju i drugom rukovanjurobom, proizvodnji, oplemenjivanju i doradi robe, te ostalim

gospodarskim djelatnostima koje su s tim djelatnostima ume#usobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi• lučki sustav je slo$en, dinamički, otvoreni, stohastički i

organizacijski sustav sa svim tehničkim elementima i svimorganizacijskim elementima potrebnim za odvijanje najpovoljnijeg

prekrcajnog procesa i upravljanje tim procesom

15.)ako se dijele objekti i sredstva za rad u procesu proizvodnje lučkeusluge?•

u procesu proizvodnje lučkih usluga objekti i sredstva za rad dijelese na01. lučka infrastruktura !podgradnja"2. lučka suprastruktura !nadgradnja"&. lučka pokretna mehanizacija

17.Što je pristan, a što operativna obala?• pristan !privezište, vez" je vodeni prostor uz rub operativne obale ili

gata na kojem brod mo$e biti sigurno vezan i obavljati ukrcaj ili

iskrcaj ljudi, tereta ili vozila• operativna obala je izgra#ena čvrsta obalna gra#evina s lučkim

ure#ajima namijenjena pristajanju brodova radi iskrcaja ili ukrcajatereta ili putnika, najčeš*e gra#ena paralelno s obalnom vodenomlinijom

18.)ako se dijele luke otvorene za javni promet prema akonu o pomorskom dobru i morskim lukama epublike +rvatske?

• prema akonu o pomorskom dobru i morskim lukama epublike

+rvatske luke otvorene za javni promet dijele se na01. luke osobitog !me#unarodnog" gospodarskog interesa2. luke $upanijskog značaja&. luke lokalnog značaja

29.


6/37

21.< čemu ovisi veličina lučke gravitacijske zone?• veličina lučke gravitacijske zone ovisi o0

1. gospodarskoj razvijenosti zale#a i kopnenoj prometnojinfrastrukturi kojom je luka povezana sa zale#em2. razvijenosti i opremljenosti luke&. pročelju luke

22.Što obuhva*a prostornoprometno planiranje?• prostornoprometno planiranje obuhva*a planiranje prometnog

sustava, a posebno prometne mre$e unutar danog prostora• svrha prostorno prometnog planiranja je da pridonese pove*anju

racionalne organizacije prostora i porastu prostorno va$nih učinakadruštvenoekonomskog razvitka• prostornoprometno planiranje obuhva*a regionalno, gradsko i

ruralno prometno planiranje

2&.:ajznačajniji pojedinačni razvojni planovi luke su0• najznačajniji pojedinačni razvojni planovi luke su0

1. plan razvoja lučkih djelatnosti2. plan razvoja investicija i lučkih kapaciteta

&. plan razvoja kadrova(. plan razvoja poslovanja luke

2(.;ime je definirana propusna mo* pristana?• propusna mo* pristana definirana je protokom tereta na pristanu,

koji zavisi od tehničke opremljenosti i primijenjenog tehnološkog procesa

23.)oja je svrha topografskih istra$ivanja i ispitivanja tla pri planiranju

smještaja luke?• prije izbora lokacije luke nu$no izvršiti potrebna topografska i

hidrografska istra$ivanja s procjenom zemljanih radova i budu*ih proširenja jer je tehnički preduvjet uspješnog razvitka svake luke postojanje odgovaraju*ih velikih ravnih kopnenih površinasmještenih neposredno uz velike površine vode, odgovaraju*edubine

• teret lučke gra#evine prenosi se na tlo preko temelja i uzrokuje unjemu promjene naprezanja i deformacije

• podaci o tlu i njegovim svojstvima nu$ni su za izbor najpovoljnijegrješenja za konstrukciju objekta

4


7/37

24.)ako se utvr#uju osnovne dimenzije lučkih bazena?• najmanja širina bazena je ona koja je dovoljna za prolaz jednog

broda izme#u dva staja*a broda uz obalu, ako je bazen dugačak samo jednu duljinu broda

• duljina bazena ne bi trebala biti ve*a od 19 duljina broda jer bi sestvorio zastoj u kopnenom prometu

• duljina bazena mora biti dovoljna da se brod koji se kre*erazumnom brzinom mo$e sigurno zaustaviti

25.:abroji osnovne vrste lučkih skladišta?• vrste skladišta prema funkciji0

1. prometna2. priručna

&. trgovačka(. industrijska

• vrste skladišta prema lokaciji01. obalna2. zaobalna&. pozadinska

• vrste skladišta prema namjeni0

1. zatvorena2. otvorena

• vrste skladišta prema izvedbi01. prizemna2. katna ili eta$na !višekatna"&. specijalna

• vrste skladišta prema konstrukciji0

1. armiranobetonska2. čelična&. drvena(. skladišta od sintetičkih materijala

• vrste skladišta prema vrsti tereta01. univerzalna skladišta2. skladišta za suhe rasute terete&. skladišta za teku*e terete

(. skladišta za opasne terete3. skladišta za kemikalije

5


8/37

4. skladišta za plinove5. skladišta za kontejnere7. skladišta za drvo8. skladišta za $ive $ivotinje

itd.

27.


9/37

neizgra#enim obalama, ure#ajima, postrojenjima i drugimobjektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje, zaštitu, ukrcaj iiskrcaj putnika i robe, uskladištenje, proizvodnju, oplemenjivanje idoradu robe, te ostale gospodarske djelatnosti, koje su s tim

djelatnostima u me#usobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkojsvezi• terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat

putnika ili rukovanje teretom i njegovom dostavom• terminali predstavljaju tehničkotehnološku i organizacijsku cjelinu

u sastavu luke, pristaništa, robnotransportnog centra ilikontinentalne prekrcajne postaje

&2.Što čini lučku pokretnu mehanizaciju?

• lučku pokretnu mehanizaciju čine transportna sredstva i ure#aji kojislu$e za ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta na brodove i s brodova irukovanje teretom u lučkom prostoru uključuju*i i plove*e objekte!remorkere, bagere, grtalice i maone"

&&.)oji oblici tereta se pojavljuju kao predmet prijevoza i prekrcaja?• predmet prekrcaja u lukama je teret kojeg čini trgovačka roba tj.

sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi• s obzirom na potrebe transporta i prekrcaja sva roba mo$e se svesti

na tri osnovne vrste tereta01. generalni teret2. rasuti teret&. teku*i teret

&(.)oji su osnovni načini rukovanja teretom?• osnovni načini rukovanja tererom su0

1. indirektni2. poludirektni&. direktni

&3.)ako se dijele luke prema namjeni kojoj slu$e?• luke prema namjeni kojoj slu$e dijele se na0

1. luke otvorene za javni promet2. luke za posebne namjene

&4.Što podrazumijeva prometna funkcija luke?• prometna funkcija luke je temeljna funkcija luke

8


10/37

• prometna funkcija luke je preduvjet postojanja trgovačke iindustrijske funkcije luke

• da bi luka mogla ostvariti prometnu funkciju ona mora01. raspolagati odgovaraju*im prekrcajnim kapacitetima

2. imati dobru kopnenu povezanost sa zale#em&. razvijene pomorske veze !pročelje luke"

&5.


11/37


12/37

((.


13/37

(5.)oje su prednosti direktnog prekrcaja tereta u odnosu na indirektni?• direktni prekrcaj tereta sa jednog na drugo transportno sredstvo

vanjskog transporta nije osjetljiv na tok kretanja tereta i bitno ne

utječe na primjenu prekrcajnih sredstava kao što je to slučaj uindirektom prekrcaju

(7.Što podrazumijeva trgovačka funkcija luke?• trgovačka funkcija luke obuhva*a0

1. kupoprodaju robe2. dodatne zahvate na robi koji pove*avaju tr$išnu vrijednost

robe !pakiranje, prepakiranje, punjenje, pretakanje, miješanje,dijeljenje, sortiranje, čiš*enje, sušenje, obilje$avanje,

oplemenjivanje robeC"

(8.Što podrazumijeva teorijska osnova planiranja luka i terminala?• plan luke mora biti prilagodljiv i uskla#en s operativnim potrebama

i financijskim mogu*nostima• osnova planiranja razvoja luke je dugoročni plan razvoja koji mo$e

sadr$avati planiranje novih kapaciteta ili proširenje postoje*ihlučkih objekata i ure#aja

39.)ako se dijele lučki planovi s obzirom na vremensko razdoblje?• lučki planovi s obzirom na vremensko razdoblje dijele se na0

1. dugoročne2. srednjoročne&. kratkoročne

31.Što je projektiranje?• projektiranje je istra$ivačkorazvojni postupak pomo*u kojega se

definiraju osnovna tehničkotehnološka obilje$ja luka i terminala

• projektiranje je postupak koji nema dugoročni koncept

32.Što su lukobrani, a što valobrani?• lukobran je čvrsta gra#evina u moru !izgra#eni nasip" povezana s

obalom, s osnovnom zada*om zaštite luke od štetnog djelovanjavjetra i valova

• valobran je gra#evina u moru !izgra#eni nasip" ispred luke, sosnovnom zada*om zaštite luke od štetnog djelovanja vjetra ivalova

1&


14/37

3&.Što su odbojnici, koja im je namjena i koje vrste odbojnika poznaješ?• odbojnici !brodobrani ili bokobrani" postavljaju se du$ pristana sa

svrhom sprečavanja ošte*enja broda i obale, do kojih bi moglo do*i

prigodom pristajanja broda ili za vrijeme njegova stajanja uz pristan• odbojnici smanjuju silu udarca broda o obalu i za vrijeme stajanja

broda uz obalu dr$e brod odvojenim od obale• vrste odbojnika0

1. odbojnik od starih autoguma2. cilindrični gumeni odbojnik

3(.)oje uvjete trebaju zadovoljiti površine operativnih obala i štoobuhva*a njihova izgradnja?• površine operativnih obala moraju zadovoljiti sve fizičke zahtjeve u

pogledu prihvata tereta koji se ukrcava ili iskrcava s broda, ali iizdr$ati sva mogu*a optere*enja i mehaničke sile koje nastajukretanjem transportnih sredstava

• kod izgradnje operativnih obala potrebno je voditi računa omatrijalu za izradu !beton, asfalt ili ugradive betonske ploče",du$ini i širini operativne obale, nagibu !1,3B"

33.Što su rampe i koje uvjete trebaju zadovoljiti u lukama?• rampe slu$e za svaldavanje razlike u visini tereta pri kretanju vozila

s jedne razine na drugu na operativnim obalama gdje obalna površina ima ve*i kut nagiba

• nagib se odnosi na rampe potrebna za


15/37

37.)ako se utvr#uje visina slo$enog tereta u skladištu?• visina slo$enog tereta u skladištu utvr#uje se pomo*u izraza0

p p

t

t

q n qh

p

− ×

=

gdje je0 ht visina slo$enog teretaD dopušteno optere*enje poda !k:Em2"

pt gusto*a tereta !k:Em&"D p te$ina paleta na jedinicu površine !k:Em2"n p broj paleta

38.Što utječe na razvoj i primjenu različitih tehnoloških procesa transporta

tereta u luci?• teret je kao predmet prijevoza i prekrcaja ključan čimbenik pri

izboru lučkih ure#aja, prekrcajnih sredstava i organizacije rada uluci

• raznovrsnost je osnovna značajka generalnog ili op*eg tereta zbogčega je izbor tehnološkog procesa transporta tereta u luci priličnoslo$en i zahtjevan zadatak

• postoji i nekoliko stotina različitih rukovanja s robom !lučkihmanipulacija", ovisno o vrsti robe, pakiranju, prijevoznom sredstvu

i ostalim lučkim operacijama• velik utjecaj na promjenu standardne tehnologije rukovanja

generalnim teretom imao je razvoj suvremenih sustava transporta• razvoj tehnoloških procesa transporta ogledao se u procesu

unitizacije koji se odvijao u dva smjera0

1. formiranje i okrupnjavanje ukrcajneEiskrcajne jedinice tereta uobliku paletizacije

2. oblikovanje i okrupnjavanje ve*ih jedinica tereta izra$enih u

obliku kontejnerizacije,


16/37

2. elastičnost !mogu*nost obavljanja prekrcajnih operacija bezzastoja"

&. brzina !determinira je broj radnih ciklusa, smjer i put kretanjarobe izme#u broda i kopnenih prijevoznih sredstava, brzina

rukovanja robom izme#u kopnenih vozila i skladišta, izme#uskladišta i obale i izme#u obale i brodskog skladišta"(. ekonomičnost !izbjegavanje takvih tehnoloških procesa koji

zahtjevaju nepotrebne investicije u suvišne kapacitete"

42.)ojim zahtjevima luka mora udovoljiti da bi obavljala trgovačkufunkciju?• da bi luka uspješno obavljala svoju trgovačku funkciju mora

udovoljiti odre#enim zahtjevima i imati0

1. dobre kopnene i pomorske veze2. dovoljne količine roba koncentrirane u lučkom području&. odgovaraju*e skladišne kapacitete

4&.Akupno vrijeme zadr$avanja !stajanja" broda u luci sastoji se odslijede*ih komponenti0• ukupno vrijeme zadr$avanja !stajanja" broda u luci sastoji se od0

1. vremena koje brod provede u čekanju na slobodan pristan2. vremena koje brod provede na pristanu zbog obavljanja

prekrcajnih operacija

4(.


17/37

44.)oje vrste valova se proučavaju pri planiranju luke?• pri planiranju luke proučavaju se oscilatorni i translatorni valovi

45.)oja je razlika izme#u lukobrana i valobrana?• razlika izme#u lukobrana i valobrana je u izvedbi, valobran nije

vezan sa obalom kao što je to slučaj kod lukobrana

47.:abroji vrste bazena koje se susre*u u lukama?• vrste lučkih bazena0

1. otvoreni bazeni2. zatvoreni bazeni&. bazeni za okretanje broad

(. operaticni bazeni

48.:avedi kako osnovne dimenzije i pokreti broda utječu na projektiranjelučkih obalnih gra#evina.• duljina broda utječe na duljinu pristana i lokaciju tranzitnih

odlagališta• širina broda determinira dohvat prekrcajnih sredstava i širinu

prilaznog kanala i lučkih bazena• veličina broda utječe na potrebnu površinu krcališta i minimalne

skladišne zahtjeve operativne obale• vrsta i tip broda, oblik trupa i nadgra#a utječu na konstrukcijsku

izvedbu pristana• gaz broda utječe na dubinu vode uz pristan• mogu*i pokreti broda utječu na optere*enja konstrukcije pristana i

privezišta broda•

59.)oje se vrste privezišta primjenjuju u lukama?• vrste privezišta0

1. obalni vez !kad je brod privezan za obalu i s njom činioperativnu cjelinu"

2. priobalni !kad je brod privezan u akvatoriju"&. vanobalni !kad je brod privezan izvan akvatorija luke"

51.:abroji funkcionalne zahtjeve za dimenzioniranje skladišta?• funkcionalni zahtjevi za dimenzioniranje skladišta su0

1. površina skladišta2. visina eta$e skladišta&. razmak stupova skladišta

15


18/37

(. duljina i širina skladišta3. nosivost i izvedba podova skladišta4. izvedba i veličina vrata skladišta5. rasvjeta i ventilacija skladišta

7. instalacija u skladištu

52.


19/37

5(.Što je gravitacijsko područje luke i terminala?• odrediti i definirati gravitacijsku lučku zonu znači utvrditi veličinu i

granicu područja u zale#u luke, za čiju proizvedenu robunamijenjenu prekomorskom izvozu ili za morskim putem uvezenurobu namijenjenu potrošnji na tom području, odre#ena luka

predstavlja najpovoljniju točku izme#u kopnenog i pomorskog prijevoza

53.)oje uvjete treba zadovoljiti za postizanje efikasnosti lučkog sustava?• uvjeti koje treba zadovoljiti za postizanje efikasnosti lučkog sustava

su0

1. treba odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijelog lučkogsustava jedne zemlje u skladu s njenom pomorskomorijentacijom

2. treba odrediti veličinu i razvoj svake luke ponaosob uukupnom lučkom sustavu zemlje

54..)ako se utvr#uje slobodna visina eta$e skladišta?• slobodna visina eta$e skladišta je visina izme#u poda i me#ueta$ne

konstrukcije ili krova skladišta•

za odre#ivanje visine eta$e bitna je struktura tereta i dopuštenooptere*enje poda skladišta• slobodna visina eta$e skladišta utvr#uje se pomo*u relacije0

+ehth phz !m"

gdje je0 +e potrebna slobodna visina eta$e !m"ht visina slo$enog terena !m"h p visina potrebna za palete !m"hz zaštitna visina !m"

18


20/37

55.=efiniraj pojam terminala i metodologiju procjene kapaciteta lučkihterminala.• terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat

putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom• terminali su glavna spona na transportnom putu robe od

proizvo#ača do potrošača, a slu$e i za preradu, doradu prepakiranje,razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uzrobu

• radne operacije rukovanja teretom izme#u broda i kopna u uvjetimalučkih terminala zahtijevaju, s obzirom na svoju slo$enost,razmatranje mnogobrojnih varijabilnih čimbenika

• npr. brzina iskrcaja i ukrcaja nije stalna, ve* ovisi o vrsti tereta,

vrsti broda, načinu slaganja tereta, tehničkim obilje$jima prekrcajnih sredstava, vještini radnika i nizu drugih utjecajnihčimbenika

57.=efiniraj pojam lučkog kontejnerskog terminala, te objasni kako jerazvoj morskog brodarstva utjecao na njihov razvitak.• lučki kontejnerski terminal dio je lučkog sustava koji predstavlja

posebno izgra#en i opremljen objekt namijenjen prekrcajukontejnera izravnim ili posrednim rukovanjem izme#u morskih

brodova i kopnenih prijevoznih sredstava• kontejnerski terminal povezuje najmanje dva prometna sustava a za

uspješno odvijanje procesa upotrebljavaju se specijalizirana prekrcajna sredstava

• lučki kontejnerski terminali razvijali se se pod izravnim utjecajem promjena u morskom brodarstvu

• razvitak kontejnerskog


21/37

1. 'anamaJ !veličina dohvata ispod (( m od obalne tračnice"2. Ktandard 'ost 'anamaJ !dohvat od (( do (7 m"&. LJtra 'ost'anamaJ !dohvat ve*i od (7 m"

79.=efiniraj pojam robnotransportnog centra.• robnotransportni centri predstavljaju tehnološke karike

transportnog lanca izme#u makro i mikrodistribucije, odnosnomjesta prikupljanja, skladištenja, prerade i distribucije robe sa svimosnovnim i dopunskim sadr$ajima koji moraju osigurati brzu,kvalitetnu i ekonomičnu dostavu robe od izvora sirovina do

proizvodnje i od proizvo#ača do potrošača, uz realizaciju osnovnihi prate*ih operacija koje nastaju u području kretanja materijalnihdobara

71.)oje je najznačajnije obilje$je


22/37

7(.)oja su tehničkotehnološka obilje$ja terminala za prekrcaj opasnihtereta?• izgradnja odgovaraju*eg terminala za prekrcaj opasnih tereta u luci

ovisi o količinama prometa odre#ene vrste opasne tvari koja se

pojavljuje u godišnjem prometu• izgradnja posebnih terminala za naftu i naftne derivate, ukapljene

plinove, često je neizbje$an postupak planiranja svake ve*e luke ukojoj se mo$e očekivati značajniji promet teku*ih tereta

• kod specijaliziranih terminala za opasne terete primjenjuju se i posebni uvjeti uplovljavanja, pristajanja i isplovljavanja broda

• terminal mora raspolagati s dovoljnim brojem tegljača iodgovaraju*om zaštitom

• za neke vrste opasnih tereta potrebno je u lukama izgraditi posebna

skladišta

73.:avedi osnovne ukrcajne, iskrcajne i skladišne ure#aje na terminalimaza prekrcaj ugljena i $eljezne rude.• ukrcajni ure#aji na terminalima za prekrcaj ugljena i $eljezne rude0

1. pokretni mosni brodoukrcavač2. radijalni brodoukrcavač&. linearni brodoukrcavač(. fiksni brodoukrcavači

• iskrcajni ure#aji na terminalima za prekrcaj ugljena i $eljezne rude01. dizalice s grabilicom2. mehanički vertikalni transporteri&. $ljebasti elevatori(. pneumatski i hidraulički transporteri

• skladišni ure#aji na terminalima za prekrcaj ugljena i $eljezne rude01. skladišni prekrcajni mostovi2. prebacivači i razlagači tereta&. utovarivači

74.)oja su osnovna obilje$ja terminala za prekrcaj nafte i naftnihterminala?• terminali za prekrcaj nafte i naftnih derivate razlikuju se od

terminala za prekrcaj ostalih tereta po zahtjevima o udaljenosti odnaseljenih područja, potrebnoj dubini mora, prekrcajnim ure#ajima,tehničkotehnološkom procesu prekrcaja, konstrukciji skladišnog

prostora itd.• posebni lučki bazeni kod kojih se poduzimaju sve potrebne mjere

sigurnosti od po$ara, eksplozije i zaštite mora i okoliša

22


23/37

• u sklopu ovih lučkih terminala često se nalaze rafinerije i postrojenja petrokemijske i metalne industrije

• odlučuju*i čimbenici o kojima ovisi prijem tankera su du$ina pristana i dubina mora uz pristan

• tipovi naftnih terminala01. konvencionalni terminali !terminali na morskoj obali"2. off shore terminali !terminali na otvorenom moru"

75.:abroji tehničkotehnološke značajke terminala za prekrcaj drva idrvnih prera#evina.• lokaciju terminala za prekrcaj drva i drvnih prera#evina potrebno je

izabrati s obzirom na mikroklimatske uvjete• terminali za prekrcaj drva i drvnih prera#evina posjeduju

odgovaraju*u prekrcajnu mehanizaciju velikog kapaciteta• tako#er posjeduju velike otvorene i zatvorene skladišne površine za

skladištenje drva i drvnih proizvoda• sheme slagališta za izvoz obra#ena drva0

1. sa $eljezničkim kolosijecima paralelnim s obalnom linijom iuzdu$nim i poprečnim putovima

2. s lepezom kolosijeka, postavljenom koso ili okomito na obalnuliniju

• na terminalu za prekrcaj drva i drvnih prera#evina pored osnovnih

tehnoloških operacija ukrcaja, iskrcaja i skladištenja primjenjuju sedopunske operacije skladišne dorade drvene gra#e i finalnih

proizvoda drva• u riječnim lukama za izvoz drva često u sastavu terminala postoje i

pilane za obradu drva, koje se dovozi splavima

77.)oja su osnovna obilje$ja terminala za prekrcaj ukapljenih plinova?• ukapljeni plinovi su ugljikovodici kod kojih je kritična temperatura

ni$a od 39oO ili im je pri 39oO tlak para viši od & bara• @:6 kao kratica engleskog termina %@iDuefied natural gas% za

ukapljeni prirodni plin i @'6 !@iDuefied petroleum gas" zaukapljeni naftni plin najčeš*i su i nazivi ovih terminala !@:6 ili@'6 terminali".

• pri planiranju i projektiranju terminala za ukapljene plinove potrebno je uzeti u obzir utjecaj sljede*ih činitelja0

1. navigacijskih obilje$ja plovidbenog pravca2. sidrišta i mogu*nosti pristupa terminalu&. op*a i maritimna obilje$ja @:6 brodova,

2&


24/37

(. hidrometeorološki uvjeti na mjestu projektiranja !vjetar,valovi, morske struje, magla itd."

3. sustav upravljanja pomorskom plovidbom4. uvjeti prihvata broda

5. uvjeti boravka broda na terminalu7. uvjeti odveza broda• pri izgradnji terminala za ukapljene plinove mogu*e su dvije

različite izvedbe01. konvencionalni terminali za ukapljene plinove2. terminali na otvorenom moru !off shore terminali"

• za prekrcaj @:6 brodova redovito se izgra#uju konvencionalniterminali s privezom broda na pristanu s priveznim utvrdicama

78.)oja su osnovna obilje$ja terminala za prekrcaj hla#enih tereta?• neke namirnice se uvoze ili izvoze u sirovom ili neprera#enom

stanju• te namirnice se lako pokvarljive i zahtijevaju poseban postupak

prijevoza, prekrcaja i skladištenja tereta u luci• prijevoz, prekrcaj i skladištenje ovih lakopokvarljivih prehrambenih

proizvoda ovisi o01. temperaturi2. kvarljivosti

&. mogu*nosti razvoja mikroorganizama(. uvjetima krcanja i uskladištenja !ventilaciji, cirkulaciji zraka idr.".

• zamrznute namirnice dijele se u dvije glavne skupine01. mrtve namirnice !meso, riba, mliječni proizvodi"2. $ive namirnice !vo*e, povr*e"

• $ive namirnice mogu se odr$avati01. u ohla#enom stanju2. u zamrznutom stanju

• pomorski prijevoz brzopokvarljivih proizvoda obavlja se dijelomtramperskim brodovima !hladnjačama", a manjim dijelom linijskim

brodovima• razvitkom kontejnerizacije taj prijevoz sve više preuzimaju

kontejnerski brodovi koji prevoze te proizvode u kontejnerimahladnjačama !frigo kontejnerima"

• za prihvat i skladištenje brzopokvarljivih prehrambenih proizvoda ulukama se izgra#uju posebna lučka skladištalučke hladnjače,najčeš*e prizemne konstrukcije

• terminali za prekrcaj ju$nog vo*a osim potrebnih skladišnih površina opremljeni su i s odgovaraju*im prekrcajnim postrojenjem

2(


25/37

• ukoliko se na terminalu javlja ve*i promet banana tada se iskrcajnajčeš*e obavlja pomo*u obalnog prekrcajnog mosta s elevatorom iodgovaraju*im transporterima

• prekrcaj frigokontejnera obavlja se na kontejnerskim terminalima,

a s njima se postupa slično kao i s ostalim kontejnerima, uz obvezuda terminal na cijelom skladišnom prostoru ima osiguraneelektrične priključke za takve kontejnere

89.:abroji osnovne značajke terminala za prekrcaj $ivotinja.• uz dobru povezanost sa zale#em i opskrbljenost vodom i stočnom

hranom stočni terminali moraju raspolagati i sa sljede*ominfrastrukturom i suprastrukturom0

1. pristan za brodove

2. skladišni prostor, sanitarne i radne prostorije&. prekrcajne rampe i naprave, vage za vaganje $ivotinja(. ure#aj za pročiš*avanje otpadnih voda i tvari3. ure#aj za pranje i dezinfekciju4. štale za prolazno zadr$avanje stoke do 2( sata,5. sjenici !za smještaj najmanje 199 m& sjena"7. vage za vaganje kamiona i vagona,8. prostor za pranje kamiona i vagona19.veterinarska stanica

11.rashladni prostor za smještaj uginule stoke12.prekrcajna mehanizacija i oprema za ukrcaj stoke, sijena islame

1&.hidranti i potrebna protupo$arna sredstva• pristani za prekrcaj $ivotinja moraju imati stalne ili pokretne rampe

za utovar i istovar $ivotinja, odnosno kontejnere ako se prekrcajobavlja dizalicama

81.:avedi osnovne značajke planiranja i izgradnje pomorskoputničkih

terminala.• pomorskoputnički terminal za doma*i i me#unarodni promet mora biti osposobljen za potrebe linijskog obalnog brodarstva, zatrajektni promet !prihvat manjih trajekata za lokalni promet, ve*ihtrajekata za brzu du$obalnu prugu, trajekata za me#unarodni

promet", te za prihvat i otpremu putničkih brodova za kru$na putovanja

• potrebno je planirati i kapacitete za prihvat brzih manjihkatamarana za lokalni promet, te ve*ih brzih katamarana za brze

du$obalne linije i me#unarodni promet• na terminalu bi trebali postojati sljede*i objekti0

23


26/37

1. parkirališta i gara$e za smještaj vozila2. radionice za popravak vozila&. poslovnice za iznajmljivanje automobila(. osiguravaju*i zavodi

3. benzinska crpka4. banke i mjenjačnice5. trgovine s različitim proizvodima7. ugostiteljski objekti raznih sadr$aja8. hotel za smještaj putnika i za njihov dnevni odmor

• pomorskoputnički terminal mora biti dobro povezan sa cestovnim i$eljezničkim prometnicama, a po$eljno je da se u blizini nalazicestovni i $eljeznički putnički terminal i zračna luka, kako bi

putnici !turisti" uspješno mogli nastaviti svoj put kopnenim i

zračnim putem do konačnog odredišta• ukrcaj putnika u brodove i iskrcaj s brodova izvodi se preko brodskih stepenica, rampi i natkrivenih pokretnih mostova

82.Što je teoretski ili hipotetski, a što stvarni prometni kapacitetterminala?• pri izračunavanju teorijskog ili hipotetskog prometnog kapaciteta

terminala za bilo koju prekrcajnu ili skladišnu aktivnost polazi se

od pretpostavljenih prosječnih veličina i optimalnih uvjeta rada• na temelju teorijskog kapaciteta uvo#enjem odgovaraju*ih

koeficijenata koji sadr$e potrebne ispravke !fonda radnog vremena,vremenskog ciklusa i kapaciteta skladištenja" izračunava se stvarni

prometni kapacitet terminala

8&.:avedi osnovne značajke univerzalnih i višenamjenskih terminala.• osnovna obilje$ja višenamjenskog terminala su fleksibilnost i

efikasnost

• višenamjenski terminal mora imati raznovrsnija prekrcajna sredstva• višenamjenski terminali zahtijevaju i znatno više prostora za

promet robe• bitno obilje$je višenamjenskog terminala je da su operativna i

konsolidiraju*a skladišta za unitizirane terete smještena naunutrašnjem dijelu terminala kako bi vozila mogla bitiukrcanaEiskrcana uzdu$ skladišta, a da istovremeno ne ometajuoperacije prekrcaja

• za višenamjnske terminale karakterističan je veliki otvoreni prostor

uz pristane kako bi se omogu*io lakši prekrcaj unitiziraju*eg tereta

24


27/37

i dobio potreban prostor za skladištenje odre#ene vrste generalnogtereta

• tu je i dosta široka operativna obala !39 m", prostor za cestovnu i$eljezničku vezu kroz terminal, oo rampa itd.

• višenamjenski terminal ima dosta široku operativnu obalu, proctor za cestovnu i $eljezničku vezu, rampuC

• za prekrcaj tereta na pristanu višenamjenskog terminala najčeš*e se primjenjuju brodska prekrcajna sredstva ili lučke mobilne dizalice

• univerzalni terminal razlikuje se od raznih vrsta višenamjenskihterminala po tome što univerzalni terminal pored svih djelatnostikoje višenamjenski terminal pru$a na svojoj morskoj strani, pru$a idodatne kopnene aktivnosti koje se ogledaju kroz bolje uslugekrcateljima

• te usluge su01. punjenje i pra$njenje kontejnera na terminalu2. radionice za popravak kontejnera&. skladišta za unajmljene !leasing" kontejnere(. klasična skladišta3. rashladna skladišta4. skladišta hladnjače5. administracija uvozEizvoz dokumentacija7. distributivni centri

8. skladišta za sortiranje19.pakiranje industrijskih proizvoda za pomorski prijevoz itd.

8(..Što obuhva*a planiranje lučkih kontejnerskih terminala?• planiranje, projektiranje, organizacija i poslovanje lučkih

kontejnerskih terminala nije zadatak koji se obavlja premauhodanom pravilu

• planiranje i razvitak svakog kontejnerskog terminala ima svoja posebna obilje$ja

• iz dosadašnjeg razvitka lučkih kontenerskih terminala mogu seuočiti izvjesne pravilnosti koje se ponavljaju0

1. u početnoj fazi kontejnerski terminali pojavljuju se kaospecijalizirani dijelovi luke

2. nakon izvjesnog vremena pojavljuje se potreba za izgradnjom iopremanjem višenamjenskog terminala sa dijelomspecijalizirane kontejnerske opreme

&. pove*anjem prometa kontejnera koji prema procjenamaA:O-M=a treba iznositi &9999 do 39999 kontejnera u prve

tri godine, pristupa se izgradnji, opremanju i u$oj

25


28/37

specijalizaciji u funkciji razvitka posebnog lučkogkontejnerskog terminala

83.)oji su kriteriji primjene i obilje$ja prijevoznoprekrcajnih sredstava

na kontejnerskom terminalu?• prijevoznoprekrcajna sredstva na kontejnerskom terminalu su0

1. portalni prijenosnici s čeonim rukovanjem2. portalni prijenosnici s bočnim rukovanjem !mo$e ukrcavati,

iskrcavati i prenosti kontejnere bočno te ih slagati u tri visine, prednost je jednostavno rukovanje i velika manevarskasposobnost"

&. bočni viličari !kontejnerima se rukuje pomo*u hvatača koji senalazi paralelno s uzdu$nom osi sredstva, omugu*uje ve*u

iskoristivost skladištnog prostora jer ima ure#aj koji se mo$e bočno izvu*i"(. čeoni viličari !mogu slagati do 3 kontejnera u visinu,

nedostatak je ve*i broj ošte*enja kontejnera"3. autodizalice !iznimna mobilnost i višetruka namjena4. prikolice, traktori i tegljači za vuču prikolica ili poluprikolica i

ostala prijevoznoprekrcajna sredstva

84.)oje su prednosti uvo#enja sustava elektroničke obrade podataka nakontejnerskim terminalima?• prednosti uvo#enja sustava elektroničke obrade podataka na

kontejnerskim terminalima su01. prikupljanje informacija na vrijeme i na vjerodostojan način2. bolja organizacija prikupljenih podataka&. mogu*nost prijema novih informacija u kratkom vremenu(. jednostavno razotkrivanje podataka u praktičnom i

prihvatljivom obliku3. obrada i brza usporedba velikog broja podataka4. mogu*nost primjene na manjim terminalima

5. smanjenje količine papirnate dokumentacije i broja slu$benikau uredima

7. manji broj pogrešaka na dokumentima !koje su česte kod ručneobrade podataka"

85.:abroji osnovne funkcije robnotransportnih centara.• osnovne funkcije robnotransportnih centara0

1. prometna2. industrijska

27


29/37

&. javnoskladišna(. zbirnodistribucijska

87.)ako su razvrstani


30/37

kapitalnih troškova prikolica ili vagona i zbog slaboiskorištenog prostora u palubama. @AP postolja mogu bitiostavljena ispod tereta zbog malih dimenzija i niske nabavnecijene

191. )oje su specifičnosti @MK+ tehnologije i @MK+ terminala?• prednosti @MK+ sustava su0

1. značajno pove*anje jediničnog tereta i %unitizacija% velikih jedinica okrupljenog tereta, jedinični teret je u ovom slučajuteglenica !maona, bar$a, manja plovna jedinica bez vlastitog

pogona".2. prekrcaj se obavlja na sidrištu, tako da brod nosač teglenica

iskrcava !ili ukrcava" teret svojim vlastitim sredstvimaukrcajaEiskrcaja&. nije potrebno izgra#ivati lučke objekte, jer brod ne pristaje uz

obalu. :a brod dolaze bar$e, koje se prekrcavaju na obaliklasičnim načinom, često na plitkim obalama, sa obalnimdizalicama ili autodizalicama, budu*i da bar$e imaju mali gaz i

pojavljuju se uz obalnu liniju kao mali brodovi, što ne predstavlja poseban problem luci

(. omogu*en je dovoz razne robe u nerazvijene zemlje, naročitoone koje imaju plovne rijeke. Qatični @MK+ usidri se u uš*urijeke, a teglenicama se roba razvozi u manje luke uunutrašnjosti zemlje. Mko luke nemaju dovoljno remorkera zarazvoz teglenica, onda redovito brod ima svoje remorkere.

• nedostaci @MK+ sustava su01. vrlo skupi brodovi i teglenice, tako da taj sustav nije

primjenljiv u svim zemljama. bog toga se razvilo nekolikotipova @MK+ brodova.

2. brodar preuzima cjelokupnu organizaciju i rizik poslovanja, što

je vrlo skupo i zahtijeva dobru organizaciju.

192. :avedi osnovne vrste i obilje$ja suhog rasutog tereta i terminale za prekrcaj sipkih tereta?

• vrste suhog rasutog tereta su01. $eljezna rudača2. ugljen&. fosfati(. $itarice

3. boksit4. aluminij

&9


31/37

• za suhi rasuti teret znakovita su sljede*a svojstva0 granulacija!grudavost ili zrnatost", gusto*a materijala, kut unutarnjeg trenja,habaju*e !abrazivno" djelovanje, ljepljivost i vla$nost

• lokacija terminala mora omogu*iti prihvat velikih brodova, što

znači da uz pristan moraju biti dovoljne dubine mora !13 do 24 m"• lokacija terminala za rasute terete treba izabrati što bli$e izvoru

sirovina i rudniku, ako je riječ o izvozu, a što bli$e industrijskomsredištu, ako je riječ o uvoznom terminalu

• terminal mora imati dovoljne skladišne površine za prihvat čitavogtereta iz broda

• zbog potreba brzog ukrcaja ili iskrcaja terminal mora biti opremljenodgovaraju*im prekrcajnim sredstvima visokog učinka i mre$omtrakastih transportera, koji omogu*avaju prijenos tereta do skladišta

ili ukrcajne postaje za vagone• na terminalu za suhe rasute terete kretanje robe je gotovo isključivo

u jednom smjeru !uvozni ili izvozni terminal", pa se u skladu s timei postavlja tehnološki proces prekrcaja i izvodi opremanje terminala

• na terminalima sa nedovoljnim dubinama pristana tehnologijarukovanja teretom omogu*uje da brodovi budu i udaljeni od obale,a prijenos se obavlja pomo*u trakastih transportera !postavljenimna stupove", ili se teret prekrcava u manje brodove koji pristaju naterminalu

• sustav ukrcaja suhog rasutog tereta znatno je jednostavniji odsustava iskrcaja

• zato postoji i bitna razlika izme#u ukrcajnih i iskrcajnih terminalaza ugljen i $eljeznu rudu

• kod ukrcajnih !izvoznih" terminala obično je potrebna beskonačnatraka i lijevak s vagom, te neka vrsta usmjerivača tereta u grotlo

broda• za iskrcaj suhog rasutog tereta primjenjuje se više različitih sustava

ali su najviše u upotrebi sustav grablice !grabs", pneumatski sustav,mehanički i hidraulički neprekidni sustav transporta

19&. )ako se dijeli ukupna kopnena površina za razvitak terminala sobzirom na namjenu?• s obzirom na namjenu ukupna kopnena površina dijeli se na0

1. obalne operativne površine !obale, gatovi i lukobrani"2. skladišne površine namijenjene kratkotrajnom i dugotrajnom

uskladištenju tereta&. prometne površine !$eljezničke i cestovne prometnice,

cjevovodi, transporteri, parkirališta..."

&1


32/37

(. površine za smještaj i funkcioniranje lučke industrije0 površineza preradu, doradu i oplemenjivanje robe, transporterske icjevovodne staze...

3. površine za smještaj prekrcajnih sredstava, uslu$nih

djelatnosti, lučke operative i drugih korisnika terminala!površine za transportna sredstva, servisne stanice, radioniceza odr$avanje, suhi dokovi..."

4. površine za poslovne potrebe0 dobavljača, skladišta zadugotrajno uskladištenje i čuvanje robe, agencija, carine,

poslovnih zgrada, prehrane, kupatila, gara$a...

19(. 'rema konvenciji RQO< o sigurnosti kontejnera, koje se oznake i podaci nalaze na kontejneru?

•

na svakom kontejneru nalaze sljede*e oznake i podaci01. naziv zemlje koja je izdala potvrdu o sigurnosti2. datum izrade kontejnera&. identifikacijski broj(. najve*a brutto te$ina3. dopuštena te$ina pri slaganju

193. :abroji zone tipičnog kontejnerskog terminala i objasni osnovnesustave rukovanja teretom u tim zonama.• zone tipičnog kontejnerskog terminala su0

1. zona operativne površine2. skladišna zona&. primopredajna i servisna zona

• kontejnerski terminali se opremaju sa dva osnovna sustava u triverzije rukovanja iz kojih proizlaze načini prekrcaja i skladištenjakontejnera

• to su @


33/37

194. Što podrazumijeva proračun kapaciteta kontejnerskog terminala ikoji elementi utječu na njegovo definiranje?• odre#ivanje kapaciteta kontejnerskog terminala posebno je va$no u

početnim fazama planiranja gradnje i programiranja sadr$aja, teutvr#ivanja geoprometnog polo$aja• na temelju rezultata potrebno je odrediti površine terminala, na što

utječe više čimbenika• kapacitet kontejnerskog terminala ovisi o vrsti, broju i veličini

kontejnera predvi#enih za rukovanje te o broju ukrcajnoiskrcajnihmanipulacija u satu ili danu

• za definiranje kapaciteta kontejnrskog terminala potrebno je utvrditiveličinu kontejnera u prekrcajnom procesu, dnevni kapacitet,

veličine odlagališta i njihov oblik, statički i dinamički kapacitet,duljinu i propusnu mo* operativne obale, cestovnih prometnica i$eljezničkih kolosjeka

• pri definiranju kapaciteta, uz modele dinamičkog i statičkogkapaciteta, mogu se koristiti modeli za definiranje optimalnog iradnooperativnog kapaciteta što se upotrebljavaju u kasnijimfazama planiranja i projektiranja terminala

195. Što znači utvrditi statički, a što dinamički kapacitet kontejnerskog

terminala?• pod statičkim kapacitetom podrazumijeva se maksimalan broj

kontejnera koji se u odre#enom vremenskom intervalu moguodlo$iti na trake za privremeno odlaganje

• taj kapacitet ovisi o broju traka za odlaganje, razini slaganja, duljinitrake i vrsti kontejnera koji se odla$u

• dinamički kapacitet predstavlje propusnu sposobnost terminala kojuodre#uje kapacitet dizalice i veličina skladišta kontejnera

• na temelju utvr#enih kapaciteta kontejnersko terminala razra#uju se

ostali sadr$aji terminala i potrebna tehničkotehnološka obilje$ja prekrcajnih mostova i dizalica ispod kojih se razmještaju$eljeznički kolosjeci, cestovne prometnice i odlagališta

197. :abroji tehničkotehnološka obilje$ja $eljezničkocestovnihterminala.• nemaju pristane i obalne kontejnerske dizalice, osim ako su

smješteni u riječnim pristaništima• postoje manipulacijske površine i kolosjeci za hugepack transport

&&


34/37

• postoje dva načina ukrcaja cestovnih vozila na $eljezničke vagone iiskrcaja sa njih0

1. vertikalni2. horizontalni

• vertikalni način podrazumijeva ukrcaj i iskrcaj pokretnomdizalicom, slično kao kontejnera

• horizontalni način podrazumijeva horizontalno povlačenje teretasmještenog na kotačima

198. :abroji najva$nije tehničkotehnološke značajke


35/37

• pri planiranju potrebne površine


36/37

i ukrcavaju s pomo*u obalnih dizalica novom robom. :akon obavljena ukrcaja,remorkeri ih dovoze do krme broda, odakle se podi$u mosnom dizalicom velikenosivosti i sla$u na palubu broda. :a brodu i terminalu jasno su naznačena dvasmjera kretanja robe0 uvozni i izvozni. :a pristan, odnosno kopnenom prostoru

terminala, tako#er postoje dva dijela uvozni i izvozni. Avozne teglenice dolazeu uvozni dio, iskrcavaju se i prazne, a zatim odlaze u izvozni dio gdje se pune iodvoze prema brodu. :a obali postoje dva pristana za kontejnerske brodove.Rskrcani kontejneri iz broda se ukrcavaju u pomo*ne brodove i odvoze dokontejnerskog terminala. A velikim @MK+terminalima postoji odre#eni prostor za prikupljanje teglenica za ode#enu liniju. -ahve luke imaju posebne bazene za

prihvat teglenica. @MK+tehnologija transporta imaju danas sve ve*u primjenu uriječnome prometu.

11(. )oje su značajke skladišta za ugljen i $eljeznu rudaču?• ugljen i $eljezna ruda redovito se skladište na otvorenom skladištu

!slagalištu"• otvorena skladišta najekonomičnije se postavljaju što bli$e obalnoj

liniji• obično se uz obalu postavlja odre#eni broj kolosijeka koji

zahva*aju širinu 19 do 29 m, a iza njih je slagalište• slagalište se sastoji od odjeljenih parcela, koje su odvojene

uzdu$nim putovima, paralelno s obalom, a slu$e za prolazkolosijeka, cesta i poprečnih putova !koji slu$e za promet izme#u broda i slagališta"

• ugljen i $eljezna ruda skladište se u obliku hrpa• za raspore#ivanje i prebacivanje tereta na slagalištu terminala

primjenjuju se različite vrste skladišnih ure#aja0 skladišni prekrcajni mostovi, prebacivači i bacači tereta, te različite izvedbeutovarivača.

113. )oje su prednosti izgradnje prizemnih hladnjača na terminalima za prekrcaj ju$nog vo*a i prehrambenih proizvoda?• prednosti izgradnje prizemnih hladnjača na terminalima za prekrcaj

ju$nog vo*a i prehrambenih proizvoda su01. mogu*nost velikih raspona s komorama velike površine i

zapremnine, čime se posti$e racionalnije slaganje tereta i povoljniji tehnološki prces dopreme robe skladište

2. mogu*nost velike visine slaganja tereta do dopuštene graniceoptere*enja broda

&. jednostavnost unutarnjeg transporta jer se sva kretanja odvijaju po horizontali

&4


37/37

(. mogu*nost etapne izgradnje u kasnijeg proširenja kapacitetahladnjače

tlt-skripta

Documents