Tolstoj - ANA KARENJINA

Tolstoj - ANA KARENJINAIVOTOPIS:

Lav Nikolajevi Tolstoj ruski je pisac, jedan od najveih pisaca u doba realizma. Roen je 1828. godine. Bavio se pedagokim radom, uzdizanjem seljaka, a takoer se posveuje svojoj obitelji i knjievnom radu.

Prvi je kratki roman izdao 1863., a zvao se ''Kozaks''. Nakon toga su uslijedili mnogi romani. ''Anu Karenjinu'' napisao je izmeu 1875. i 1877.

Bio je jedan od najveih mislioca svoga vremena. Tolstojev bogati knjievni rad i ideologija znaajno su utjecali na europsku misao i knjievnost u zavrnici 19. i na poetku 20. stoljea.

Umro je 20. studenoga 1910. godine.

U svojim je romanima ''Rat i mir'' i ''Ana Karenjina'' dao iroku epsku viziju Rusije u doba rata, u doba mira, prikazao probleme ovjeka u raznim ivotnim situacijama iznio realistiki vjernu sliku ruskog drutva i umjetniki uobliio svoje ideje, stvorivi tako romane koji su po snazi epskog zamaha ostali do danas nenadmaeni u ruskoj knjievnosti.

KNJIEVNI ROD: epika

VRSTA DJELA: roman

VRSTA ROMANA:

Prema nainu izgradnje siea, ''Ana Karenjina'' je primjer paralelnog romana - graen je tako da se nekoliko fabularnih nizova razvija usporedno (npr. ljubav Levina i Kitty te Ane i Vronskog).

VRIJEME RADNJE: 70-ih godina 19. stoljea

MJESTO RADNJE: Moskva, Petrograd

TEMELJNI PROBLEM: problem braka

MOTO:

Moto je romana ''Osveta je moja i ja u je vratiti'' uzet iz Biblije i govori nam da ovjeku osveta donosi nesreu, a jedini je koji ima pravo na nju Bog.

STIL:

U romanu se isprepliu dvije osnovne radnje (Ana - Karenjin - Vronski i Levin - Kitty), pojavljuje se mnotvo sporednih likova to pridonosi uvjerljivosti i kompleksnosti djela. Mnoga se poglavlja romana ne dre osnovne radnje te roman obiluje dijelovima koji bi mogli stajati samostalno.

Tolstoj je u ovom romanu prikazao rusko visoko drutvo, koje je u potpunosti osudio odnosei se prema pripadnicima aristokracije s ironijom i prijezirom.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

ANA KARENJINA:

Na poetku, Ana je prelijepa i armantna, uzorna majka, ena dravnog slubenika. Svu je svoju ljubav usmjerila na sina. Slijedei srce Ana ostavlja mua, poloaj, ugled i sina. Optuuje Vronskog za najvei moralni prekraj - krenje majinske dunosti. Postaje opsjednuta o Vronskovoj nevjeri te gubi ljubav. Na kraju spoznaje da je ljubav prolazna i odluuje sve prekinuti. Bacanjem pod vlak Ana prekida svoj ivot i ostavlja svoje ljubljene u velikoj tuzi.

Brak se izmeu Karenjina i nje temelji na potovanju. Ana ivi u iluziji sretnog braka posveujui svu panju sinu, a tu iluziju rui Vronski. Ana prema Vronskom osjea istinsku ljubav. Ona odluuje ostvariti svoju osobnu sreu, rtvuje ugled, naputa mua i sina. U poetku osjea sreu i potpunu ispunjenost uzvraenom ljubavlju, ali joj vremenom sve vie nedostaje sin i poinje joj smetati izoliranost od drutva. Sve je razdraljivija, razdiru je sumnje u Vronskoga, oni se udaljuju i Ana postaje nesretna. Na kraju bira smrt kao jedini izlaz.

''... ne samo zbog toga to je bila veoma lijepa, ne zbog one finoe i skromne gracije to se zapaala u cijeloj njenoj pojavi, nego zbog toga to u izrazu milolika lica, kad je prola mimo njega, bijae neto naroito umiljato i njeno.''

''Blistave, sive oi to su se od gustih trepavica inile tamnijima, prijateljski se, paljivo zaustave na njegovu licu, kao da ga je prepoznavala pa odmah prijeoe na gomilu to se pribliavala, kao da nekoga trae.''

ALEKSEJ VRONSKI:

Pruao je svu svoju ljubav i potporu Ani, ak se zbog nje i odrekao vojnike karijere prije odlaska u Italiju. Bio je rtva, podnio je gorinu poraza. Njegova je najvea krivica u tome to je obeao ono to nitko ne moe ostvariti - DA E AHURA LJUBAVNOG ZANOSA TRAJATI VJENO.

Vronski je za vezu s Anom rtvovao karijeru, ali mu vremenom drutvo i karijera poinju nedostajati.

''Vronski, to je jedan od sinova grofa Kirila Ivanovia Vronskoga i jedan od najljepih uzoraka zlatne mladei petrogradske. Upoznao sam ga u Tveru, kad sam ondje sluio, a on je dolazio na novaenju regruta. Silno je bogat, lijep, velike veze, krilni pobonik, a ujedno vrlo drag, dobar momak.''

KARENJIN:

Karenjin je hladan, racionalan, vaan mu je ugled u drutvu i zato je spreman ostati s Anom usprkos preljubu. Svoju plemenitost pokazuje opratanjem i spremnou da prihvati Aninu ker.

ANALIZA JEZIKA I STILA:

- epiteti: sukneni zastori, crne vragoljaste oi, sivi kuni haljetak, koziavo lice, sijede kose, lijep i itki rukopis, sedefna koljka

- usporedbe: kao i uvijek, kao da joj je tjelesna bol prouzroila taj krik

KRATAK SADRAJ:

Ana Karenjina je ena visokog dravnog slubenika Alekseja Karenjina.

Njihov je odnos korektan, ali bez emocija. Roman poinje Aninim dolaskom u dom Stive Oblonskog, Anina brata. Stivina je ena Doli ba saznala da ju mu vara, te to izaziva razdor u obitelji. Ana uskae kao diplomat i uspijeva izgladiti situaciju. Ana upoznaje Vronskog, koji ne taji svoje osjeaje, ali ona se boji veze i vraa se u Moskvu. Vronski se po prvi put ozbiljno zaljubio, te ju prati.

Oni se poinju redovito viati, te se Anin mu pobuni protiv toga. Unato tome, Ana se nastavlja sastajati s Vronskim i uskoro zatrudni. Vronskom to otkrije neposredno prije konjike utrke i on umalo pogiba. Njezina je uplaena reakcija javno pokazala njene osjeaje i muu priznaje svoju ljubav. On trai samo formalni brak, te udaljava Vronskog od Ane. Ana raa i u bunilu trai mua oprost. On joj oprata i prihvaa dijete.

Kada se oporavila, Ana se vratila Vronskom i, kako joj mu ne eli dati sina, uzima kerku i s Vronskim odlazi u Italiju. Kada se vratila, ulazi u kuu gdje doznaje kako je slubeno mrtva.

Pokuava se s Vronskim uklopiti u drutvo koje ih ne prihvaa, te zato odlaze na selo. Tu Vronski rtvuje karijeru zbog Ane i postaje mrzovoljan zbog toga. Posebno ga mui to to se njegovo dijete zove Karenjin, te trai od Ane da se rastavi. No mu joj ne eli dati rastavu. Ana se sve vie otuuje od Vronskog i na kraju se baca pod vlak, a Vronski se prijavljuje u vojsku, te odlazi u rat.

Levin je seoski veleposjednik, jednostavan ovjek, koji voli prirodu i Kiti. Kiti pak gleda Vronskog i kada Levin napokon skupi snagu da ju zaprosi, ona ga odbija. Kada shvaa da je Vronski potpuno nezainteresiran za bilo kakvu ozbiljniju vezu, ona se razboli i odlazi u njemake toplice, gdje se oporavlja. Nakon povratka Levin ju ponovo prosi i ona se udaje za njega. Njihov brak je vrst i postojan. ive u miru i srei, a zadnja poglavlja knjige posveena su Levinovim religioznom uvjerenjima.

O ROMANU:

''Ana Karenjina'' je jedan od Tolstojevih najljepih romana, opisuje drutvenu i osobnu psihologiju toga doba.

Radnja se vrti oko dvije ljubavi - jedne sretne (Levin i Kiti) i jedne nesuene (Ana i Vronski), koje su ustvari gotovo dvije radnje svaka za sebe.

Osnivni je motiv i radnja, Anin preljub, isprepleten mnogim scenama, koje su gotovo samostalne novele.

Teme su uglavnom obitelj, ljubav i moral, te problemi vezani za brak.

Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain.

Tolstojevi su likovi kompleksni i nerijetko teki. Komuniciraju putem monologa i dijaloga u kojem su skrivene sve ozbiljne misli velikog pisca.

''OSVETA JE MOJA, I JA U JE VRATITI.''

''... kad se voli, onda se voli itav ovjek onakav kakav jest, a ne kakav bih ja htjela da on bude.''

''Ljubomora po njegovu uvjerenju vrijea enu, a u enu treba imati povjerenja.''

''Ni pojma oni nemaju o tome to je to srea, oni ne znaju da bez ove ljubavi za nas nema ni sree, ni nesree nema ivota.''

''Ne, niste se prevarili ree ona polako, oajno pogledavi njegovo hladno lice. Niste se prevarili. Bila sam oajna i ne mogu da ne budem. Ja sluam vas, a mislim na njega. Volim ga, njegova sam ljubavnica, vas ne mogu podnositi, bojima vas se, mrzim vas. inite sa mnom to vas volja.''

''... naslada nije u otkrivanju istine, nego u traenju.''

ANA KARENJINA

"Osveta je moja i ja u je vratiti."

Radnja romana je smjetena u sedamdesete godine devetnaestog stoljea, u bogate krugove petrogradskog drutva. Paralelizam radnji: sretan brak Levina i Kiti te tragina veza Vronskog i Ane, pisac koristi kao komentar jedne drugoj. "Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj nain." Tom reenicom Tolstoj zapoinje roman.

Ana dolazi u kuu svoga brata Stive Oblomskog ne bi li pokuala spasiti njegov brak. Stivina ena Doli saznala je da ju mu vara s guvernantom. Ana uspjeva pomiriti strane. Ana je razumna ena, dobra majka i supruga, lijepa i armantna plijeni panju drutva. Ana je u braku s Aleksejem Aleksandroviem Karenjinom, slubenikom dravne slube, hladnim i uglaenim ovjekom. Njihov brak je korektan, pun razumijevanja ali nema ljubavi. Aninu strastvenost gui njegova racionalnost i odmjerenost. Radnja romana zaplie se plesom organiziranim za petrogradsko visoko drutvo. Kiti, mlaa Dolina sestra, dolazi na ples oekujui panju grofa Vronskog i skore zaruke. "Ana nije bila u ljubiastoj, kako je to Kiti svakako htjela, nego u crnoj, duboko izrezanoj barunskoj haljini koja je otkrivala njena kao u staroj slonovoj kosti izvajana ramena i grudi i punake ruke s tankom siunom pesti. itava je haljina bila opivena venecijanskom ipkom. Na glavi joj je, u crnoj posve prirodnoj kosi bio struak mauhica, a isto tako i na crnoj traci pojasa sred bijelih ipaka. Na izvajanom krepkom vratu bila je niska bisera." Ples je bio veliko razoaranje za Kiti i neslueni ushit za Anu. Kiti se povukla razoarana jer je Vronski plesao s Anom i njegove su je oi slijedile. Kad je Ana uvidjela zaljubljenost u oima Vronskog urno naputa ples prije veere i drugog dana putuje iz Moskve. Vronski, koji se prvi put zaljubljuje, slijedi je istim vlakom i otovreno joj iskazuje svoje namjere. U Ani je probuena strast davno zatomljena njezinim racionalnim brakom i ona se nee moi suzdrati otkrivi ponovo u sebi enu. Ana i Vronski esto se viaju. Glasine se ire. U poetku se veza odobrava jer je prirodno da dame imaju nekog za flert, ali kad to postaje ozbiljno bivaju osueni. Karenjin moli Anu da prikrije vezu s Vronskim zbog skandala koji bi ocrnio njegov ugled. Ana ostaje u drugom stanju i to saopava Vronskom, neposredno pred sudjelovanje u opasnoj konjikoj utrci. Vronski nesmotreno pada s konja. Anina reakcija potpuno odaje njezine emocije pred licem javnosti. U koiji, na putu kui ona priznaje muu svoju vezu i brani svoju ljubav. Karenjin pristaje na formalni brak. Vronski ju nagovara na razvod. Ana razdirana moralnim dilemama raa djevojicu i u bunilu moli mua za oprost. Karenjin prihvaa djete kao svoje. Vronski se pokuava ustrijeliti. Ana nakon toga raskida s muem i odlazi s Vronskim ivjeti u Italiju. Mu joj ne doputa uzeti sina sa sobom, kojeg sam osobito ne voli ali to ini iz pakosti. Vronski naputa karijeru u vojsci. Iz Italije e se vratiti u Rusiju jer Anu proganja enja i grinja savjesti prema sinu. Upada u kuu mua i odlazi k djeaku. Otkriva da je sinu reeno da je ona mrtva. Vronski e u Rusiji biti rado vien u drutvenim krugovima, no ona e doivljavati ponienja i gotovo javnu osudu kada se pojavila u operi. Na kraju se povlae na seosko imanje gdje vode ekstravagantan ivot. Meutim njihov odnos postaje sve mraniji, nesvjesno osuuju jedno drugoga zbog proputenih prilika. Vronski je zlovoljan to je rtvovao karijeru. Nezadovoljan je i injenicom da njegova ki nosi ime Karenjina i trai od Ane da se slubeno razvede. karenjin, koji je u meuvremenu potpao pod utjecaj grofice Lidije Ivanove, ne pristaje na razvod. Ana ezne za sinom, ne moe dobiti razvod, izopena je iz drutva u kojem je navikla biti.... postaje razdraljiva, sumnjiava, patoloki ljubomorna osjeajui njegovo rastue nezadovoljstvo. Podsvjesno kanjava Vronskog zbog odvojenosti od svega na to je navikla. Voena histerijom i tekim psiholokim stanjem baca se pod vlak. Vronski, uasnut traginim krajem svoje ljubavi, dobrovoljno se prijavljuje u srpsko-turski rat.

Sredinja tema romana je preljub Ane Karenjine zbog ega se ona preoblikuje iz izuzetne i ponosne ene u izopenicu iz drutva. Usporedo kao komentar ove veze pratimo u knjizi razvoj veze Kiti i Levina. Kiti koja je razoarana nakon plesa, nadajui se sve vrijeme branoj ponudi grofa Vronskog, razboljeva se. Odbila je pronju Levina, a sad uvia da ju Vronski ne namjerava oeniti. Lijenici njezinoj emotivno iscrpljenoj dui nalau putovanje u inozemstvo. U ljeilitu u Njemakoj ona se sasvim oporavlja od ljubavnih boli i zaboravlja na Vronskog. Kad ju Levin ponovo prosi, ona prihvaa i oni se vjenaju. Njihov je brak vrlo zreo, postojan i lijep. Ona raa sina Dimitrija i to ima donosi ispunjenje, onu potpunu dimenziju za uivanje sree. Kiti pokazuje svoju snagu i kvalitete njegujui umirueg Levinovog brata Nikolaja. Levin je ideoloki zamiljen Tolstojev pogled na svijet oko sebe. I kroz njega e Tolstoj najplastinije iznijeti svoja shvaanja i misli. Poslije vjenanja on se trai, pokuava usmjeriti svoje etike stavove, u dui skeptik on romanom doivljava probrazbu i izranja kao nadahnuti vjernik. Vjera u Boga je openita nije odreena pravoslavljem. Levin ovdje kroz vjeru doivljava pomirbu sa samim sobom, pronalazi smisao i znaenje ivota. Slino otkrivenje imao je i Raskoljnikov u Zloinu i kazni. Iz ovog proizlazi obiljeje ruske knjiebvnosti tog doba koja preoblike likova u smislu pronalaenja i shvaanja ivota pronalazi u vjerskom elementu.

Roman obiluje scenama koje bi se mogle oblikovati kao samostalne novele. Tolstoj osuuje visoko drutvo kao nesposobno i inertno, bez duha i dubokih emocija. Osuuje i Anu, tip preljubnice koja ostavlja dijete i rui brak u potrazi za zadovoljenjem strasti. Ana se moe vrlo usko vezati uz jo jedan lik europskog realizma, a to je Emma Bovary. Obje preljubnice, obje izopene, zanemaruju obitlej i kreu se iskljuivo glasom srca, a imaju li pravo i koliko su same nesretne to nije pitanje racionalnog i razlonog realizma. Ana Karenjina

Junak koji dejstvuje ekstremno prelazi dosljedno do kraja onaj put kojim ostali koraaju sa strahom,kompromisima ili licemjerjem.Primjer za taj nain likovnog stvaranja je lik i sudbina Ane Karenjine.Ana Karenjina ivi sa nevoljenim muem za koga se udala pod pritiskom svog drutva.ivjei sa njim Ana se bori da ne ivi sa maskom zadovoljne i srene ene iako na prvi pogled izgleda da je tako.Veliki prelom u njenom ivotu nastaje kad putuje u Moskvu da pomiri brata i snaju.Tada upoznaje mladog oficira Alekseja Vronskog. U trenutku upoznavanja sa Vronskim desila se nesrea,neka strana smrt:ovjek je pod tokovima voza prosto prepolovljen.Ve tada Ana je naslutila svoju smrt.U poetku ona odbija Vronskog i ne eli imati vezu sa njim,ali upornost Vronskog,a i Anina elja za osloboenjem tjeraju je na preljub.Tim inom ona se oslobaa i postaje sve ono to s dosadnim i predvidljivim Karenjinom nije mogla biti.Ali zbog pretjerane ljubavi i neracionalnog razmiljanja Ana polako gubi kontrolu nad svojim osjeajima i nekada mirna i uvijek stabilna Ana,sada postaje vrlo histerna,posesivna i sumnjiava osoba.U danima koji su dolazili ona se sve vie odvajala od svijeta oko sebe i sve vie vezivala za Vronskog zbog ega je osjeala as sramotu as grijeh.Kad ljubav izmeu Ane i Vronskog postane realnost koju treba ili prihvatiti ili energino prekinuti,Vronski je pokuao da navede Anu da razmisli i odlui,ali je u tim trenucima primjeivao da je u Ani bilo neega ''to ona nije mogla ili nije htela sebi da jasno predstavi,kao da bi,im pone da o tome govori,ona,prava Ana,odlazila nekud,povlaila se u samu sebe,a na njeno mesto stupala druga,udnovata tua ena koju on nije voleo,koje se bojao,i koja mu se odupirala.''Na zahtjev Vronskog da ostavi mua i sina i zatrai razvod,ona,odgovara:''Ja sam svesna sve niskosti, sveg uasa moga poloaja,ali to nije tako lako reiti kao to ti misli''.Ona je u poetku sve mogla ali ne i da se odrekne sina,da joj ga oduzmu:''Bez sina za mene ne moe biti ivota ak ni s onim koga volim;a ako ostavim sina i pobjegnem od njega,postupiu kao najbezonija i najnevaljalija ena...''U sukobu dvaju po moralnim svojstvima razliitih linosti u Ani Karenjinoj,bitan je i uticaj sredine:to je sredina bila surovija prema Ani ona je postajala destruktivnija,i gora linost je sve vie ovladavala Aninim biem i tjerala je da se oprjedjeljuje za ona rjeenja koja su je lagano vodila ka samounitenju.Posljedna scena u romanu,u kojoj se javlja Ana, je na eljeznikoj stanici.Ana je sada duboko poremeena linost sa mutnom svjeu o tome da je odluila da se ubije.Osjeajui se poraena od ivota i ljudi,pred oima joj se prikazuje slika ovjeka koga je pregazio voz.Ide prema stanici sa jednom jedinom eljom:da i ona okona ivot kao taj ovjek,da se baci pod voz sa milju:''da njega kaznim i da se izbavim od sviju i od sebe''.

Tematski gledano putevi Ane i Ljevina su u kontrastu.Ana je u potrazi za linim zadovoljstvom,kroz romantinhu ljubav iako bi to znailo da treba uiniti grijeg-preljubu; Ljevinov cilj je osnivanje porodice kroz brak,odnosno drutveno zadovoljavanje.Tako je Tolstoj opisao idealan brak i onaj u kojem ivi grijeh.

Neki smatraju da je lik Ane stvoren uglavnom radi isticanja Ljevinovog superioriteta.Gdje se Ana histerino mijenja da bi postigla savrenu ljubavnu vezu,Ljevin nastoji pronai svrhu u ivotu i smrti,ljubavi i poslu;Ana je portret poremeaja uma;Ljevin pronalazi sklad sa ljudima oko sebe.U Ani vidimo moralni slom gradskog drtva a u Ljevinu Tolstojeve nade za buduu Rusiju.

Anu moemo posmatrati zajedno sa Doli i Kiti.Tolstoj smatra da je glavna funkcija seksualnih odnosa raanje djece,a ne lino zadovoljstvo.Doli i Kiti uklopile su se u njegovo miljenje jer su one dobre ene i majke prije svega.Dok,Ana smatra seks kao lino zadovoljstvo i boji se imati jo dece sa Vronskim jer bi tako mogla oslabiti i izgubiti to zadovoljstvo.

Aleksej Aleksandrovi Karenjin

Karenjin je jedna vrlo neromantina i pomalo dosadna osoba.Stalno gleda na sat i uvijek ima unaprijed izraunato ta i kada treba uiniti,to ga ini vrlo predvidljivim.Njegov odnos prema Ani u braku isto je formalan ,i njihov je brak dosadan i monoton,to Anu ini eljnom uzbuenje,eljnom prave i strastvene ljubavi.Poto drutvo ima veliki uticaj na Karenjina,ini se da upravo drutvo i upravlja njegovim postupcima.Njemu je vanije ta e drugi govoriti o njegovom braku nego njegova vlastita srea.On je kontrastan lik Ljevinu to se tie religije.Dok Ljevin na kraju pronalazi Boga u sebi,Karenjin ini upravo suprotno jer njegovo hrianstvo slabi te postaje lek plijen Lidije Ivanovne,ene koja koristi svoju tzv.religiju kao sredstvo zadravanja Karenjina blizu sebe i dalje od Ane.Karenjin je na kraju eljan osvete.

Ako Tolstoj kao vanu figuru bira preteno negativan lik,onda ga pokazuje kao linost unutranje relativno krutu,pravolinijsku,konvencionalno sputenu ak i u njenim kolebanjima. Ali on ga dovodi u situacije koje e uzdrmati ovu prividno bezbjednu konvencionalnu ivotnu osnovu,iznuditi nove probleme i time pokrenuti lik.To je najjasnije upravo u Karenjinovom sluaju.Uprkos svojoju sutini konvencionalnoj ljubavi prema Ani,usljed njene preljube s Vronskim on biva ljudski jo ukrueniji,jo se potpunije preobraa u birokratsku mainu.Tek kad stoji pored postelje smrtno bolesne Ane i kad Anine patnje djeluju na njega fizikom neposrednou,poputaju malo ukrueni elementi njegove linosti

to automatski djeluju,a u njegovom pokopanom ljudskom jezgru poinje da se mie neto slino ivotu.Poto je to isuvie slabo da dovede do uspostavljanja novih ljudskih odnosa izmeu njega i Ane,Karenjin ponovo pada u duhovno mrtvilo.Njegove kasnije ''ljudske'' crte samo su jo dvolinost,samo jo religiozno maskiranje figurativno mrtvog birokrate.

Aleksej Vronski

Neto drukije stoji stvar s Vronskim.U tom ovjeku,koji je esto bio nezadovoljan svojim nainom ivota,a da to nezadovoljstvo nikada nije moglo da ukae na kakav novi ljudski horizont,strast oslobaa ivlje,dublje ljudske energije.Tolstoj visoko umjetniki pokazuje kako snano djeluje naroito promjena stvarnih ivotnih okolnosti u pravcu takvog unutranjeg oslobaanja. Ali i ovdje je sputanost plemikog naina ivota nadmoamn motiv.Osloboene ivotne snage ne prvazilaze diletantizam koji Vronskog ne moe trajno da zadovolji.Njegovim povratkom u Rusiju poinje i obratni proces:ponovno preobraavanje u ljubaznog,korektnog,prosjenog aristokratu ija je velika strast neto ''ekscentrino'' i organski bez ikakve veze sa sutinom njegovog osjeanja ivota.

Vronski je vrlo odluan u ljubavnom ivotu sa Anom.On se eli oeniti njome i ivjeti porodinim ivotom.Odbacuje svoje snove o karijeri u slubi vojske samo da bi bio sa Anom.On je zreliji u razmiljanju od Ane jer je sposoban odvojiti racionalno razmiljanje od emocionalnog.Mnogi kritikuju Vronskog to nije insistirao da Anu prihvate u drutvo,jer ipak,Anini prijatelji su i njegovi.Drutvo ne kanjava Vronskog kao to kanjava Anu to ivi s njim.On ne moe shvatiti Aninu bol jer je sam ne proivljava.Sa Anom je u tim trenucima teko ivjeti.Ali bez obzira na njenu ljubomoru,narav i njene suze,Vronski je i dalje voli,ostaje joj vjeran i ne pomolja da je ostavi.Ali to se Vronski vie vraao onom to zaista jeste,svojoj obinosti i svakodnevici,Ana je smatrala sve to nepotenim prema njoj samoj.Jer upravo je on bio taj koji joj je uskratio da ivi kao obina ena.Vronski je svoje pavo na obian i drutveni ivot elio zadrati,ne shvaajui bol,zavist i osvetoljubivost Ane, koja ga je ba zbog toga progonila.Ana je sve oajnije spoznavala da je prevarena,obmanuta i izigrana.Osjeajui da Vronskom postaje navika,teret ili fizika potreba,reagovala je osvetoljubivo i ogoreno.I tako je Ana unitila svoj ivot iz iste osvetoljubivosti,ier svojim unitenjem razorila je i ivot Vronskog koji ostaje optereen osjeajem krivice.Ana je eljela da Vronski osjeti ono to se u njoj dogaalo,i Vronski je dio toga osjetio.Na kraju vidimo da seVronski ponovo vraa vojsci i ratu protiv Turaka.Postavlja se pitanje da li je to samo odlazak u smrt,u asno samoubistvo ili je Vronski ipak odluio neto uiniti sa svojim ivotom nakon svega?

Vronskog je najbolje prikazao Stiva u svom citatu:''Silno je bogat,lijep,jakih veza,krilni adutant i uz sve to-vrlo je drag dobar momak.I jo vie nego naprosto dobar momak.Koliko sam ja ovdje o njemu doznao on je obrazovan i vrlo pametan;to je ovjek koji e daleko dotjerati.