tomislav debeljak, dipl.ing.geod.gsurina/5_svjetlost i boje.pdf · kada se sve boje pomješaju...

18
Tomislav Debeljak, dipl.ing.geod.

Upload: others

Post on 06-Jan-2020

2 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Tomislav Debeljak, dipl.ing.geod.

FOTOGRAFIJA

Svjetlost

Da bi se dobila fotografija moramo imati:

1. Svjetlo

2. Fotoaparat (Kameru)

3. Foto-materijal (senzor)

fotoaparat – služi za stvaranje slike

foto-materijal (senzor)– mjesto gdje fotografija nastaje

svjetlost – obavlja preslikavanje

Svjetlost je elektromagnetski val (određene valne dužine emitiran od nekog izvora) koje osjeća naše oko!

Svjetlost ima valnu duljinu od 380nm-780nm (nanometara)

Unutar tog spektra od 380 do 780 nanometara raspoređene

su boje svjetlosti na sljedeći način: ljubičasta, plava,

zelena, žuta, narančasta i crvena

Kada se sve boje pomješaju nastaje sunčeva = Bijela svjetlost

Duga je svjetlo razloženo na valne duljine ili boje

Boja predmeta kod bijelog svjetla dobije se tako da predmet svoju boju reflektira, a ostale apsorbira (crna boja upija sve zrake, bijela boja reflektira sve zrake).

Plava, žuta i crvena – osnovne suptraktivne boje (njihovim mješanjem nastaju nove boje, jer oko ne može razlučiti dvije boje koje se mješaju).

Suptraktivnim mješanjem nastaju nove boje – ljubičasta, zelena i narančasta tj. tamnije boje

Aditivnim mješanjem nastaju svjetlije boje (bijelo svjetlo)

Princip nastanka bijelog svjetla

Izvori svjetlosti mogu biti:

Umjetni(žarulja)

Prirodni (Sunce, Mjesec, Zvjezda, vatra).

- je ona temperatura na koju treba zagrijati tijelo ili tvar da bi ono postalo izvorom svjetlosti.

Temperatura svjetlosti

- je razmak ili udaljenost između dva ista mjesta na širenju vala. Obično se označava grčkim slovom lambda (λ)

VALNA DULJINA

Različita valna duljina znači različite boje.

Veća valna duljina su tople boje, a manja valna duljina su hladne boje.

- 400nm-ljubičasta, 500nm-plava, 600nm-narančasta

Zakoni geometrijske optike (Pravac kojim se širi svjetlost = zraka

svjetlosti)

1.) Zakon o pravocrtnom širenju svjetlosti: Svjetlost se širi pravocrtno iz jedne točke (izvora) kroz tvari jednake gustoće (izvor svjetlosti izlučuje svjetlosnu energiju na sve strane u prostor).

2.) Zakon o neovisnosti svjetlosnih snopova:

zrake svjetlosti šire se neovisno jedna o drugoj

(nekima stavi prepreku – ostale se i dalje šire).

3.) Zakon odbijanja (zakon refleksije): Kada

zraka svjetlosti dolazi do ravne glatke

površine ona se odbija pod istim kutom pod

kojim je i došla.

kut upada = kutu loma

odraz – refleksija svjetla

α α

α = α

4.) Zakon loma svjetlosti (zakon refrakcije):

Kada svjetlost prelazi iz jednog optičkog

sredstva u drugo optičko sredstvo, ono se

lomi. (n – indeks loma)

rjeđe n1

granica

gušće n2

b

α

zrak n = 1

Primjer:

α

α

n1

n2

n1

paralelni pomak ulazne i izlazne zrake

b

Ako svijetlo upadne na neravnu površinu

zrake se kreću u različitim smjerovima tj.

reflektiraju se i nastaje DIFUZNO (raspršeno)

SVJETLO.

Dolazne zrake su paralelne, a izlazne raspršene odnosno difuzne.

POLARIZIRANA SVJETLOST - kad polariziran snop zraka svjetlosti upadne

na glatku plohu reflektirane zrake će se dalje širiti u jednoj ravnini i tu svjetlost mi ne vidimo, samo ako se nalazimo u toj ravnini vidimo je kao bljesak, tj. kao vrlo intenzivnu svjetlost koju nazivamo polarizirana ili usmjerena svjetlost.