top 10 prag

13

Upload: mozaik-knjiga

Post on 09-Mar-2016

254 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

Mozaik knjiga: turistički vodič Top 10 Prag

TRANSCRIPT

Page 1: Top 10 Prag
Page 2: Top 10 Prag

Sad

ræaj

Sadræaj

Sadræaj

Top 10 Praga

Praπki dvorac 8

Katedrala sv. Vida 12

Staromestské námestí 14

Karlov most 18

Loreta 20

Staro æidovsko groblje 22

Nacionalna galerija 26

Samostan sv. Agneze 28

Václavské námestí 30

Petrín 32

Povijesni trenuci 34

Muzeji i galerije 36

Mjesta πtovanja 38

Parkovi i vrtovi 40

KuÊne oznake 42

Naslovnica: sprijeda — Corbis: Eye Ubiquitous/Paul Sehult, na dnu lijevo; Hemisphere Images: Maurizio Borgese, glavna fotografija. Straga — DK Images: Nigel Hudson, desno; Peter Wilson, lijevo; Rough Guides/Eddie Gerald sredina; hrbat — DK Images: Rough Guides/Eddie Gerald.

Informacije u ovom Top 10 turistiËkom vodiËu provjeravaju se svake godine.Nastojimo da podaci u ovom vodiËu budu πto toËniji u vrijeme tiskanja. Neke pojedinosti,

meutim, poput telefonskih brojeva, radnog vremena, cijena, galerijskih rasporeda i putnih informacija stalno se mijenjaju. Znamenitosti i zanimljivosti u Top 10 popisima nisu svrstane po

redoslijedu kvalitete ili popularnosti. Po miπljenju autora svih je deset otprilike jednake vrijednosti. Nakladnici ne mogu preuzeti odgovornost za posljedice nastale koriπtenjem vodiËa, niti za sadræaje na tuim internetskim stranicama, odnosno ne mogu jamËiti da Êe navedene

internetske adrese biti pogodan izvor putnih informacija.

Lijevo Loreta Desno Zidna slika sv. Václava, kuÊa ©torch

Pisci i skladatelji 44

Filmske lokacije 46

KomunistiËki spomenici 48

EkscentriËni Prag 50

Opsjednuta mjesta 52

Zabava za djecu 54

Trgovine i trænice 56

Praπki specijaliteti 58

Pivnice i kavane 60

Restorani 62

Kazaliπta i koncertne

dvorane 64

Klubovi 66

Festivali 68

Obilazak grada

Staré Mesto 72

Malá Strana 80

Praπki dvorac i

HradËany 90

Josefov 98

Nové Mesto 104

Izvan srediπta 114

Korisne informacije

PraktiËne informacije 126

Popis hotela, hostela,

pansiona i apartmana 138

Kazalo 148

Lijevo Pogled s Petrína Desno Spomen-zid holokausta, Pinkasova sinagoga Lijevo Spomenik ærtvama komunizma, Václavské námestí Desno Moderni Ëeπki kristal

Legenda kratica Ulazn. ulaz se naplaÊuje INV pristup osobama s invaliditetom

32

Prvi put objavljeno u Velikoj Britaniji 2003. Dorling Kindersley Limited

80 Strand, London WC2R 0RL A Penguin Company

Naslov izvornika: Top 10 Prague

Autor: Theodore Schwinke

Copyright 2003, 2007, 2009 © Dorling Kindersley Limited, London

Copyright 2010 © za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, Zagreb

Za izdavaËa: Alen Bodor

Urednik: Vid Jakπa OpaËiÊ

S engleskoga preveo: Zvonko PaviÊ

Lektorica i korektorica: Jelena BeriÊ

GrafiËka priprema: e-projekt, Zagreb

Tiskano u Kini, sijeËanj 2010.

ISBN: 978-953-14-0602-4

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 714799.

Sva prava pridræana. Ni jedan se dio ove knjige ne smije reproducirati ili prenositi u bilo kojem

obliku, ni na koji naËin, elektroniËki ili mehaniËki, ukljuËujuÊi fotokopiranje, snimanje

ili pohranjivanje u bazu podataka, bez odobrenja izdavaËa.

A Dorling KinDersley BooK

Page 3: Top 10 Prag

TOP 10 PRAGA

Najljepπe u Pragu 6—7

Praπki dvorac 8—11

Katedrala sv. Vida 12—13

Staromestské námestí 14—17

Karlov most 18—19

Loreta 20—21

Staro æidovsko groblje 22—25

Nacionalna galerija 26—27

Samostan sv. Agneze 28—29

Václavské námestí 30—31

Petrín 32—33

Top 10 svega 34—69

TOP 10 PRAGA

Page 4: Top 10 Prag

řř

Top

10

Pra

ga

Najljepše u PraguSmjeπten u samom geografskom srediπtu Europe, Prag su tijekom vremena oblikovali vladari, umjetnici i religijske zajednice, poËevπi od gotiËke raskoπi njegova dvorca i katedrale do uzviπenosti srednjovjekovnog židovskog groblja te raskoši “novog” grada, utemeljenog u 19. stoljeÊu. Tijekom komunistiËkog razdoblja Prag nije bio Ëesto turistiËko odrediπte, no od 1989. doæivljava pravu poplavu posjetitelja æeljnih dolaska u taj spektakularni grad.

Top

10 P

raga

76

£ Staromestské námestíPraπki srediπnji trg funkcionirao je kao trænica

joπ od srednjega vijeka te je bio svjedokom uspona i padova brojnih reæima, a u svemu tome nije nedostajalo ni krvoproliÊa. Malo je prizora ljepπih od promatranja Mjeseca izmeu tornjeva crkve sv. Marije pred Ty’nom (str. 14—17).

$ Karlov mostZbog stalne guæve koju

stvaraju brojni prolaznici i πtandovi na mostu koji povezuje dvije obale Vltave, bit Êe vam teπko diviti se prelijepo oblikovanim kipovima svetaca, no isplati se (str. 18—19).

) PetrínSmjeπteno iznad Male

Strane, πumovito brdo Petrín ispresijecano je stazama i posjetiteljima nudi jedan od najljepπih pogleda na grad. Stara ukrajinska crkva iznimno je romantiËna (str. 32—33).

Václavské námestí

U svojim poËecima skromni konjski sajam,

a danas suvremeni poslovni centar.

Spomenici na tom trgu podsjeÊaju na

njegovu vaænu ulogu u burnoj povijesti nacije

(str. 30—31).

! Praπki dvoracTvrava na brdu koju

je podigla dinastija PremisloviÊa sjediπte je Vlade »eπke Republike. Provedite barem jedan dan u istraæivanju brojnih lijepih palaËa u dvorcu, niza crkava, galerija i vrtova (str. 8—11).

% LoretaTo barokno

svetiπte Djevice Marije hodoËasnici posjeÊuju joπ od 17. st. U riznici su neprocjenjive dragocjenosti (str. 20—21).

^ Staro æidovsko groblje

Gomila nadgrobnog kamenja na tom malom groblju prikriva koliko je tu tijela zapravo pokopano. Praπka æidovska zajednica molila se i æivjela u okolnom getu (str. 22—25).

* Samostan sv. Agneze

Najstarija gotiËka zgrada u Pragu danas je dom zbirke srednjovjekovne umjetnosti Nacionalne galerije te spomenik svojoj utemeljiteljici, princezi iz roda PremisloviÊa koja se odrekla æivota na dvoru te posvetila vjeri (str. 28—29).

Katedrala sv. Vida

Crkva sv. Vida kruna je Praπkog dvorca. Gradila se viπe od 500 g. Popnite se

njenim juænim tornjem i uæivajte u krasnoj panorami

Praga ili posjetite kriptu s grobovima Ëeπkih careva

Svetoga Rimskog Carstva (str. 12—13).

@

&

(

Nacionalna galerija

U Velesajamskoj palaËi, jednoj od prvih funkciona-

listiËkih zgrada u Europi, zbirka

je moderne i suvremene umjetnosti Nacionalne

galerije, u kojoj je i 14

Picassovih djela (str. 26—27).

Page 5: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

Praπki dvoracOkrunjen osebujnim tornjevima katedrale sv. Vida (str. 12—13), Praπki dvorac (Praæský hrad) metaforiËko je i povijesno prijestolje Ëeπkih zemalja. Princ Borivoj je potkraj 9. stoljeÊa na istom mjestu sagradio drvenu utvrdu, ustanovivπi tako to brdo kao dinastiËko sjediπte obitelji PremisloviÊa. Dvorac je kasnije postao glavni grad Svetoga Rimskog Carstva. Tijekom 16. stoljeÊa dobar dio dvorca nadograen je u veliËanstveno renesansno zdanje koje vidimo danas. Dvorac je sjediπte Vlade Republike »eπke.

Top

10 P

raga

98

VodiË dvorcemVeÊim dijelom dvorca moæete lunjati besplat-no, no da biste vidjeli unutraπnjost morate kupiti ulaznicu u treÊem dvoriπtu. Jedna ulaznica omoguÊuje pristup do stare kraljevske palaËe, samostana i bazilike sv. Jurja te do tornja Mihulke. Za posjet Zlatnoj uliËici i sv. Vidu potrebna je posebna ulaznica.

Glavni ulaz

Smjena straæe svaki je dan u podne. NajveÊa predstava je nedjeljom.

Svaki dan u 10.00 puhaËki kvartet svira serenade na Maloj Strani s paviljona koji gleda na stare stube dvorca.

• HradËany, Prag 1• Karta C2• 224 373368• www.hrad.cz• Posjeti dvorcu: tra.—lis.: svaki dan 5.00—00.00; stu.—oæu.: svaki dan 5.00—23.00. Kraljevska palaËa: tra.—lis.: svaki dan 9.00—17.00; stu.—oæu.: svaki dan 9.00—16.00. Samostan sv. Jurja: ut.—ne. 10.00—18.00. Bazilika sv. Jurja: tra.—lis.: svaki dan 9.00—17.00; stu.—oæu.: svaki dan 9.00—16.00.• Ulaznica stoji 350 KË te ukljuËuje katedralu sv. Vida, baziliku sv. Jurja, staru kraljevsku palaËu i toranj Mihulku.

Top 10 znamenitosti

1 Stara kraljevska palaËa2 Vrtovi na bedemima3 Ljetni vrtovi4 Borba Titana5 Samostan sv. Jurja6 Bazilika sv. Jurja7 Bijeli toranj8 Toranj Mihulka9 Zlatna uliËica0 Daliborka

! Stara kraljevska palaËa

Dok je prvi dvorac princa Borivoja bio sagraen od drveta, druge rezidencije graene su jedna preko druge, prema ukusu nekadaπnjih Ëeπkih vladara (str. 10—11). Hodnici su ukraπeni oklopima (gore).

@ Vrtovi na bedemima

Krajem 16. st. carevi Ferdinand I. i njegov sin Maksimilijan II. dodali su strogom izgledu dvorca neπto zelenila. Arhitekt Prve Republike Joæe PleËnik dodao je staze, stube i πpilje sve do Male Strane (desno).

£ Ljetni vrtoviFerdinand I. je kao poklon

supruzi Ani dodao “vrtove uæitaka”. Oblikovani u talijanskom stilu, ti vrtovi imaju labirint, zooloπki vrt i vidikovac.

^ Bazilika sv. JurjaTu je crkvu knez

Vratislav izgradio joπ 921. godine. Kapelica bake sv. Václava, sv. Ljudmile, ukraπena je prekrasnim slikama iz 16. st. (dolje).

& Bijeli toranjBijeli toranj ima sobu

za muËenje, a danas i trgovine koje prodaju jezovite suvenire. Prolazi s kojih su strijelci nekad gledali preko opkopa ispunjeni su kopijama oruæja.

) DaliborkaDalibor je Ëeπka

inaËica Robina Hooda. Kad je uhvaÊen, postao je prvi zatvorenik tornja koji danas nosi njegovo ime (dolje).

( Zlatna uliËicaÆivopisne kuÊe (dolje)

uza zid dvorca bile su dom zlatarima koji su tako izbjegavali plaÊanje cehovskih obveza.

Plan Praπkog

dvorca

$ Borba TitanaTi kameni divovi

prvim dvoriπtem vladaju od 18. st., kad je carica Marija Terezija angaæirala Ignáca Platzera da ih iskleπe.

% Samostan sv. JurjaPrvi Ëeπki samostan na istom je

mjestu u 10. st. utemeljila princeza Mlada. RomaniËka zgrada danas je dom Ëeπkim umjetniËkim djelima iz 19. st.

* Toranj MihulkaTa je zgrada bila

istraæivaËki laboratorij Rudolfa II. u kojem su alkemiËari traæili kamen mudraca. RijeË “mihulka” na Ëeπkome oznaËava mjesto gdje se dræe pijavice.

1

2

356

78

90

Viπe o znamenitostima na HradËanima na str. 90—93

4

Page 6: Top 10 Prag

10

Top

10

Pra

ga To

p 10

Praga

11

Lijevo Ured kancelara Desno Zemljiπni ured

Znamenitosti kraljevske palaËe

! Vladislavova dvoranaBenedikt Ried svojim je

pomno izraenim svodovima stvorio majstorsko djelo gotiËkog oblikovanja. Predsjednici dræave tu su ceremonijalno ustoliËavani joπ od doba Prve Republike. U istom prostoru odræavale su se i krunidbe te viteπki turniri.

@ JahaËke stubeNiske stube i podignuti

strop stubiπta omoguÊavali su vitezovima spektakularni ulazak na turnire u Vladislavovoj dvorani.

£ Ljudevitovo kriloSamo deset godina i

nekoliko stuba dijeli ovo juæno krilo palaËe od glavne dvorane, no Benedikt Ried pomaknuo je arhitekturu u tom meuprostoru od gotike do renesanse. »eπki su plemiÊi ovdje donosili odluke kad bi kralj bio izvan zemlje.

$ Ured kancelaraOvdje se odigrala prva bitka

30-godiπnjeg rata. Protestantski plemiÊ izbacio je dva katoliËka guvernera i njihove tajnike kroz istoËni prozor. Njihov pad je ublaæila hrpa stajskog gnoja — ili intervencija anela, ovisno o tome koga pitate.

% Zemljiπni uredGrbovi koji ukraπavaju zidove

pripadali su Ëinovnicima koji su od 1614. do 1777. vodili zemljiπne knjige i dvorske spise. Sve do vladavine Marije Terezije te knjige nisu se oznaËavale brojevima nego su se prepoznavale po koricama.

^ SaborOvdje su se okupljali i pred

kralja izlazili Ëeπki plemiÊi. Kralj je sjedio na prijestolju (danaπnje je kopija iz 19. stoljeÊa), nadbiskup desno, a staleæi lijevo od kralja. Portreti na zidu pokazuju, poËevπi slijeva, Mariju Tereziju, njezina supruga Franju, zatim Josipa II., Leopolda II. i Franju I. koji se s Napoleonom borio u bitki kod Austerlitza.

& Kapelica Svih SvetihVrata na istoËnom kraju

Vladislavove dvorane vode do balkona iznad kapelice Svih Svetih. Oblikovao ju je Petr Parlér po uzoru na Sainte- -Chapelle u Parizu. Nakon πto je stradala u poæaru 1541., obnovljena je u baroknom stilu. Osobito je vrijedan Triptih anela Hansa von Aachena.

* Sobjeslavova rezidencijaKnez Sobjeslav doslovno je

utemeljio Praπki dvorac, podigavπi na tom mjestu u 11. stoljeÊu prvu kamenu palaËu.

( GotiËki i romaniËki podrumi

Te prostorije mnogo su stoljeÊa bile zakopane tijekom brojnih nadogradnji dvorca. Sada su ovdje izloæene kopije kraljevskih dragulja, a pravi su se ovdje Ëuvali tijekom Drugoga svjetskog rata.

) Poprsja iz radionice Petra Parléra

Dojmljivi portreti izraeni su tijekom 14. stoljeÊa. Meu njima su poprsja djeda, oca i unuka — Jana Luksemburgovca, Karla IV. i Václava IV.

Sabor

JahaËke stube

Praπka defenestracijaSlika Václava Broæíka iz 1889. prikazuje trenutak protestantskog napada na katoliËke guvernere. BuduÊi da je naslikana 250 godina kasnije, prikazuje kako je taj dogaaj ostao zabiljeæen u Ëeπkoj svijesti.

TreÊa praπka defenestracijaPrvo zapisano praπko smaknuÊe izvedeno bacanjem nepoæeljnih kroz prozor dogodilo se poËetkom husitskih ratova 1419. Sluæbenici Vladislava II. doæivjeli su sliËnu sudbinu 1483. Viπe od stotinu protestantskih plemiÊa upalo je u Staru kraljevsku palaËu 1618., uhvatilo dva mrska katoliËka upravitelja i njihove tajnike te ih bacilo kroz prozor. Pad im je ublaæila hrpa konjskog izmeta izbaËena iz Vladislavove dvorane nakon jednog turnira — premda su katolici u to doba tvrdili da su te ljude spasili aneli. Incident se Ëesto navodi kao povod Tridesetogodiπnjem ratu. Nakon poraza protestantske vojske u bitki na Bijeloj gori 1620., plemiÊi koji su poËinili taj zloËin uhvaÊeni su te su zavrπili na vjeπalima postavljenim ispred stare Gradske vijeÊnice (str. 16—17).

Top 10 praških vladara

1 Václav (?—935.)2 Otakar II. (1233.—1278.)3 Karlo IV. (1316.—1378.)4 Václav IV. (1361.—1419.)5 Rudolf II. (1552.—1612.)6 Tomáπ Garrigue

Masaryk (1850.—1937.)7 Edvard Beneπ

(1884.—1948.)8 Klement Gottwald

(1896.—1953.)9 Alexander DubËek

(1921.—1992.)0 Václav Havel (r. 1936.)

Page 7: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

Katedrala sv. VidaSpektakularna gotiËka katedrala u Pragu nezaobilazna je znamenitost, ne samo zbog svojeg dominirajuÊeg poloæaja na HradËanima, nadvijajuÊi se nad Vltavom i ostatkom grada. Kralj Václav podigao je rotondu iznad poganskog svetiπta te je posvetio rimskom svecu sv. Vidu (svatý Vit). Rad na velikoj katedrali zapoËeo je Mathieu d’Arras 1344. godine kad je Prag proglaπen nadbiskupijom. On je ubrzo umro pa je Karlo IV. unajmio πvapsko Ëudo od djeteta, Petra Parléra, koji je preuzeo gradnju. Tijekom husitskih ratova gradnja je prekinuta, a konaËno je dovrπena 1929. godine.

Top

10 P

raga

1312

Petr ParlérNakon smrti Mathieua d’Arrasa, kralj Karlo IV. imenovao je Petra Parléra glavnim arhitektom. Ostavio je svoj trag na katedrali sv. Vida, Karlovu mostu i brojnim drugim gotiËkim spomenicima koje joπ uvijek vidimo u Pragu. Obrt je prenio na sinove i neÊake koji su nastavili njegovo djelo i nakon njegove smrti 1399.

Prozori Velikog tornja

Dobar se dio katedrale sv. Vida moæe vidjeti besplatno. Za potpuni obilazak katedrale i dvorca potreban je cijeli dan.

• TreÊe dvoriπte Praπkog dvorca• Karta C2• www.katedralapraha.cz• Otv. tra.—lis.: svaki dan 9.00—17.00; stu.—oæu. svaki dan 9.00—16.00. • Laa: besplatno; katedrala sv. Vida, bazilika sv. Jurja, toranj Mihulka i Kraljevska palaËa: ulaznica 350 KË

Top 10 znamenitosti

1 Juæni toranj2 Kapela sv. Václava3 Krunski dragulji4 Kraljevska kripta5 Kraljevski oratorij6 Grobnica sv. Ivana Nepomuka7 Nova nadbiskupska kapela8 Æigmund9 Zlatni portal0 Glavni oltar

! Juæni toranjPosjetitelji mogu jasno

vidjeti na kojem su mjestu husitski ratovi prekinuli gradnju tog 96-metarskog tornja. Do zavrπetka radova arhitektonski su stilovi veÊ dospjeli do renesanse, postavivπi neskladni okrugli gornji dio na gotiËke temelje.

@ Kapela sv. VáclavaTa kapela (lijevo) stoji

toËno na mjestu gdje je knez Václav sagradio prvu rotondu sv. Vida. U njoj se nalazi i grob tog sveca zaπtitnika »eπke. Freska Kristove muke na niæem zidu uokvirena je sa 1300 komada poludragog kamenja. Vladislav II. naruËio je gornje freske koje prikazuju æivot sv. Václava u Ëast krunidbe svog sina Ludovika.

$ Kraljevska kriptaNajveÊi Ëeπki kraljevi

Karlo IV., Václav IV. i Rudolf II. pokopani su u istoj prostoriji ispod katedrale.

* ÆigmundZvono na Velikom

tornju (dolje) teπko je 16 tona, a od milja ga zovu Æigmund. To najveÊe zvono u »eπkoj datira iz 1549. Da ga pokrenu na crkvene blagdane potrebna su Ëetiri zvonara dragovoljca.

( Zlatni portalArkada s tri luka

(gore) bila je glavni ulaz u katedralu sve do zavrπetka gradnje zapadnog krila tijekom 20. stoljeÊa.

£ Krunski draguljiPomislili biste da

postoji sigurnije mjesto za Ëuvanje Ëeπke krune i æezla, no za krunidbenu dvoranu iznad Václavove kapele kaæu da je Ëuva duh samoga sveca.

Viπe o mjestima πtovanja u Pragu na str. 38—39

^ Grobnica sv. Ivana Nepomuka

Srebro za 1680 kg teæak lijes (gore) iskopano je u rudnicima Kutne Hore, simboliziranim kipovima rudara koji stoje s lijeve strane grobnice.

& Nova nadbiskupska

kapelaAlfons Mucha je u nadbiskupskoj kapelici (dolje) oslikao secesijski prozor s prikazom slavenskih svetaca.

) Glavni oltarIzmeu kapele sv.

Vida i mramornog sarkofaga Ferdinanda I. i njegove obitelji nalazi se glavni oltar (u sredini) izraen po strogim pravilima neogotike.

% Kraljevski oratorijKraljevska obitelj

morala je prijeÊi uski most od palaËe (str. 8) do ove privatne galerije s koje je sluπala misu. Grbovi predstavljaju sve zemlje kojima je vladao Vladislav II.

Tlocrt katedrale

6

1

23

4

5

78

9

0

Page 8: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

Staromestské námestíNiti jedan posjetitelj Praga ne bi smio propustiti Starogradski trg, duπu i srce grada. U 11. stoljeÊu tu je bila trænica, no kad je Jan Luksemburgovac 1338. godine dao dopuπtenje praπkom gradonaËelniku da osnuje gradsko vijeÊe, na istom je mjestu sagraena Starogradska vijeÊnica (str. 16). Danas je taj prostor vrlo æiv, s mnogo kafiÊa s terasama ispred oliËenih proËelja te koËijama i konjima koji Ëekaju turiste kako bi ih provezli gradom, baπ kao i uliËnim prodavaËima koji glasno nude svoju robu.

Top

10 P

raga

1514

Jan HusRektor Praπkog (kasnije Karlovog) sveuËiliπta Jan Hus borio se protiv korupcije u Crkvi. Proglaπen je heretikom, odveden u NjemaËku i spaljen na lomaËi. »eπko nezadovoljstvo izazvano tim dogaajem preraslo je u graanski rat u kojem su se husitski pobunjenici suoËili sa snagom Rima. Husiti su se podijelili u dvije frakcije, umjerenu i radikalnu. Umjerena je naposljetku 1434. svladala radikalnu. Hus je i danas nacionalni heroj — 6. srpnja, datum na koji je ubijen, dræavni je praznik.

Spomenik Janu Husu

Najjeftinije pivo na trgu, doduπe u plastiËnim Ëaπama, moæe se popiti u U Mravence, U Radnice 20, sjeverno od stare vijeÊnice.

Oduprite se porivu penjanja po spomeniku Janu Husu. Ako to napravite, ili pogazite cvijeÊe, platit Êete globu i doæivjeti neugodnost.

• Karta M3 • Starogradska vijeÊnica: 724 508584; otv. tra.—lis.: po. 11.00—18.00, ut.—ne. 9.00— 18.00. Stu.—oæu.: po. 11.00—17.00, ut.—ne. 09.00—17.00. Ulaz se plaÊa 60 KË.

Top 10 znamenitosti

1 Du°m u Minuty2 KuÊa kod Kamenog zvona3 Crkva sv. Marije pred T≥nom4 Crkva sv. Nikole5 Spomenik Janu Husu6 Marijin stup7 Ungelt8 KuÊa ©torch9 PalaËa Golz-Kinsk≥0 Malé námestí

! Du° m u Minuty“KuÊa minuta” (gore)

vjerojatno je ime dobila po ne tako minucioznim sgraffito slikama na svojim zidovima. AlkemiËarski simboli koji ukraπavaju Staromestské námestí 2 potjeËu iz 1611. godine. U toj je kuÊi kao djeËak æivio Franz Kafka (str. 44).

£ Crkva sv. Marije pred T≥nom

To gotiËko zdanje (dolje) poËelo je kao skromna crkvica koja je sluæila stanovnicima u trgoviπtu (t≥n) u 14. stoljeÊu. SlijedeÊi arhitektonske konvencije svog vremena, juæni je toranj krupniji od sjevernog.

^ Marijin stupNa dan proglaπenja

neovisnosti »ehoslovaËke 1918. godine stup je podsjetio ljude na mrsku vladavinu Habsburga pa su ga sruπili. Danas se planira njegova skora obnova.

* KuÊa ©torchSecesijska konjaniËka

slika sv. Václava æariπna je toËka kuÊe na adresi Staromestské námestí 16.

Crkva sv. NikolePrag ima dvije barokne crkve sv. Nikole. Obje je sagradio Kilián Ignác Dientzenhofer. Ovu u Starom gradu (desno) dovrπio je dvije godine prije nego πto je zapoËeo graditi onu na

Maloj Strani (str. 82). Redoviti koncerti prigoda su posjetiteljima da

Ëuju crkvene orgulje.

) Malé námestíUkraπeni zdenac u

srediπtu “Malog trga” spomen je na kugu. Pomno izraene slike na proËelju kuÊe Rott (dolje) jedina su dekoracija koja je preostala. Sve do poËetka 1990-ih zgrada je sluæila kao æeljezarija.

& UngeltDvoriπte iza T≥nske

crkve bilo je tijekom 14. stoljeÊa sjediπte njemaËkih trgovaca. Danas se tu nalaze pomodni butici i kafiÊi.

@ KuÊa kod Kamenog zvona

NekoÊ se smatralo da je barokna, no za ovu se kuÊu tijekom renoviranja 1980-ih ustanovilo da ispod ima gotiËko proËelje. Na jugozapadnom uglu nalazi se zvono po kojem je dobila ime. Gradska galerija ovdje prireuje razne izloæbe.

% Spomenik Janu Husu

Hus je spaljen na lomaËi 1415. jer je predlagao reformu Crkve. Natpis ispod spomenika kaæe: “Istina Êe pobijediti.”

( PalaËa Golz-Kinsk≥

Bivπa palaËa (sredina i dolje) nakon komunistiËke je vladavine pretvorena u prostor u kojem se Ëuva zbirka grafika i crteæa Nacionalne galerije. Tu je i restoran iznad trænice.

$

Page 9: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

16

Znamenitosti Starogradske vijeÊniceLijevo Apostoli Sredina Kriæevi, spomenik palima na Bijeloj gori Desno GotiËka kapela

! Astronomski satTijekom dana, svakoga

punog sata, zvono zazvoni, pijetlovi zakukuriËu, a kipovi iz 15. stoljeÊa zapoËinju svoj ples.

@ ApostoliLutkar Vojtech Sucharda

izradio je 12 drvenih figurica koje stoje na astronomskom satu i okreÊu se. Zamjena su za one uniπtene 1945. tijekom njemaËkog bombardiranja. U broπuri moæete proËitati koja figurica predstavlja kojeg sveca.

£ UmjetniËka galerijaU prizemlju Starogradske

vijeÊnice postavljaju se izloæbe suvremene umjetnosti.

$ Spomenik ærtvama bitke kod Dukle

Iza mjedene ploËe na kojoj piπe “1945” nalazi se Êup sa zemljom s bojnog polja kod Dukle u SlovaËkoj. NjemaËko je topniπtvo tu pobilo 84 tisuÊa vojnika Crvene armije u jednoj od najtragiËnijih vojnih pogreπaka Drugoga svjetskog rata.

% Spomenik ærtvama bitke na Bijeloj gori

Dvadeset i sedam bijelih kriæeva u ploËniku ispred Starogradske vijeÊnice postavljeno je u spomen plemiÊima smaknutim zbog svoje uloge u Trideseto-godiπnjem ratu (str. 34).Na ovom su trgu objeπeni, glave su im odsjeËene, a zatim su i raπËetvoreni.

^ GotiËka kapelaMala kapela uz Gradsko

poglavarstvo posveÊena je 1381. sv. Václavu, Vidu i Ljudmili. Ulazni portal krasi amblem kralja Václava IV. s inicijalima njegove supruge Eufemije. U crkvenoj je lai maketa Marijina stupa koji je na Starogradskom trgu stajao do 1918. godine, a moæda Êe ponovno biti podignut (str. 15).

& DizaloDizalo koje vozi posjetitelje

do vidikovca na tornju dobilo je 1999. nagradu za najbolji dizajn. NeobiËno, ali stil svemirskog doba u kojem je dizalo izraeno dobro se slaæe s kamenitim okoliπem. U dizalo se moæe uÊi i u invalidskim kolicima — πto je rijetkost u Pragu.

Dok uæivate u predstavi astronomskog sata, pripazite na novËanik.

Top

10 P

raga

17

Gradnja Starogradske vijeÊnicePrag je sredinom 13. stoljeÊa dobio od Jana Luksemburgovca povelju kojom je dopuπtena gradnja vijeÊnice, ali gradski je pisar morao Ëekati joπ 150 godina kako bi dobio svoj ured. Starogradska vijeÊnica graena je spajanjem postojeÊih kuÊa, sve dok tijekom stoljeÊa nije obuhvatila pet zgrada koje se danas nalaze na brojevima 1 i 2 Staromestskih námestí. IstoËno krilo vijeÊnice nekad se protezalo sve do samih vrata crkve sv. Nikole (str. 15), no njemaËko je topniπtvo taj dio raznijelo 1945. godine. Toranj za sat postavljen je 1410. godine, ali sat je postavljen tek 1572. godine.

Top 10 zanimljivosti astronomskog sata

1 SunËani sat2 MjeseËev sat3 Kalendar Josefa Mánesa4 Apostoli5 Aneo i znanosti6 Taπtina, Pohlepa, Smrt i

Pohota7 Pijetao8 Predstave svakog sata9 Majstor Hanuπ0 BrojËanik

* VidikovacS ograde ispod krova

Starogradske vijeÊnice puca jedinstven pogled na trg i Stari grad. Kroz mali se teleskop vidi cijela Praπka dolina.

( GotiËki podrumiPodrumi Starogradske

vijeÊnice nekad su bile sobe u prizemlju. Zbog Ëestih poplava navezena je zemlja, a te su se prostorije potom koristile kao skladiπta za æito i duæniËki zatvor.

) LivadaNjemaËko je topniπtvo pri

povlaËenju potroπilo preostalo

streljivo na sjeverno krilo Starogradske vijeÊnice kako granate ne bi morali nositi sve do Berlina. Ostaci tog dijela vijeÊnice sruπeni su pa se tu danas nalaze πtandovi s proizvodima Ëeπkih obrtnika.

Srednjovjekov-na astrologija Astronomski sat

ne pokazuje samo toËno vrijeme, nego i poloæaj

drugih planeta u odnosu na Zemlju

te kretanje Mjeseca i Sunca

kroz znakove zodijaka. Ukraπen

je slikama Josefa Mánesa.

©tandovi s rukotvorinama uz Livadu

Pogled na crkvu sv. Nikole s vidikovca

Page 10: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

Karlov mostSpektakularni Karlov most (Karlu° v most) veÊ je 600 godina svjedok procesija, bitaka, smaknuÊa te, sve viπe, filmskih snimanja. Petr Parlér sagradio je vijadukt koji je zamijenio prethodnika — Juditin most, sagraen u gotiËkom stilu. Navaænije obiljeæje mosta njegova je galerija od 30 kipova. To su sveci i druge religijske figure koje su na most postavljane od 1683. godine kako bi narod podsjeÊale da odlaze na mise. Neki od tih kipova, poput Braunova Sv. Luitgarda, posebno su lijepi, drugi, poput Bohnove Kalvarije, politiËki su kontroverzni. Danas su svi kipovi na mostu reprodukcije izvornika koji se Ëuvaju u muzejima diljem grada.

Top

10 P

raga

1918

Kad posjetiti Karlov mostTijekom ljeta, ali i u druga godiπnja doba, most je za dana gotovo neprohodan — napuËen brojnim umjetnicima, turistima te pokojim jazz sastavom. Najbolje ga je zato pogledati u rano jutro, dok se sunce diæe iznad tornja sa staro- gradske strane. VeËernji posjet moæe biti jednako uzbudljiv, s pogledom na osvijetljenu crkvu sv. Nikole te dvorac koji se nadvio nad njim.

Detalj s tornja mosta u Starom gradu

U tornju mosta na Maloj Strani izloæba je o povijesti te graevine. Od travnja do listopada otvorena je svaki dan od 10.00 do 18.00.

• Karta J4

Top 10 zanimljivosti

1 Toranj u Starom gradu2 Kalvarija3 Lorenski kriæ4 Kip sv. Ivana Nepomuka5 Kipovi sv. ∆irila i Metoda6 Bruncvikov kip7 Gospin portret na zidu8 Kip sv. Luitgarda9 Antonin0 Kip reda sv. Trojstva

! Toranj mosta u Starom gradu

S ograde tornja mosta u Starom gradu moæete vidjeti blagu krivulju oblika slova “S” koju je arhitekt Petr Parlér ugradio u vijadukt kako bi usporio napadaËe. Odatle puca i Ëudesan pogled na cijeli grad.

@ KalvarijaTaj kip (desno)

zaËudit Êe svakoga tko zna hebrejski. Prema obliænjoj apologiji, rijeËi “Svet, svet, svet je Gospod nebeskih vojski” dodane su 1696. godine. Njihovo upisivanje platio je mjesni Æidov optuæen za oskvrnuÊe kriæa.

# Lorenski kriæNasred mosta, na mjestu s

kojeg je tijelo Ivana Nepomuka baËeno u Vltavu (str. 35), nalazi se mjedeni kriæ. Kaæu da Êe vam se ostvariti æelja koju poæelite kad prolazite pod njim.

Kipovi sv. ∆irila i

MetodaBraÊa ∆iril i Metod,

solunski misionari koji su u »eπku donijeli

krπÊanstvo i ÊiriliËno pismo, i danas se πtuju

kao narodni heroji. Karel Dvorák izradio je kip

(desno) 1928. godine, na vrhuncu Ëeπkog narodnog preporoda, razdoblja koje

je uslijedilo nakon proglaπenja neovisnosti.

& Gospin portret na zidu

Portret Marije na zidu kuÊe s juæne strane mosta (gore) povezan je sa starom priËom o Ëudesnim izljeËenjima. Vidjeti kako se gasi svjetlost na balkonu ispod portreta navodno pretkazuje skoru smrt — zato sliku ne gledajte predugo.

( AntoninOd umjetnika na

mostu Antonin privlaËi pozornost autoportretima u kojima se prikazuje kao vrag. Moæda je za to kljuËna blizina »ertovke (Vraæjeg kanala).

) Kip reda sv. Trojstva

Taj je red osnovan kako bi otkupljivao zarobljenike iz kriæarskih ratova te ih zamjenjivao za krπÊane. Zato je i prikazan TurËin koji se dosauje ËuvajuÊi Êeliju.

^ Bruncvikov kipPogledajte preko

juænog ruba mosta kako biste vidjeli Ëeπkog kralja Artura. Bruncvik i njegova vojska probudit Êe se i spasiti Prag u njegovim najteæim trenucima.

* Kip sv. LuitgardaDjelo Matthiasa

Brauna iz 1710. godine koje prikazuje san slijepe redovnice, u kojem joj raspeti Krist dopuπta da dotakne njegove rane (dolje), zadræalo je svoju privlaËnost.

%

Kip sv. Ivana Nepomuka

Trljanje mjedenog reljefa (desno) koji prikazuje

sveca stara je navada za koju dræe da donosi sreÊu. Isto se postiæe glaenjem

obliænjeg mjedenog psa.

$

Page 11: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga To

p 10

Praga

2120

Santa CasaSveta kuÊa bila je kuÊa u Nazaretu u kojoj je aneo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da Êe zaËeti Sina Boæjega. U 13. stoljeÊu grËka obitelj Angeli premjestila je tu kuÊu u talijanski Loreto. Kako se marijanski kult postupno πirio, kopije loretske Svete kuÊe poËele su se pojavljivati diljem Europe (hrvatska inaËica nalazi se na Trsatu). Kaæu da izvornik najvjernije predstavlja baπ kopija u Pragu (dolje).

Iza ugla od Lorete, na adresi Kapucínská 2, spomenik je osobama koje je muËila tajna policija u dvoriπtu zgrade bivπeg Ministarstva unutarnjih poslova.

• Loretánské námestí 7• Karta A2• 220 516740• www.loreta.cz• Otv. ut.—ne. 9.00— 12.15, 13.00—16.30• Ulaznica 110 KË

U srediπtu æivahnog baroknog hodoËasniËkog mjesta iz 17. stoljeÊa nalazi se slavna imovina kojom se posebno ponose: kopija originalne Svete kuÊe iz Loreta u Italiji za koju se vjeruje da je u njoj Djevica Marija bezgreπno zaËela. Gradnja veliËanstvene crkve i okolnih kapelica poklapa se s razdobljem protureformacije. To je i jedna od prvih baroknih zgrada u Pragu, a sagraena je kako bi »ehe ponovno privukla katoliËkoj vjeri.

Ulaz u Loretu

Loreta

Top 10 zanimljivosti

1 Loretánské námestí2 Santa Casa3 Zvonik4 Unutarnje dvoriπte5 Arkade6 Oltar sv. Staroste7 Crkva Roenja Isusova8 Oltari sv. Felissimusa i

Marcije9 Riznica0 Dijamantna monstranca

! Loretánské námestí

Za taj trg tvrde da je bio pogansko groblje. Ukraπeno proËelje Lorete (gore) nadvisuje plaËa »ernin nasuprot, u kojoj je smjeπteno Ministarstvo vanjskih poslova.

@ Santa Casa©tukature na proËelju

kopije kuÊe Svete obitelji u Nazaretu prikazuju prizore iz BogorodiËina æivota. U kuÊi se nalazi Ëudotvorni kip Gospe Loretske.

$ Unutarnje dvoriπte

U unutarnjem dvoriπtu Lorete posjetitelji se mogu diviti dvjema baroknim fontanama. Kip na sjevernoj fontani prikazuje uskrsnuÊe, a na juænoj BogorodiËino uznesenje.

% ArkadePrije i nakon posjeta

Svetoj kuÊi hodoËasnici prolaze kroz arkade i mole se u kapelicama sv. Ane, sv. Franje Serafin-skog, Svete obitelji, Sve-tog raspela, sv. Ante Pa-dovanskog i Majke Boæje od sedam æalosti.

^ Oltar sv. StarosteU kapelici Majke

Boæje od sedam æalosti nalazi se prikaz raspete bradate æene. Sv. Staro-sta bila je portugalska djevica koja je molitvom zatraæila da izgleda kao muπkarac kako bi saËuva-la krepost.

& Crkva Roenja Isusova

U poËetku to je bila mala niπa iza Svete kuÊe. Tijekom 1717. godine sagraena je u danaπnjoj veliËini. Orgulje iz rokokoa stoje nasuprot oltaru, iznad grobnice loretskih dobroËinitelja.

* Oltari sv. Felissimusa i

MarcijeS obje strane oltara u crkvi Roenja Isusova stoje veliki relikvijari s ostacima to dvoje πpanjolskih svetaca.

( RiznicaKomunisti su izloæbu

svetih zlatnih i srebrnih predmeta postavili da pokaæu kako se seljake dræalo u posluπnosti tim “jeftinim obeÊanjem zagrobne sreÊe”.

) Dijamantna monstranca

Rad u srebru Johanna Bernharda Fischera von Erlacha. Prekriven je sa 6222 dijamanta. Bogorodica gleda u svog sina, kojeg predstavlja hostija u spremniku.

£ ZvonikMehaniËka zvona (dolje)

dar su praπkog trgovca Ëija je kÊi bila izlijeËena zauzimanjem kod Gospe Loretske. Mehanizam svakog sata izvodi marijansku himnu.

Tlocrt Lorete1

2

3

4

5

6

7

9 0

4

8

Page 12: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

Staro æidovsko grobljeSlika troπnog Starog æidovskog groblja pokazuje da je Prag nekad imao veliku æidovsku zajednicu. BuduÊi da je to bilo jedino groblje na kojem su se smjeli pokapati Æidovi, kad se ispunilo mrtvi su se pokapali jedni iznad drugih. Danas se procjenjuje da tu poËiva oko 200 tisuÊa ljudi. Najstariji nadgrobni kamen potjeËe iz 1439. godine, a posljednji ukop obavljen je 1787. godine. ProπeÊite i steÊi Êete dojam o ljudima koji su tu nekada æivjeli.

Top

10 P

raga

2322

Nadgrobni simboliÆidovski nadgrobni spomenik (maceva) na sebi mora imati ime preminuloga, datum smrti te eulogiju. Usto, kamenoresci na Starom groblju dodavali su simboliËke slike koje su pokazivale podrijetlo preminuloga. Imena su Ëesto ilustrirana slikama æivotinja prema biblij- skim predloπcima ili æidovskim te njemaËkim prijevodima tih naziva. Tako se na spomeniku Davida Gansa nalazi guska (Gans na njemaËkome). Uz ime, ilustrirala su se i zanimanja. Tako su, primjerice, πkare oznaËavale grob krojaËa.

Grob rabina Loewa

ObiËaj je da muπkarci u sinagogi nose jarmulku (pokrivalo za glavu). Potraæite ih odmah uz ulaz, no vratite ih.

IstoËni prozori Muzeja primijenjenih umjetnosti nude najbolji pogled na groblje (str. 37).

• Staro æidovsko groblje: U starého hrbitova,karta K3, 224 819456,www.jewishmuseum.cz,otv. tra.—lis.: ne.—pe. 9.00—18.00; stu.—oæu.: ne.—pe. 9.00—16.30; zatv. na æidovske blagdane. Ulaznica 300 KË (ukljuËuje ulaz u razliËite sinagoge).• Staronova sinagoga: Pariæská, karta K3, otv.: tra.—lis.: ne.—pe. 9.30—18.00; stu.—oæu.: ne.—pe. 9.30—17.00, ulaznica 200 KË

Top 10 zanimljivosti

1 Grob Avigdora Kare2 Grob Mordecaija Maisela3 Grob rabina Loewa4 Grob Davida Gansa5 Klausenska sinagoga6 Grob rabina Oppenheima7 GotiËko nadgrobno kamenje8 Grob Hendl Baπevi9 Grobovi Zemach0 Nefelski breæuljak

! Grob Avigdora Kare

Najstariji grob na Starom groblju grob je tog pjesnika i uËenjaka, poznatog po opisu pogroma 1389. koji je preæivio kao dijete.

@ Grob Mordecaija Maisela

Mordecai Maisel (1528.— 1601.) bio je gradonaËel-nik praπkog geta tijekom vladavine Rudolfa II. Financirao je gradnju sinagoge (str. 100).

& GotiËko nadgrobno kamenje

IstoËni zid groblja Ëini gotiËko nadgrobno kamenje (gore), spaπeno 1866. i preneseno s groblja u Vladislavovoj ulici. Tijekom 1990-ih na drugim je mjestima u Pragu otkriveno joπ grobova.

* Grob Hendl BaπeviLijep nadgrobni

kamen (dolje) oznaËava mjesto na kojem poËiva “æidovska kraljica” Hendl Baπevi. Njezin suprug, gradonaËelnik Jakov Baπevi, stekao je Ëast viteza i imao vlastiti grb prikazan i na nadgrobnom spomeniku njegove æene.

) Nefelski breæuljakU jugoistoËnom kutu

groblja pokapana su mrtvoroenËad, pobaËena djeca te djeca koja su umrla prije svog prvog roendana.

Tlocrt Starog æidovskog groblja

^ Grob rabina Oppenheima

Rabin David Oppenheim (lijevo) bio je prvi rabin Moravske, a nakon toga i »eπke te naposljetku i Praga, gdje je umro 1734. godine.

£ Grob rabina Loewa

Ukopno mjesto jednog od najpoznatijih praπkih Æidova, rabina Jude Loewa ben Bezalela (1520.—1609.), autora priËe o Golemu (str. 52).

% Klausenska sinagogaMordechai Maisel

zapoËeo je i gradnju Klausenske sinagoge (lijevo) na sjevernom rubu groblja. Tu se danas odræavaju izloæbe æidovske baπtine.

( Grobovi ZemachOdmah do Pinkasove

sinagoge (str. 101) nalazi se grob Mordecaija Zemacha (umro 1592.), pokopanog sa sinom Bezalelom (umro 1589.). Zemach na hebrejskom znaËi “proljeÊe”.

1

2

3

4

5

6

78

9

0

Ulaz

$ Grob Davida GansaDavid Gans (1541.—1613.),

uËenik rabina Loewa, autor je dvosveπËane povijesti Æidova. Bio je i priznati astronom u doba Johannesa Keplera (str. 35). Njegov nadgrobni kamen (desno) oznaËen je Davidovom zvijezdom, ispod koje su ispisani njegovo ime i vjeroispovijest.

Page 13: Top 10 Prag

Top

10

Pra

ga

24

Zanimljivosti Staronove sinagogeLijevo ProËelje Sredina Svod Desno Laa

! Stolac rabina Loewa

Visoki stolac s Davidovom zvijezdom na vrhu pokraj istoËnog zida tijekom cijele je proπlosti sinagoge bio rezerviran za glavne praπke rabine.

@ Æidovski stijegPraπkoj æidovskoj

zajednici stijeg je bio dopuπten u 15. stoljeÊu kao simbol autonomije. Kopija iznad bime kopija je izvornika izraenog 1716. godine. Na njoj je æidovski πeπir sa πesterokra-kom zvijezdom i natpisom “Shema Yisrael” (“PoËuj, Izraele”).

£ LaaDvanaest uskih prozora

simbolizira 12 plemena Izraelovih. Nalaze se u nizu na vanjskim, neukraπenim zidovima s biblijskim stihovima. Dva srediπnja potpornja oblikovana su prema stupovima proËelja jeruzalemskog Hrama.

$ KovËegIza zavjese na istoËnom zidu

nalaze se svici Tore pohranjeni u svetom kovËegu. Timpani su ukraπeni motivima listova i groæa. Sve to pronaeno je u blizini samostana sv. Agneze (str. 28—29) te potjeËe iz doba gradnje sinagoge tijekom kasnog 13. stoljeÊa.

% UlazBiblijski natpis

“Poπtuj Boga i provodi njegove zapovijedi! To vrijedi za cijelo ËovjeËanstvo” opominje pri ulasku i izlasku iz sinagoge.

^ SvodKako bi se

izbjegao znak kriæa, svodu ukraπenom listovima vinove

loze i brπljana dodana je joπ jedna, peta greda.

& Æenski prozoriÆene nisu smjele uÊi u lau

nego su sjedile u predvorju. Uski prorezi u zidu omoguÊavali su im sudjelovanje u bogosluæju.

* BimaNa podiju u srediπtu

sinagoge nalazi se propovjeda-onica. S tog se mjesta Ëita Tora i izvode obredi vjenËanja.

( TavanLegenda kaæe da je rabin

Loew ostatke glinenog Ëovjeka, Golema (str. 52), sakrio pod sljeme velikog krova sinagoge.

) Gradska vijeÊnica Josefova

Uz sinagogu se nalazi æidovska gradska vijeÊnica. Kazaljke sata na proËelju okreÊu se “naopako” — ili ispravno, Ëitate li ih kako nalaæe æidovsko pismo (str. 99).

Viπe o mjestima πtovanja na str. 38—39

Top

10 P

raga

25

Æidovi u PraguPraπki su Æidovi od dolaska u taj grad tijekom 10. stoljeÊa bili izloæeni antisemitskom raspoloæenju. Prerevni krπÊani razorili su prvo æidovsko naselje koje se nalazilo na podruËju danaπnje Male Strane. Takvi progoni nisu bili neuobiËajeni — jedan od najpoznatijih dogodio se tijekom æidovskog blagdana Pashe 1389. godine, u kojem je ubijeno viπe od 3000 Æidova, ukljuËivπi i one koji su se sklonili u Staronovu sinagogu. To je bio najveÊi pogrom. Vieniji Æidovi, osobito rabin Loew i Mordecai Maisel, uæivali su poπtovanje na dvoru Rudolfa II., a Karlo VI. je 1716. godine priznao autonomiju æidovske zajednice. Njegov nasljednik Josip II. ukinuo je mnoge diskriminacijske zakone, a mnogi su Ëeπki Æidovi aktivno sudjelovali u narodnom preporodu tijekom 19. stoljeÊa. No antisemitizam nije nikad u potpunosti nestao. Tijekom 1899. Leopold Hilsner bio je optuæen za obredno ubojstvo — njegov odvjetnik bio je Tomáπ Garrigue Masaryk, buduÊi predsjednik neovisne »ehoslovaËke. Premda su meuratne godine bile zlatno doba za Ëeπke Æidove, meu njima i za Franza Kafku (str. 44), Münchenski sporazum iz 1938. godine dao je Hitleru dio »eπke te su æidovske slobode ubrzo bile svedene na geto, a na kraju su deportirani i u koncentracijske logore. Sinagoge su pretvorene u skladiπta za opljaËkane æidovske umjetnine. Hitler je u Josefovu Ëak planirao ustanoviti muzej izumrle rase. Do kraja Drugoga svjetskog rata u holokaustu je stradalo oko 80 tisuÊa Ëeπkih i moravskih Æidova.

Top 10 æidovskih voa

1 Eliezer ben Elijah Ashkenazi (1513.—1586.)

2 Juda Loew ben Bezalel (1520.—1609.)

3 Mordecai Maisel (1528.—1601.)

4 Mordecai ben Abraham Jaffe (1535.—1612.)

5 Ephraim Solomon ben Aaron Lunshits (1550.—1619.)

6 Joseph Solomon Delmedigo (1591.—1655.)

7 David ben Abraham Oppenheim (1664.—1736.)

8 Ezekiel ben Judah Landau (1713.—1793.)

9 Solomon Judah Lieb Rapoport (1790.—1867.)

0 Efraim Karol Sidon (r. 1942.)

Stolac rabina Loewa

Otac i sin sele svoju imovinu u terezinski “geto”

Praπki getoZa Drugoga svjetskog rata praπki su Æidovi premjeπteni u Terezín, gdje im je bilo zabranjeno izvoditi vjerske obrede.