tp vjezbe materijal

Tehnološki procesi

- vježbe

dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech.

LITERATURA

Tehnološki procesi – vježbe

dr. sc. Sven Maričić, mag. ing. mech

Sveučilište u Rijeci

Tehnički fakultet

1. Kraut B., Strojarski priručnik, Tehnička knjiga Zagreb

2. Zdenković R., Obrada metala skidanjem – osnova teorije i prakse, Sveučilište u Zagrebu

3. Gačnik V., Vodenik F., Projektiranje tehnoloških procesa – optimizacija režima i vremena

obrade, Tehnička knjiga Zagreb, 1990

4. Rebec B., Rezni alati, Tehnička knjiga Zagreb

5. Šavar Š., Obrada metala odvajanjem čestica I. i II. dio, Školska knjiga Zagreb, 1990.

6. Musafija B., Projektiranje tehnoloških procesa I. dio, Univerzitet u Sarajevu, 1966.

7. Cebalo R., Moderna tehnika brušenja, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988.

FAZE DEFINIRANJA TP

Kod postavljanja koncepta TP-a u području metaloprerade (komadna proizvodnja!) ima

razlika ovisno da li se radi o TP izrade djelova i poluproizvoda ili o TP montaže.

Kod izrade dijelova koncept TP sadrži slijedeće aktivnosti:

1. FAZA Definiranje koncepta TP

Postavljanje i propisivanje TP provodi se u 2 temeljne faze:

1. faza - definiranje koncepta TP (dajemo temeljnu postavku-osnutak, temeljni

podaci o budućem procesu)

2. faza - razrada TP (postavka procesa obogaćuje se podacima koji preciznije

definiraju uvjete i način vođenja TP-a u potrebnom obimu (po operacijama)

1. izbor MI

2. strukturu TP-a broj i sadržaj operacija, vodeći računa o utjecaju djelujućih

elemenata ( unutarnjim naprezanjima, vibracijama, temperaturi, balansiranju

vremena op. naročito važno ako računamo na tekuću proizvodnju, odvajanju

grube obrade od ostalih)

3. izbor odgovarajućeg RM za svaku operaciju (proizvodna oprema vrsta, stupanj

automatizacije, stupanj opremljenosti) - obično ne još definitivno!

4. izbor pogodnih ishodišta (TB) pri svakoj operaciji. To su najčešće točke preko kojih

se određuje položaj dijela pri obradi - oslone točke važan element postignute

točnosti!

5. određivanje razine nadzora kvalitete - da li samo nadzor u okviru operacija izrade ili

posebne operacije kontrole

6. način organiziranja proizvodnih kapaciteta kojem ćemo težiti u nastavku rada na

projektu, odnosno način vođenja proizvodnje. U uskoj vezi s (1)

Pri izradi koncepta u pravilu izrađujemo više alternativnih rješenja kako bi u nastavku rada na

projektu imali bolje mogućnosti pri indetifikaciji optimalnog (suboptimalnog) rješenja.

2. FAZA razrada TP

Treba biti primjerena tehnološkom području (izrada, montaža) i tipu proizvodnje i opremi.

S druge strane razlikuje se po obimu odnosno dubini razrade:

- gruba razrada

- fina razrada TP

Kod grube razrade podatke iz T. koncepta proširujemo:

• točnim određivanjem RM-a, tip. stroja, inventarski broj...

• procjenom vremena izvođanja pojedine operacije (iskustvo) i vremana za

pripremu RM-a

• određivanjem materijala (MI)

• kvalifikacija izvršioca

Kod fine razrade TP izrade za takav slučaj određujemo pored gornjih podataka:

1.detaljnu strukturu poslova u okviru izvođanja operacije

2.alati i pribor (pog. sredstva)

3.određivanje parametara izrade za radne zahvate i precizno vrijeme operacije

4.skice i napomene, u cilju povećanja jasnoće i kompleksnijeg određenja

Kod fine razrade TPM:

- precizno definiranje RM- ručna, mehanizirana

- ručno ergonomsko oblikovanje RM

- izbor prostorne strukture montažnog sustava

Nekad ne idemo dalje sa razradom (manje količine). Ako je potrebno idemo na finu razradu

(veće količine, NC-oprema)

TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA

Tehnološka dokumentacija služi da se kroz nju izrazi ukupni projekt odvijanja tehnološkog

procesa sa potrebnim podacima o procesu, te da se omogući svim sudionicima u pripremi i

odvijanju proizvodnje (proizvodnog procesa) i njihovo korištenje.

Na osnovu tehnološke dokumentacije vrši se:

- formiranje procesa (materijal, projekt)

- planiranje potreba materijala

- planiranje radnih alata (koji se troše)

- planiranje proizvodnje

TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA

Ova dokumentacija mora biti prikladna za sve sudionike (korisnike), a mora biti prikladna i

za elektroničku obradu podataka.

Zbog toga->zahtjevi na dokumente ->

Dokumentacija mora zadovoljavati prvenstveno određenim općim zahtjevima:

→ stručna ispravnost - elementi koje sadrži da odgovaraju stručnim kriterijima

→ preglednost - informacije na način koji olakšava čitanje - logičan raspored

informacija (važnost, vrsta informacije...)

→ razumljivost - bez nerazumljivih skraćenica

→ jedinstvenost

→ egzaktnost i kratkoća informacija – ne dvosmislene formulacije

→ cjelovitost - sve informacije potrebne za određene proizvode i određen način

proizvodnje

U praksi postoje, zavisno od proizvodnog programa, tipa proizvodnje i stupnja razvoja,

razni oblici i vrste tehnoloških dokumenata.

Klasična, konvencionalna TD

1.) Popis operacija → sastavnica operacija sa samo osnovnim podacima (razina informacija

koja odgovara gruboj razradi)

2.) Operacijski list → detaljne informacije o svakoj operaciji: materijal, RM, vremena,

zahvati, parametri, alati, skica, napomene

3.) Popis materijala izrade → spisak svih materijala sa normativom materija

4.) Popis alata → spisak svih alata i pribora grupiran po vrstama i operacijama

5.) Zahtijevnica za konstrukciju specijalnih alata → precizan zahtjev konstruktoru alata

6.) Plan reznih alata → podaci za pripremu i namještanje reznih alata - kod strojeva sa puno

alata (automati, NC - centri, spec. strojevi)

7.) Konstrukcioni nacrti specijalnih alata → kompletne podloge za izradu specijalnih alata

8.) Kalkulativni list → kalkulacija troškova

- pretkalkulacija

- kalkulacija

Popis operacija – primjer iz proizvodne prakse

Operacijski list – primjer iz proizvodne prakse

Popis alata – primjer iz proizvodne prakse

TEHNIČKI FAKULTET RIJEKA

POPIS STROJEVA

List: 1

Listova: 1

Oznaka stroja Podaci o stroju

SPECIFIČNA TD ZA NC ALATNE STROJEVE (NC-upravljanje: upravljanje

programom temeljenim na brojkama - kombinacija slova i brojki)

1) programski crtež - radionički crtež dopunjujemo (ili prerađujemo) radi lakšeg programiranja

- putanja alata - 0-točka, koordinatne osi

- kotiranje prema načinu upravljanja (točke oslanjanja i stezanja)

2) plan stezanja - položaj komada u koordinatnom sustavu stroja i podaci za

prednamještanje stroja

3) programski list - šifrirane informacije (pretkodirane) o toku rada na stroju – tok aktivnosti

- geometrijske i tehnološke informacije paralelno čitljive i pretkodirane u skladu sa

programskom operacijom

4) nosilac programa (informacije) – služi za unos radnih informacija u NC stroj -

kodirane informacije iz programa: bušena kartica, bušena traka, magnetna traka,

disk (vezni član između vanjske i unutarnje obrade podataka)




Tehnički fakultet

Režimi rada bitni su elementi definiranja tehnološkog procesa, oni omogućuju slijedeće:

- Instrukcije radniku kako raditi da bi se osigurala kvaliteta i niski troškovi proizvodnje

- Podloge operativnoj pripremi za planiranje, lansiranje i praćenje proizvodnje tj. izradu kalkulacija

Režimi:

a – dubina reza [mm]

i – broj prolaza oštrice alata

s – posmak [mm/o, mm/min]

v – brzina rezanja [m/min]

n – broj okretaja vretena [ min-1]

l – hod alata

Kod toplinske atmosfere tu su još i temperatura i vrijeme, ali se uz te režime propisuje atmosfera i

sredstvo za hlađenje.

Elementi definiranja tehnološkog procesa




Tehnički fakultet

Međuzavisnost brzine, posmaka i dubine rezanja

Kronenberg:

Cv – konstanta (a=1, s=1)

T0 – [min]

φ – ovisno o κ

G = a/s

gv, x, y, m - koeficijenti




Tehnički fakultet

Produktivna brzina

ts – strojno vrijeme

tp – pomoćno vrijeme

vpr – produktivna brzina

Što možemo zaključiti na osnovu ovih dijagrama?

Količina strugotine u jedinici vremena – mjerilo produktivnosti operacije

Ekonomska brzina -minimalni troškovi proizvodnje

Povoljnije je povećati a nego s

(ovisi o materijalu obrade, posmaku, geometriji oštrice)




Tehnički fakultet

Sila utiče na deformaciju čitavog obradnog sistema:

- stroja, naprave, alata, izratka

Ukoliko su potrebne veće točnosti – potrebne su manje sile (podjela režima za grubu i finu

obradu)

Snaga rezanja:

Fz – glavna sila

Mr – okretni moment




Tehnički fakultet

Mjerodavni režimi obrade kod tokarenja

Pri obradi definiranog izratka tokarenjem moguće je koristiti veliki broj različitih varijanti pri izboru:

a) reznih alata, b) brzine rezanja, c) posmaka, d) dubine

Tako je moguć veliki broj kombinacija režima za odgovarajuću kombinaciju stroj – alat – izradak. U

obradnom sistemu postoje i neka ograničenja u izboru režima rada pa ih je potrebno provjeriti.

Dubina rezanja a poznata je iz geometrije obrade. Brzina rezanja kao i sile rezanja ovise o

posmaku. Potrebno je odrediti posmak koji će relacije u izrazima za silu i brzinu rezanja zadovoljiti.

Veličina posmaka preko

sila rezanja koje djeluju i na

alat i na izradak utiče na

stabilnost izratka i točnost

(kvalitetu) obrade kao i na

krutost tj. izdržljivost alata.

Brzina rezanja kao režim

osim o posmaku presudno

ovisi o predviđenoj trajnosti

(postojanosti) alata.




Tehnički fakultet

TOKARENJE




Tehnički fakultet

Zadatak 1

Odrediti brzinu rezanja i potreban broj okretaja za tokarenje osovine od legiranog čelika čvrstoće

1450 N/mm2 na promjer D=50mm.

Režimi obrade: posmak s= 0,5 mm/o i dubina a = 5mm.

Nož ima prisloni kut κ = 45º (postavni kut) i pločicu od tvrdog metala P20. Zahtijeva se oštrenje

alata svakih 4 sata.

ZADANO:

D = 50mm

σm= 1450 N/mm2

TM P20

s = 0,5 mm/o

a = 5 mm

T0 = 4h

κ = 45º

v4h = ?

n = ?




Tehnički fakultet

Kronenberg: Lit. 4, tab.3.9, str 89.

Cv = 29 – kronenbergova konstanta

(ovisna o materijalu)

fv = 0,165

gv = 0,165

m = 0,167

Poprečni presjek strugotine

T0 = 4·60 = 240 mm

Odabrati prvi manji broj okretaja n1 = 140 min-1 na stroju

Pa je stvarna brzina:




Tehnički fakultet

Zadatak 2

Obrađuje se mesing nožem od brzoreznog čelika s prislonim kutem κ = 90º. Režimi obrade su:

posmak s = 0,25 mm/o i dubina a = 2 mm. Traži se brzina rezanja v60 za trajnost oštrice noža T0 =

60 min i omjer brzina rezanja v60:v120:v240:v480

κ = 90º

s = 0,25 mm/o

a = 2 mm

T0 = 60min

ZADANO:

TRAŽI SE:

v60 = ?

v60:v120:v240:v480 = ?

Približne praktične brzine za trajnost oštrice od 120,

240 i 480 min iznose:

Dobrovoljac ?

Zadatak 3 – komponente sile rezanja

Na tokarilici se obrađuje osovina od čelika Č.1531 u jednom prolazu od promjera D=85mm na

promjer d=80mm. Odrediti komponente sile rezanja, ako je poznato: Posmak s=0,63 mm/o i

prisloni kut κ=45°

Fx=? – posmična komponenta

Fy=? – natražna komponenta

Fz=? – glavna komponenta




Tehnički fakultet

Rješenje:

•Kienzle

ZADANO:

Č.1531

D=85mm

d=80mm

s=0,63 mm/o

κ=45°

Fz=b ·h ·ks1.1, [N] (1-Z)

Fz=A·ks=b ·k ·ks, [N]

ks- specifični otpor rezanja, N/mm 2

(za b=1mm, h≥1mm)

ks1.1- specifični otpor rezanja, N/mm 2

(za b=1mm, h=1mm)

b – širina strugotine, h – debljina strugotine,

z – koeficjent ovisan o materijalu

Osnove tehnoloških procesa – vježbe



Tehnički fakultet

Fz = a · s · (sinκ) · ks1.1 , [N] 1-z -z

Dubina rezanja: a = D - d

2 = 85 - 80

2 = 2,5 mm

Lit. 4, Rebec, T 3.6, str 86

ks1.1 = 2110 N/mm²

1- z = 0,86 → z = 0,14

Fz = 2,5 · 0,63² · 2110

(sin 45°) 0,14 → Fz = 3721,6 N

Za oštar nož uz κ=45°; a

s ≤ 5

vrijedi

istrošen alat

Fz : Fy : Fz = 5 : 2 : 1

Fz : Fy : Fz = 5 : 4 : 3

lit. 5, knjiga 2

Šavar, str 37

Oštar alat Fx= Fz = 0,2 ·3721,6 → Fx = 744,3 N 1

5

Fy= Fy = 0,4 ·3721,6 → Fy = 1488,6 N 2

5

Tehnološki procesi

- vježbe


Vodite li uredne bilješke?


Tehnički fakultet

7. Zadatak – snaga

Na tokarilici se obrađuje osovina prema slici:

Slika: tokarilica Bohringer

Poznato je:

snaga stroja Pe = 4,5 kW

materijal izratka Č.0745

nož – materijal TM – P20

postavni kut κ = 45°

posmak s = 0,4 mm/o

stupanj djelovanja stroja ηs = 0,8

velika količina

Potrebno je izračunati:

brzinu rezanja v

trajnost oštrice T0 (cijele smjene)

spec. otpor rezanja ks1.1

glavnu silu rezanja Fz

brzinu vrtnje n

broj prolaza i

strojno vrijeme ts

1. T0 = 480 – cijela smjena

2. Lit. Kraut, str. 530 za Č.0745 (σm = 700N/mm²)

v240 = 80 m/min

poznati omjer v60 : v240 :v480 = 1,25 : 1 : 0,81

v480 = v240 · 0,81 → v480 = 64,8 m/min

→ iz danog omjera izračunati koliko je

v480?




Tehnički fakultet

3. Brzina vrtnje πD

v1000n

108

8,641000 1min191

→ usvajamo stvarni broj okretaja stroja 1min170 n

4. Specifični otpor rezanja (Lit 4., Tab. 3.6, str. 86.)

ks1.1 = 2110 N/mm² 1-z = 0,7 z = 0,3

5. Snaga kWPF

P sez ,

81,96120

v

PF se

z

81,96120

8,64

81,961208,05,4 NFz 4,3335

6. z

s

z

z

ksaF

)(sin

1.1

)1(

1.1

)1(

)(sin

s

z

z

z

ks

F

?a

21104,0

)45(sin4,33357,0

3,0

mm7,2

7. Broj prolaza a

dDi

2

7,22

108120

prolaza2,2 Uz a=2mm

i=3 prolaza

Slika: tokarilica Bohringer

8. Dužina obrade 21 lllL mma

128012125025,0tan

125

9. Strojno vrijeme min65,54,0170

1283

ss t

sn

Lit




Tehnički fakultet

8. Zadatak – višerezni alati, učin stroja

Osovina od čelika Č.0645 obrađuje se na tokarilici sa višereznim alatom prema slici

90 °90 °60 °Prisloni

kut κ

0,50,50,5Posmak

mm/o

445Dubina

rezanja

mm

100125150Promjer

mm

cbaNOŽ

90 °90 °60 °Prisloni

kut κ

0,50,50,5Posmak

mm/o

445Dubina

rezanja

mm

100125150Promjer

mm

cbaNOŽ

Istovremeno rade tri noža sa pločicama od TM kvalitete P20 prema podacima prikazanima u tablici.

Kojom brzinom treba obrađivati osovinu da najopterećeniji nož ima minimalnu postojanost To=60 min.

Kolika je u tom slučaju postojanost ostala dva noža – odrediti pogonsku snagu elektromotora i

specifični učin stroja.

Kronenberg: Literatura 4., T 3.9, str 89.

Cv = 123

fv = 0,125 κ = 60°→φ = 0,9

qv = 0,125 κ = 90°→φ = 0,8

m = 0,167




Tehnički fakultet

Za To = 60 min

Brzina vrtnje

Izračunati brzine vrtnje za na, nb, nc →

Zbog uvjeta u zadatku potrebno je raditi s najnižom brzinom vrtnje, a prema standardnom redu

brojeva:

Sada možemo izračunati i standardne brzine vrtnje: →

Postojanost noževa:




Asistent: Sven Maričić, dipl. ing.


Tehnički fakultet

Glavna sila rezanja

Lit. 4. T 3.6, str 86 → 1-z = 0,83

Snaga rezanja

Pa, Pb, Pc = ?

Fza, Fzb, Fzc = ? Fza = 56550 N, Fzb = Fzc = 4414,7 N

Pa = 9,93 kW, Pb = 6,46 kW Pc = 5,17 kW

Ukupna snaga rezanja – P = Pa+Pb+Pc P = 21,6 kW




Tehnički fakultet

10. Zadatak → granični posmak - deformacija izratka

Osovina od čelika Č.0545 dužine l = 500mm, obrađuje se jednim prolazom noža promjera D = 70mm

na d = 62mm posmakom s= 0,8 mm/o. Prisloni kut noža κ = 45°.

a) Kolika je maksimalna vrijednost naprezanja na savijanje koje se javlja na osovini

uslijed sile rezanja i koliki je progib?

b) Koliko je strojno vrijeme obrade?

Lit 4. Rebec, T3.6, str 86

Ks1,1 = 1865 N/mm

1 – z =0,74 z = 0,26




Tehnički fakultet

uz Fz : Fy : Fx = 5 : 2 : 1 → oštar alat

Fz = 2/5 Fz

Rezultirajuća sila:

Maksimalni moment savijanja:

Moment otpora:

Max. naprezanje na savijanje:

Progib uslijed rezultirajuće sile:

Lit. 4., T3.10, str 92, modul elastičnosti

- moment tromosti

-maksimalno odstupanje mjere po strani


Tehnički fakultet

Proračun čvrstoće je izveden za slučaj učvršćenja osovine među šiljke, što predstavlja opću

gredu. Stezanje u steznu glavu predstavlja konzolu, a za podupiranje šiljkom predstavlja

podupiranu konzolu

b) Lit 1. Kraut za meki čelik sa i uz nož iz TM – gruba obrada

Brzina vrtnje:

Dužina obrade:

Strojno vrijeme:




Tehnički fakultet Tehnološki procesi – vježbe


Tehnološki procesi

- vježbe


Podaci o stroju za tokarenje Radni napon: 220 V

Snaga stroja: 22 kW

A

B

C

A

B

C

1

2

3

4

5

6

Podaci o stroju za tokarenje




Tehnički fakultet

Zadatak- BUŠENJE

Na izratku je potrebno obraditi promjer dubine 70 mm prema skici. Odrediti režime obrade

( posmak i obradu ) kao i strojno vrijeme za sve predviđene postupke obrade završne dimenzije.

Izračunati i volumen skinute strugotine ukoliko se obrada vrši pod sljedećim uvjetima :

- Velika serija

- Materijal izratka : ugljični čelik sa

- Materijal alata : BČ

- Snaga pogonskog elektromotora

bušilice uz stepen

djelovanja

- Max. dozvoljena sila posmaka s

obzirom na mehanizam posmaka

bušilice




Tehnički fakultet

Da bi se postigla visoka kvaliteta obrade provrta D = 21,75 H6 obradu ćemo vršiti

Sljedećim postupcima :

dodaci za obradu prema LIT 8. Urošević

T 11.1, str 399

- bušenje

- proširivanje .................. = 2,4 mm

- razvrtavanje ................. = 0,35 mm

Promjer svrdla :

Posmak : prema literaturi LIT 8. Urošević, T 11.2, str 401 za čelik

I za odabire se veličina posmaka

s = 0,25 okr / mm inače

LIT Š.Šavar, str 70

Prema LIT Š.Šavar, T 12., str 69 posmak nećemo korigirati s obzirom na dužinu bušenja

Posmak ćemo provjeriti :

- s obzirom na čvrstoću svrdla

- s obzirom na max. silu posmaka

- s obzirom na max. moment




Tehnički fakultet

A) Provjera posmaka s obzirom na čvrstoću svrdla

slični izrazi prema : LIT 4. Rebec, str 231

LIT 9. Ivković, str 44

LIT 8. Urošević, str 408

- dozvoljeno naprezanje na pritisak, kN /

- konstanta materijala

x,y – eksponenti

D – promjer svrdla, mm

Naprezanje na pritisak sila posmaka / popr. presjek svrdla

2/,5,12

cmkNd

ks S

pDOZ

S = 0,25 mm / o

LIT 4. Rebec

slika 4.85, str 219




Tehnički fakultet

= 34,5 LIT 4. T 4.20, str 225

x = 2,0 LIT 8. T 11.5, str 405

y = 0,8 LIT 9. T , str 44

Vrijednost posmaka s = 0,25 mm/o zadovoljava jer je manji od 0,83 mm/o

B) Provjera posmaka s obzirom na max. silu posmaka

LIT 4. T 4.20 str 225

(68) LIT 8. T11.5 str 405

Usvojeni posmak zadovoljava

C) Provjera posmaka s obzirom na max. moment

LIT 4. T 4.20 str 225




Tehnički fakultet

Poznato je :

LIT 4. Rebec

LIT 8. Urošević

- konstanta LIT 4. T4.20, str 225

EKSPONENTI LIT 4. T4.21, str 227

LIT 8. T11.4, str 403

LIT 5. T20 , str 74 - Postojanost LIT 4. str 228

- LIT 4. , T 4.22, str 227




Tehnički fakultet

Max. moment

Provjera posmaka

Posmak zadovoljava

Posmična brzina

Volumen skinute strugotine




Tehnički fakultet

BUŠENJE :

PROŠIRIVANJE :

Posmak :

Proširivač 21,4 HRN K. D3.301

LIT 4. Rebec , str 285

LIT 5. Šavor , str 71

LIT 8. Urošević , str 414

LIT 9. Ivković , str 47




Tehnički fakultet

LIT 4. T 5.13 , str 285 za III grupu posmaka i HB 200

LIT 4.

Brzina rezanja : LIT 8.

D = 21,4 mm t = 1,2 mm

T = 18 min – postojanost LIT 4. T 5.11 , str 284 D = 21,4 mm

s = 0,44 mm / o T = 18 min

HB = 200 s = 0,44 min / o

K = 1 – popravni koeficijent T 5.10 , str 284 = 16,3 T 11.4,str 403

C = 2000 T 5.9 , str 283 = 0,3

z = 0,3 = 0,5 T 11.4,str 403

y = 0,2 T 5.8 , str 283 = 0,2

m = 0,3 m = 0,3

n = 0,9




Tehnički fakultet

Posmična brzina :

Strojno vrijeme :

RAZVRTAVANJE :

Promjer razvrtavača : D = 21,75 mm

Razvrtač : 21,75 JUS K.D3.132 = 56 mm – rezni dio ( kalibrirajući )




Tehnički fakultet

Posmak : LIT 4. T 6.23 , str 341

za III grupu posmaka

i HB 200

Brzina rezanja :

LIT 4. Rebec

C = 1310 LIT 4. T 6.20 , str 340

z = 0,3

m = 0,4

x = 0,2

y = 0,65

n = 0,9

D = 21,75 mm

T = 30 min LIT 4. T 6.22 , str 341

HB 200

s = 1,38

K = 1 - popravni koeficijent




Tehnički fakultet

Broj okretaja :

Posmična brzina :

Strojno vrijeme :

* GLAVNA SILA REZANJA

LIT 4. SL 4.85 , str 219

BUŠENJE

MOMENT TORZIJE

PROŠIRIVANJE

do 14 mm

RAZVRTAVANJE

do 16 mm

Tehnološki procesi

- vježbe

Asistent Sven Maričić, mag. ing. mech.

Provlačenje je tehnološki postupak proizvodnje žica, traka, šipki, cijevi, profila te inih proizvoda

ujednačene geometrije poprečnog presjeka. Danas ono ima važnu ulogu u proizvodnji profila

asimetričnog poprečnog presjeka. Materijal kojeg treba provuči najčešće dolazi u vidu poluproizvoda.

To može biti svežanj žice ili prethodno valjanjem pripremljeni profil za izradu asimetrične vodilice.

Iako je iskustvo kao i kod svake druge tehnologije od presudnog značenja, provlačenje se detaljno

teorijski razmatra.




PROVLAČENJE




Zadatak: PROVLAČENJE

U provrtu promjera D = 30 mm i dužine L = 400 mm, treba

provlačenjem izraditi utor dubine a = 3 mm i širine b = 10 mm.

Odrediti broj zubaca i dimenzije provlakača, potrebnu snagu stroja i

strojno vrijeme ako se obrađuje čelik Č. 1530

A2.) KORAK REZNIH ZUBACA

A3.) VISINA ZUBACA

Rješenje:

A1.) DEBLJINA SLOJA PO JEDNOM ZUBU PROVLAKAČA

LIT 8. , T 14.3, str 498

LIT 5. , T 55, str 145 Odabrano




A4.) BROJ ZUBACA (REZNIH)

A5.) DUŽINA OZUBLJENOG REZNOG DIJELA PROVLAKAČA

B) Za izračun snage potrebno je odrediti brzinu rezanja i glavnu silu rezanja

LIT 8. , T 14.3, str 501 LIT 5 LIT 8

Postojanost T = 180 min LIT 5

- eksponenti obradivosti

- korekcioni faktor

T – postojanost alata

- debljina reza po zubu

Slično u LIT 5, str 150




B2.) SILA REZANJA

B - širina utora

B3.) SNAGA REZANJA

LIT 8, T 14.4, str 502

- eksponenti obradivosti

zS - debljina rezanja po zubu

rz - broj zubi u zahvatu

5,1Fk

B = 10 mm

n = 1 Fk - popravni faktor




C) STROJNO VRIJEME

D) PROVJERA NAPREZANJA ALATA

<

Tehnološki procesi

- vježbe


Primjer izgleda

programa

tp vjezbe materijal

Documents