tradicionalna priznanja “zlatni bam” i biznis - predsjednik...52 islamsko bankarstvo...

Fiskalna održivostJAVNI DUG BiHU BLAGOM OPADANJU

Platni sistem u BiHZAKONSKA RJEŠENJA RAZGRAĐUJU JEDINSTVENI EKONOMSKI PROSTOR

Prilog “RISK MANAGEMENT”

KULTURA RIZIKA U POSLOVANJU

MAPIRANJE RIZIKA

Novo vrijeme

LIMITI DIGITALIZACIJE U OSIGURANJU

Akademski ugao

GLOBALISTIČKI vs. ETIČKI KAPITALIZAM

URUČENA TRADICIONALNA

PRIZNANJA “ZLATNI BAM”

ODRŽANA VEČER BANKARA 2019.BROJ 208 (septembar/rujan 2019.) GODINA XXI SARAJEVO CIJENA 12 KM www.bih.banke-biznis.com

Vruća rasprava iz Evrope stiže u BiH

GDJE ĆE SE ZAUSTAVITI LEŽARINE NA DEPOZITE

Prof. dr. Senad Softić, guverner Centralne banke BiH

OČEKUJE SE SPORIJI INDUSTRIJSKI RAST

Finansijsko-poslovni magazin

VAŠ PROZOR U SVIJET FINANSIJA I POSLOVNIH TOKOVA

BUDITE BOGATIJI za kvalitetne i svježe informacije,stručna viđenja i analize!

BUDITE BRŽIgledajte naprijed i doznajte trendove prije drugih!

BUDITE SPREMNIJI za vrijeme koje dolazi!

BUDIMO PARTNERIPRETPLATITE SE NA “BANKE I BIZNIS”Više informacija:[email protected] +387 33 710 340Mob. +387 61 357 197

3

4 RetrovizorBUDUĆNOST PRIVREDE JE U AUTOBUSIMA. ZA NJEMAČKU!

6 VEČER BANKARA 2019.URUČENA TRADICIONALNA PRIZNANJA “ZLATNI BAM”

16 INTERVJU: prof.dr. Senad Softić, guverner Centralne banke BiHOČEKUJE SE SPORIJI INDUSTRIJSKI RAST

20 Vruća rasprava iz evropskih okvira preselila i u Bosnu i HercegovinuGDJE ĆE SE ZAUSTAVITI LEŽARINE NA DEPOZITE

24 Fiskalna održivostJAVNI DUG BiH U BLAGOM OPADANJU

30 Platni sistem u BiHZAKONSKA RJEŠENJA RAZGRAĐUJU JEDINSTVENI EKONOMSKI PROSTOR

32 Tokovi novcaFORMULA ZA LOKALNI RAZVOJ

36 KULTURA RIZIKA U POSLOVANJU

38 MAPIRANJE RIZIKA

46 Akademski ugaoGLOBALISTIČKI vs. ETIČKI KAPITALIZAM

52 Islamsko bankarstvoFINANSIRANJE ZASNOVANO NA REALNIM DOBRIMA

54 Novo vrijemeLIMITI DIGITALIZACIJE U OSIGURANJU

58 Povodom objavljivanja knjige “Osiguranje ili život?!”SLOVO O JEDINOM PROIZVODU KOJI NE MOŽETE KUPITI KADA VAM ON STVARNO TREBA

62 Biznis i okolišINVENTURE OTKRIVAJU BOGATSTVO

Izdavač: Poslovni glasnik d.o.o. SarajevoDirektorica: Sanja Stajić Adresa: Kotromanića 48, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

[email protected]

Registracija preduzeća:Kanton SarajevoOpćinski sud SarajevoBroj: 065-0-Reg-11-002719ID broj: 42011287390009PDV broj: 201287390009

Uređuje: Redakcijski kolegijGlavni urednik: Zlatko Vukmirović

[email protected] www.bih.banke-biznis.com

Rukopisi, fotografije, diskete, CD/DVD i USB se ne vraćaju

Magazin izlazi deset puta godišnjeGodišnja pretplata: 120 KMMarketing, prodaja i pretplata:tel.+387 (0)33 710-340, 710-341Uplate vršiti na Poslovni glasnik d.o.o. SarajevoTransakcijski račun kod banke Addiko Bank d.d.3060310000616826Nova banka A.D. Banja Luka555-005-00492226-17Devizni račun (EUR)IBAN BA 39 5550000007914248SWIFT: NOBIBA22

SADRŽAJ

www.bih.banke-biznis.com

PRILOG RISK MANAGEMENT

s e p t e m b a r /r u j a n

2 0 1 9 .

4 5

R E T R O V I Z O R



2 0 1 9 .

kredite koji leže neiskorišteni, zbog čega plaća penale tim istim institu-cijama. Spominje se čak iznos ta-kvih kredita od dvije milijarde KM. Najsvježiji takav primjer je Kanton Sarajevo, odnosno preduzeće JP Vodovod i kanalizacija. Ministar komunalne privrede i infrastruk-ture KS Srđan Mandić saopćio je da je stigla prva kazna, penal od 105.000 eura koji će građani KS morati platiti jer nije počela rea-lizacija kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za rekon-strukciju vodovodne i kanalizacione mreže. EBRD je KS dodijelio kredit od 50 miliona KM kojim se treba početi trajno rješavati problem vo-dosnabdijevanja u gradu Sarajevu. Prva tranša kredita od 20 miliona KM već je uplaćena ovom javnom preduzeću. Mandić isključivi razlog i uzrok vidi „u neznanju i potpu-noj nepripremljenosti prethodnog menadžmenta za evropski način funkcionisanja tenderske procedu-re, elektronskim putem po strogim kriterijima EBRD-a“. I, zaista, ne-posredni rukovodilac tog projekta zatvorio je tender 24 sata ranije, što je priznao na sjednici Vlade, a prethodno optužujući jednu među-narodnu instituciju da je kriva za nerealizaciju tog projekta.

Odlazak mladih i stručnih ka-drova iz BiH je još jedan gorući problem. Iz RS-a odlaze šoferi, ali i inžinjeri, i to zbog niskih plaća, koje se moraju povećati u narednom periodu, upozorili su iz Sindikata

saobraćaja i veza. Predsjednik tog sindikata Nebojša Đokić je rekao da su plaće u oblasti saobraćaja „ne-dopustivo male“. Vozači su, kaže, postali deficitarna radna snaga, jer iz RS-a odlaze zbog lošeg materi-jalnog položaja, pa su poslodavci prinuđeni da angažuju i penzionere.

NIŠTA BEZ NOVE VLASTI?Upravni odbor Udruženja po-

slodavaca Kantona Sarajevo, s druge strane, smatra da je politička nestabil-nost najveći uzrok masovnog odlaska radno sposobnog stanovništva iz BiH.

Poslodavci su zato pozvali od-govorne iz političkih partija, koji učestvuju ili bi trebali učestvovati u radu izvršnih i zakonodavnih orga-na vlasti na svim nivoima, da hitno završe proces formiranja vlasti na svim nivoima i zajednički počnu raditi na stvaranju boljeg politič-kog i privrednog ambijenta čime bi se stvorili uvjeti za zadržavanje radno-sposobnog stanovništva u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovaj zaključak donosen je na osnovu In-formacije sa tematske sjednice Eko-nomsko-socijalnog vijeća Kantona Sarajevo „Odliv radno sposobnog stanovništva - uzroci i posljedice“.

Istaknuto je da poslodavci u okvirima svojih mogućnosti na-stoje povećati plaće uposlenicima i osigurati povoljnije uvjete za rad kako bi zadržali radno sposobne i kvalificirane kadrove. No, kvalifi-cirani i stručni kadrovi odlaze, ne-rijetko sa cijelim porodicama, bez

obzira na plaću i uvjete rada. Kao razlog najčešće navode da oni ne žele više živjeti i raditi u uslovima političke nestabilnosti i pravne ne-sigurnosti, te da ne žele u takvim uslovima odgajati svoju djecu.

Najveći broj zakonskih prijed-loga, smatraju poslodavci, defini-ra pitanja rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog ambijenta. „To se naročito odnosi na smanje-nje poreza i doprinosa, a kao od-govorni poslodavci spremni smo nastaviti povećanje plaća uključu-jući i sredstva koja bi se oslobodi-la kroz smanjenje doprinosa, kao i sva druga poreska smanjenja koja bi bila usmjerena na povećanje plaća i poboljšanje položaja naših uposlenika“, poručili su oni.

Kao da se sve urotilo protiv BiH i njene ekonomije. Naime, slabiji su i prinosi voća i povrća u našoj ze-mlji, u odnosu na isti period prošle godine, što je posljedica kiše i leda koji su u velikoj mjeri bili prisutni prije nekoliko mjeseci. Urod šljive je u Modriči, Odžaku, Gradačcu, kažu uzgajivači, gotovo prepolov-ljen. Loša situacija je i sa povrćem, u prvom redu paradajzom.

Kada se vremenske neprilike udruže sa slabom zaštitom domaće proizvodnje dolazi se do apsurdnih situacija, na koje upozorava i pred-sjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Nedžad Bićo koji kaže da se kod nas sve uvozi, pa imamo primje-ra da građani BiH jedu hljeb i peciva koja dolaze iz Brazila ili Argentine.n

Piše: Ruždija ADŽOVIĆ

Kanadski institut Fraser objavio je svoj ovogodišnji izvještaj

„Ekonomske slobode svijeta“, u kojem se navodi da Bosna i Her-cegovina sa Marokom dijeli 92. mjesto, od ukupno 162 zemlje i teritorije svijeta koje su obuhvaće-ne spomenutim izvještajem.

Tanja Porčnik, viša saradnica Fraser Instituta, naglašava da BiH ne uspijeva implementirati reforme koje će garantirati više ekonom-skih sloboda njenim građanima. Dok su Hrvatska i Srbija unaprije-dile vlastite ekonomske slobode u odnosu na 2010. godinu, stanje u BiH ostaje nepromijenjeno. Prema njenim riječima, osnovni nedostaci u vezi ekonomskih sloboda odnose se na vladavinu prava, što je ujed-no i uobičajeni problem za ostale, bivše centralno-planske ekonomije regiona. Međutim, BiH u ovoj obla-sti ima najgore ocjene u odnosu na ostale zemlje bivše Jugoslavije. Shod-no tome, javljaju se negativni uticaji na ekonomski rast, direktne strane investicije i stopu nezaposlenosti.

VLADAVINA PRAVABosna i Hercegovina najgore

ocjene ostvaruje u oblasti vladavine prava, veličine države i regulacija. Upravo su navedene oblasti, upo-zorava Fraser, bile fokus neuspješne reformske agende. Zbog toga, bilo kakvi budući reformski napori mo-raju imati fokus na navedene oblasti, ali sa većom stopom realizacije kon-kretnih mjera za unapređenje stanja.

Hong Kong i Singapur i ove go-dine drže vodeće mjesto o pitanju ekonomskih sloboda. Među vode-ćih deset zemalja su Novi Zeland, Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Irska, Velika Britanija, Kanada, Australija i Mauritanija. Najgore ocijenjene zemlje su: Irak,

Republika Kongo, Egipat, Sirija, Demokratska Republika Kongo, Angola, Alžir, Sudan, Libija i na kraju Venecuela. Neke od despot-skih zemalja poput Sjeverne Koreje i Kube nisu bile predmet izvještaja shodno nedostatku podataka.

Shodno rezultatima istraživa-nja koja su objavljena u nekim od vodećih naučnih časopisa svijeta, ljudi koji žive u zemljama sa većim stepenom ekonomskih sloboda uživaju u većem prosperitetu, po-litičkim i ličnim slobodama, te žive duže. Tako prvi kvartil kojeg čine zemlje sa najvećim ekonomskim slobodama, ima u prosjeku BDP po glavi stanovnika od 36.770 dolara. Slično tome, ekonomske slobode smanjuju siromaštvo.

Da se sa reformama u našoj zem-lji itekako kaska potvrđuje i sljedeća činjenica: registracija firmi u Fede-raciji BiH po pojednostavljenoj proceduri, uz smanjene troškove i dalje je mrtvo slovo na papiru, iako Federalna vlada od 2017. godine najavljuje promjene u ovoj oblasti. Podsjećamo, sada je za troškove re-gistracije, zavisno od vrste djelatno-sti, potrebno od hiljadu KM i više, a na papirologiju se čeka najmanje mjesec. Po skraćenoj proceduri bi se izbjegla lutanja od šaltera do šal-tera. Firma bi se u Federaciji BiH registrirala na jednom mjestu i to za najviše tri dana, odnosno, 72 sata uz troškove od nekih 95 KM.

JEDAN ŠALTER - STO PROBLEMAFederalni ministar pravde Mato

Jozić kaže da je to ministarstvo u maju 2018. godine, kao obrađivač Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih su-bjekata u FBiH, taj zakon uputilo Vladi FBiH, koja ga je usvojila 4. maja u formi Nacrta zakona. Cilj je bio uspostavljanje jednošalterskog sistema poslovanja i elektronske

registracije poslovnih subjekata u FBiH. Međutim, Zastupnički dom Parlamenta FBiH još nije razmatrao Nacrt zakona. Prema riječima mini-stra Jozića, predloženi tekst Nacrta zakona prevashodno se odnosi na uspostavljanje takozvane elektron-ske registracije poslovnih subjekata, uz pretpostavku na usvajanje dru-gih propisa kojima je regulisana ova oblast, a to je zakon o elektronskom potpisu. Time bi se stvorila moguć-nost elektronske registracije putem elektronske prijave bez uspostavlja-nja bilo kakvih šaltera u institucija-ma, mimo nadležnog suda. A zakon o elektronskom potpisu je, opet, u nadležnosti Federalnog ministar-stva prometa i komunikacija.

Procedure registracije firmi, podsjetimo, u zemalja u okruže-nju su pojednostavljene, skraćene i poslovni ambijet je umnogome relaksiran. Kod nas, međutim, i u toj oblasti sve „ide kilavo“.

Poražavjuće su i činjenice ažu-riranog popisa blokiranih raču-na poslovnih subjekata u našoj zemlji koji je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine. Pre-ma tom izvještaju, objavljenom 1. augusta u Jedinstvenom registru računa CBBiH, navedeno je da je na kraju jula 2019. godine u BiH bilo blokirano 93.630 računa po-slovnih subjekata, što je 10 više u odnosu na prethodni mjesec. Blo-kirano je 51.097 kompanija koje imaju blokiran bar jedan račun. U posljednjem izvještaju navedeni su poslovni subjekti iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana...

PENALIMA PO SPORIM PRSTIMAGodinama je poznato da se naša

zemlja zadužuje kod međunarodnih finansijskih institucija uzimajući

Poslodavci tvrde da u okvirima svojih mogućnosti nastoje povećati plaće uposlenicima i osigurati povoljnije uvjete za rad kako bi zadržali radno sposobne i kvalificirane kadrove. No, kvalificirani i stručni

kadrovi odlaze, nerijetko sa cijelim porodicama, bez obzira na plaću i uvjete rada. Kao razlog najčešće navode da oni ne žele više živjeti i raditi u uslovima političke nestabilnosti i pravne nesigurnosti

BUDUĆNOST PRIVREDE JE U AUTOBUSIMA. ZA NJEMAČKU!

6 7

V E Č E R B A N K A R A 2 0 1 9 .



2 0 1 9 .

U slavu uspješnih održana još jedna “Večer bankara”

Bosanskohercegovački bankari pokazali da ne

briljiraju samo na tržištu nego i kada se treba lijepo

družiti i zabaviti

URUČENA TRADICIONALNA PRIZNANJA ZLATNI BAM

8 9

V E Č E R B A N K A R A 2 0 1 9 .



2 0 1 9 .

Polovinim septembra, u Kogre-snoj dvorani popularnog sara-

jevskog hotela “Holiday” održana je tradicionalna Večer bankara to-kom koje su najuspješnijim ban-kama uručena prestižna priznanja “Zlatni BAM”, koja na osnovu izvještaja nezavisnih revizora, 17. godinu zaredom, za poslovanje u prethodnoj godini dodjeljuje fi-nansijsko-poslovni magazin “Ban-ke i Biznis u BiH”.

U prelijepom ambijentu i uz prigodan program predstavnici bosanskoghercegovačkih banaka te i brojnih institucija, udruženja i kompanija koje svakodnevno servi-siraju bankarski sektor naše zemlje djelovali su vrlo opušteno, a večer su zaista obilježile dobra zabava, prijatan razgovor kolega i smijeh. Bankari su još jednom pokazali da to što su na tržištu katkada ozbilj-ni rivali ne predstavlja prepreku za vrlo kvalitetno druženje.

Nakon što je učesnike večeri pozdravio Zlatko Vukmirović, glavni urednik magazina Banke i Biznis, o aktuelnom trtenutku bankarstva ali i izazovima koji u narednom periodu stoje pred fi-nansijskim sektorom naše zemlje govorio je dr. Boško Mekinjić,

10 11

V E Č E R B A N K A R A 2 0 1 9 .



2 0 1 9 .

predsjednik Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. Gospodin Mekinjić istaknuo je da bankarski sektor naše zemlje u poslovanju bilježi vrlo dobre a nerijetko i re-kordne rezultate ali i da naredni period donosi nove izazove na koje će biti moguće odgovoriti samo još predanijim radom, praćenjem trendova i još većim zalaganjem na udovoljavanju sve probirljivijim klijentima banaka.

Potom je dr. Senad Softić, gu-verner Centralne banke BiH, naj-uspješnijim bankarima u sedam kategorija uručio tradicionalno priznanje “Zlatni BAM” poželivši im uspjeh u daljem radu.

Kolekt ivu UNICREDIT BANK DD MOSTAR uručena su dva Zlatna BAM-a, za naj-veću aktivu te najveći ukupni kapital. I NLB BANKA AD BA-NJA LUKA nagrađena je sa dva

12 13

V E Č E R B A N K A R A 2 0 1 9 .



2 0 1 9 .

priznanja Zlatni BAM, za ROE – najveći prinos na dionički ka-pital i ROA – najveći prinos na aktivu. NOVA BANKA AD BA-NJA LUKA je primila priznanje za najveću aktivu banaka sa pretežno domaćim kapitalom, RAIFFEI-SEN BANK DD BiH SARAJE-VO za najveći dionički kapital, a KOMERCIJALNA BANKA AD BANJA LUKA za najveći rast depozita.

I ove godine, na Večeri ban-kara uspješnim pojedincima i bankarsima ali i kolektivima koji

raznovrsnim proizvodima i uslu-gama opslužuju bankarski i finan-sijski sektor Bosne i Hercegovine uručena su i posebna priznanja – Plaketa “Zlatni BAM”.

Ovogodišnji dobitnici Plakete “Zlatni BAM” su: Lidija Žigić, direktorica NLB banke d.d. Sara-jevo, kao uspješna žena menadžer u bankarstvu, zatim Bojan Luburić, predsjednik Uprave MF banke a.d. Banja Luka, kao uspješni mladi menadžer u bankarstvu, prof. dr. Željko Šain, za višedecenijski do-prinos razvoju finansijskog sektora

u BiH, UniCredit bank Mostar za najbolju mobilnu aplikaciju u ban-karstvu, Adiko bank za najbolju web stranicu i marketing, Sber-bank A.D. Banja Luka za naj-bolji IT team, kompanija Payten kao najbolji tehnološki provajder u sektoru bankarstva u 2018. godi-ni, Union banka za ideju godine (Krediti za mlade), Sparkasse za projekat godine (Migracija ATM mreže), Raiffeisen bank BiH za najagilniji PR team, Bosna Bank International d.d. Sarajevo za intenzitet promotivnih aktivno-sti, Sberbank BH d.d. Sarajevo za poseban doprinos edukaciji mladih, Mastercard za doprinos inovativnim rješenjima u bankar-stvu, Salon bankarske opreme za konstantan kvalitet u opsluživanju i opremanju bankarskog sektora. Plakete je dobitnicima uručio dr. Boško Mekinjić, predsjednik Udruženja banaka BiH. n

Održavanje Večeri bankara pomogli su zlatni sponzori Payten i Salon bankarske opreme.Manifestaciju su podržali i: UniCredit banka D.D Mostar i UniCredit a.d. Banja Luka, Union banka, Komercijalna banka a.d. Banja Luka, NLB banka d.d. Sarajevo i NLB banka Banja Luka, Nova banka a.d. Banja Luka, Sberbank BH d.d. Sarajevo, Raiffeisen bank BH, Addiko bank d.d. Sarajevo i Agencija za osiguranje depozita BiH.

14 15www.bih.banke-biznis.com


2 0 1 9 .B A N K O M AT

POTVRĐEN KREDITNI REJTING BOSNE I HERCEGOVINE

Međunarodna rejting agencija Standard and Poor’s (S&P) objavila je da kreditni rejting Bosne i Hercegovine ostaje „B“ s pozitivnim izgledima.

Pozitivni izgledi se zasnivaju na očekivanju analitičara ove agencije da će se ekonomski izgle-di BiH poboljšati ukoliko vlast bude formirana do kraja godine, te na očekivanjima da će nova vlast regulisati status programa s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), što bi ubrzalo re-forme i omogućilo pristup izvorima finansiranja za važne infrastukturne projekte.

Prema navodima analitičara, kreditni rejting može biti povećan u narednih 12 mjeseci uko-liko bude formirana stabilna vlast koja će pro-movisati nastavak strukturnih reformi. U tom slučaju, analitičari agencije očekuju ponovno pokretanje dijaloga s MMF-om, realno sagle-davanje procjene finansijske situacije u kojoj se nalaze velike javne nefinansijske kompanije u BiH, kao i poduzimanje koraka ka smanjenju sive ekonomije.

S druge strane, u izvještaju se navodi kako će rejting biti smanjen ukoliko ne bude formirana stabilna vlast, te reforme ne budu oživljene.

Sadašnji rejting je aktuelan od 8. 3. 2019. godine, kad je ova agencija poboljšala izglede sa stabilnih na pozitivne, što je bilo prvo po-boljšanje u izgledima za dugoročni S&P rejting BiH od 2012. godine, navodi se u saopćenju Centralne banke BiH.

CBBiH PROMIJENILA NAKNADU NA VIŠAK IZNAD OBAVEZNE REZERVECentralna banka Bosne i Hercegovine

(CBBiH) uskladila je visinu stope naknade na višak sredstava iznad obavezne rezerve s novom depozitnom stopom Evropske centralne banke (ECB). Stopa je dodatno smanjena s dosadašnjih -0,40% na -0,50%. Stopa naknade na obaveznu rezervu je ostala nepromijenjena.

Promjena stope naknade je bazirana na politici naknada na sredstva na računu rezer-vi banaka kod CBBiH, koja je u primjeni od

postavki multifunkcionalnog uređaja u mreži Nove banke. Za naredni period, Nova banka će imati za cilj da, prateći savremena tehnološka dostignuća, klijentima ponudi još više jedno-stavnijih i praktičnijih rješenja za korištenje bankarskih usluga.

Nova banka je jedna od vodećih banaka na tržištu Bosne i Hercegovine i ove godine obilje-žava 20 godina uspješnog poslovanja.

PROSJEČNA PLATA 910 KM, NAJVEĆA PRIMANJA U

FINANSIJAMA I OSIGURANJUProsječna plata nakon oporezivanja (neto

plata) u Republici Srpskoj isplaćena u avgustu 2019. godine iznosi 910 KM i manja je za 2 KM u odnosu na prosječnu platu neto platu isplaćenu u julu 2019. godine.

Sindikalna potrošačka korpa za avgust 2019. iznosi 1.886,36 KM i prosječna plata je pokriva sa 48,24%. Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obra-zovanje i kulturu.

Prosječne plate po djelatnostima najviše su u finansijskim djelatnostima i djelatnosti osigura-nja, gdje iznose 1.403 KM i manje su za 3,84% u odnosu na julsku platu, a najniže u građevinar-stvu i iznose 628,00 KM i manje su za 0,63% u odnosu na prosječnu platu nakon oporezivanja (neto platu) isplaćenu u julu 2019. godine.

“FRUCTA TRADE” NOVI AKCIONAR PAVLOVIĆ BANKE

Trgovački lanac „Fructa trade“ iz Dervente novi je akcionar Pavlović banke i trenutno po-sjeduje 9,8 odsto akcija sa pravom glasa u ovoj banci.

Vlasnik „Fructe“ Dušan Reljić rekao je za portal CAPITAL da se za ulazak u bankarstvo odlučio, prije svega, zbog toga što poznaje ostale akcionare koji su u prethodnom periodu kupili akcije Pavlović banke i da je uvjeren da će uspje-ti da stabilizuju ovu banku. Ne isključuje mo-gućnost i povećanja učešća „Fructe“ u Pavlović banci.

- Ukoliko prilike na tržištu budu povoljne nastojaćemo i da povećamo naše učešće. Po-znate su mi firme koje su kupile ostale akcije. Ne bih ja sigurno ulazio u tu priču da nisu poznati vlasnici i da se ne planira ozbiljniji rad sa tom bankom. Ja kao poslodavac, bez obzira o kojoj je firmi riječ, pokušavam da radim kvalitetno i banka će sigurno, koliko mi budemo mogli uticati na to, raditi dobro, kazao je Reljić.

Najveći akcionari Pavlović banke trenutno su „Galens invest“ iz Novog sada sa 29,8 odsto te

maja tekuće godine. Novom politikom, koju je usvojilo Upravno vijeće CBBiH, stopa naknade na višak sredstava iznad obavezne rezerve izjed-načena je sa stopom koju primjenjuje Evropska centralna banka (ECB) na depozite komercijal-nih banaka (Deposit Facility Rate).

Između ostalog, Upravno vijeće ECB je na sastanku od 12. 9. 2019. godine donijelo odluku o smanjenju depozitne stope za 10 baznih poena s dosadašnjih -0,40% na -0,50%.

OTVORENA 15. POSLOVNICA NOVE BANKE U BANJOJ LUCI

Početkom septembra, u Banjoj Luci, na adre-si Kralja Petra I Karađorđevića 50, počela je sa radom Agencija Tržnica, petnaesta poslovnica u Banjoj Luci i šezdeset peta poslovnica u poslov-noj mreži Nove banke. Poslovnicu su svečano otvorili Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke, i Srđan Kondić, predsjednik Uprave Nove banke.

Unutar moderno uređenog i funkcionalnog prostora Agencije Tržnica, građani i pravna lica mogu da koriste usluge unutrašnjeg i inostranog platnog prometa, da postanu korisnici kredita, štednje i depozita, platnih kartica, kao i ostalih usluga koje pruža Nova banka.

- Nova banka je vođena vizijom da širenjem poslovne mreže i adekvatnim odgovorima na zahtjeve fizičkih i pravnih lica postigne pro-širenje broja klijenata koji joj ukazuju povje-renje koristeći kako tradicionalne bankarske usluge, tako i nove proizvode koji su u skladu sa standardima savremenog bankarstva. Otva-ranje Agencije Tržnica je rezultat našeg nasto-janja da klijentima budemo još bliže, dostupni na lokaciji na kojoj se odvija značajna poslovna i finansijska aktivnost, izjavio je Kondić.

U 2019. godini Nova banka je svoju ponudu proširila sa savremenim, multifunkcionalnim uređajima, koji klijentima omogućavaju samo-stalno korištenje više bankarskih usluga unutar „Zone 24/7“. To podrazumijeva da su korisnici platnih kartica Nove banke u mogućnosti da koriste klasične bankarske usluge tokom 24 časa, bilo koji dan u sedmici, bez čekanja u šalterskom redu. „Zona 24/7“, koja se nalazi u sklopu Agencije Tržnica, je jedna od sedam

fočanski „Pavgord“ sa 29,4 odsto akcija sa pra-vom glasa. Odmah iza njih sa 17,5 odsto akcija sa pravom glasa je „Batagan International“.

Portal CAPITAL objavio je u julu da su „Pav-

gord“ i „Galens“ kupili Pavlović banku, a ranije i da planiraju da ponude Vladi Republike Srpske otkup 43 miliona KM potraživanja institucija i preduzeća RS od Fabrike glinice (FG) „Birač”.

BBI BANKA NA NOVOJ ADRESI U SARAJEVSKOM NASELJU DOBRINJAPoslovnica BBI banke u sarajevskom naselju

Dobrinja posluje na novoj adresi u ulici Dobrinj-ske bolnice broj 9. U prisustvu građana, klijenata i poslovnih partnera Banke, simboličnim pre-sijecanjem vrpce, poslovnicu su otvorili Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, i Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International (BBI).

- Preseljenje u nove, veće i funkcionalni-je prostorije BBI banka će svojim klijentima pružiti još bolju i kvalitetniju uslugu. Na području općine Novi Grad prisutni smo od 2013. godine. Nakon šest godina uspješnog poslovanja, ponosni smo na rezultate koje smo ostvarili kao i na partnerske odnose koje smo izgradili kako sa stanovništvom i privredom tako i sa lokalnim vlastima i za-jednicom. Između ostalog, kao društveno odgovorna banka kroz BBI VIP biznis klub povezujemo domaće privrednike i pomažemo im u uspostavljanju saradnje sa inozemnim tržištima, naročito sa zemljama iz kojih dolaze naši osnivači, Izjavio je nakon otvaranja Bukvić. On je dodao da BBI banka ima i posebne linije u saradnji sa Općinom Novi Grad Sarajevo koje imaju za cilj podršku osnivanju novih kompani-ja, kao i ostanku mladih kroz subvencioniranu liniju za stambena finansiranja.

- Spremni smo za nastavak i unapređenje saradnje sa postojećim klijentima i otvoreni da pružimo punu podršku novim klijentima, naglasio je Bukvić.

Poslovnica BBI Dobrinja pružat će sve ban-karske usluge za pravna i fizička lica. Radno vrijeme poslovnice je od ponedjeljka do petka od 8h do 16h, te subotom od 9h do 13h. BBI banka djeluje u 35 filijala/poslovnica širom BiH.

17www.bih.banke-biznis.com


2 0 1 9 .

16

I N T E R V J U

• Poštovani gospodine Softiću, već smo zagazili u mjesece u ko-jima se sagledavaju rezultati i trendovi u poslovanju i kada se mogu davati prve ozbiljnije pro-cjene stanja. Šta Vi očekujete u pogledu ekonomske aktivnosti u 2019. godini?

- Vjerujem da će ekonomski rast u 2019. godini biti, približ-no, na nivou prošlogodišnjeg. U ovoj godini su se desili šokovi koji će se negativno odrazili na nivo ekonomske aktivnosti. Sa druge strane, postoje i pozitivni faktori, koji nisu postojali prošle godine, a za koje vjerujem da će neutralisati dio efekata negativnih trendova.

Za očekivati je da industrij-ska proizvodnja uspori rast na godišnjem nivou, zbog global-nih trendova, i usporavanja pre-rađivačke industrije u zemljama, prvenstveno Njemačkoj, na koje se oslanja naša prerađivačka in-dustrija. Nivo harmoniziranosti naše industrijske proizvodnje sa zemljama glavnim trgovin-skim partnerima možda najbo-lje ilustrira podatak Agencije za statistiku BiH da je, već neko vrijeme, preko 10% bh. uvoza, bio uvoz radi dorade i obrade. Takođe, imamo i situaciju sa Aluminijem koja će se sigurno negativno odraziti na industrij-sku proizvodnju u drugoj po-lovini godine. Sa druge strane, prerađivačka industrija generira oko 15% realne bruto dodane vrijednosti, pa je moguće da će neke druge djelatnosti neutrali-sati bar dio negativnih efekata.

Za razliku od prethodne godine, javne investicije u infrastrukturu su povećane, pa je sasvim izvje-sno da će građevinarstvo, na pri-mjer, generisati više realne bruto dodatne vrijednosti nego prošle godine. Takođe, posjete turista su, već prema prvim informa-cijama, iznad prošlogodišnjih, što će se pozitivno odraziti na realnu bruto dodatnu vrijednost od uslužnih djelatnosti. Finan-sijsko posredovanje, kao djelat-nost koja generiše realnu bruto dodanu vrijednost u statistici nacionalnih računa, u 2018. go-dini je poraslo za 6,5%, i ne oče-kujemo dramatično smanjenje u 2019. godini, a posebno ne pad. Konačno, treba uzeti u obzir i da nam se EU tržište otvorilo za

širu paletu proizvoda životinj-skog porijekla, što, takođe, ima pozitivan efekat na ekonomsku aktivnost.

Naravno da bi bilo bolje da ovih negativnih faktora ni-smo imali, jer bi bilo realistično očekivati značajniji rast ekonomske aktivnosti u 2019. godini u odnosu na prethodne. Kako će se usporavanje globalne ekonomske aktivnosti odraziti na zemlje u razvoju i tržišta u nastajanju, pogotovo region koji graniči sa EU, zaista je teško predvidjeti. Prethodnih godina se region po-kazao otpornijim na usporavanja globalnog rasta nego razvijene zemlje, ali i u poređenju sa broj-nim zemljama u razvoju i tržišti-ma u nastajanju. Svakako da bi

Prof. dr. Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine

Situacija sa Aluminijem će se sigurno negativno odraziti na industrijsku proizvodnju u drugoj polovini godine lMoguće je da će neke druge djelatnosti neutralisati bar dio negativnih

efekata l Kamatne stope na kredite domaćim sektorima su na historijski najnižim nivoima i nema naznaka da bi se zbog promjena kamatnih stopa u eurozoni mogle povećati l Prosječni višak iznad obavezne rezerve u avgustu je iznosio 3,14 milijardi KM l Konstantno radimo na

unapređenju uspostavljenih registara

OČEKUJE SE SPORIJI INDUSTRIJSKI RAST

18 19

I N T E R V J U



2 0 1 9 .

potencijalni budući trend uspora-vanja ekonomske aktivnosti rezul-tirao nizom ranjivosti u domaćoj ekonomiji, ali to su već neki drugi problemi, koji se, obično, ne mogu riješiti standardnim setom alata za ublažavanje efekata recesije.

EFEKTI NOVIH POTEZA ECB • Naravno, dragocjeno nam je od Vas čuti i kakve efekte oče-kujete od posljednjih izmjena u monetarnoj politici Evropske centralne banke (ECB) na ka-matne stope za kredite domaćim sektorima?

- Visina kamatne stope ovisi o nekoliko faktora, pri čemu je kreditni rizik svakog pojedinač-nog klijenta samo jedan od njih. U periodima značajnog, posebno dugotrajnog, usporavanja privred-ne aktivnosti raste broj klijenata koji ne mogu uredno servisirati svoje obaveze. Takvi klijenti se, u pravilu, suočavaju sa višim troško-vima finansiranja, a posebno refi-nansiranja. To ne znači da će, po automatizmu, i klijenti sa dobrim rejtingom, koji uredno servisiraju svoje obaveze, plaćati višu kamatu. Takođe, sve ovisi i o vrsti ugovora koju klijent ima sa bankom, a ov-dje posebno mislim da vrstu ka-matne stope i dužinu eventualnog perioda fiksacije.

ECB je, između ostalog, dodat-no smanjila referentnu kamatnu stopu u septembru. Ako je suditi po izjavi sa konferencije za medije, u skoroj budućnosti se ne nazire kraj eri ekspanzivne monetarne politike ECB-a. Između ostalog, to znači da se ne očekuje rast referen-tnih kamatnih stopa ECB-a, nego je moguće i dodatno smanjenje. Posljedično, ne postoje naznake da će u dogledno vrijeme, zbog rasta troškova finansiranja banaka u ino-stranstvu, rasti i kamatne stope na nove kredite domaćim sektorima. Kamatne stope na kredite doma-ćim sektorima su na historijski najnižim nivoima i nema naznaka da bi se zbog promjena kamatnih stopa u eurozoni mogle povećati. Međutim, kao što sam rekao, visi-na kamatne stope koju plaća kijent banke ovisi i o nizu drugih faktora, pri čemu je dominantan kreditni rizik samog klijenta.

• Kako će se izmjena politike ECB-a odraziti na rad Central-ne banke Bosne i Hercegovine?

- Svakako da će uslovi za in-vestiranje deviznih rezervi biti dodatno otežani. Zakonom o CBBiH je precizirano na koji način, i u koje instrumente se smiju investirati devizne rezerve CBBiH. Dodatnim snižavanjem referentnih stopa, prinosi na vri-jednosnice u našem investicionom univerzumu su postali još negativ-niji. Obaveze CBBiH, koje defi-nišu nivo deviznih rezervi kojima CBBiH treba upravljati, čine, u najvećoj mjeri novac u opticaju,

računi komercijalnih banaka kod CBBiH i računi internih depone-nata CBBiH. Banke na računima kod CBBiH drže znatno više od onoga što CBBiH propisuje kroz obaveznu rezervu. U posljednjem obračunskom periodu u avgustu, prosječni višak iznad obavezne rezerve je iznosio 3,14 milijardi KM. Drugim riječima, komerci-jalne banke su toliko držale kod CBBiH, bez da smo to mi tražili od njih. Prosječna obavezna re-zerva u istom obračunskom peri-odu je iznosila 2,62 miljarde KM. Kako smo od maja tekuće godine potpuno harmonizirali naknadu

na višak iznad obaveze sa depo-zitnom stopom ECB-a, smanjenje stope ECB-a znači i da naknada na višak iznad obavezne rezerve kod CBBiH automatski postaje više negativna. CBBiH ovakvom politikom samo prenosi na komer-cijalne banke ono što ona dobija kao povrat od investiranja devi-znih rezerervi, kao što je činila i dok su referentne stope bile pozi-tivne. Napominjemo da je stopa naknade na obaveznu rezervu još uvijek - nula. Trenutno je ovakva odluka posljedica želje da se pri trenutnim makroekonomskim uslovima ne otežavaju uslovi fina-sniranja domaćem privatnom sek-toru. Međutim, ukoliko se uslovi na tržištima ne poprave, to ne zna-či da se politika obavezne rezerve neće dodatno mijenjati.

GRADIMO SNAŽNIJI PLATNI SISTEM

• Centralna banka BiH je una-prijedila platne sisteme. O kojim unapređenjima je riječ, u čemu se ogleda razlika u odnosu na ranije stanje?

- CBBiH je jedina institucija u Bosni i Hercegovini koja ima nadležnost nad platnim sistemima i ona ih stalno unapređuje pridr-žavajući se SEPA (Single European Payment Area) i PSD2 (Payment system directive 2). Promjene u tehnologiji i pravilima platnih si-stema su veoma dinamične i zato CBBiH kontinuirano radi na iz-gradnji što snažnijeg i otpornijeg platnog sistema u budućnosti, a koji će, što je više moguće, biti na usluzi domaćoj ekonomiji.

Jedna od aktivnosti koje je CBBiH provodila u proteklom periodu su unapređenja uspostav-ljenih registara. Pored Centralnog registra kredita, CBBiH je vodila i Jedinstveni registar transakcij-skih računa. U cilju unapređenja platnih sistema, CBBiH je izvrši-la dogradnju navedenoga registra u Jedinstveni registar računa po-slovnih subjekata u BiH koji je na novoj platformi i sa novim funkci-onalnostima, počeo s radom u ok-tobru prošle godine. Registar vodi Centralna banka BiH, dok za tač-nost i blagovremenost dostavljenih

podataka odgovaraju isključivo ko-mercijalne banke.

Za ovlaštene korisnike, pristup podacima iz Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata je omo-gućen direktno putem interneta. Za sve ostale korisnike omogućen je u formi pojedinačnih izvještaja posredstvom glavnih jedinica i fi-lijala CBBiH, a na osnovu pisanog zahtjeva.

KORAK KA REGISTRU RAČUNA FIZIČKIH OSOBA

• Šta su najveće novine?Novina koje donosi unapre-

đenje registra je više a nekoliko je posebno značajnih. Osnovna no-vina je to što su se u prethodnom registru nalazili samo transakcijski računi, dok se u unaprijeđenome registru nalaze svi računi poslov-nih subjekata koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju pre-ko računa otvorenih u bankama i CBBiH. Druga novina je što sada, pored CBBiH i entitetskih agenci-ja za bankarstvo, besplatan pristup putem interneta mogu ostvariti i institucije, organi uprave, jedinice lokalne samouprave i komercijal-ne banke. Ova novina navedenim subjektima omogućuje stalni pri-stup potrebnim podacima putem interneta, a što osigurava efikasni-je korištenje u odnosu na pisane zahtjeve. Treća novina je to što je pojedinačne izvještaje moguće

preuzeti, osim u glavnim jedinica-ma, i u filijalama CBBiH.

Stalan rad na unapređenju platnih sistema donosi promjene i napredak i na drugim poljima. Tako je izvršena dogradnja Jedin-stvenog registra računa poslovnih subjekata imala direktan učinak i na popis blokiranih računa poslov-nih subjekata u BiH, a koji vodi CBBiH. Naime, nakon dogradnje ovog registra, komercijalne banke su ažurirale popis blokiranih raču-na, te je to donijelo dvije promje-ne u odnosu na prethodno stanje. Prva promjena je u broju poslov-nih subjekata koji imaju blokiran najmanje jedan račun. Taj broj je sada smanjen u odnosu na ranije izvještaje. Druga, jako važna razli-ka u odnosu na prethodno stanje je u ukupnom broju blokiranih računa poslovnih subjekata. On je znatno povećan u odnosu na ranije izvještaje, a što je logična posljedica dogradnje Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata u kojem se sada nalaze svi raču-ni poslovnih subjekata a ne samo transakcijski računi.

Navedene promjene su još je-dan korak ka transparentijem i si-gurnijem poslovanju, a s obzirom na brz razvoj ove oblasti, Centralna banka BiH će u narednom perio-du nastaviti intenzivne aktivnosti usmjerene na uspostavu još jedno-ga registra – registra računa fizičkih osoba. n

20 21

T R E N D O V I



2 0 1 9 .

No, sjenka ležarina nadvila se i nad ulozima fizičkih lica. U Nje-mačkoj u nekim bankama već su uvedene negativne kamate na šted-nju stanovništvu, a prema izvješta-jima, za sada kao rezultat toga nije došlo do pada depozita.

I dok se u Njemačkoj razvila rasprava nakon prijedloga mini-stra finansija Olafa Scholza da savezna vlada zaštiti male štediše od kaznenih kamata za depozite, u regiji kao bomba odjeknula je vi-jest da slovenska Nova ljubljanska banka razmišlja o uvođenju nega-tivnih kamatnih stopa na štednju stanovništva.

RAST PRITISKA Prije objave ove informaci-

je, Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave NLB-a, u jednom inter-vjuu kazao je da bi daljnje sma-njenje kamatnih stopa “moglo uzdrmati poslovni model banaka do tačke u kojoj neće biti moguće

izbjeći pitanje je li moguće još uvijek osigurati nominalno pozi-tivne kamatne stope za depozite stanovništva”.

- Sva opterećenja politike ka-matnih stopa snose banke, čiji će se pritisak dodatno povećati nakon što se jednokratni efekti prodaje non-core imovine i oslo-bađanje rezerviranja uspostavlje-nih tokom krize troše, kazao je Brodnjak koji se založio za dijalog s regulatorima, nadzornim i potro-šačkim organizacijama, konstatu-jući da je i dalje mnogo sigurnije da ljudi svoj novac drže u banci nego kod kuće.

Negativne kamatne stope od-skora su realnost u Bosni i Her-cegovini, potvrdio je Radovan Bajić, direktor NLB Banke a.d. Banja Luka.

- Mi ne samo da ramišljamo o negativnim kamatama na šted-nju nego smo ih i uveli u neko-liko slučajeva, za korporativne

klijente sa ulozima od preko million KM, kazao nam je Bajić.

On navodi da banke razmišljaju o uvođenju tzv. ležarine za ona po-hranjena sredstva za koja smatraju da su višak kod korporativnih kli-jenata, ali da se uvođenje negativ-nih kamata za štednju fizičkih lica za sada ne razmatra.

Bajić to obrazlaže troškovima koji su banakama nametnuti, bu-dući da one imaju zahtjeve da drže sredstva u inostranstvu za obavlja-nje deviznog platnog prometa, a na sredstva koja drže u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine plaćaju negativnu kamatnu stopu.

- Te troškove banke ne mogu nadoknaditi i onda počinju raz-mišljati u drugom pravcu, istakao je Bajić i dodao da će i druge banke biti promorane da uvedu negativne kamate na depozite jer su prognoze da u skorije vrijeme neće doći do promjene referentne kamatne sto-pe Euribor.

Piše: Borivoje SIMIĆ

Vruća rasprava o tome hoće li i male štediše plaćati za čuva-

nje novca u bankama iz evropskih krugova preselila se u region, pa je tako postala vruća tema i za Bosnu i Hercegovinu.

Razvoj koji se događa u evrop-skim okvirima, a koji prema svim parametrima izlazi iz nivoa nor-malnih ekonomskih tokova, ne obećava zaokret ni u narednim godinama. Djeluje obrnuta logi-ka pa tako štedite danas i znate da ćete imati sljedeće godine manje, dok štednja za penziju ne donosi prinos, već oduzima novac. Tajna deflacija koje se svi boje “jede” prihode banaka, pa nakon što su brojne druge mogućnosti iscrplje-ne, otvoreno se govori o uvođenju negativnih kamata na uloge malih štediša. No, trend pada kamatnih

stopa nije samo posljedica global-nih trendova i politika centralnih banaka, nego visoke likvidnosti bankarskog sistema i nastavka srazmjerno niske potražnje za kreditima.

Stvari su dodatno otežane od-lukom Evropske centralne banke kojom se tzv. kaznena kamatna stopa koju komercijalne banke moraju plaćati kada parkiraju višak novca u središnjoj mone-tarnoj instituciji eurozone pove-ćava sa -0,4 posto na -0,5 posto. Odmah je reagovala i Centralna banka BiH koje je stopu svojih naknada uskladila sa evrop-skom. Doduše, ECB je najavila uvođenje sistema prilagođavanja kamatne stope na depozite ko-mercijalnim bankama, što ima za cilj ublažiti učinke negativ-nih kamatnih stopa na banke, ali još uvijek nije jasno koliko će to

pomoći da se ponište negativni efekti svih donesenih mjera.

“JAPANIFIKACIJA” EVROPEEkonomski problem eurozo-

ne koja bilježi sporiji rast nego konkurentske Sjedinjene Države, inflacija koja nikako da dostigne ciljani stabilni nivo od blizu 2 po-sto i ponovo pokrenuti program kupnje obveznica, prema nekima znače “japanifikaciju” Evrope, od-nosno ulazak u dugi period mone-tarne intervencije koja ne postiže rezultat, nego slabi ekonomski rast i siromaši stanovništvo.

Ovaj fenomen koji se Evropi nikada ranije nije dogodio, osim jeftinijih kredita znači i dalji priti-sak na kamatne stope na štednju, koje su ionako na niskom nivou da je mnogima, pogotovo onima koje štede za starost, neisplativo čuvati novac u bankama.

Iz zemlje štediša, Njemačke, iz koje odavno stižu upozorenja da politika negativnih kamat-nih stopa uništava finansijski sistem, stižu otvoreni oponentni stavovi prema politici ECB-a, a u posljednje vrijeme Nijem-ci dobijaju saveznike i u dru-gim zemljama EU, Francuskoj, Holandiji…

Negativne kamatne stope na depozite već su nekoliko godina re-alnost u evropskim ekonomijama, ali one su do skora uvođene samo za pravna lica, i to ona koja imaju veće uloge. Granica iznad koje se plaća tzv. ležarina različita je i va-rira od zemlje od zemlje, od banke do banke, i kreće se u rasponu od 100.000 pa do 3 miliona eura.

Vruća rasprava iz evropskih okvira preselila i u Bosnu i Hercegovinu

Takozvane ležarine za čuvanje novca već su uvedene za krupnije korporativne klijente u pojedinim bankama, a iako u domaćim bankama još ne razmišljaju o uvođenju negativnih

kamata za štednju fizičkih lica, ni ta opcija, prema stručnjacima, nije isključena

GDJE ĆE SE ZAUSTAVITI LEŽARINE

NA DEPOZITE

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA SEFOVIMA

Svjetski stručnjaci upozoravaju da je u aktuelnim uvjetima negativna kamatna stopa na štednju zapravo premija za osjećaj sigurnosti. Sigurnost je ono što žele mnogi, pa je tako u Nje-mačkoj vodeći proizvođač sefova Burg Waechter saopćio da se potražnja za njegovim sefovima povećala za četvrtinu u posljednjih pet godina, dijelom i zbog straha od beskamatne štednje.U Bosni i Hercegovini, prema jednom novinskom članku, građani sve više daju u otkup zlato, a takav razvoj, prema ekonomstima, nagovještava da dolaze teška vremena.

22

T R E N D O V IIako su u uslovima niskih ka-

matnih stopa ulozi države, enti-teta, kantona i općina sve veće opterećenje za banke, budući da je sve skuplje takav novac skladištiti, Bajić kaže da se uvođenje “ležari-na” na ovu vrstu depozita ne treba očekivati.

- Na te depozite ne možemo uvoditi negativnu kamatu jer se pohrana tog novca dobija putem tendera, a i riječ je o prihodi-ma države. Međutim, morat će se razgovarati s državom jer to može uticati na druge odnose, pa će biti rasprava o tome pod kojim uslovima će moći država držati novac u bankama. Uko-liko, recimo budžetski korisnici primaju plaću preko neke ban-ke, onda će se razgovarati o re-vidiranju ukupnog aranžamana države sa tom bankom, obrazlo-žio je Bajić.

On je istakao da će nova situa-cija natjerati banke, koje su se slu-žile nelojalnom konkurencijom te su nudile neprimjerene naknade za čuvanje novca ili su tu uslugu davale bez naknade, da od toga odustanu.

SMANJUJE SE BROJ OPCIJA

Stručnjak za bankarstvo, profesor na Ekonomskom fa-kultetu Pale Marko Đogo ne

isključuje uvođenje ležarina u Bosni i Hercegovini za depozite stanovništva.

- Ta mogućnost je otvorena, iako ona nije plod politike u Bo-sni i Hercegovini nego događa-nja u eurozoni. BiH je vagončić na kraju evropskog voza i kao što smo nekada koristili benefite iz robnih veza sa ovom zajednicom država i činjenice da tamo izvozi-mo 70 posto robe, isto tako sada trpimo negativne efekte koji do-laze iz EU, ističe Đogo.

Dugotrajni trend negativnih kamatnih stopa tjerat će banke da dodatno režu troškove, a iako

su one jedan dio ovog tereta već prebacile na potrošače kroz po-većanje naknada u proteklom periodu, Đogo smatra da banke neće imati mnogo izbora te će jedna od opcija biti i uvođenje negativnih kamata na štednju fi-zičkih lica.

Na pitanje šta bi se u tom slu-čaju moglo desiti, da li bi došlo do povlačenja depozita, Đogo odgo-vara da se u kratkom roku ne bi do-godilo ništa, budući da je kamatna stopa treći faktor pri odlučivanju stanovništva da li će štedjeti novac u bankama ili ne.

- Činjenica da štednja u BiH raste iako kamatne stope opadaju, to potvrđuje, smatra Đogo.

Štednja je, dodaje on, istovre-meno i dio instumenta plaćanja, i najmanje je rizičan instrument ču-vanja kapitala, a ne treba izgubiti iz vida i slabu finansijsku pismenost stanovništva, zbog čega se ne ko-riste druge mogućnosti upotrebe viška kapitala.

- U slučaju scenarija uvođenja ležarina na depozite, mogao bi se očekivati odliv manjeg dije-la novca na tržište kapitala, tim prije jer je danas ionako veći pri-nos na državne obveznice nego što iznose kamatne na štednju. Puno toga zavisilo bi od drugih reformi. Recimo, ukoliko bi doš-lo do većih investicija u elektroe-nergetskom sektoru, ili bi vlasti odlučile privatizirati telekome, onda bi se dio novca iz štednje mogao preliti u ove investicije, istakao je Đogo.

Građani Bosni i Hercegovine drže u bankama 12 milijardi KM štednih uloga, dok su ukupni de-poziti premašili vrijednost od 22 milijarde KM.

Kamatne stope na štednju, iako na istorijski najnižim nivoima, još uvijek onima koji drže novac u bankama donose prinos.

Zahvaljujući konkurenciji koja postoji među bankama omogu-ćene su razne vrste štednje, uk-ljučujući slobodnu štednju uz minimalni iznos za ugovaranje, stepenastu štednju, a uz pakete sa različitim periodima oročenja još uvijek se mogu dobiti i bonus premije. n

Radovan Bajić

24 25

A N A L I Z A



2 0 1 9 .

Dakle, projektovani dug sektora opšte vlade BiH na kraju 2017. godine je, prema procjeni DEP-a, iznosio 38,0 posto BDP-a. Korišten je ter-min projektovani dug sekto-ra opšte vlade jer uključuje i procjenu obaveza proisteklih na osnovu zakona, a koje se odnose na obaveze koje podra-zumijevaju prethodnu verifika-ciju potraživanja kao preduslov ostvarivanja prava na naplatu. Te obaveze se odnose na staru deviznu štednju, ratnu štetu i različite opšte obaveze. Tako je projektovani dug na kraju 2017. godine dostigao iznos od oko 12 milijardi KM i manji je za 7,4% u poređenju sa pret-hodnom godinom. Na vanjski dug se odnosi 66 posto, a 34 posto na unutrašnji. Ukoliko se posmatraju samo verifikovane obaveze, dug je bio na nešto ni-žem nivou, 35,5 posto BDP-a.

Prema ovom pokazatelju, od-nosno udjelu duga prema BDP-u, BiH spada u umjereno zaduženu zemlju. U poređenju sa drugim tranzicijskim zemljama Centralne i Istočne Evrope, ali i zemljama bivše Jugoslavije, BiH je najmanje zadužena zemlja. Posljednjih godi-na, dug opšte vlade BiH se laga-no smanjuje. Tačnije, zaduženost opšte vlade je ostvarila vrhunac u 2014. godini, nakog čega je u blagom opadanju. U poređenju sa prethodnom godinom, udio uku-pnog duga u BDP-u je smanjen za 5,1 procentni poen. Ono što Direkcija za ekonomsko planira-nje smatra pozitivnim kod javnog duga BiH, jeste činjenica da se veći dio duga odnosi na povoljno vanjsko zaduživanje kod međuna-rodnih institucionalnih kreditora.

Kao što smo spomenuli, i vanj-ski dug se smanjuje tako da je na kraju 2017. godine udio vanjskog duga u BDP-u iznosio 25,1 posto.

„Zanimljivo je da je i udio unu-trašnjeg duga kao udjela u BDP-u počeo da se smanjuje. Tako je na kraju 2017. godine iznosio oko 13,0 posto BDP-a. Unutrašnji dug se odnosi na kredite uzete kod komercijalnih banaka i emisi-je vrijednosnih papira, obveznica i trezorskih zapisa. Najveći dio ko-mercijalnog zaduživanja se odnosi na vlade entiteta, čak 72,6 posto. Zaduženost, posmatrana na nivou entiteta, i dalje je neujednačena. Potencijalni, odnosno projektova-ni dug opšte vlade RS takođe se smanjuje, nakon što je prije dvije godine skoro dostigao kriterij iz Mastrihta (60 posto) entitetskog BDP-a, tačnije 59,7 posto BDP-a. S druge strane, potencijalni/projek-tovani dug FBiH je dostigao 31,9 posto BDP-a. Visoka zaduženost RS, koja je predstavljala problem održivosti duga na nivou RS, se smanjuje, tako da više ne predstav-lja problem održivosti duga ni na

Piše: Ruždija ADŽOVIĆ

Bosna i Hercegovina spada u umjereno zadužene zemlje, čiji

je projektovani dug na kraju 2017. godine iznosio 38 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). To je, u svojoj najsvježijoj (august ove godine) Informaciji o fiskalnoj održivosti za Bosnu i Hercegovinu, zaključila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP BiH), a in-formaciju je usvojilo Vijeće mi-nistara naše zemlje. U poređenju sa drugim državama centralne i istočne Evrope, podaci su DEP-a, BiH je najmanje zadužena država, čiji dug ima tendenciju opadanja. Na kraju 2017. godine manji je za 7,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Veći dio javnog duga, odnosno 66 posto, odnosi se na povoljno vanjsko zaduživa-nje kod međunarodnih kreditora, dok 34 posto čini unutrašnji dug.

Još jedna pozitivna činjenica, koju navodi DEP, je da naša zemlja od 2015. godine bilježi budžetske suficite.

Prema spomenutom dokumen-tu, nizak nivo duga sektora opšte vlade u poređenju sa tranzicijskim zemljama Zapadne Evrope je odr-živ, s obzirom na to da BiH ima ograničene mogućnosti zaduži-vanja na finansijskim tržištima. Deficiti su bili u granicama ispod 3 posto BDP-a po kriteriju iz Ma-strihta, osim 2009. godine kada je BiH bila u recesiji. A od 2015. go-dine, BiH bilježi bužetske suficite.

GLAVNI RIZIK„I sa ovog stanovišta javne fi-

nansije BiH su održive, jer su ovim smanjene potrebe za finansiranjem. Jedini problem jeste porast servisa javnog, posebno servisa unutraš-njeg duga. Još jedan problem, a koji se odnosi na unutrašnji dug,

predstavljaju implicitne kamatne stope na dug, koje su u stalnom porastu. Ali, još uvijek su niže od stopa ekonomskog rasta. Glavni ri-zik koji se tiče održivosti duga, ali i održivosti javnih finansija sektora opšte vlade BiH jeste ekonomski rast. Takođe, među rizicima mogu se identifikovati i loš kreditni rej-ting, koji bi mogao da se pogorša, a koji bi obeshrabrio investitore, onemogućio kredite sa međuna-rodnim finansijskim institucijama, pa tako povećao unutrašnje zadu-živanje (rast kratkoročnog duga). Što se tiče održivosti duga, treba navesti još par rizika koji mogu uticati na njegovo uvećanje, a to su kamatne stope, posebno varija-bilne kamatne stope; valutni rizik (posebno za kredite koji se ugova-raju u valutama koje nisu evro); rizik refinansiranja (posebno za unutrašnji kratkoročni dug)“, kaže se u Informaciji.

Direkcija za ekonomsko planiranje nedavno objelodanila Informaciju o fiskalnoj održivosti

U poređenju sa drugim državama centralne i istočne Evrope, prema podacima DEP-a, BiH je najmanje zadužena država, čiji dug ima tendenciju opadanja. Na kraju 2017. godine manji

je za 7,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Veći dio javnog duga, odnosno 66 posto, odnosi se na povoljno vanjsko zaduživanje kod međunarodnih kreditora, dok 34

posto čini unutrašnji dug

JAVNI DUG BiH U BLAGOM OPADANJU

Direkcija za ekonomsko planiranje podsjetila je da bi, po pravilu, dug trebao biti servisiran budžetskim suficitom. Međutim, kako je sektor opšte vlade prethodnih godina ostvarivao budžetske deficite, tako su se obaveze servisirale novim zaduživanjima. Kako je opšta vlada sve do 2015. go-dine ostvarivala deficit, tako su u tom periodu potrebe za finansiranjem bile u porastu. Na kraju 2015. godine, opšta vlada BiH ostvaruje suficit od 0,7 posto BDP-a, koji je naredne godine povećan na 1,2 posto BDP-a, da bi na kraju 2017. godi-ne porastao na 2,6 posto BDP-a. Ostvareni budžetski suficit je svakako doveo do smanjenja potreba za finansiranjem. Time

su na kraju 2017. godine iznosile 4,0 posto BDP-a, odnosno 9,3 posto budžetskih prihoda.„Međutim, ako se posmatraju entiteti, s obzirom na sve veće ra-zlike u zaduženosti, ali i razlike u budžestkim bilansima, razliku-ju se i potrebe za finansiranjem. Teret servisiranja u RS na kraju 2017. godine od 22,8 posto budžetskih prihoda sektora vlade je bio značano veći u poređenju sa 13,5 posto prihoda u FBiH. Zadnje dvije godine, ova razlika među entitetima se značajno uvećava. Međutim, s obzirom da se potrebe finanansiranja na nivou BiH smanjuju, ovo ne bi trebalo da ugorozi solventnost sektora opšte vlade BiH”, navodi se i Informaciji DEP-a.

Umjesto budžetskim suficitom, dug servisiran novim zaduživanjima

26 27

A N A L I Z A



2 0 1 9 .

entitetskom nivou, a ni na BiH ni-vou“, kaže se u Informaciji DEP-a i naglašava da je na ovaj problem visokog nivoa duga ukazivano i u ranijim izvještajima.

Pored stabilnog javnog duga, mogućnost, odnosno sposobnost ekonomije da uredno servisira sve dospjele obaveze takođe pred-stavlja faktor održivosti fiskalne politike. Uprkos rastu servisiranja javnog duga, kao udjela u BDP-u, na 6,6 posto na kraju 2017. godi-ne, odnosno na 15,2 posto budžet-skih prihoda konsolidovane opšte vlade, opšta vlada BiH je i dalje u mogućnosti da svoje obaveze finansira na vrijeme. Servis jav-nog duga, posmatran kao faktor fiskalne održivosti, jasno ukazuje da BiH javne finansije nemaju problema sa održivosti.

MANJE POTREBEPosljednje tri godine, sektor

opšte vlade bilježi blagi budžetski suficit, koji je na kraju 2017. go-dine iznosio oko 2,6 posto BDP-a, kao rezultat nešto bržeg rasta pri-hoda u odnosu na rashode. Ras-hodi za kamate su se smanjivali za 1 procentni poen u svakoj godini ostvarenog suficita, što je rezul-tiralo time da opšta vlada ostva-ri primarni suficit od 3,3 posto BDP-a. S obzirom na ostvareni suficit u toku 2017. godine, op-šta vlada BiH nije imala problema sa njegovim finansiranjem, tako da je i to doprinijelo smanjenju ukupnog duga. Kao rezultat toga, tokom 2017. godine došlo je i

do smanjenja potreba za finansi-ranjem i to na 4,0 posto BDP-a, odnosno na 9,3 posto ukupnih javnih prihoda. Međutim, uprkos poboljšanju koje se desilo 2017. godine, potrebe za finansiranjem su još uvijek na visokom nivou s obzirom na ograničen pristup tr-žištima kapitala uslijed lošeg kre-ditnog rejtinga.

Nakon porasta izdataka za ka-mate ranijih godina, i smanjenja posljednje dvije godine, implicit-na kamatna stopa na javni dug sektora opšte vlade BiH je još uvijek prilično niska, a iznosila je 1,7 posto na kraju 2017. godine. Glavni razlog njenog povećanja u ranijim godinama su bili rastući izadaci za kamate na unutrašnji dug uslijed nepovoljnog unutraš-njeg (komercijalnog) zaduživanja, uprkos smanjenju (implicitne) ka-matne stope na vanjski dug. Ono što se i očekivalo, o čemu je DEP upozoravao u ranijim izvještajima, to se i dogodilo: došlo je do pora-sta kamatne stope na vanjski dug, uslijed povećanog servisiranja oba-veza vanjskog duga. Tako je im-plicitna kamatna stopa na vanjski dug na kraju 2017. godine iznosila 1,4 posto. Implicitna kamatna sto-pa na unutrašnji dug je smanjena sa 3,0 posto, koliko je iznosila na kraju 2016. godine, na 2,4 posto na kraju 2017. godine.

Direkcija za ekonomsko pla-niranje podsjeća da je fiskalna politika održiva ako je kamatna stopa na javni dug manja od stope ekonomskog rasta i ako su stope

rasta zaduženosti niže od kamat-nih stopa. Implicitne nominalne kamatne stope su (osim 2009. i 2012. godine) bile niže u odnosu na stopu nominalnog ekonom-skog rasta u BiH.

„Ovo je jako bitno sa stanovišta fiskalne održivosti. Jer, ukoliko bi kamatne stope bile veće od eko-nomskog rasta, javio bi se problem povećanog zaduživanja uslijed ra-sta servisiranja kamata kao udjela u procentu BDP-a. Očekivani na-stavak bržeg ekonomskog rasta u budućnosti bi trebao dodatno da stabilizuje njihov odnos. Ukoliko se projekcija ekonomskog rasta ostvari, s jedne strane, pa čak i uz blago povećanje kamatnih stopa ili zadržavanje na nivou iz 2017. godine, s druge strane, bio bi za-dovoljen uslov solventnosti koji ukazuje na dugoročnu održivost vladinih finansija“, naglašavaju u DEP-u.

KAMATNI USLOVIKada se govori o kamatnom

opterećenju javnog duga, treba svakako spomenuti i kamatne uslove po kojima se BiH zadužu-je. Što se tiče prosječne kamatne stope na vanjski dug, pošto se BiH zadužuje po povoljnijim uslovima kod međunarodnih institucionalnih kreditora, ona je još uvijek relativno niska. Pro-sječna kamatna stopa na vanjski dug je na kraju 2017. godine iznosila 1,41 posto. Kamatne stope, sa stanovišta održivosti duga, nose i određene rizike, i to prevenstveno zbog kredita ugovorenih po varijabilnim ka-matnim stopama, čiji je udio u ukupnom portfoliju vanjskog duga na kraju 2017. godine iznosio 43 posto i on se, u pore-đenju sa prethodnom godinom, smanjio za 4,3 procentna poena, što je bila i preporuka da se sma-nji njihov udio, a da se preferira-ju krediti sa fiksnim kamatnim stopama.

„Visoke kamatne stope su za-stupljene kod komercijalnog za-duživanja. Ali, na sreću, BiH se još uvijek nije komercijalno za-duživala na međunarodnom fi-nansijskom tržištu, gdje bi cijena zaduživanja, zbog nepovoljnih

uslova, bila jako visoka. Čak, i na domaćem tržištu, gdje se BiH zadužuje, uprkos smanje-nju posljednjih godina, kamate su i dalje visoke. Prosječna efek-tivna kamatna stopa na kredite vladinom sektoru u Republici Srpskoj za 2016. godinu iznosila je 4,3 posto. Kamatna stopa na trezorske zapise u RS kretala se između 0,3 i 1,0 posto, a na du-goročne obveznice oko 2,5 i 4,3 posto. Prosječna kamatna stopa na kredite vladinom sektoru u Federaciji BiH u 2017. godine iznosila je 3,9 posto, dok se na trezorske zapise kretala između 0,01 i 0,27 posto, a na dugoroč-ne obveznice 1,2 posto, nagalaša-vaju u DEP-u.

Udio komercijalnog vida zadu-živanja se takođe polako smanju-je, i na kraju 2017. godine njegov udio u BDP-u je iznosio 8,1 posto. S druge strane, obaveze proistakle iz ratnih i poslijeratnih dešavanja (stara devizna štednja, ratna po-traživanja i opšte obaveze) zbog njihove verifikacije, se smanju-ju, čime je njihov udio u BDP-u iznosio 4,9 posto na kraju 2017. godine.

“Ukoliko se pogledaju ne-povoljni uslovi zaduživanja na domaćem tržištu, može se pretpostaviti da bi komercijal-no zaduživanje na inostranim tržištima bilo i skuplje od na-vedenih. Glavni uzrok visokih kamatnih stopa jeste visok kre-ditni rizik, što odražava i veo-ma nizak kreditni rejting BiH. Uprkos činjenici da analitičari međunarodnih agencija za rej-ting ocjenjuju BiH kao zemlju sa stabilnim ekonomskim ra-stom, relativno niskim nivoom zaduženosti, sposobnom da ser-visira vanjski dug, sa stabilnom fiskalnom pozicijom, ocjena kreditnog rejtinga je zadržana na istom nivou. Odnosno, pre-ma Standard and Poor’s „B sa stabilnim izgledima“, a prema Moody’s Investors Service „B3 sa stabilnim izgledima“. Iako se i zemlje iz okruženja takođe nala-ze u neinvesticijskoj zoni, rejting BiH je daleko lošiji u poređenju sa drugim tranzicijskim zemlja-ma Centralne i Istočne Evrope”,

kaže se u Izvještaju DEP-a, koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.

Javni dug koji je rastao pret-hodnih godina doveo do konstan-tnog porasta obaveza servisiranja. Na kraju 2017. godine, obaveze servisiranja su dostigle 15,2 po-sto budžetskih prihoda odnosno 6,6 posto BDP-a, što je daleko više u poređenju sa predkriznim periodom, ali i sa periodom fi-nansijske krize. Pri tome je teret servisiranja u RS skoro dvostru-ko veći u odnosu na FBiH. Ser-vis duga, kao procenat ukupnih budžetskih prihoda u RS, je na kraju 2017. godine iznosio 22,8

posto, dok je u FBiH iznosio 13,5 posto, uslijed velike razlike u vi-sini zaduženosti između entiteta. Dvije trećine servisiranih obaveza se odnosi na servis glavnice. Što se tiče omjera servisa unutrašnjeg i vanjskog duga, posljednje dvi-je godine on je skoro ujednačen, zbog ubraznog rasta unutrašnjeg duga u ranijim godinama. Najve-ći dio servisa unutrašnjeg duga se odnosi na staru deviznu štednju, kratkoročne hartije od vrijednosti (trezorski zapisi), ali i dugoročne hartije od vrijednosti (obveznice) koje su emitovane u ranijim go-dinama. n



2 0 1 9 .B A N K O M AT

PAYTEN I ASSECO SEE: ODRŽANA PRVA BANKARSKA

KONFERENCIJA XPLORE DIGITALU sarajevskom hotelu Swissotel održana je

prva bankarska konferencija pod nazivom xPlo-re Digital u organizaciji članica ASEE Grupe – Payten i Asseco SEE.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici 18 banaka sa područja cijele Bosne i Hercegovine kao i brojni članovi uprava banaka.

Prisutni su imali priliku informisati se o aktuelnim temama u domenu digitalizacije procesa poslovanja u bankama, mogućnostima unapređenja iskustava klijenata kroz moderni-zaciju ATM mreže, digitalizaciju procesa otva-ranja računa, mogućnostima procesnog centra ChipCard koji radi u sastavu Payten Grupe, te pojašnjenjima oko procesa zaštite ličnih poda-taka kao i rješenjima koja mogu umnogome do-prinijeti u preventivnom djelovanju.

Konferencija je protekla u ugodnoj radnoj atmosferi, a namjera je da se nastavi i narednih godina.

PODRŠKA KREDITIMA ZA FINANSIRANJE MALIH I

SREDNJIH PREDUZEĆA U BiHVijeće ministara BiH, na prijedlog Ministar-

stva finansija i trezora, dalo je saglasnost ProCre-dit Bank d.d. Sarajevo za podnošenje kreditnog zahtjeva Razvojnoj banci Vijeća Evrope u iznosu 10 miliona eura za djelomično finansiranje pot-projekata za produktivne investicije u malim i

srednjim preduzećima koja su locirana u Bosni i Hercegovini.

Cilj je doprinijeti otvaranju novih stalnih i sezonskih radnih mjesta te zadržati postojeća

XS Studentski paket omogućava studentima korištenje niza usluga bez naknade, uključuju-ći otvaranje i vođenje tekućeg računa, primanje izvoda po računu putem e-maila te aktivaciju usluga mBanking i SMS Info. mBanking je op-timalan servis za studente, jer plaćanjem putem mobitela mogu ostvariti značajne uštede po osnovu naknada, ali i rješavati svoje finansijske obaveze fleksibilno i jednostavno. SMS Info im omogućava veći nivo sigurnosti i bolju kontrolu troškova, jer ih SMS poruka obavještava o svakoj izvršenoj uplati i isplati u stvarnom vremenu.

U XS Studentskom paketu sadržana je i Ma-stercard debitna kartica za plaćanja na svim pro-dajnim mjestima u zemlji, inostranstvu i putem interneta, te besplatno podizanje gotovine na svim bankomatima Erste i Sparkasse grupacije u svijetu.

RENEXPO BiH UVODI NOVE TRENDOVE U ENERGETSKOJ EFIKASNOSTI

RENEXPO® BiH u Sarajevu, Bosna i Herce-govina, najznačajnije je mjesto susreta ključnih poslovnih ljudi, donositelja odluka i stručnjaka u području obnovljivih izvora Energije, Energet-ske efikasnosti, Hidroenergije, Energija vjetra, Biomasa, PV, Otpad do energije, E-mobilnost, Vodna infrastruktura, Obrada otpada/vode.

S ponosom najavljujemo nove konferencije - 1. Konferencija energetskih menadžera u BiH, koja će se fokusirati na teme instituciona-lizacije sistema upravljanja energijom u Bosni i Hercegovini, kao i otvoriti neka pitanja i dati više informacija o sertifikaciji u ovoj oblasti i 1. Konferencija o obnovljivim izvorima energije u centralnom grijanju i hlađenje - koja će se

fokusirati na lokalnu energetiku, njenu perspek-tivu i investicijama u BiH.

Konferencija energetskih menadžera u BiH će ponuditi najnovije informacije o programima

jačanjem konkurentske pozicije malih i sred-njih preduzeća – krajnjih korisnika keditnih sredstava u cijeloj BiH. Također, Vijeće mi-nistara BiH donijelo je zaključak kojim se potvrđuje da je dodjeljivanje kredita Evrop-ske investicijske banke Intesa Sanpaolo banci d.d. BiH u skladu sa Okvirnim sporazumom između Bosne i Hercegovine i Evropske inve-sticijske banke.

Riječ je o kreditu vrijednom 60 miliona eura koji Evropska investicijska banka dodjeljuje Intesa Sanpaolo banci d.d. BiH za finansiranje određenih projekata u Bosni i Hercegovini koje provode mala i srednja preduzeća, srednje kapi-talizirana preduzeća, subjekti iz javnog sektora, kao i drugi poduzetnici iz privatnog sektora, u cilju povećanja konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta.

POSEBNE POGODNOSTI ZA STUDENTE U SPARKASSE BANK

Sparkasse Bank obogatila je svoju ponudu za studente novim pogodnostima: niže naknade za uplate školarina trebaju budućim akademcima fi-nansijski olakšati ulazak u novu fazu školovanja, a XS Studentski paket sadrži namjenski dizajni-

ran set usluga, i potpuno je besplatan. - Svjesni činjenice da je studentski život

jednako uzbudljiv koliko i izazovan, konti-nuirano nastojimo kreirati nove pogodnosti sa kojima ih možemo podržati. Upravo u ovom periodu, generacije mladih ljudi započinju novu eru svog života i počinju samostalno upravljati svojim budžetima. Kao startnu podršku na početku akademske godine, od-lučili smo uvesti specijalnu studentsku tarifu odnosno značajno sniziti visinu naknada za uplate školarina. Osim toga, Sparkasse XS Studentski paket je besplatan proizvod kre-iran namjenski za naše buduće akademce te sadrži upravo one usluge koje su im korisne u ovoj fazi života, izjavio je Ahmed Karić, di-rektor Sektora za poslovanje sa stanovništvom Sparkasse Bank dd BiH.

edukacije koji se trenutno sporovode, kao i o obavezama prema nedavno usvojenim zakon-skim aktima. Takođe, godišnji skup je mjesto za razmjenu znanja i informacija, dijaloge i dis-kusije o poslovnim mogućnostima i dostupnim tehničkim rješenjima za unapređenje sistema EM i energetkske efikasnosti u javnom i pro-vatnom sektoru u BiH.

Konferencija o obnovljivim izvorima energije u centralnom grijanju i hlađenje će predstaviti benefite upotrebe obnovljivih izvora energije sa naglaskom na smanjenje štetnih emisija i zagađe-nja vazduha, optimizaciji cijene toplotne energi-je, uspješnim primjenama i dostupnim načinima finanasiranja projekata. Tehnički dostupna rje-šenja, efikasna kogeneracija mogu poboljšati operacije i poslovanje postrojenja za daljinsko grijanje/hlađenje.

Pored osam tematskih konferencija i okruglih stolova RENEXPO® će predstaviti preko 80 izla-gača iz 25 zemalja i očekuje se preko 2.000 posje-tilaca iz sektora održivog razvoja. Novi trendovi i tehnologije koji će biti predstavljeni na ovo-godišnjem RENEXPO® su veoma relevantni za kvalitet života stanovnika BiH i direktno utiču na ekonomski razvoj čitavog regiona.

Za više informacija posjetite web stranicu: http://www.renexpo-bih.com/bs/home-page-rs/

FBiH: BROJ NEZAPOSLENIH U JULU PORASTAO 0,6 POSTO

U Federaciji BiH je u julu 2019. bilo ukupno 533.391 zaposlenih. U odnosu na prethodni mje-sec broj zaposlenih je ostao na istom nivou, dok se broj zaposlenih žena smanjio za 0,4 posto, preli-minarni su podaci Federalnog zavoda za statistiku. U julu ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na prethodni mjesec se sma-njio za 0,2%, a broj zaposlenih žena za 0,6%. U obrtu i srodnim djelatnostima broj zaposlenih u FBiH u julu 2019. u odnosu na mjesec ranije se povećao za 1,1%, a broj zaposlenih žena za 1,3%. Broj nezaposlenih u julu 2019. u odnosu na prethodni mjesec se povećao za 0,6%, a broj nezaposlenih žena za 1,1%. Stopa registrirane nezaposlenosti u julu 2019. iznosila je 36,8%, a za žene 45,0%, podaci su Zavoda za statistiku FBiH.

http://www.renexpo-bih.com/bs/home-page-rs/

http://www.renexpo-bih.com/bs/home-page-rs/

30 31

U P I R E M O P R S T O M



2 0 1 9 .

namjerom da u ovu oblast uve-du više reda, pojačaju finansijsku diisciplinu i povećaju naplatu prihoda.

BROJNI PROBLEMINo, neka od rješenja umjesto

da poboljšaju platni promet i olak-šaju poslovanje, razgrađuju jedin-stveni ekonomski prostor Bosne i Hercegovine, derogiraju ulogu Centralnog registra u Centralnoj banci BiH, birokratiziraju postup-ke te u krajnjem poskupljuju ban-karske usluge.

Najveća teškoća koju uzroku-ju važeća zakonska rješenja tiče se problema koje imaju banke prilikom uspostavljanja poslovne saradnje sa poslovnim subjektom koji nema organizacionu jedini-cu u entitetu u kojem je sjedište banke.

Udruženje banaka BiH po-krenulo je u julu ove godine inicijativu prema entitetskim ministarstvima finansija s ciljem haromonizacije propisa razli-čitih nivoa, a prije svega zaštite prava klijenata na izbor poslov-ne banke sa kojom će usposta-viti poslovnu saradnju u Bosni i Hercegovini.

Inicijativa podrazumijeva izmjenu odgovarajućih odredbi entitetskih zakona o unutraš-njem platnom prometu koja će ukinuti postojeća administra-tivna ograničenja poslovnim su-bjektima, rezidentima u Bosni i Hercegovini. Ovo tim prije jer za strane poslovne subjekte, dakle nerezidente, ovakva ograničenja u postojećim entitetskim zako-nima o unutrašnjem platnom prometu ne postoje.

Vlasti su svjesne problema, ali da bi se zakonske nelogičnosti ispravile očigledno treba politička volja. U odgovoru na inicijativu Udruženja banaka BiH, iz federal-nog Ministarstva finansija navode da bi „bilo koje izmjene nave-denog propisa (član 7 Zakona u unutrašnjem platnom prometu FBiH) trebalo raditi istovremeno u oba entiteta kako bi ovlaštene organizacije osigurale iste uslove u vezi vršenja usluga platnog pro-meta poslovnim subjektima u oba entiteta”.

DODATNI TROŠKOVIPrilike sa unutrašnjim plat-

nim prometom u zemlji do-datno su se zakomplikovale sa

registrima računa. Entiteti pu-tem svojih agencija imaju regi-stre računa poslovnih subjekata, a iako je obećano da će oni biti povezani, to nije učinjeno. Po-stojanje dva registra povećava mogućnost greške, nepouzda-nost podataka, te dramatično umnožava obim poslova.

Osim toga, ovakva situacija proizvodi dodatne troškove koje su banke prisiljene plaćati na dvije strane i dodatno Central-noj banci po čijem registru i dalje posluju.

Dodatno, Republika Srpska je novim zakonskim rješenjem, koje je stupilo na snagu u julu 2019. go-dine, uvela Registar računa fizičkih lica, držeći se stava da je unutrašnji platni promet stvar eniteta.

Tim povodom bilo je i varni-ca u javnosti, kada je ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović izvijestila javnost da je dobila “informaciju da je Central-na banka BiH donijela odluku da vrši kontrolu platnog prometa u entitetima”.

Ona je tada kazala da će dati instrukciju finansijskim instituci-jama u Republici Srpskoj da mo-raju poštovati zakone RS-a, izričito naglašavajući da “je kontrola plat-nog prometa u nadležnosti entite-ta, a ne Centralne banke Bosne i Hercegovine koja pokušava da ga prisvoji”.

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su u reagovanju na ove izjave kazali da središnja mo-netarna institucija posluje u skladu s ustavnim i zakonskim ovlaštenji-ma, te da niti jedna njena aktivnost nije usmjerena na preuzimanje nadležnosti drugih institucija ili organa.

I dok su entiteti sve dalje od harmonizirane regulative koja bi olakšala poslovanje bankama i poslovnim subjektima, mnogi su mišljenja da bi umjesto uspo-stave dva registra i dva odvojena platna sistema trebalo korisititi benefite postojećeg platnog siste-ma koji i danas, 18 godina nakon njegovog uvođenja, predstavlja konkurentnu prednost i s tehno-logijom koju ima nudi jednostav-no priključenje platnim sistemima Evropske unije. n

Piše: Borivoje SIMIĆ

Svojevremeno su se vlasti dva bosanskohercegovačka enti-

teta obavezale Međunarodom monetarnom fondu da će održati jedinstveni platni sistem i Jedin-stveni registar računa poslovnih subjekata kod Centralne banke Bosne i Hercegovine, ali preu-

zetu obavezu ni do danas nisu ispoštovale.

Ova obaveza, na koju su svo-je potpise stavili ključni politički i drugi akteri u BiH, decidno je naglašena u dopuni pisma namje-re iz juna 2013. godine, ali neu-sklađenost između regulative koja reguliše ovu oblast otada je samo produbljena.

Po ocjeni mnogih, zakonskim rješenjima koje je prvo kreirala Republika Srpska, a potom i Fe-deracija BiH, unutrašnji platni promet u Bosni i Hercegovini je unazađen. Vlasti su promjene u platnom prometu, u koji nije dirano još od 2001. godine i pre-laska platnih transakcija sa biv-šeg SDK-a na banke, obrazložile

Platni sistem u BiH

Najveća teškoća koju uzrokuju važeća zakonska rješenja tiče se problema koje imaju banke prilikom uspostavljanja poslovne saradnje sa poslovnim subjektom koji nema organizacionu jedinicu u

entitetu u kojem je sjedište banke l Na inicijative da se stanje promijeni još nema prave reakcije

ZAKONSKA RJEŠENJA RAZGRAĐUJU JEDINSTVENI

EKONOMSKI PROSTOR

CBBiH: PLATNI PROMET U PORASTU

U ovoj godini zabilježen je rast u platnom prometu u Bosni Hercegovini, a pet vodećih banaka obavlja više od polovinu transakcija, pokazuje izvještaj Centralne banke BiH.Ukupna vrijednost poslova u platnom prometu bila je za period januar-august 2019. godine 78,4 milijarde KM. To je povećanje za 18,7% u odnosu na isti period 2018. godine.Ovaj promet ostvaren je kroz 28,6 miliona transakcija, što je povećanje za 2 posto u odnosu na isti period prošle godine.Većinu transakcija čine žirokliring poslovi, kojih je za osam mjeseci 2019. godine bilo 27,9 miliona KM ukupne vrijednosti 11,7 milijardi KM. Broj transakcija u odnosu na isti period veći je za 2,0 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 4,6 posto. Lavovski dio vrijednosti poslova odnosi se na RTGS transakcije kojih je bilo 712.755, ali je njihova ukupna vrijednost za osam mjeseci ove godine iznosila 66,7 milijardi KM. Vrijednost RTGS transakcija povećana je za čak 21,6 posto, dok je povećanje broja transakcija bilo 2,9 posto. Za period januar-august 2019. godine, prvih pet banaka učestovalo je u uku-pnom broju transakcija u RTGS i žirokliring sistemu sa 52,42%, a u ukupnoj vrijednosti sa 48,01%.

32 33

T O K O V I N O V C A



2 0 1 9 .

ispunjava visoke standarde i ga-ranciju da postojeći i potencijalni privrednici imaju usluge i infor-macije koje će olakšati njihovo poslovanje i aktivnosti, a koje spadaju u nadležnosti lokalne samouprave.

Pozitivna reakcija na rečeno stigla je na samom izmaku ljeta. Nezvanično, mesna industrija MADI želi ovdje otvoriti pogon za pakovanje gotovih proizvoda, a vlasnik „ozbiljne“ fabrike u au-toindustriji iz Mađarske istu želi prebaciti u ovaj grad. Za investi-ranje se zainteresovala i kompanija drogerije marketi dm u BiH. Je-dino izgleda bankari ne pokazuju interes da budu prisutni u ovom gradu u kojem samo Natron Hayat zapošljava nešto manje od 1.000 radnika a prosječne plate radnika stabilno i blago rastu. Od sijaset komercijalnih stranih i domaćih banaka tek ih tri-četiri ovdje imaju svoje poslovnice.

PRITUŽBE KLIJENATAJe s en s e ne prepozna j e

samo po žutom lišću, kiši, ber-bi plodova već i po nastavku

ili početku školovanja djece, omladine, studenata. Centralna banka se odlučila da i ona već tokom ove jeseni otvori svojevr-snu školu, koliko važnu, toliko i zanimljivu, prijeko potrebnu i namijenjenu za finansijsko obrazovanje. Finansijski sektor ubrzano prihvata i razvija mo-gućnosti informaciono-komuni-kacijskih tehnologija, sve je više i zakona kojima se propisuju uslovi sticanja, čuvanja i troše-nja novca, a banke „pekarskom“ brzinom izbacuju nove proizvo-de, usluge, uslove.

Sa približavanjem Evropskoj uniji naše tržište kapitala se mi-jenja i povećava se kvalitet usluga koje investicijska društva pruža-ju klijentima. Na tržištu kapitala susrećemo se sa novim i brojnim pojmovima i institutima. Novo tržište kapitala biće još konkuren-tnije, transparentnije, kao i tržište u kojem će mali ulagači imati viši stupanj zaštite u odnosu na profe-sionalnog ulagača.

Bez osnovnih znanja sve to je nemoguće pratiti, što je i opre-dijelilo Centralnu banku da se

prihvati ovog posla. Dakako, škola neće imati školsko zvono i radno vrijeme, učionice, dnev-nike... Sve što treba naučiti biće dostupno putem kompjutera atraktivno koncipirano, lako ra-zumljivo. Ako se CBBiH bude služila iskustvima sličnih škola u inostranstvu, poseban akcent će biti na Zakonu o tržištu kapita-la. Slijedom toga moguće škol-ske lekcije mogle bi biti: Šta je finansijski instrument, a šta tr-žište? Kakva je djelatnost berzi i investicijskih društava? Kako se čuva imovina i novac? Na čemu počiva sistem zaštite ulaganja,.. Tu bi, naravno, trebalo da budu i znanja o rizicima kapitala, su-kobu interesa, pritužbama klije-nata, zloupotrebama...

Rezultat svega trebalo bi da bude manje nesporazuma i spo-rova, efikasnije poslovanje, ušte-da vremena, katkad i papira i više obostranog zadovoljstva urađe-nim poslom. O tome šta smo i koliko naučili u školi Centralne banke BiH moći ćemo realno pričati i pisati u ovo doba iduće godine. n

Piše: Hajdar ARIFAGIĆ

Vrijeme je berbe u njivama i voćnjacima, a u Bosni i Her-

cegovini i u stranim bankama i finansijskim institucijama koje daju grantove i kredite za sve i svašta podmirujući glad za nov-cem i države i pojedinaca. Tako je tokom septembra Evropska banka za obnovu i razvoj državi odobri-la kredit od 180 miliona eura za nastavak izgradnje koridora V-c a u sklopu tog aranžmana najavljen je i evropski grant od 11,8 milio-na eura za izgradnju tunela Ivan. Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta 3,4 miliona KM raspodijelilo je na 399 granto-va za poduzeništvo, poticaj, razvoj, obrt i jačanje konkurentnosti male privrede.

Nova faza grantova slijedi već u oktobru kada će Direkcija za evropske integracije u BiH odlučiti

kome će od prijavljenih odobriti finansijsku podršku iz kase Investi-cijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Na samom kraju ljeta oglasila se i Francuska svojim in-teresom da ekonomski i finansij-ski bude prisutnija u našoj regiji, iz čega bi i BiH, ako se to dogodi, mogla dobiti neku tranšu granta ili kakav povoljan kredit. Dakako ovo su samo neke od informacija iz kojih se dade zaključiti da mi u fi-nansijskom smislu još ne možemo živjeti bez neke vrste humanitarne pomoći.

Dok novac u BiH dolazi sa raznih strana, domaće banke (koje ga sude-ći i prema posljednjim izvještajima o njihovom polugodišnjem poslovanju imaju previše) se žale da nema dovolj-no projekata u koje će ulagati vlastiti kapital. Na to je upozoreno i na tra-dicionalnoj Večeri bankara uz opasku da takve projekte najmanje nudi real-ni sektor privrede. Javna preduzeća i

lokalne zajednice su se pokazale vje-štije u namicanju potrebnog novca.

DOSTIZANJE STANDARDAOhrabrujuće djeluje podatak

što ga je na obilježavanju Dana općine Maglaj i 611. godišnjice ovog grada iznio općinski načelnik Mirsad Mahmutagić. Ova općina značajne projekte realizuje u sarad-nji i uz podršku USAID-a, UNDP, CSR, IOM, TIKA, te razvojnim agencijama Švicarske, Češke, SAD, Italije, Turske. Područja ulaganja su izgradnja i opremanje infra-strukture, razvoj poslovnih zona, projekti energijske efikasnosti, zaštite okoliša, sanacija klizišta, izgradnja turističke i sportske in-frastrukture itd. Iščitavajući zva-nični izvještaj Federalnog zavoda za programiranje razvoja pod nazi-vom „Nivo razvijenosti Federacije BiH po jedinicama lokalne samo-uprave u FBiH u 2018.godini“, među 79 općina u FBiH Maglaj je na 44. mjestu u kategoriji sred-nje razvijenih komuna. Samo dvije godine ranije bio je na 60. mjestu i s kategorijom nedovoljno razvi-jena općina. Zahvaljujući uz osta-lo i ulaganjima, u međuvremenu zaposlenost je porasla za tri posto, stopa nezaposlenosti sa 54,5 posto smanjena na 48,3 posto, generalno u svim kategorijama a posebno u visokoj stručnoj spremi. Izvoz do-bara sa 117 miliona KM u 2016. povećan je na 188,670 miliona KM u 2018.

Veliki korak naprijed naprav-ljen je u ispunjavanju kriterija Programa certifikacije općina i gradova sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evro-pi, prema važećem BFC stan-dardu. Ovom odlukom općina Maglaj potvrđena je kao povoljno poslovno okruženje. To znači da

Bankari tvrde da iz realnog sektora još nemaju dovoljno projekata atraktivnih za ulaganje. U slučaju lokalnih zajednica utisak je mnogo povoljniji

FORMULA ZA LOKALNI RAZVOJ


2 0 1 9 .

izazovi i praksaPRILOG Br. 6

MAPIRANJE RIZIKA

Kultura rizika u poslovanju

36 37

R I S K M A N A G E M E N T



2 0 1 9 .

Piše: Berina KAPA, Udruženje profesionalnih rizik menadžera u BiH

DEFINICIJA KULTURE RIZIKAIako se kultura rizika najčešće

vezuje za poslovanje u okviru fi-nansijskog sektora, u današnjem poslovnom okruženju ova kultu-ra se nameće kao neodvojiv način poslovanja bilo koje kompanije ili organizacije.

Pojam “kultura rizika” je no-menklatura koja se koristi za određivanje načina na koji organi-zacija - bez obzira na njeno sjedište u svijetu, industriju ili strukturu (javna, privatna, neprofitna or-ganizacija), demonstira kroz ak-tivnosti i prihvaćeno ponašanje, svoja zajednička uvjerenja, vrijed-nosti i razumijevanje o upravljanju

1 Reform in the financial services industry: Strengthening Practices for a More Stable System, Institute of international finance, 2009.2 Importance of risk management mindset, Abstract of source article authored by ERM Initiative Faculty. URL: https://erm.ncsu.edu/library/

article/risk-management-mindset (2019-06-25)

rizicima tokom ostvarivanja svojih poslovnih ciljeva.1 Kultura rizika nadasve dopunjuje organizacijsku kulturu.

Još jedna od općeprihvaćenih definicija kojima se opisuje kultura rizika jeste da ista predstavlja nor-me i ponašanja pojedinaca i grupa unutar organizacije, koje određuju način na koji identificiraju, razu-miju, diskutuju i djeluju na rizike s kojima se organizacija suočava.

UČINKOVITA KULTURA RIZIKAStručnjaci i istraživanja poka-

zuju da je kultura rizika najučinko-vitija kada je potpuno integrirana u poslovanje i nerazdvojiva od organizacijske kulture. Prvi korak

ka utvrđivanju važnosti kulture rizika za organizaciju je početak razgovora na nivou menadžmenta o nekoliko ključnih tema. Prvo, organizacija bi trebala ispitati svoj “ton sa vrha” i “u sredini”. Da bi se kultura rizika promijenila, vođstvo mora biti pokretač te promjene. Viši i srednji menadžment igraju ključne uloge jer pokreću “ton” i prenose ga na ponašanje svih upo-slenika u organizaciji. Kako bi se promovirao snažan ton sa vrha, po-željno je da menadžment na svim razinama prođe obuku o uprav-ljanju rizicima, slijedi politiku upravljanja rizicima organizacije i analizira odluke sa aspekta zvanič-nih risk politika organizacije2.

Nadalje, organizacije bi također trebale osigurati učinkovitu ko-munikaciju vezano za etike i rizik. Promjena kultura rizika zahtijeva stalne i dosljedne poruke uposle-nicima da je upravljanje rizikom ključni dio njihovih svakodnevnih odgovornosti. Komunikacija bi trebala uključivati rad na kontinu-iranom poboljšanju načina funk-cioniranja poslovnih linija kako bi se osiguralo da su informacije o riziku podijeljene unutar svih sfera poslovanja.

Također, vrlo je važno da uposlenici moraju razumjeti da se pravila o riziku i usklađenosti primjenjuju na sve njih u sva-kodnevnom radu i pri ostvarenju

poslovnih ciljeva. Takvo razumije-vanje može osigurati da organiza-cija “učini pravu stvar” i temeljni je dio dobre prakse upravljanja rizikom. Kako bi se osiguralo po-našanje konzistentno sa rizikom unutar organizacije, i uposlenici trebaju proći obuku kako bi ra-zumjeli kako se donose educirane odluke vezane uz rizik.

SVIJEST O KULTURI RIZIKAStvaranje ili oblikovanje kultu-

re koja je svjesnija rizika potenci-jalno je najveća vrijednost koja će

3 CRO Forum, A Guide to Defining, Embedding and Managing Risk Culture. URL: https://www.thecroforum.org/2017/10/06/a-guide-to-defining-embedding-and-managing-risk-culture/ (2019-06-25)

pomoći organizaciji u izazovima neizvjesnih i promjenjivih okru-ženja. Ugrađivanje kulture rizika je način života. Kontinuirani pro-ces obrazovanja i pripovijedanja o rizicima mijenja ne samo ponaša-nje nego i mindset koji pokreće razmišljanje, donošenje odluka i ponašanje zaposlenika. Bez kon-tinuiranog dijaloga koji omogu-ćuje zaposlenicima da testiraju i usavrše svoje razumijevanje kako izgleda „dobra“ kultura i kultura rizika kao njezina podskupina, po-staje ustajala i ne uspijeva održati

korak s dinamičnim okruženjem u kojem organizacije posluju.3

Organizacija koja posjeduje svijest o kulturi rizika otpornija je na vanjske uticaje i bolje se može adaptirati u poslovnom okruženju. Međutim, izgradnja zdrave kultu-re rizika zahtijeva vrijeme jer to nije jednokratni projekat. Za ono što bi trebalo izgledati i osjetiti se kao konzistentna demonstracija snažne kulture rizika, potrebno je vrijeme da se iskomunicira i spu-sti sa višeg rukovodstva u sve sfere poslovanja.n

Korporativni bonton

Stručnjaci i istraživanja pokazuju da je kultura rizika najučinkovitija kada je potpuno integrirana u poslovanje i nerazdvojiva od organizacijske kulture

KULTURA RIZIKA U POSLOVANJU

38 39




2 0 1 9 .

vježbu. Konzistentnost konačne liste rizika se onda treba uporediti sa poslovnim planovima kompanije i sa procesima upravljanja rizicima.

Korak 2: SHVATIZa svaki od odabranih rizika iz koraka 1, potreb-

no je razviti široko razumijevanje. Ovo uključuje utvrđivanje da li je rizik vođen od strane internih ili eksternih događaja. U nekim situacijama, može biti od pomoći zapravo iscrtati tačan slijed događaja koji dovode do gubitka. Ovo može rezultirati identifika-cijom posrednih intervencijskih tačaka kod kojih se gubici mogu spriječiti ili ograničiti. Postojeći procesi mjerenja i kontrole rizika trebaju biti dokumentova-ni, i ukoliko je nacrtan niz gubitak, može se iden-tificirati mjesto kontrolnog procesa u nizu. Finalni korak u razumijevanju rizika je studiranje nedavnih događaja povezanih sa rizicima uključujući događaje koji su doveli do gubitka, uspješnu kontrolu ili sma-njenje rizika, kao i događaje koji su se skoro mogli desiti u širem svijetu kao i unutar kompanije. Takvi događaji bii trebali biti studirani i iz njih se mogu naučiti lekcije.

Korak 3: PROCIJENISljedeći korak u mapiranju rizika je procjena rizi-

ka. Ovo uključuje:procjenu frekvencije događaja sa gubitkom, npr.

niska, srednja, visoka;procjenu potencijalne ozbiljnosti događaja sa gu-

bitkom, npr. niska, srednja, visoka;uzimanje u obzir faktora pomaka kako bi se ogra-

ničila učestalost ili ozbiljnost gubitaka i razumjeli potencijalni procesi kontrole.

Figura 2 pokazuje osnovnu mapu procjene.

Korak 4: ODREDI PRIORITETEProcjene frekvencije rizika, ozbiljnosti i kontrola iz

koraka 3 se onda konsoliduju u jedan izvještaj. Rizici su rangirani prema kombinovanom skoru koji inkor-porira sve tri procjene. Rangiranje počinje sa rizikom koji ima najgoru kombinaciju skora frekvencije, oz-biljnosti I kontrole. Rizici koji se nalaze u smeđim poljima na mapi su oni koji imaju najgoru kombi-naciju skora i zahtijevaju trenutnu akciju. Rizici u rozim poljima zahtijevaju trenutnu pažnju kako ne bi došlo do situacije da pređu u smeđa polja. Rizici u zelenim poljima zahtijevaju periodičnu pažnju, dok

rizici u plavim poljima imaju najslabiju kombinaciju skora i zahtijevaju procjenjivanje na godišnjem nivou.

Korak 5: UPRAVLJAJKonsolidirana procjena iz koraka 4 bi trebala au-

tomatski indicirati rizike kojima je potrebno najviše pažnje. Često, za ove najozbiljnje rizike, kompanija će odlučiti da je kvalitativni proces neadekvatan. Iz tog razloga, kompanija treba identifikovati kvantitativne mjere, koje se mogu provoditi na redovnoj bazi, i razviti sisteme izvještavanja za ove najvažnije rizike kako bi se redovno mogle predlagati mjere za uprav-ljanje nad ovim rizicima menadžmentu. Ne može se dovoljno naglasiti koliko je važan stalni monitoring i mjerenje za uspješno upravljanje poslovnim rizikom. Ova kritična faza uključuje odlučivanje o tome kako upravljati najvažnijim i najvećim rizikom, uzimaju-ći u obzir rizik-povrat odnos, korelaciju sa ostalim rizicima, usaglašenost sa strategijom kompanije, i nivo tolerancije prema riziku u organizaciji. Važno je ostvariti pravi balans između primjene tehnike upravljanja rizikom i kontrole ključnih indikatora rizika u poslovanju. Ovo bi trebalo uključiti, gdje god je potrebno, iskorištavanje informacija koje je kompanija već generirala. Ključni dio upravljanja rizicima je uvođenje jednostavnih procesa kako bi se ograničila izloženost glavnim područjima rizika. Primjer za ovo su kontrolni procesi koji se koriste za uvođenje novih proizvoda.

Korak 6: PONOVO POSJETIMnoge kompanije mogu smatrati da je isplativi-

je primijeniti samo pune sisteme praćenja i uprav-ljanja za najveće rizike. Ovo je vjerovatno tačno, ali nažalost, svijet rizika nikad ne miruje. Kako se konkurentno tržište mijenja i kako se finansijska tržišta pomjeraju, jučerašnja pozicija niskog rizika može postati sutrašnja pozicija visokog rizika. Proces identifikacije, razumijevanja, procjene, i prioritizi-ranja rizika se mora redovno ponavljati kako bi se osiguralo da se ključnim rizicima adekvatno uprav-lja. Rukovodstvo svakog razdoblja će pregledati što se dogodilo u nedavnoj prošlosti i procijeniti jesu li napori u upravljanju rizicima proizveli očekivane rezultate, kao i procjenu kakve su se promjene dogo-dile na tržištima i svijetu koje bi mogli promijeniti pogled na rizike. Tek tada su spremni da ponovo započnu proces od koraka 1.

Mape rizika su vrijedan alat jer omogućuju:

Piše: mr. Ira HALJEVAC, Stručni saradnik za operativne rizike, Centralna banka BiH

Izvori operativnih rizika mogu biti in-terni ili eksterni i obično su generisa-

ni putem ljudi, procesa i tehnologije. Identifikacija operativnih rizika je jedno od najvažnijih područja upravljanja rizicima. Neuspjeh identificiranja rizi-ka će naravno značiti da se ne može poduzeti akcija upravljanja tim rizikom.

Postoje različite tehnike koje se mogu koristiti za identifikaciju rizika. Uobičajena metoda koja se koristi u identifikaciji rizika je korištenje radionica za „brainstorming“. Ovo se može koristiti na različitim nivoima organizacije i može se identifikovati veliki broj rizika u kratkom periodu. Kako bi se stvarale nove ideje, važno je sjednice za identifikaciju rizika usmjeriti na identificiranje rizika, a ne na procjenu rizika.

STEPENOVANJE PRIJETNJEOperativni rizici se uglavnom baziraju na proce-

dure i procese, tako da se revizija procedura i procesa može koristiti kao podloga za identifikaciju rizika. Revizija utemeljena na riziku može se koristiti kao alat za identifikaciju rizika, kao i metod izvještavanja odbora o učinkovitosti okvira upravljanja rizikom organizacije. Vjerovatno najvažnija prednost ma-piranja rizika su niski troškovi, visoko učinkoviti uvod u upravljanje rizicima koji se nadograđuje na postojeću infrastrukturu u kompaniji. Ne zahtijeva veliku izloženost kapitalnim izdacima i, ako se to učini na odgovarajući način, pružit će vrijedan prvi korak u pokretanju upravljanja rizicima u cijeloj kompaniji. Kompanije koje razmišljaju o mapiranju rizika trebaju imati u vidu da to nije jednokratno rješenje i da rezultati nisu uklesani u kamen. To je zapravo iterativan proces koji rafinira razumijevanje menadžmenta u smislu izloženosti kojima upravlja-ju, i koji mjeri efikasnost strategija ublažavanja koje se koriste u kontroli rizika.

Pravljenje mape rizika donosi vrijedne benefite. Pomoću ovog alata kompanija može strateški odre-diti prioritete svojih rizika i odrediti gdje će koristiti ograničene resurse. Mapa rizika je izgrađena crtanjem frekvencije rizika na y-osi grafikona i ozbiljnosti ri-zika na x-osi. Frekvencija predstavlja koliko je rizik vjerojatan ili koliko često bi se mogao dogoditi; dok ozbiljnost predstavlja količinu uticaja koji bi rizik imao ukoliko se dogodi. Što je veći rizik za ove oso-bine, to je veća prijetnja kompaniji. Najozbiljniji i

najčešći rizici, primarni rizici, kritični su i ometaju sposobnost poslovanja. Rizici koji su ozbiljni, ali malo vjerojatni, rizici „otkrivanja i praćenja“ su oni koje je potrebno promatrati, ali ne zahtijevaju teške strategije ublažavanja. Rizici koji su vrlo vjerojatni, ali bezna-čajni, monitoring rizici, neće utjecati na sposobnost kompanije da nastavi sa radom. Konačno, rizici koji su niski u frekvenciji i ozbiljnosti, rizici niskog nad-zora, mogu se revidirati na godišnjoj razini kako bi se osigurao nizak rizik.

KORAK PO KORAKMapiranje rizika se sastoji iz šest koraka: identi-

ficiraj, shvati, procijeni, odredi prioritete, uprav-ljaj i ponovo posjeti. Sljedeći odjeljci opisuju korake procesa mapiranja rizika.

Korak 1: IDENTIFICIRAJ Rizici moraju biti identificirani kako bi:

• osigurali da cijeli opseg značajnih rizika bude obuhvaćen procesom upravljanja rizicima;

• osigurali da se razviju procesi koji bi mjerili izloženost tim rizicima i

• da bi počelo razvijanje zajedničkog jezika iz-među risk menadžmenta i ostatka kompanije.

• Većina rizika može biti klasifikovana u jednu od sljedećih kategorija: tržišni rizik, kreditni rizik, rizik osiguranja, operativni rizik. Počevši sa razumljivom, ali generičkom listom rizika, kompanija treba da teži tome da napravi svoju listu rizika uzevši u obzir sljedeće kriterije:

• relevantnost prema akivnostima kompanije• uticaj na finansijske uslove kompanije• mogućnost upravljanja rizikom odvojeno od

ostalih rizika. Ovaj korak je obično poduzet kao “brainstorming”

vježba koja uključuje ključne članove tima iz raznih dijelova poslovanja, što vodi ne samo ka pravljenju razumljive liste, nego i pomaže u gradnji podrške za

Neuspjeh identificiranja rizika naravno znači da se ne može poduzeti akcija upravljanja tim rizikom l Vjerovatno najvažnija prednost mapiranja rizika su niski troškovi, visoko učinkoviti

uvod u upravljanje rizicima koji se nadograđuje na postojeću infrastrukturu u kompaniji

MAPIRANJE RIZIKA

Ciklus mapiranja rizika Mapa procjene rizika

40


Razumijevanje okruženja rizika - Upravljanje ri-zikom počinje izradom liste svih rizika s kojima se kompanija suočava. Mapiranje rizika je korisno jer zahtijeva od kompanije da pojedinačno procijeni sva-ki rizik i njegove uzroke i posljedice. Također omo-gućuje da kompanija sagleda svoje rizično okruženje u cjelini i shvati kako se frekvencije i ozbiljnosti us-poređuju. Konačno, mapa rizika je vizualni alat koji svako u kompaniji može upotrijebiti da vidi veliku sliku rizika koji su najizraženiji u industriji ili na rad-nom mjestu.

Davanje prioriteta strategijama ublažavanja - Uz ograničene resurse, važno je biti strateški orijentisan kada se radi o tehnikama ublažavanja. Mapiranje ri-zika omogućuje kompanijama da odrede koje korake trebaju prvo poduzeti: provesti prevencijske taktike za najčešće i najozbiljnije rizike prije nego što se pređe na druge. Ova metoda određivanja prioriteta osigu-rava kompaniji da se bavi rizicima koji imaju naj-veći potencijal za nanošenje štete vašoj organizaciji kompaniji.

Alokaciju ograničenih resursa - Bilo da se kom-panija sastoji od dva zaposlenika ili 2000, upravitelji rizika imaju ograničena sredstva. Mapiranje rizika omogućuje da se ta sredstva iskoriste za sprečavanje primarnih rizika. Rizike “otkrivanja i praćenja” treba ponovo pregledati nekoliko puta godišnje kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje. Slično tome, monitoring rizici se obično moraju provjeravati samo jednom godišnje kako bi se osiguralo da njihov po-tencijalni učinak nije porastao. Naposljetku, kada se otkrije koji su rizici slabog nadzora, kompanija će znati gdje ne trošiti vrijeme i novac. Međutim, treba imati u vidu da se nijedan rizik ne može u potpunosti zanemariti.

Mapiranje rizika je troškovno učinkovit alat za uključivanje svijesti o riziku i uvođenje upravljanja rizicima u upravljačke i operativne procese kompani-je. Kako se proces koristi, menadžment će se tokom vremena osjećati ugodno u svojoj ulozi upravitelja rizika i započeti sa uključivanjem upravljanja rizicima u sve aspekte svoje uloge u kompaniji. n

Partneri projekta:

CRVENA

PANTONE: RED 032C 0/ M 100/ Y 100/ K 0

ZELENA

PANTONE: 7489C 79/ M 12/ Y 90/ K 0

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

42 43

P R O M O



2 0 1 9 .

do promjena u menadžmentu, internog restrukturiranja i opti-mizacije poslovanja, a sve s ciljem povećanja kvaliteta upravljanja i povećanja kvaliteta usluge prema klijentima. Svi ti napori su rezulti-rali značajnim pomacima u ostva-renju planova i unapređenju svih ključnih indikatora poslovanja. Pokazatelji poslovanja banke u 2018. godini su značajno pobolj-šani u odnosu na 2017. godinu, kako u dijelu kvaliteta portfolija, tako i u dijelu kapitalne adekvat-nosti. Profitabilnost poslovanja je značajno povećana u 2018. godini, te su i u prvoj polovini 2019. godine ostvareni pozitivni rezultati u svim segmentima po-slovanja. Sa ovakvim rezultatima su stvorene pretpostavke za dalji rast i razvoj banke.

--------------------Magazin i dodatne informacije

možete pročitati na slijedećem lin-ku: https://bv.world/awards/

Program za nagradu Business Vision (BV) nagrađuje kompa-

nije s izvanrednim korporativnim i tehnološkim postignućima, te je na osnovu glasanja stručnog žirija Vakufska banka dobila nagradu za „Best Customer-Centric Banking Team BiH“.

- Ova nagrada je posebno priznanje za Vakufsku banku, uzimajući u obzir da su ostali dobitnici renomirane kompa-nije poput: Active Capital Rein-surance Ltd,, Barclays, HSBC, Unilever, Credit Agricole i osta-li. Posebno smo ponosni na ovu nagradu jer je Žiri prepoznao

timski rad Uprave i zaposlenika Vakufske banke jer smatramo da su ljudi najvažniji kapital svake institucije i društva i za nas ova-kve nagrade predstavljaju do-datni podstrek da idemo dalje i ostanemo posvećeni zajednič-kom djelovanju ka unapređenju i inoviranju naših usluga i pro-izvoda, kao i ostvarenju pozi-tivnih rezultata, izjavio je Denis Čivgin, predsjednik Uprave Va-kufske banke.

Vakufska banka dd Sarajevo na bosanskohercegovačkom trži-štu uspješno posluje više od 27 godina. Tokom svog djelovanja

stekla je ugled uspješne i profesi-onalne, većinski domaće komer-cijalne banke, koja sa širokom mrežom poslovnica u BiH i ko-respondentnih banaka u svijetu predstavlja pouzdanog partnera klijentima.

Njenu poziciju dodatno je učvrstilo imenovanje nove Uprave banke u toku 2018. godini na čelu sa Denisom Čivginom, predsjedni-kom Uprave i članovima Uprave Adnanom Bogunićem i Emirom Bekteševićem.

2018. godina je bila vrlo inten-zivna godina za cijeli tim Vakufske banke. Godina u kojoj je došlo

Magazin Business Vision

Prestižni internacionalni magazin i online platforma Business Vision (bv.world) dodijelio je Vakufskoj banci nagradu „Best Customer Centric Banking Team“ u Bosni i Hercegovini

VAKUFSKA BANKA DOBITNICA NAGRADE

„BEST CUSTOMER CENTRIC BANKING

TEAM“ U BiH

https://bv.world/awards/

44

B A N K O M AT

ČETIRI MILIONA ZA PRIVREDNIKE PO STOPI OD NULA POSTO

Predsjednik Uprave Bosna Bank Internatio-nal (BBI) Amer Bukvić i načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo potpisali su ugovor o subvencioniranoj liniji za podsticaj zapošljavanju privrednim subjektima s područja ove općine.

Riječ je o posebno kreiranoj liniji putem koje će privrednici čije se sjedište ili poslovna jedinica

nalaze u općini Novo Sarajevo moći u BBI banci dobiti finansijska sredstva po subvencioniranoj stopi od 0 posto.

- Subvencionirane linije su dobar primjer javno-privatnog partnerstva za podršku ra-zvoju privrede u našoj zemlji. Strateško opre-djeljenje BBI banke jeste razvoj BiH i sretni smo da smo u prilici da kroz ovaj, zajednički projekt sa Općinom Novo Sarajevo, podrži-mo razvoj privrede. Slične projekte imamo i u drugim općinama i kantonima u cijeloj BiH. Uz subvenciju Općine privrednici će imati na raspolaganju finansijska sredstva po stopi od nula posto. Ovakvi uslovi finansira-nja privrede ne mogu se naći ni u Evropskoj uniji. Do sada smo sa Općinom Novo Sara-jevo implementirali dvije linije i zaposleno je 48 radnika, kazao je nakon potpisivanja Bukvić.

U svom obraćanju općinski načelnik Nedžad Koldžo istakao je da je subvencionirana linija dio programa aktivne politike zapošljavanja koju Općina provodi.

- Direktni, mjerljivi efekti predloženih rješe-nja su zapošljavanje novih radnika, a indirektni i dugoročno očekivani efekti su povećanje pri-vrednih aktivnosti u cjelini, stvaranje povoljnog ambijenta za poslovanje i privlačenje privrednih subjekata na području naše Općine, što treba da dovede do smanjene stope nezaposlenosti i povećanja životnog standarda stanovništva što nam je primarni cilj, kazao je načelnik Koldžo.

Zainteresirani privrednici sve informacije o povoljnim sredstvima mogu dobiti u najbližoj poslovnici BBI banke ili putem e-maila: [email protected], kao i u Općini Novo Sarajevo.

SBERBANK BH: PRVI BANKOMATI SA BESKONTAKTNIM

PODIZANJEM GOTOVINESberbank BH je prva banka u Bosni i Herce-

govini koja je uvela novu generaciju bankomata koji nude uslugu beskontaktnog podizanja go-tovine. Ova inovativna usluga osim klijentima Sberbank BH, dostupna je i klijentima drugih banaka koji posjeduju karticu za beskontaktno plaćanje.

Kartica je sve vrijeme u rukama klijenta, koji nema strah da će mu bankomat greškom zadržati karticu. Vodeći računa o sigurnosti korisnika, kartica će biti automatski blokirana ukoliko se pogrešan PIN unese tri puta. Tada vlasnik kartice treba posjetiti svoju banku da odblokira karti-cu. Klijenti koji nemaju beskontaktnu karticu će također moći podizati gotovinu i provjeravati stanje na računu na uobičajen način kao i dosad.

Sberbank BH je nove beskontaktne banko-mate pustila u rad na nekoliko lokacija u Kanto-nu Sarajevo, a u narednom periodu planirano je i proširenje na ostatak mreže bankomata.

Od sada provođenje transakcija je brže, jednostavnije i sigurnije. Bankomati sa ovom

funkcionalnošću označeni su posebnim simbo-lom „beskontaktne transakcije“. Na lijevoj strani bankomata nalazi se čitač, sa oznakom beskon-taktnog plaćanja, a transakcija započinje prisla-njanjem kartice na čitač, te se nastavlja unosom PIN-a koji je na bankomatu potreban za sve transakcije, neovisno o iznosu.

Instaliranjem bankomata nove generacije koji su opremljeni za digitalnu eru bankarstva, Sberbank BH svojim klijentima je omogućila potpuno novo korisničko iskustvo.

45www.bih.banke-biznis.com


2 0 1 9 .

U BANKAMA U RS-u 48 SUMNJIVIH TRANSAKCIJA NA PRANJE NOVCA

Banke u Republici Srpskoj (RS) su u prošloj godini prijavile Finansijsko-obavještajnom odje-ljenju Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) ukupno 48 sumnjivih transakcija na pranje novca, u ukupnom iznosu od 127 miliona KM,

podaci su Agencije za bankarstvo RS.Nije bilo sumnjivih transakcija na finansira-

nje terorističkih aktivnosti.U izvještaju Agencije za bankarstvo precizira

se da je prijavljena jedna sumnjiva bezgotovinska transakcija u iznosu od 103,5 miliona KM, a ta sredstva su po nalogu Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e bila blokirana pet dana.

Također, banke su prijavile 31 sumnjivog klijen-ta na pranje novca, a jedan od njih prijavljen je zbog sumnje na finansiranje terorističkih aktivnosti.

Banke u RS su u 2018. godini prijavile uku-pno 179.658 gotovinskih transakcija u vrijed-nosti od tri milijarde i 998 miliona KM, što predstavlja 0,46 posto ukupno obavljenih tran-sakcija u bankarskom sektoru tog bh. entiteta, odnosno 6,64 posto ukupne vrijednosti obavlje-nih transakcija u bankarskom sektoru RS.

Iz Agencije su najavili dalje praćenje platnog prometa i aktivnosti na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, te u tom smislu smatraju da je neophodno unapređivati saradnju s drugim nadležnim institucijama.

O izvještaju ove agencije izjasnit će se poslani-ci Narodne skupštine RS-a na narednoj sjednici.

GRAĐANI U BANKAMA RS ‘DRŽE’ VIŠE OD 3,2 MILIJARDE KM

Građani Republike Srpske (RS) u bankama su na kraju prošle godine imali 3,2 milijarde KM štednje i novca na tekućim računima.

Ukupna štednja građana, uključujući i tekuće račune imala je stopu rasta od 10 posto u odno-su na kraj 2017. godine (2.908,6 miliona KM), podaci su entitetske Agencije za bankarstvo.

“Štednja građana na kraju 2018. godine bila je veća za šest posto ili za 138,1 milion KM i od kraja 2008. imala je konstantan trend rasta”, na-vodi se u izvještaju Agencije.

Oročena štednja je bila u iznosu od milijardu i 737,8 miliona KM ili 75 posto ukupne štednje

građana sa rastom po stopi od tri posto ili u izno-su od 58,3 miliona KM (31. decembra 2017. godine iznosila je milijardu i 679,6 miliona KM ili 77 posto ukupne štednje građana), te štednja po viđenju u iznosu od 589,3 miliona KM, koja čini 25 posto ukupne štednje građana sa rastom po stopi od 16 posto ili u iznosu od 79,9 miliona KM (na kraju 2017. godine iznosila je 509,4 miliona KM).

“Rast štednje i povoljna ročna struktura šted-nje, odnosno znatno veće učešće oročene štednje u ukupnoj štednji rezultat je povjerenja građana u banke. Tome svakako doprinosi nadzor banaka i osiguranje depozita koji u osnovi imaju za cilj stabilan bankarski sektor i zaštitu deponenata”, tvrdi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS-a, koji će na narednoj sjednici razmatrati poslanici entitetskog parlamenta.

Dominantno je učešće devizne štednje i ona iznosi 1,59 milijardi KM ili 69 posto ukupne štednje građana i veća je za 88,4 miliona KM ili za šest posto u odnosu na stanje sa krajem 2017. godine (1.508,8 miliona KM ili 69 posto ukupne štednje).

Štednja u konvertibilnim markama iznosi 729,9 miliona KM ili 31 posto ukupne štednje sa rastom po stopi od sedam posto ili za 49,7 miliona KM (31.decembra 2017. godine ista je iznosila 680,2 miliona KM ili 31 posto ukupne štednje).

POTROŠAČKE CIJENE U BiH U AUGUSTU PALE ZA 0,3 POSTO

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potro-šačkih cijena, u augustu ove godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su pale za 0,3 posto.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su bili jeftiniji za 0,9 posto, odjeća i obuća za 0,4 posto, namještaj i aparati za domaćinstvo za 0,1 posto, prevoz za 0,2 posto, rekreacija i kultura, te ostala dobara i usluga za 0,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U odnosu na juli, u augustu su u prosjeku poskupili alkoholna pića i duhan za 0,1 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,2 posto, te restorani i hoteli za 0,3 posto.

Nivo cijena u augustu u odnosu na isti mjesec prošle godine viši je za 0,3 posto.

46 47

A K A D E M S K I U G A O



2 0 1 9 .

globalne finansijske krize 2008. godine. Konstatacija da je moral „stvar etike, a ne ekonomije“ je na-ročito danas dovedena u pitanje. Moralnost se zasniva na osjećaju pripadnosti nekoj zajednici, bilo da je to porodica, krug prijatelja, nacija ili čovječanstvo. Međutim, tržišna ekonomija ne predstavlja zajednicu, posebno kada djeluje u globalnom razmjerima, odnosno ako je pojedinac zaposlen u nekoj korporaciji. To nije isto kao da pripada zajednici, posebno kada menadžment korporacije daje prednost motivu profita u odno-su na sve druge društvene motive. Društvo bez socijalnih (kohezio-nih) vrijednosti ne može preživjeti, a globalnom društvu trebaju opšte-prihvaćene vrijednosti, koje će ga držati jedinstvenim.

Glavna karakteristika global-nog ili globalističkog kapitalizma je želja za uspjehom, jačanje mo-tiva za generisanje profita i njego-vo širenje u područja kojima su ranije upravljali neki drugi mo-tivi. Kapitalistički sistem privre-đivanja doveo je do novih uslova rada, mobilnosti, fleksibilnosti, timskog rada, ali i do dalekosež-nih promjena u ličnosti čovjeka. Zbog toga je osnovna kritika ka-pitalizma zasnovana na postojanju velikih nedostataka samog tržišnog mehanizma, ali i erozije moralnih vrijednosti (kolektivni interesi društva, društvene vrijednosti i sl.) kako na nacionalnom tako i na svjetskom nivou. Globalistički kapitalistički sistem dopustio je da tržišni mehanizam, motivi i opse-sija za profitom uđu u područje ljudskog života u kojima im nije mjesto.

ODNOS POJEDINCA I KOLEKTIVAMeđutim, postoje ljudi koji

dovode u pitanje samo postojanje kolektivnih interesa i aktuelnosti ekonomske politike zasnovane na državi blagostanja. Među njima se ističe Muhammad Yunus (2009), koji navodi da se društvo sastoji od pojedinaca, čiji su interesi naj-bolje izraženi kroz odluke koje donose kao učesnici na tržištu. Ipak, ovaj autor smatra da je ta-kvo mišljenje pogrešno, s obzirom da postoje stvari o kojima čovjek

može odlučivati pojedinačno, ali postoje i određene stvari koje se moraju rješavati samo kolektivno. To znači da svaki pojedinac (kao učesnik na finansijskom tržištu) pokušava maksimizirati svoj profit, a kao građanin se brine o društve-nim vrijednostima (miru, pravdi, slobodi i sl.).

U tom kontekstu, George Soros (1999, str. 97) ističe da je promovisanje vlastitog interesa u moralni princip danas korumpi-ralo politiku, a neuspjeh politike postao je najjači argument u korist davanja potpune slobode tržišti-ma. Soros ističe da više ne postoji potreba za promovisanjem i isti-canjem moralnih principa, osim vlastitog interesa. Uspjeh je po-stao vrijednost koja izaziva divlje-nje. Političari dobijaju priznanje i glasove zato što su izabrani, a ne zbog principa koje predstavljaju. Poslovni ljudi se cijene prema bo-gatstvu, a ne prema doprinosu u ostvarenju društvenog i ekonom-skog blagostanja. Na taj način je mnogo lakše postići uspjeh jer više nije potrebno obraćati pažnju na ono što je moralno i isprav-no. U tome se i skriva opasnost po postojeći globalni finansijski poredak.

Funkcije kojima ne mogu i ne smiju upravljati tržišne sile uklju-čuju mnoge od najznačajnijih stvari u ljudskom životu, počevši od moralnih vrijednosti do po-rodičnog života. Ipak, takav „tr-žišni fundamentalizam“ (Soros, 1999, str. 97) pokušava proširiti

svoj uticaj na ta područja u for-mi ideološkog imperijalizma. Pre-ma tržišnom fundamentalizmu, sve društvene aktivnosti i ljudske interakcije treba posmatrati kao aktivnosti zasnovane na ugovo-ru i vrednovane u svjetlu jednog zajedničkog sadržioca − novca. Te aktivnosti, ukoliko je moguće, ne bi trebalo ograničavati, posebno u takmičenju za maksimiziranjem profita, jer prodiranje tržišne ide-ologije u područja daleko izvan ekonomije ima demoralizirajući efekat.

SVIJET U DUBOKOJ NERAVNOTEŽIPrema tome, ako bi se tržišnim

silama dala puna vlast u ekonom-skom, finansijskom, društvenom i socijalnom području, nastaje pravi haos i to može dovesti do propasti globalističkog kapitalizma. Cije-li svijet je ušao u period duboke neravnoteže, u kojoj se nijedna zemlja pojedinačno ne može odu-prijeti moći globalnih finansijskih tržišta, dok istovremeno ne posto-ji jedinstvena institucija nadležna za donošenje pravila i propisa na međunarodnom planu. Situacija je takva da danas ne postoje me-hanizmi kolektivnog odlučivanja na nivou globalne ekonomije. U vezi s tim, glavna misija razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u bu-dućnosti trebala bi biti usmjerena na izgradnju stabilnog i pravednog globalnog ekonomskog sistema, s dugoročnim ciljem proširivanja i učvršćivanja univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Pišu: prof. dr. Emira KOZAREVIĆ, prof. dr. Amra NUHANOVIĆ, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli

Ispitajte ono što historija pamti, prisjetite se onoga što se dogo-

dilo u krugu vlastitog Vam isku-

stva, pomno razmotrite kakvo je bilo ponašanje, u privatnom ili javnom životu, gotovo svih veli-kih nesretnika o kojima ste možda čitali ili čuli za njih, ili ih se sje-ćate... i vidjet ćete da su nesreće velike većine njih proizašle iz toga što nisu znali kad im je bilo dobro,

kad im je bilo umjesno mirovati i biti zadovoljan.“

Adam Smith, „Teorija moralnih osjećanja“, 1759. god.

Prema tumačenjima mnogih ekonomista, etika kao ekonom-ska tema nikada nije plijenila to-liku pažnju kao nakon eskalacije

Živimo li u svijetu krize morala?

Konstatacija da je moral „stvar etike, a ne ekonomije“ naročito je danas dovedena u pitanje l Globalistički kapitalistički sistem dopustio je da tržišni mehanizam, motivi i opsesija za profitom uđu u područje ljudskog života u kojima im nije mjestol Da li je došlo vrijeme da čovjek ponovo

pronađe istinske unutrašnje vrijednosti? l Većina ekonomista se slaže da je neophodna nova „mapa puta“ i uspostava novog ekonomskog poretka na globalnom nivou, u kojem će se

finansijske krize moći prevenirati i kontrolisati

GLOBALISTIČKI vs. ETIČKI KAPITALIZAM

48 49

A K A D E M S K I U G A O



2 0 1 9 .

Posmatrano sa aspekta pojedin-ca, u postojećem, globalističkom kapitalističkom sistemu nije nužno da on bude „moralno ispravan“ da bi bio uspješan. Prema navodima Branislava Pelevića i Vladimi-ra Vučkovića (2007), moralnost može ponekad biti i prepreka uspjehu. Što više ljudi uzimaju uspjeh kao kriterij po kojem prosu-đuju druge, to oni manje osjećaju potrebu da budu moralno ispravni. Da bi se ljudi ponašali po moral-nom kodeksu, oni moraju staviti zajednički interes ispred svog, lič-nog. U društvu u kojem preovla-đuju stabilni međuljudski odnosi to i nije neki veliki problem, jer je teško postići uspjeh ako se krše va-žeće društvene norme. Međutim, kada postoji potpuna sloboda dje-lovanja, društvene norme postaju manje obavezujuće, a kada kori-stoljublje biva ustanovljeno kao društvena norma, društvo postaje nestabilno.

Sve dok kapitalizam daje pred-nost novcu, to će novac direktno nadjačavati sve druge društvene porive pa će centar i periferiju ka-rakterisati duhovna nejednakost. Zbog toga je i kritika tržišnog fundamentalizma usmjerena upra-vo ka nedovoljnoj težini koja se pridaje društvenim vrijednostima. Ipak, stvarne poteškoće u globali-stičkom kapitalizmu nastaju kada se sagledaju razlike između tržišnih

i društvenih vrijednosti. Jasno je da tržišne vrijednosti odražavaju interese pojedinačnog učesnika na tržištu, dok su društvene vri-jednosti vezane za interese društva upravo onako kako ih sagledavaju njegovi članovi.

MORAL I POLITIKAPoznato je da se tržišne vrijed-

nosti mogu mjeriti monetarnim vrijednostima; međutim, šta je sa društvenim vrijednostima? Da li je došlo vrijeme da čovjek po-novo pronađe istinske unutrašnje vrijednosti? Odgovor na to pita-nje dao je André Compte-Spon-ville (2006). Sponvill-Compte je dao prijedlog oblikovanja jasnih uporišta djelovanja, odlučivanja i preuzimanja profesionalnih, mo-ralnih i političkih odgovornosti naspram različitih izazova, što ih nameće današnji svijet savremenoj civilizaciji. Time je želio ponuditi nekoliko razmišljanja o odnosima ekonomije i morala. Prema njego-vom mišljenju, ni najbogatiji, a ni najsiromašniji, ne mogu pobjeći od morala i kapitalizma. Prije 30-tak godina vjerovalo se da politika može zamijeniti moral. Međutim, greška je u tome što danas ljudi vje-ruju da moral, makar preimenovan u ljudska prava, može zamijeniti politiku. Pri tome, Sponville-Compte opisuje svjetski poredak, s kojim se savremena civilizacija

suočava, u obliku četiri reda, i to: (1) ekonomsko – tehničko – na-učni, (2) pravno – politički red, (3) red morala (dužnost, zabrana) i (4) etički red – red ljubavi. Na-dalje, on ističe da kapitalizam nije moralan te da u savremenom svjet-skom finansijskom sistemu vlada kriza morala, u pravom smislu te riječi. Liberalno–kapitalistički si-stem privređivanja funkcioniše na osnovu egoizma, a prate ga razne strukturne napetosti između jed-nakosti i nejednakosti, bogatstva i siromaštva, dobitništva i gubit-ništva, integracije i dezintegracije, koje istovremeno hrane njegov ra-zvoj i potiču moralno pitanje. Bez obzira da li se tumačio moralistički ili amoralistički pristup funkcio-nisanju kapitalizma, prethodno navedene postavke Compte-Spon-villea, moraju danas u ekonomskoj teoriji i praksi imati svoje odgova-rajuće mjesto.

Ekonomska stvarnost u kojoj su živjeli ekonomisti poput Ada-ma Smitha, Davaida Ricarda i Johna Maynarda Keynesa je uda-ljeni svijet od ovog koji karakteri-še XXI stoljeće. Naime, globalna ekonomija je kreirala neke nove ekonomske paradigme, gdje vjero-vatno prvi put u ljudskoj historiji prosperitet i bogatstvo nisu više ovisni o postojećem bogatstvu. To znači da čovjek ne treba biti bogat kako bi postao bogat ili bogatiji

(Ohmae, 2007, str. 75). Nepobit-na činjenica je da su nejednako-sti i bogatstva svugdje u svijetu u rapidnom porastu. Oživljavanje ekonomske borbe za opstanak na slobodnom tržištu ne iznenađuje, u smislu da ispunjava ljudsku po-trebu za nekom vrstom društvenog razumijevanja za upravljanjem vla-stitim postupcima, što označava povratak moralnim, duhovnim i etičkim vrijednostima.

POSRTANJE NEOLIBERALNOG KAPITALIZMA

Prema našem shvatanju, u vri-jeme globalne finansijske krize neoliberalni kapitalizam je postao neodrživ, jer se pokazao kao ne-pravedan, proizvodeći pri tome duboku socijalnu nejednakost iz-među ljudi. U tom kontekstu, po-trebno je danas više se zalagati za tzv. narodni kapitalizam (Shiller, 2004, str. 12), koji bi podrazumi-jevao: privatnu svojinu i slobodu poduzetništva, državnu i mješovitu svojinu, ukidanje monopola i slo-bodnu konkurenciju, pravednu i poštenu globalizaciju, nacionalnu ekonomiju i nacionalni identitet,

zabranu privatizacije prirodnih resursa, stvaranje održive ekološke planete, podizanje srednje klase, stvaranje nove planetarne etike, iskorjenjivanje siromaštva, bijede, podizanje životnog standarda naj-siromašnijim slojevima, besplat-no osnovno liječenje, školovanje, smanjenje državne administracije i nameta, razvoj nauke i tehnike, vladavinu prava i demokratije, du-hovni preporod itd. Jednostavno rečeno, „narodni kapitalizam“ bi trebao da omogući ravnomjernijii razvoj cijelog svijeta, razvoj nauč-nog i tehnološkog progresa, ulazak u novu eru svemirskog putovanja, transfer energije itd. Samo duhov-nim preporodom, odnosno moral-nom katarzom, društvo može da postigne jedinstvo i čovjek jedino tako može da bude moralan.

Sistematizacija ključnih razlika između globalističkog i etičkog ka-pitalizma data je u tabeli 1.

Poslovni finansijski svijet mora da uoči novu socijalnu odgovor-nost prema ostatku svijeta. U tom smislu, nakon globalne finansijske krize još se, na neki način, traže za-jednička pravila za novu realnost.

Većina ekonomista se slaže da je neophodna nova „mapa puta“ i uspostava novog ekonomskog po-retka na globalnom nivou, u kojem će se finansijske krize moći preve-nirati i kontrolisati. Za uspostav-ljanje tog poretka ključni uslovi su globalna saradnja zemalja i među-narodna rješenja na ekonomskom, finansijskom i političkom planu. n

-----------Korištene reference:

Ohmae, K. (2007). Nova glo-balna pozornica: izazovi i prilike u svijetu bez granica. Zagreb: Mate.

Pelević, B., Vučković, V. (2007). Međunarodna ekonomija. Beograd: Centar za izdavačku de-latnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Shiller, R. (2004). Novi finan-cijski poredak: rizik u XXI stoljeću. Zagreb: Masmedia.

Soros, G. (1999). Kriza global-nog kapitalizma – otvoreno društvo u opasnosti. Sarajevo: Rabic.

Yunus, M. (2009). Za svijet bez siromaštva − socijalna poduze-ća i budućnost kapitalizma. Zagreb: VBZ.

Tabela 1. Globalistički vs. etički kapitalizamGlobalistički kapitalizam Etički kapitalizam

Bogata elita i kapitalistička klasa Prioritet ljudskih, socijalnih i etičkih vrijednosti nad ekonomskim

Potrošačko društvo Očuvanje moralnih i etičkih vrijednostiOrijentacija na profit Tzv. demokratski socijalizamPovećanje materijalnog bogatstva Podržavanje međunarodnog miraPostojanje slobodnog tržišta Obezbjeđenje javnih dobaraZanemarenost društvenih odnosa Osiguranje globalnog standarda i materijalnog blagostanjaSocijalna nejednakost između ljudi Nove razvojne svjetske institucijeKriza i/ili erozija morala

Tzv. narodni kapitalizamTržišni fundamentalizamPretjerana akumulacija kapitala

Pravedna globalizacijaSreća povezana sa materijalnim blagostanjem

Ako je vrijeme novac...

Sa našom ponudom ste uvijek na dobitku.

Detaljnije na addiko.ba

50

SHF 2019: BH. I MALEZIJSKE KOMPANIJE POTPISALE

MEMORANDUME O RAZUMIJEVANJU Neposredno nakon svečanog otvaranja Sa-

rajevo Halal Fair-a 2019 potpisana su dva vri-jedna ugovora između bosanskohercegovačkih i malezijskih kompanija. Rusmir Hrvić, pred-sjednik Uprave AS Group, i direktor Abd Aziz Bin Abd Rahim, iz malezijske kompanije Perak

Halal Corporation Sdn Bhd, potpisali su Me-morandum o razumijevanju. Potpisanim memo-randumom se ugovara da će u roku od 60 dana biti potpisan ugovor o početnoj investiciji od 20 miliona eura u proizvodnju piletine i jaja u po-gonima Agrokomerca. Intencija je da se u nared-noj fazi realizira mnogo veća investicija kojom bi se stvorili preduslovi za uspostavljanje jedne od tehnološki vodećih kompanija u prehrambe-noj industriji na principima halal-proizvodnje sa proizvodima namijenjenim tržištu BiH, regiona, EU i Istoka.

Predstavnici kompanija su već obavili početne konsultacije, a potpisanim Memorandumom o razumijevanju transiraju put za naredne korake i obavezuju se da će krenuti u realizaciju u veoma kratkom roku, u narednih 60 dana.

Značaj ove investicije je tim veći ako se ima u vidu da je partner jedan od vodećih priozvo-đača u Maleziji koja je lider u halal industriji sa izuzetno tehnološki naprednim znanjima koje planira implementirati u ovu investiciju u BiH.

Drugi Memorandum o razumijevanju vrije-dan pet miliona dolara potpisali su Enver Av-dić, direktor bosanskohercegovačke kompanije ESOF, i Kairul Azman, generalni menadžer malezijske kompanije Marybrown, lanca halal-certificiranih fast food restorana sa 138 lokacija u Maleziji.

SPARKASSE BANK: PRAKSA ZA PRVU GENERACIJU

SREDNJOŠKOLACA KOJI SE OBRAZUJU PO DUALNOM SISTEMU

Tim Sparkasse Bank je u svom sjedištu u Sarajevu upriličio prezentaciju i druženje za svoje buduće praktikante iz prve generacije

srednjoškolaca koji se obrazuju po dualnom sistemu. Sedam učenika iz Srednje ekonomske škole iz Sarajeva će tokom naredne tri godine obavljati praksu u Sparkasse Bank te su ovom prilikom upoznali svoje mentore koji će ih pra-titi do sticanja diplome bankarskog tehničara.

Njemački model dualnog stručnog obra-zovanja, gdje srednjoškolci teoretsku nastavu upotpunjuju praktičnim radom u kompanija-ma, ove godine se prvi put implementira u Bo-sni i Hercegovini na inicijativu Predstavništva njemačke privrede u BiH (AHK) te Ministar-stva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

U okviru ovog projekta, učenici drugih, tre-ćih i četvrtih razreda Srednje ekonomske škole u Sarajevu, smjer bankarski tehničar, će dva do tri dana u sedmici imati praktični dio nastave u nekoliko vodećih banaka u BiH. Uloga ba-naka nije samo pružiti mentorstvo i omogućiti praktičnu primjenu stečenih znanja na konkret-nim poslovima, nego i učestvovati u procesu ocjenjivanja.

Lejla Mulalić, direktorica Direkcije za upravljanje ljudskim resursima Sparkasse Bank, je poželjela učenicima dobrodošlicu u tim ban-ke, te ocijenila program dualnog školovanja kao vrlo pozitivnu inicijativu u vrijeme kada je trend odlazaka mladih u BiH postao zabrinjavajući:

- Mi smo apsolutno opredijeljeni da po-državamo razvoj mladih u BiH, i proteklih godina smo bili aktivni u raznim segmenti-ma, od edukacije do jačanja poduzetničkog duha. Međutim, ovaj projekat se zaista izdvaja – prihvatili smo ga sa velikim entuzijazmom, jer može pokrenuti sistemsko, dugoročno unapređenje obrazovnog modela sa pozitiv-nim efektima na bh. privredu. Dualni koncept stručnog obrazovanja se pokazao uspješnim u Evropi, jer spoj teoretskog znanja i praktič-nog iskustva mlade ljude čini kompletnim i konkurentnim kandidatima na tržištu rada, i to odmah po završetku školovanja. Ovo je odličan način da ih osnažimo, ali i pokažemo jednu novu, pozitivnu perspektivu poslovnog života koji mogu graditi ovdje u BiH, a ne negdje drugo!

B A N K O M AT

52 53

I S L A M S K O B A N K A R S T V O



2 0 1 9 .

U konvencionalnom bankar-stvu ovih rizika nema, jer je za-garantovan povrat kako glavnice, tako i zarade u obliku kamate u fiksnom iznosu.

U svoje poslovne aktivnosti BBI ulazi sa maksimalnim oprezom, kada je u pitanju rizik gubitka. U slučaju da se on ipak pojavi, zbog nekih nepredviđenih okolnosti, Banka ga ne prebacuje odmah na klijenta, već zajednički pokušavaju da iznađu najbolje rješenje za sani-ranje tog gubitka.

ZABRANA KOCKANJA, NEODREĐENOSTI PRETJERANOG

RIZIKA I ŠPEKULACIJAKockanje je samo proces pre-

raspodjele već postojećeg kapitala u zavisnosti od rezultata nekog budućeg događaja na koji se ne može uticati. U tom procesu nema produktivnog iskorištavanja svo-jih sposobnosti i napora, s ciljem ostvarenja novog kapitala.

ZABRANA FINANSIRANJA ILI RADA SA HARAM PROIZVODIMA

ILI AKTIVNOSTIMAZa razliku od konvencionalnog

bankarstva, gdje je bitna samo do-bit, u islamskom bankarsvu su za-branjene sve ekonomske aktivnosti koje su same po sebi zabranjene u Šerijatu, ili su štetne za moral-no zdravlje pojedinca ili društva, bez obzira što donose dobit. Kao primjer, ovdje možemo navesti zabranu finansiranja kockarnica, pornografije, proizvodnje alkoho-la, svinjskog mesa, itd.

BBI strogo vodi računa o tome da finansira samo halal projekte i aktivnosti. Zato je potrebno da klijenti prilože određeni dokument (predračun, ugovor, predugovor i slično) iz kojeg se jasno vidi šta Banka finansira.

JASNOST UGOVORAUgovori moraju biti u potpu-

nosti jasni, precizno definisani i određeni, tako da ne ostavlja-ju nimalo prostora bilo kakvim dilemama, neodređenostima, nekim skrivenim elementima ili bilo kakvim vrstama prevare ili nepravde.

Ko je imao priliku da pročita neki od ugovora BBI, mogao je

vidjeti koliko se mnogo vodi ra-čuna o ovom principu.

DOZVOLJENOST NAPLAĆIVANJA USLUGA

Kao i konvencionalna banka, i islamska banka ostvaruje značajan dio prihoda naplatom bankarskih usluga. Ovdje se mogu ubrojati sve usluge koje se ne kose sa šerijatskim principima, npr. usluge domaćeg i inostranog platnog prometa, na-knada za izdavanje raznih potvrda i uvjerenja, naknada za obradu zahtjeva, vođenje računa, trajnih naloga, itd. Također, banka ima pravo pokriti svoje realne troškove, nastale u svakodnevnim poslovima, npr. troškove bankomata i slično.

Tako npr. BBI, kod svojih kre-ditnih kartica, naplaćuje te troškove i svoju uslugu prilikom samog ko-rištenja te kartice na bankomatu ili POS terminalu i nema ponovnog mjesečnog obračuna kamate na du-govanje po kartici, kao što to rade druge (konvencionalne) banke.

OLAKŠICE U NUŽDIIslamske banke i finansijske in-

stitucije obično nemaju podršku vlada, centralnih banaka, zakonskog ili poreskog sistema države (kakav

je slučaj i u našoj BiH). U takvim situacijama njima su dozvoljene neke olakšice iz potrebe ili nužde, a koje nisu utemeljene na original-nim i idealnim principima Šerijata. Za te olakšice su, između ostalog, mjerodavni šerijatski odbori ba-naka, sastavljeni od kompetentnih stručnjaka, koji nastoje uskladiti propise šerijatskog poslovanja i re-alne mogućnosti njegove praktične primjene u datom okruženju. Kada se steknu normalni uvjeti za origi-nalno šerijatsko poslovanje, onda te olakšice postaju zabranjene.

ZA KRAJOno što je, možda, najvažni-

je reći na kraju jeste to da se svi mi trebamo što više truditi da upoznamo islamsko bankarstvo i shodno našim mogućnosima, da što više doprinesemo njegovom afirmiranju u našoj zemlji Bosni i Hercegovini.___________

Autor teksta zaposlen je u Bosna Bank Internetional d.d. Sarajevo. Zvanje magistar menadžmenta je stekao na master studiju Ekonom-skog fakulteta u Sarajevu na smjeru Islamsko bankarstvo.) n

Piše: mr. Muhamed EMŠO

Kako samo ime kaže, islamsko bankarstvo se zasniva na isla-

mu – predanosti i pokornosti Allahu dž.š. Ta predanost i pokornost nije samo u činjenju islamskih obreda (namaza, posta i sl.), već i u cjelo-kupnom čovjekovom djelovanju, a samim tim i njegovim ekonomskim aktivnostima. Stoga, osim materi-jalne dimenzije, pri prakticiranju islamskog bankarstva trebamo prije svega biti svjesni i njegove duhovno-vjerske vrijednosti, a to je pokornost Allahu dž.š., te Njegovo zadovoljstvo i ahiretska nagrada koja za to slijedi.

Kada je u pitanju ekonomsko–ma-terijalna strana islamskog bankarstva, i nju, kao i sve drugo u životu jednog vjernika, reguliše Allahov dž.š. zakon – Šerijat. On se prije svega temelji na Kur’anu (Allahovoj knjizi) i Ha-disu (riječima i djelima Muhamme-da a.s.), a zatim idžma’u (konsenzusu uleme jednog vremena) i kijasu (ana-logiji). Stoga, ne treba biti sumnji u načela i principe na kojima počiva islamsko bankarstvo, jer oni sami imaju utemeljenje u Božijem dž.š. zakonu i Njegovoj uputi.

Pravednost je sama suština Še-rijata i njegov glavni cilj. Tako je pravednost osnova svih poslov-nih aktivnosti, kako u islamskom bankarstvu, tako i u cjelokupnoj islamskoj ekonomiji. Sva načela, principi i karakteristike islamskog bankarstva nastoje da omoguće pravdu za sve one koji su u njemu direktno ili indirektno prisutni.

Ovdje ćemo ukratko pojasniti ta načela i povući kratku paralelu sa njihovom praktičnom primjenom u radu Bosna Bank International, jedine banke u regionu koja posluje na načelima islamskog bankarstva.

FINANSIRANJE POKRIVENO IMOVINOM

Ovo je jedna od najvažnijih karakteristika islamskog ban-karstva. Konvencionalni pristup

finansiranja podrazumijeva da banke i finansijske institucije rade samo s novcem i vrijednosnim pa-pirima, koje ih definiraju i tretiraju kao robu, i njihovom razmjenom za taj isti novac uzimaju kamatu kao logičnu i opravdanu. Za razli-ku od toga, finansiranje u islamu uvijek je zasnovano na realnim do-brima koja imaju stvarnu upotreb-nu vrijednost sama po sebi. Pošto novac po sebi (po svojoj prirodi) nema upotrebnu vrijednost, nego služi samo kao mjera vrijednosti i sredstvo razmjene, on, po islamu, ne može biti predmet trgovine. Profit se stvara kada nešto, što ima upotrbnu vrijednost po sebi, bude prodano za novac ili kada se razmjenjuju različite valute jedna za drugu.

Zbog ovog načela, BBI svoj rad bazira na namjenskim kreditima, u kojima se finansira konkretna roba ili usluga.

APSOLUTNA ZABRANA KAMATEZa razliku od konvencio-

nalnog bankarstva, koje je ute-meljeno na kamati, islamsko bankarstvo u potpunosti zabra-njuje kamatu i u osnovi se ba-zira na trgovini, jer Allah dž.š. u Kur’anu kaže: ”A Allah je do-zvolio trgovinu, a zabranio kama-tu.” (El- Bekare, 275.) Mnogi su i hadisi Muhammeda a.s. koji opi-suju kamatu kao jedan od najte-žih grijeha i osuđuju svakoga ko ima dodira sa kamatom. Kamata sadrži veliku nepravdu i štetu, koja se, između ostalog, ogleda u sljedećem: 1. prisvajanje tu-đeg imetka na nepošten način, 2. izrabljuje čovjeka, 3. unosi među ljude neprijateljstvo, ne-podnošljivost i mržnju, a sprje-čava ljubav, bratstvo i harmoniju, 4. destimuliše ulaganje u časne i poštene poslove (npr. zemljorad-nja, zanatstvo, trgovina i sl.), 5. sprječava dobročinstvo u beska-matnom pozajmljivanju, 6. onaj

ko uzima kamatu će, zbog njenog zuluma i nasilja, i sam kad tad osjetiti kobne posljedice.

S druge strane,”Allah je dozvolio trgovinu” i ona je pohvalna i stimu-lisana u islamu. Muhammed a.s. je i sam u svojoj mladosti bio trgovac, a kasnije, kao Božiji Poslanik, izre-kao je brojne hadise koji pohvalno govore o trgovini. Trgovina je, za razliku od kamate, ispravan i po-šten način dolaska do nečega što je čovjeku potrebno, a ne posjeduje ga, i to na takav način da bude za-dovoljan i prodavac i kupac.

Takođe, i ovo načelo je ispo-štovano u radu BBI, gdje Banka, umjesto kamate, ostvaruje svoju zaradu putem profitne marže, kroz trgovinski ili partnerski poslovni odnos sa svojim klijentima.

OBAVEZA PODJELE DOBITKA, ALI I GUBITKA

Ovaj princip posebno je za-stupljen u mušareki i mudare-bi (poslovnim partnerstvima), gdje partneri u poslu dijele pro-fit po unaprijed dogovorenim procentualnim omjerima (nika-ko fiksnim), ali i u slučaju poja-ve gubitka partneri ga dijele po omjeru ulaganja njihovog udjela u partnerstvu.

NEMOGUĆNOST ZARADE BEZ PREUZIMANJA RIZIKA

U svim instrumentima ili ugo-vorima islamskog bankarstva prisu-tan je određeni rizik, kojeg subjekti svjesno preuzimaju, a kao nagrada za taj rizik pojavljuje se ostvareni profit. Kod mušareke i mudarebe taj rizik se ogleda u mogućnosti poja-ve gubitka. Kod murabehe (trgovi-ne) rizik je nad robom prije njene prodaje kupcu i pravovremene na-plate, pošto islam ne poznaje kon-cept vremenske vrijednosti novca. Kod idžare (lizinga, najma) rizik nad iznajmljenom imovinom snosi najmodavac tokom cijelog perioda najma.

Načela na kojima počiva islamsko bankarstvo

FINANSIRANJE ZASNOVANO NA REALNIM DOBRIMA



2 0 1 9 .

Piše: Enes SADOVIĆ

Problem pronalaska stručnih kadrova ne zaobilazi ni sektor

osiguranja, a zbog digitalne tran-sformacije i novih trendova nedo-staju kadrovi koji imaju razvijene digitalne veštine, IT stručnjaci, ali i preuzimači rizika i likvidatori šteta.

Nedostatak stručnih kadrova na tržištu radne snage u cijeloj regi-ji jugoistočne Evrope sve češće se

1 Članak Svijetosiguranja.hr|Snježana Davidović - 2018

ističe kao problem među poslodav-cima. Takvi trendovi prate osigura-vatelje, koji kroz eksterne i interne obuke u kompanijama edukuju zaposlene i unapređuju njihove vještine za određena radna mesta. Stručni kadar uvijek nedostaje, sa-glasni su osiguravatelji i ističu da je potrebna jača saradnja obrazovnih ustanova i kompanija, ali i širenje svijesti o potrebi osiguranja.1

Digitalna transformacija dik-tira nove trendove i u sektoru

osiguranja, pa najviše nedostaju kadrovi koji imaju razvijene digi-talne vještine i to u svim oblastima poslovanja.

Takođe, javlja se potreba i za novim funkcijama koje do sada nisu postojale. Kao problem ističe se fluktuacija radne snage među osiguravateljima, posebno zapo-slenim u prodaji. Osiguravatelji navode i da im stručni kadrovi nedostaju za radna mesta preuzi-mača rizika i likvidatora šteta, ali

da je u deficitu i kvalitetno prodaj-no osoblje.

KRALJEVSTVO ZA IT STRUČNJAKAPostoji prostor za unapređenje

svijesti o osiguranju, i to ne važi samo za tržište osiguranja, a onda se to preslikava i na tržište radne snage. Za profile kao što su npr. aktuari i druge kontrolne funkcije, risk i usklađenost poslovanja po-stoje kompleksni studijski progra-mi i u posljednje vrijeme za njih je interesovanje studenata veliko. Sa druge strane, rijetko se kada na-kon završenog obrazovnog ciklusa mogu naći gotovi preuzimači rizi-ka, specijalisti za razvoj proizvoda i slično. Ono što u posljednje vri-jeme postaje prioritet su digitalne vještine, gdje nije lako pronaći IT stručnjake koji imaju znanja za, na primjer, razvoj mobilnih aplikaci-ja, cybersecurity, Internet of Thin-gs. Teško ih je naći, a onda još teže privoljeti za rad u osiguranju.

Kada je u pitanju prodaja, pro-blem postaje još kompleksniji. Ima sjajnih ljudi, talentovanih za prodaju, sa velikim potencijalom da naprave razliku, međutim oni slabo žele da prodaju osiguranje. Tu se ponovo vraćamo na impera-tiv podizanja svijesti o osiguranju uopšte, o životnim potrebama ljudi za osiguranjem, a onda i o repu-taciji same industrije koja, posma-trajući fantastične osiguravajuće kompanije, ima sve predispozicije da postane privlačnije mesto za rad. Mnogo je lakše učiti i napredova-ti u tehničkim znanjima nego u soft vještinama. Zato osiguravaju-ća društva nemaju veliki problem prilikom zapošljavanja, jer se više uzdaju u vlastite kapacitete za uče-nje i razvoj nego u samu stručnost uposlenika u startu. To je razlog što se često odlučuju za ljude bez iskustva, spremni da u njih ulažu od prvog dana pogotovo u procesu posredovaja u prodaji osiguranja.

Kako digitalizacija može ubr-zati i poboljšati ovaj proces, pose-bice u osiguranju, možda najbolji primjer daje agencija Mori, odno-sno njen vlasnik, Smiljan Mori iz Maribora. Ovaj samouki zastu-pnik u osiguranju je svoju diplo-mu pravnika obogatio znanjima i iskustvima koja je proteklih 20

godina sakupljao po svijetu i kroz iskustvo prodaje osiguranja u Slo-veniji, BiH i Srbiji. Usavršavaju-ći se postao je jedan od najboljih govornika, motivatora i trenera u prodajnim vještinama posebno za prodaju životnih osiguranja.

Ta iskustva je pretvorio u kon-cept BIGU, web portal koji omo-gućava učenje na daljinu. Korisnici ove Akademije imaju pravo da, učlanjenjem u ovu Akademiju, dobiju pristup svim znanjima, knjigama, teorijama i svim drugim iskustvima dostupnim širom svije-ta. Na taj, najjeftiniji način, dobi-jate pristup stručnjacima kao što su Brian Tracy, Ana Bučević, Lisa Nichols, Tal Ben-Shahar, Megan Mc Donough i mnogi drugi.

Hiljade video zapisa, prezentaci-ja, webinara i brojni drugi sadržaji dostupni su putem interneta. Smi-ljan vrlo efikasno koristi društvene mreže (Facebook, Twiter i Insta-gram) da bi promovirao svoje usluge i već ima preko 200.000 pratilaca.

DOMAĆA PRAKSAOsiguravajuća društva u BiH

koriste svoje web stranice da bi interaktivno pomogli svojim kli-jentima da dobiju što je više mo-guće potrebnih informacija u što kraćem vremenu.

Neke od njih, poput Adriati-ca osiguranja, imaju svoju online ponudu komunikacije sa svojim prodajnim savjetnicima. Neki kao Vienna osiguranje, su omogućili online prijavu šteta koje ste doži-vjeli i mogućnost praćenja rješava-nja istih u bilo koje vrijeme.

Online prodaja produkata kao što su PZO, nezgoda, imovina

postaju svakodnevnica.Ipak, ostaje ključan i najvažniji

zadatak svima da se svijest o po-trebi za osiguranjem inkorporira u obrazovni sistem naše države. I to od osnovnog obrazovanja pa do fakulteta. Veza između teorije i prakse se mora obezbijediti kroz dodatna obučavanja i ponude praktičnih vještina sa kojima bi se studenti, đaci i budući uposlenici mogli susresti na vrijeme kako bi odluka da postanu dio osigurava-teljnih porodica bila veća i jača.

Neke države poput Italije i Slovenije su daleko otišle na tom pravcu pa su i rezultati prodaje sve bolji i veći.

Upoznavanje klijenata sa sadr-žajem osiguravateljnih produkata i način njihovih korištenja mora biti digitalno prenesen na nove gene-racije (i Gen Y i Gen Z). Tako da, recimo, prelazak granice BiH bude redovno propraćen ponudom put-nog zdravstvenog osiguranja sa mogućnošću online kupovine na klik. Sada nas pri prelasku grani-ce dočekuju samo SMS poruke telekom operatera o prednostima roaminga i slično.

Naravno i skadencari moraju biti digitalno aplikacijama vezani uz korisnike osiguranja.

Tako da na vaš smart telefon dođe poruka da vam osiguranje uskoro ističe i da se možete do-datno osigurati samo klikom na mobitel ili preuzimanjem ponude sa dodatnim benefitima za klijen-te. Ova vrsta komunikacije je već prisutna, ali mora postati masov-na i svima dostupna kako bi efek-ti korištenja ovih tehnologija bili značajno veći. n

N O V O V R I J E M E

Ne tako davno u magazinu Banke i Biznis otvorili smo temu o digitalizaciji u osiguranju kao nezaobilaznom procesu koji se već dešava oko nas. Ovo je pokušaj da se ona proširi tako

što ćemo pokušati ukazati na problem nedostatka stručnih kadrova spremnih da odgovore takvom izazovu

LIMITI DIGITALIZACIJE U OSIGURANJU



2 0 1 9 .V I J E S T I

U PRVOJ POLOVINI GODINE GRUPA TRIGLAV OST VARILA RAST PREMIJE

I DOBITI PRIJE OPOREZIVANJAGrupa Triglav je u prvih šest mjeseci ove

godine fakturisala 630 miliona eura konso-lidovane bruto premije (10% više nego u istom periodu prošle godine) i ostvarila 41,7 miliona eura dobiti prije oporezivanja, što je 17% više nego prošle godine. Rast premija i relativno povoljni štetni događaji reflektuju se u povoljnom kombinovanom količniku u visini od 93,2%. U skladu sa svojim stra-teškim usmjerenjima Triglav je ove godine povećao obim sredstava kojima upravlja za svoje klijente, pa je on krajem juna iznosio preko milijardu eura, tako da sada sa svo-jim društvima Triglav Skladi i ALTA Skladi zauzima vodeći položaj na slovenačkom tr-žištu uzajamnih fondova. Grupa nastavlja sa sprovođenjem svoje strategije razvoja i rasta te uzimajući u obzir predviđene prilike do kraja godine potvrđuje prognozu planiranog godišnjeg rezultata. Triglav Osiguranje Sa-rajevo, koje je dio Grupe Triglav, je u pr-vom polugodištu 2019. godine zabilježilo rast premije za 5% u odnosu na isti period prošle godine.

Direktor Triglav Osiguranja Sarajevo Edib Galijatović je ovim povodom izjavio:

- Rezultati ovogodišnjeg poslovanja u prvih šest mjeseci potvrđuju uspješno provodenje ciljeva uprkos zahtjevnim pri-likama na tržištu, na kojem poslujemo. Fokusirani smo na potrebe klijenata te u narednom periodu nastavljamo sa aktivnim nastupom na tržištu, jačanjem učinkovito-sti prodajne mreže i oblikovanjem usluga prema potrebama osiguranika. Primjer koji ide u tom pravcu je paketno osigura-nje stana sa asistencijom kojim klijentima nudimo pomoć u hitnim slučajevima koji zahtijevaju usluge majstora u kući.

BIHAĆKA PODRUŽNICA SARAJEVO-OSIGURANJA SEDMI PUT NA EKOBIS-u

Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo, podruž-nica Bihać sa svojim uslugama i proizvodima predstavilo se po sedmi put na ovogodišnjem 17. međunarodnom sajamu ekologije “EKO-BIS 2019”, od 12. do 15. septembra, na saj-mištu “Luke” u Bihaću.

Amir Terzić, zastupnik Sarajevo-osigura-nja podružnica Bihać, u razgovoru za Akta.ba je kazao da su sajmovi dobra prilika da se široj javnost prezentira sve ono što jedno osiguranje u svojoj ponudi ima.

- Sedam godina za redom učestvuje-mo na sajmu EKOBIS. S obzirom da je

respektabilno osiguravajuće društvo prepo-znatljivo po izuzetnoj kvaliteti programa osiguranja, najboljim omjerom obećano - is-punjeno te kontinuiranoj dostupnosti prema potrebama klijenata i poslovanja sa velikom mrežom prodajnih zastupnika i podrške kao i korektne i brze obrade šteta.

- Dvadeset jedna godina uspješnog rada GRAWE osiguranja d.d. Sarajevo je pokaza-telj održavanja i njegovanja naših temeljnih vrijednosti koje zastupamo: odgovorna, si-gurna i stabilna briga o sredstvima koja su nam povjerili brojni osiguranici. Naš osnovni princip poslovanja jeste upravo obezbijediti sigurnost građana BiH u svim njihovim bitnim životnim situacijama i pla-novima za budućnost. Kroz 2019. godinu nastavili smo s trendom uspješnih rezultata i sve većeg broja klijenata širom Bosne i Hercegovine. GRAWE osiguranje d.d. Sara-jevo, kao društveno odgovorna kompanija u svim svojim segmentima poslovanja želi pružiti dodatnu vrijednost, kako svojim klijentima, zaposlenicima, tako i široj druš-tvenoj zajednici u kojoj djelujemo. Druš-tveno odgovorne aktivnosti kontinuirano provodimo s ciljem poboljšanja kvalitete života osjetljivih pojedinaca u zajednici u kojoj poslujemo. Tome svjedoči i činjenica da smo u periodu od mjeseca januara do septembra tekuće godine donirali preko 80 donacija obrazovnim, kulturnim, historij-skim a najviše programima i udruženjima socijalnih i posebnih potreba, kazao je Fi-kret Hodžić, predsjednik Uprave GRAWE osiguranja d.d. Sarajevo.

Početkom 2019. godine GRAWE osigu-ranje predstavilo je javnosti zaštitni znak dobro poznatog GRAWE programa dječije štednje GRAWE KIDS J, kornjaču KONI – sigurnog prijatelja za djecu i roditelje, što je još jedan od pokazatelja da GRAWE osi-guranje vodi računa o najradosnijoj i istovre-meno najranjivijoj populaciji naših klijenata - djeci.

Iz GRAWE osiguranja d.d Sarajevo po-ručuju da su povodom svog 21. rođendana, pripremili posebno iznenađene za klijente koji su na simbolični dan, 21.9. prethodne, 2018. godine zaključili policu dobrovoljnog programa osiguranja.

Politikom poslovanja društva utemelje-nom na individualnom pristupu korisniku, ovisno o njegovim potrebama i željama, GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo izgradilo je jaku prodajnu mrežu. Usluge GRAWE osi-guranja d.d. Sarajevo trenutno su dostupne u čak 83 ureda širom Federacije BiH u kojima radi više od 369 zaposlenika.

naša saradnja usko vezana i za saradnju sa Privrednom komorom USK-a mi svojim učešćem pokušavamo ukazati na značaj održavanja sajmova kao što je ovaj. Kroz ovakve sajamske aktivnosti vršimo promo-cijom naših životnih i neživotnih paketa osiguranja i pokušavamo građanima uka-zati na značaj osiguranja u životu čovjeka, kazao je Terzić.

Sarajevo-osiguranje je ovaj put poseban

fokus stavilo na životno osiguranje za osobe do 19 godina starosti.

- Sa svojom jedinstvenom maskotom pčelice ukazujemo na značaj posjedovanja osiguranja, pogotovo za mlađe osobe koje na taj način sebi obezbjeđuju sigurnost kroz život. Koristimo sve prilike da sa pčelicom prezentiramo mlađima i njiho-vim roditeljim naše ponude, pa su ovakvi sajmovi dobra prilika za takvu promociju, kazao je Terzić.

Podsjećamo da se Sarajevo-osiguranje ponovo vratilo se na lidersku poziciju na tržištu osiguravajućih društva u Federaciji Bosne i Hercegovine. U odnosu na januar - april 2018. godine, Sarajevo-osiguranje je u ovoj godini povećalo premiju za 3,2 milion KM.

GRAWE OSIGURANJE SLAVI 21. GODINU USPJEŠNOG RADA

U BOSNI I HERCEGOVINIU septembru, 2019. godine GRAWE osi-

guranje d.d. Sarajevo slavi 21. godinu uspješ-nog rada u Bosni i Hercegovini. GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo prvo je osiguravajuće društvo sa stranim kapitalom u Bosni i Her-cegovini. Svoju tradiciju temelji na 191. go-dini duge tradicije matičnog društva Grazer Wechselseitige Versicherung AG iz Austrije. Svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini za-počeli su davne 1998. godine sa samo troje zaposlenih i agencijskom prodajom životnih osiguranja.

Kroz 21. godinu svog poslovanja izra-sli su u stabilno, pouzdano, sigurno i

U narednom periodu nastavljaju sa una-pređenjem svog poslovanja čime ostaje garant dugoročne stabilnosti i sigurnosti za sve inte-resne grupe: klijente, dioničare, zaposlenike i institucije sistema.

UNIQA RENOVIRALA IGRALIŠTE DOMA RADA VRANJEŠEVIĆ

Korisnici Doma za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević” Ba-nja Luka mogu da se zabavljaju i uživaju u igri na renoviranom nogometnom igralištu, zahvaljujući UNIQA osiguranju.

Renoviranje igrališta, koje je tradicionalno mjesto okupljanja djece i mladih, finansiralo

je UNIQA osiguranje u iznosu od 10.000 KM te predstavlja poklon korisnicima Doma povodom nove školske godine.

Otvorenje novog igrališta obilježeno je prvim nogometnim turnirom, koji su djeca i omladina Doma posebno priredila u ovu čast, nakon čega su uručene simbolične nagrade za najuspješnije timove.

Tom prilikom direktor Doma Vladimir Kajkut izrazio je zahvalnost UNIQA osigu-ranju rekavši: - Želimo da izrazimo zahval-nost povodom donacije koju je kompanija UNIQA osiguranje realizovala putem re-konstrukcije sportskog igrališta za djecu i mlade bez roditeljskog staranja u Dječijem domu „Rada Vranješević“ u Banjaluci čime je pokazala humano lice kao i da je društve-no odgovorna kompanija. Ova donacija će obogatiti društveni i sportsko-rekreativni život djece i mladih bez roditeljskog stara-nja koji su smješteni u Dom.

Renoviranje igrališta dječijeg doma u Banjoj Luci druga je uspješno realizova-na aktivnost UNIQA osiguranja povodom nove školske godine, nakon donacije škol-skih torbi i pribora djeci izliječenoj od raka sa područja Tuzlanskog kantona početkom septembra.



2 0 1 9 .

• Gospodine Sadoviću, pred nama je Vaša prva knjiga o osi-guranju. Možete li nam reći šta je bio povod njene objave i kakva su Vaša očekivanja?

- Kada se čovjek primiče go-dinama u kojima se ja nalazim, postaje svjesniji činjenice da samo ono što je ostavio pisano iza sebe i ostavlja trag o njemu. Ova knjiga je kruna moje šesnaestogodišnje karijere u Merkur, sada Vienna osi-guranju i želja da ljudi zapamte šta sam to sa njima radio sve ove go-dine. Knjiga je sublimacija i moje plodonosne saradnje sa Vašim ča-sopisom jer predstavlja zbirku čla-naka objavljivanih sve ove godine u Vašem uglednom časopisu.

• Naši čitatelji već su navikli da Vaše članke prate provokativni naslovi. Da li i naslov knjige krije istu želju, da pozitivno isprovo-cira čitaoca da je kupi i pročita?

- Potpuno ste u pravu. Dugo godina gledam, radim i razmišljam kako i na koji način da nekog privolite da kupi policu osigura-nja. Najlakše to radimo privlače-njem pažnje (oglasom, ponudom,

povlačenjem za rukav...). Ovaj na-slov je parafraza čuvene rečenice iz nekadašnjih vestern filmova kada vas u preriji zaustavi razbojnik i kaže:“Pare ili život?„. Naravno da tada uvijek dajete pare.

I kod osiguranja je situacija veoma slična. Ako klijenta ne do-vedemo u stanje duha u kojem je osiguranje rješenje da ne ugrozi svoj život, on neće tu odluku svo-jevoljno donijeti.

• Ipak podnaslov knjige: „Kako najlakše prodati policu život-nog osiguranja?“ ukazuje da je ona ipak neka vrsta udžbenika za one koji posreduju u prodaji osiguranja, zar ne?

- Naravno, knjiga je prven-stveno namijenjena onima koji se bave prodajom osiguranja, ali u značajnoj mjeri olakšava i tu-mačenje osiguranicima zbog čega policu osiguranja, posebno život-nog, trebaju imati. Ili kako je moj ugledni kolega Darko Mirković re-kao: “Ova knjiga će Vam najbolje dočarati zašto je osiguranje jedini proizvod koji ne možete kupiti kada Vam on stvarno treba.“

• U knjizi imate mnogo citata ljudi koji se ovim poslom uspješ-no bave u svijetu. Zašto ste kori-stili baš njih?

- Citati ispred naslova mojih članaka su brižljivo skupljani od prodajnih agenata iz USA, oku-pljenih u udruženju „Million do-llar round table“. Članovi ovog udruženja mogu biti samo oni ljudi koji godišnje zarađuju više od milion dolara provizije u prodaji životnih osiguranja. Ko može biti kompetentniji od njih u razmišlja-nju ili davanju preporuka, za naše ljude koji žele da budu jednako uspješni u ovom poslu.

• Šta planirate u budućnosti?- Dok god mogu da se bavim

ovim poslom, ja ću to i raditi. Želja mi je da ova knjiga inicira i njen na-stavak i druge knjige na ovu temu, kao što očekujem i da ću nastaviti saradnju sa Vašim časopisom.

Na to možete svakako raču-nati. Još jednom Vam čestitamo i želimo Vam da prodate što više primjeraka ove knjige, te da ovo bude samo prva u nizu Vaših knjiga u budućnosti. n

R A Z G O V O R S P O V O D O M

Dr.sc. Enes Sadović, povodom objavljivanja knjige “Osiguranje ili život?!”

SLOVO O JEDINOM PROIZVODU KOJI NE

MOŽETE KUPITI KADA VAM ON STVARNO TREBA


Centra lna banka BiH (CBBiH), u saradnji s Njemač-kom centralnom bankom (De-utsche Bundesbank) i Češkom narodnom bankom, počela je 1. septembra 2009. godine realiza-ciju projekta pod nazivom “Iz-gradnja kapaciteta upravljanja ljudskim resursima Centralne banke BiH”.

U okviru dugoročne stra-tegije poslovanja u skladu sa standardima i praksom razvije-nih centralnih banaka, CBBiH planira razviti i poboljšati svo-je djelovanje u svim oblastima koje pokriva. Razvoj ljudskog kapitala CBBiH jedan je od najvažnijih ciljeva, jer CBBiH

smatra da će samo pomoću kompetentnog osoblja biti u stanju uspješno ispuniti zadat-ke koji pred njom stoje. Cilj projekta, koji će trajati šest mjeseci, jeste povećati efika-snost i razviti moderni sistem upravljanja ljudskim resursima u CBBiH u skladu s evropskim standardima i međunarodno priznatim najboljim praksama, kako bi se operativno unapri-jedio institucijski kapacitet, a radi daljeg razvoja i priprema, u drugim relevatnim područji-ma, za evropske integracije.

Posebna pažnja, u okviru projekta, usmjerila se na pri-mjenu preporuka Basel II koje

se odnose na operacijski rizik u upravljanju ljudskim resursima.

U sklopu projekta, planirane su studijske posjete i razmjena znanja i iskustava s ekspertima Deutsche Bundesbank i Češke narodne banke, te organizova-nje regionalne konferencije o upravljanju ljudskim resursima u centralnim bankama po zavr-šetku projekta.

Projekat finansira EU iz sredstava predpristupne pomoći Evropske komisije u BiH - IPA 2007. kroz Twinning Light pro-jekat, a Deutsche Bundesbank i Češka narodna banka osiguraće kvalifikovane i iskusne eksperte za njegovu implementaciju.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci su prihodi, primici i fi-nansiranje federalnog proračuna iznosili 888,1 milion KM, što predstavlja 46,6 postotno ostva-renje ukupno planiranog prora-čuna za 2009. godinu. U odnosu na isto razdoblje 2008., nomi-nalno povećanje iznosi 270,6 miliona KM, odnosno 44 posto.

Povećanje je rezultat finansi-ranja ovogodišnjeg proračuna, na koje se odnosi 33,2 posto ukupnih

sredstava. Kroz porezne prihode ostvareno je 477,8 miliona KM, a unutar toga najviše kroz neizravne poreze - 442,9 miliona KM. Isto-dobno ostvareni rashodi i izdaci su

iznosili 558,5 miliona KM, te su pokazali smanjenje od 16,3 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2008. U odnosu na ovogodišnjim proračunom planirana sredstva, ostvarenje iznosi 29,3 posto.

U šestomjesečnom razdoblju je na ime otplate dugova primlje-nih kroz državu BiH realizirano 40,2 miliona KM, za izravne obaveze FBiH 2,1 milion KM, te za otplatu domaćeg pozajmlji-vanja 1,9 miliona KM.

Javno preduzeće Elektro-privreda HZ Herceg-Bosne iz Mostara će uložiti 17 miliona eura u rekonstrukciju i izgrad-nju elektromreže i objekata za distribuciju električne energije na području svih poslovnica i radnih jedinica ovog preduze-ća. Generalni direktor EP HZ Herceg Bosne Matan Žarić re-kao je da je u sklopu projekta za obnovu i rekonstrukciju

energetskog sektora u BiH, čija će realizacija trajati 18 mjeseci, Elektroprivreda potpisala ugovor sa izvođačima radova vrijedan 11 miliona eura. Ugovor je potpi-san sa konzorcijumom koji čine Dalekovod iz Zagreba i Energo-invest iz Sarajeva, a projekat će biti finansiran kreditnim sred-stvima koja je odobrila Evrop-ska investiciona banka. Žarić je rekao da Elektroprivreda, osim

11 miliona eura kreditnih sred-stava, za dalju rekonstrukciju i izgradnju novih distributivnih objekata planira da izdvoji i šest miliona eura vlastitih sredstava.

Interex uveo svoju robnu marku

Kako bi na najbolji način od-govorili zahtjevima ovih kriznih vremena u Interex-u su započeli projekat Top Budget, odnosno uve-li su svoju robnu marku. Trenutno se na policama svih Interexovih prodajnih objekata mogu naći 24 artikla sa pomenutom oznakom, a radi se o prehrambenim proizvodi-ma, deterdžentima za posude i veš kao i sredstvima za ličnu i kućnu higijenu. Kako je planirano, po-nuda Top Budget proizvoda će biti obogaćena onim proizvodima za koje kupci pokažu najveći interes.

Bitno je naglasiti da svi pome-nuti proizvodi nose oznaku “Made in BiH”, a dolaze iz pogona reno-miranih bh. proizvođača, a neki od njih su: Dita, Agragold, Barpeh....Time ne samo što se nudi kvali-tetna i cjenovno prihvatljiva roba široke potrošnje, već se stimulira i domaća proizvodnja, nasuprot uvozu.

Cijene proizvoda sa oznakom Top Budget su najniže u odnosu na svaku od gore navedenih kate-gorija proizvoda. Ovo je još jedan doprinos Interex-a zaštiti kućnog budžeta bh. građana.

Mostarski Alu-minij je početkom septembra započeo s procesom vraća-nja proizvodnje na puni kapacitet, s procesom pokre-tanja 64 elektro-litičke ćelije. Te ćelije je mostarska

kompanija bila primorana ugastiti u decembru 2008. zbog svjetske finansijske krize, saopćeno je iz Aluminija.

Izvršni direktor Aluminija Mostar za tehničke poslove i razvoj Velimir Ćavar kazao je kako je riječ o složenom tehničko-tehnološkom postupku za koji su potrebna zna-čajna financijska ulaganja, te kako će tek za otprilike dva mjeseca sve 64 ćelije biti stavljene u pogon.

- Do kraja godine očekujemo povećanje proizvod-nje za novih 7.000 tona primarnoga aluminija, a prave učinke očekujemo u 2010. godini, s više od 30 hiljada tona. Vraćanjem proizvodnje na puni kapacitet poveća-vamo vlastiti ukupan prihod, smanjujemo troškove po toni proizvedenoga aluminija, povećavamo prihod od izvoza, a na koncu i ono zbog čega smo odlučili već sada krenuti u ovaj proces, moći ćemo zadovoljiti narasle po-trebe naših kupaca na domaćem i na inozemnom tržištu - kazao je Ćavar.

Ministarstvo finansija FBiH polovinom augusta je izvršilo otplatu cjelokupnog kre-dita komercijalnim bankama u iznosu od 153.975.786,00 KM i kamate u iznosu od 1.503.659,09 KM. Kredit je vraćan nov-cem od kredita koji je Federacija dobila od MMF-a, te je tako i ispunjena obaveza koju je federalni ministar finansija Vjekoslav Be-vanda dao i pred Parlamentom Federacije BiH.

Sindikat banaka su činile: UniCredit banka Mostar, Raiffeisen banka BiH, In-tesa SanPaolo banka i NLB Tuzlanska ban-ka, a banka agent je bila UniCredit banka Mostar.

Vanjskotr-govinskoj ko-mori (VTK) BiH dodije-ljen je certifi-kat EN ISO 9 0 0 1 : 2 0 0 8 . Pod sloganom “Naš uspjeh je zadovoljstvo naših korisnika!”, ru-kovodstvo VTK BiH u septembru 2008. opredijelilo se i pokrenulo projekt uvođenja Sistema upravljanja kvalitetom EN ISO 9001:2008. S ciljem dostiza-nja najviših standarda poslovanja i pružanja usluga, VTK BiH je u proteklih devet mjeseci poduzela niz aktivnosti na uvođenju procedura koje zadovolja-vaju najkvalitetniji nivo poslovanja. Nakon uspješ-ne provjere usklađenosti poslovanja VTK BiH s navedenim standardom, certifikacijska kuća TUV ADRIA dodijelila je certifikat EN ISO 9001:2008.

Podrška EU u upravljanju ljudskim resursima CBBiHFBiH: Prihodi budžeta 888,1 milion KM

EP HZHB: 17 miliona eura za izgradnju mreže

Aluminij krenuo sa punom proizvodnjom

FBiH otplatila kredit bankama

VTK BiH dobila certifikat EN ISO 9001:2008


2 0 1 9 .

62

B I Z N I S I O K O L I Š

Piše: Hajdar ARIFAGIĆ

Istina o bogatstvu Bosne i Her-cegovine za kojom se u prošlosti

nije sveobuhvatno tragalo konačno je objelodanjena. Naša zemlja ras-polaže sa 126 ležišta i pojava kritič-nih minerala za koje i u Evropskoj komisiji smatraju da su potrebni industriji. To su floriti, antimoni-ti, boksiti i magneziti kojih ima u količinama respektabilnim za ek-sploataciju i preradu.

Podaci o tome sadržani su u dokumentu koji je plod naučnog istraživanja domaćih geologa a prezentirani su na Univerzitetu u Zenici. Prema riječima prorektora dr. Sabahudina Ekinovića, Bosna i Hercegovina bi mogla postati ne samo prostor iz kojeg se izvlači si-rovina, nego i zemlja oko čijih se nalazišta sirovina može investirati u novu procesnu industriju, od-nosno pogone za preradu do od-govarajućih polufabrikata. Vlast koja upravlja tim resursima iz ovih

činjenica može da ponudi nova rje-šenja za privredne aktivnosti, zapo-šljavanje, izvoz.

Imamo tradiciju u kopanju uglja, željezne rude, boksita, cinka, olova, lepeze bijelih metala, struč-ne geologe i obrazovne institucije koje će obezbijediti budući kadar za te poslove. Saznanja o tom (ne)otkrivenom bogatstvu i njegovom korištenju treba imati na umu i u povodu najnovijih rasprava o bu-dućnosti (moguće i zatvaranju) nekih ugljenokopa jer bi se dio kadrova mogao angažovati na otva-ranju i eksploataciji „novih“ mine-rala. Sve to veoma je atraktivno i za vlasnike kapitala koji sve više tragaju za mogućnošću ulaganja u nova područja biznisa. Upravo iz tog razloga bilo bi uputno rezultate obavljenih istraživanja prezentirati i predstavnicima finansijskih insti-tucija, prije svega komercijalnih stranih banaka u BiH čije centrale dobro znaju ko od vlasnika kapi-tala ulaže u takve projekte.

O rudnom potencijalu naše zemlje, doduše u samo jednom njenom dijelu - planini Vranici i vraničkoj regiji, u knjizi čije se štampanje priprema piše i diplo-mirani ekonomista, bankar u mi-rovini Ismet Dedić iz Bugojna. Naslov knjige „Vranica – šumovita, rudonosna i pitoma planina“ uka-zuje na to da je riječ o lokalitetu raznovrsnog prirodnog bogatstva. Pritom nabraja vrste ruda, lokacije nalazišta, inventariše šumsko bo-gatstvo i (dosta alarmantno) stanje u šumama i posebno ukazuje na postojanje mnoštva izvora, potoka, rječica i rijeka. Ni te vode nisu do-voljno zaštićene niti iskorištene u turističke svrhe i humane namjene. A u pitanju je veliko bogatstvo.

Sa ovakvim i sličnim inventura-ma trebalo bi nastaviti i u drugim dijelovima BiH, da bi se iz uočenog stanja u budućnosti mogle donosi-ti odluke zasnovane na principima održivog razvoja i obostranog inte-resa čovjeka i prirode.n

Saznanja o mineralima za koja Evropa pokazuje veliki interes nova su potvrda o prirodnoj raznolikosti BiH i tema za razgovor: šta ćemo štititi a šta eksploatisati

INVENTURE OTKRIVAJU BOGATSTVO

tradicionalna priznanja “zlatni bam” i biznis - predsjednik...52 islamsko bankarstvo...

Documents