Transakcijska analiza kao alat za

razumijevanje poremećaja

prehrane

Transakcijska analiza

Teorija ličnosti

Teorija razvoja

Sistematska psihoterapija

Cilj: osobni razvoj i promjena, primjenjiva u različitim područjima ljudskog rada i odnosa

Transakcija = osnovna jedinica komunikacije. Razmjena transakcija je komunikacija. U komunikaciji imamo mnogo izbora što utječe na njen ishod.

Osnivač Eric Berne, kanadski psihijatar

1985. knjiga Transakcijska analiza – nova i djelotvorna metoda grupne terapije

Bavi se odnosima koje ljudi stvaraju unutar sebe i međusobno

Jasan i otvoren ugovor između klijenta i terapeuta

• Kao teorija ličnosti, TA nam daje sliku o tome kako su ljudi psihološki strukturirani koristeći model ego stanja, koji nam omogućava razumjevanje ljudskog funkcioniranja

• Teorija razvija djeteta – Koncept ‘životnog skripta’ govori kako naši sadašnji obrasci ponašanja potječu iz

djetinjstva (ponavljamo strategije razvijene u djetinjstvu i kada odrastemo, čak i kada nas one ne dovode do uspjeha)

– Dijete internalizira roditeljske poruke i na taj isti način tretira samo sebe i druge

Filozofske pretpostavke transakcijske analize

• Ljudi su OK.

• Povremeno se može dogoditi da mi se ne sviđa ili ne prihvaćam ONO ŠTO RADIŠ. Ali uvijek prihvaćam ONO ŠTO JESI.

• Ja nisam iznad tebe, niti si ti iznad mene (neovisno o postignućima, rasi, starosti, vjeri,...)

• Svatko (osim ljudi s ozbiljnim neurološkim oštećenjima ili onih pod utjecajem psihoaktivnih supstanci) ima sposobnost da misli, odlučuje i živi sa posljedicama svojih odluka.

• Terapeut upotrebljava svoje znanje kako bi podučio klijenta da si sam pomogne – cilj -> osobna autonomija (svatko je stručnjak za sebe)

Neki od koncepata transakcijske analize...

• Model ego stanja

• Transakcije

• Stroukovi

• Dozvole i zabrane

• Životni scenarij (skript)

• Driver

• Otpisivanje

• Simbioza

• Reket osjećanja

• Psihološke igre

• Strukturiranje vremena

• Autonomija

Model ego stanja

• Ego stanje = set ponašanja, mišljenja i osjećaja

• ODRASLI = kada na stvarnost reagiram (osjećam se i razmišljam) koristeći sve resurse koji su odraslima na raspolaganju

• RODITELJ = kod kopiranja roditeljskih figura

• DIJETE = kako sam se ponašao, razmišljao i osjećao dok sam bio dijete

• Funkcionalni model ego stanja – kako koristimo ego stanja (ponašanje)

• Strukturalni model – skup uspomena (kako je strukturiran naš R, O, D – ne vidi se izvana)

Funkcionalni model ego stanja

SD AD

NR KR

O

Kritički Roditelj

Odrasli

Adaptirano Dijete

Njegujući Roditelj

Slobodno Dijete

Stroke i discount

• Stroke = jedinica ljudskog prepoznavanja (pogled, klimanje glavom, riječ, dodir...)

– Bebe trebaju stroukove da bi preživjele

• Discount= otpis, negacija nečijeg postojanja

• Fundamentalna razlika biće i ponašanje

– Deidentifikacija od svojih postupaka

Prema skripti “Strouk i diskount”, Milivojević

• Primanje/prihvaćanje stroke-ova – Kao predavanje zahtjeva u prijemnoj pisarnici suda

• Unutrašnji stroukovi – Strouk muzej/strouk fantazija

• Samostroukiranje – Pretpostavka mentalnog zdravlja i kvalitetnog života

• Pravila za davanje –US – PONAŠANJE, JASNO OPISANO, SUBJEKTIVNOST, UVREMENJENOST, MINIMALNI

INTENZITET U POČETKU (7 RAZINA)

Zlatna ‘stroke trijada’

+BS

+ US - US

Kako TA pristupa PP

• Važnost samopoštovanja – Ja sam OK, ti si OK (dijete čije razine zadovoljstva i frustracije su u ravnoteži – ono zaključuje da je važno i da se može pouzdati u druge, iako ne zadovolji sve svoje žele uvijek i odmah)

• Intervencije unutar psihodinamskog okvira koji u centar interesa stavlja probleme uzrokovane nezadovoljenim potrebama u djetinjstvu

• -BS – pretvarati u –US

• - BD – vrlo štetni u formativnom razdoblju – dijete ih ugrađuje u def. sebe

– “Ja ništa ne vrijedim.”

– “Bolje bi bilo da ni ne postojim.”

– PRAUZROK VEĆINE PSIHOPATOLOŠKIH POREMEĆAJA

• Ja vrijedim samo ako: imam savršeno tijelo, imam potpunu kontrolu, gubim na težini

• Davanje pretjerane važnosti obliku tijela i kilaži – kriterij po kojem pojedinac određuje svoju osobnu vrijednost (uvjetna pozicija vrijednosti)

• U TA terminima slijedeće poruke nalazimo u skriptu osobe koja boluje od PP:

“udovolji drugima”, “ne osjećaj”, “nemoj biti ti”, “nemoj biti dijete”, “ne budi važna” te bazično uvjerenje “Ja nisam ok”

Kombinacija je faktora koji dovode do razvoja pp... – utjecaj medija na sliku žena o sebi kao važan podržavajući čimbenik-

introjekcija modela mršavosti kao uzora (medijske poruke kao ‘kulturni roditelj’ – OK sam jedino ako tako izgledam – kod osoba koje nisu razvile osjećaj da su same po sebi OK)

– Socijalni pritisak na žene i muškarce razlikuju se

Otočje Fidži

Fiji Prije TV signala.....nema poremećaja prehrane

1995 uvodi se TV signal

1998.... 3 godine poslije: 15% djevojčica s Fidžija

povraća kako bi izgubile na težini

Što je veći utjecaj “zapadnjačke kulture”

Veća je učestalost poremećaja prehrane

Becker, 2004.

Modna industrija ne uzrokuje poremećaje prehrane ali

osigurava kontekst u kojem se oni razvijaju.

Freeman, 2001

Individualne crte ličnosti

• Mnogi se autori slažu da osobe koje razviju poremećaj prehrane imaju ove zajedničke karakteristike/predispozicije za pp:

– Perfekcionizam

– Nisko samopoštovanje

– Osjećaj osobne nedostatnosti/neučinkovitosti

– Manjak osjećaja za “self”

(Hilda Bruch, 1973)

– individualne crte ličnosti, razvojne psihološke poteškoće i neki genetski faktori

– Traumatski događaji, nezadovoljene važne potrebe

“To je jedino područje života nad kojim imam kontrolu, sve ostalo

je u rasulu...”

KONTROLA ALI NIJE AUTONOMIJA. OČAJNIČKA KONTROLA ZA USPOSTAVLJANJEM “OK” POZICIJE. AUTONOMIJA JE SVJESNOST, SPONTANOST I INTIMNOST. KADA IMAMO AUTONOMIJU NE POSTAVLJAMO UVJETE ZA VLASTITU VRIJEDNOST.

Reket - osjećanja

• PP je reket/zamjena za osjećaje koje dijete/mlada osoba percipira kao neprihvatljive. (English, 1971)

– Svaka obitelj ima niz dozvoljenih ponašanja i još veći niz zabranjenih

• Poznata emocija, naučena i potkripljena u djetinjstvu, koja se doživljava u raznim stresnim situacijama -> predstavlja neprilagođeno sredstvo O za rješavanje problema

• Širok spektar negativnih osjećaja (tuga, razočaranje, zavist, sram, strah, ...) somatiziraju se i izražavaju sa: Osjećam se debelo

• Doživljaj je popraćen skriptnim uvjerenjima, osjećajima i ponašanjima

• Osjećam se debelo i gađenje prema fizičkom selfu postaje zamjena za sve druge negativne senzacije i spriječava efikasno rješavanje životnih problema

• Terapijska smjernica:

UČITI IDENTIFICIRATI SVOJE OSJEĆAJE TE STEĆI AUTONOMIJU U IZBORU ADEKVATNIH REAKCIJA NA TE OSJEĆAJE

Slučaj Sally (Brunt, 2005)

Terapijske smjernice

• Obavezan ugovor, stavke se mjenjaju/dopunjuju kroz proces terapijskog rada

• ZA i PROTIV promjene (lista)

• Pomoći pacijenticama otkriti njihovo autentično “ja” i što je vrijedno i dobro u vezi njih

• Ego stanje D pacijentice mora se osjetiti sigurnim – “Raditi/istraživati ćemo zajedno”, dopustiti izražavanje straha, brige, očaja... (NR terapeuta)

• Pozicija “Marsovca” – kao da o tome ništa ne znamo otprije (Berne)

• Empatija + optimizam

• Važna je terapeutova fleksibilnost i lakoća prijelaza između različitih ego stanja (Brunt, 2005.)

• Identifikacija osjećaja i osvješćivanje mogućnosti izbora reakcije na osjećaje, s ciljem izbjegavanja reket-osjećanja – emocionalno opismenjivanje

• Davanje informacija i suprostavljanje iracionalnim mislima i održavajućim vjerovanjima efikasno je u smanjivanju simptoma bulimije (Bruch, 2005)

– Mišljenje -> osjećaj (kao kod OCD)

• Suradnja s liječnikom pacijentice (fizički rizici) - praćenje

• Važnost spremnosti pacijentice na rad

Kvalitete terapeuta

1. Prihvaća me kakva jesam, dok mi pomaže postati bolja ja.

2. Ne uzima moje ponašanje osobno.

3. Sluša me bez nametanja svog plana za mene.

4. Može biti sa mnom u boli, ne pokušava odmah sve popraviti.

5. Mudar je i daje sugestije ali me ne forsira.

6. Obraća pažnju na verbalno i neverbalno – riječi, govor tijela, tišinu, energiju.

7. Kaže mi istinu, drži ogledalo, ali mi ne sudi.

8. Uzor mi je za život; odgovara na život, ne reagira automatski

9. Njena/njegova prisutnost je smirujuća, stabilna, utješna, snažna

10. On/-a dolazi s izvora bezgranične ljubavi.

Costin, 2010.

Roditelji...

Djevojke od malena moraju učiti voljeti svoje tijelo. Ali kako kada majke ne vole svoja?

• Osvijestiti poruke koje šalju svojim kćerkama

• Osvijestiti uvjerenja i poruke o samima sebi

• Učenje po modelu/imitacija

• Što više stroukova

Što možemo svi mi? TA, ne TA, stručnjaci, prijateljice, partneri, roditelji, promatrači, oboljeli...

• Davati stroukove na temelju onoga kako se osjećamo s nekim a ne kako ta osoba

izgleda, samopoštovanje koje nije orijentirano na izgled

• Ne komentirati pogrdno svoj izgled niti izgled drugih osoba

• Cijeniti ‘obično’ lijepo, cijeniti fizičke karakteristike koje nas čine posebnima

• Paziti na komentare poput “Mogla bi skinuti koju kilicu”, “Smršavila si, prekrasno izgledaš”...

• Razvijati strategije borbe protiv anksioznosti – joga, meditacija, sport, biljni pripravci, mentalna higijena

• Truditi se pronaći ravnotežu u životu

• Okušavati se u novim stvarima, njegovati svoje ‘slobodno dijete’, naći vremena za igru

• “lookism”

• ...che solo 2 hanno detto che sono simpatica! Io gli faccio sempre ridere e racconto barzelette e mi chiedono il compito. Penso che giudicano la simpatia di una persona per l’aspetto esteriore ...

Oporavak

• Osoba može prihvatiti svoj oblik tijela i

težinu, ne koristi hranu i vježbanje za auto-

destrukciju

• Oporavak znači ne koristiti hranu kako

bismo se distancirali ili distraktirali od

bavljenja stvarnim problemom

• Oporavljena osoba neće kompromirati

svoje zdravlje ili izdavati svoje ideale kako

bi izgledala na određen način, nosila

određen konfekcijski broj ili postigla

određenu težinu na vagi

Costin, 2010.

Korištena literatura:

• Mervyn Brunt, The Use of Transactional Analysis in the Treatment of Eating disorders, TA Journal, Volume 35, srpanj 2005.

• Dreams, Sympotms and Fantasies: Access to the Unconscious in the Psychotherapy of Adolescents with Eating Disorders, Valentina Terlato, TA Journal

• Savremena transakciona analiza, Ian Stewart, Vann Joines, Psihopolis institut, 2011.

• Rođeni pobjednik, Muriel James, Dorothy Jongeward, Mozaik knjiga, 2010.

• Skripta “Strouk i Discount”, Zoran Milivojević

• Bilješke s predavanja Carolyn Costin u Zagrebu 2010.

Hvala na pažnji.

Maja Jagar

majagar@gmail.com