treći stepen pročišćavanja otpadnih voda

8/19/2019 Treći Stepen Pročišćavanja Otpadnih Voda

http://slidepdf.com/reader/full/treci-stepen-prociscavanja-otpadnih-voda 1/14

TREĆI STEPENPROČIŠĆAVANJAOTPADNIH VODA



OPĆENITO• Primjenjuje se samo u slučajevima kada je nužan vrlo visok s

tretmana otpadne vode

• Koristi se za uklanjanje hranjivih soli iz vode prečišćavane dru

stepenom prečišćavanja! kako "i se u prijamniku spriječili po

eutro$ka#ije %pro#es povećano prihranjivanja %unošenja hranljivi

neko vodeno ekosistema&

• 'klanjanje hranjivih soli dušika i (os(ora nužno je pri ispuštan

tretirane vode u osjetljiva područja

• Iz otpadne vode potre"no je uklanjati) "oju! miris! okus!

mikrooranizme! koloide koji stvaraju mutnoću vode itd*

• Prečišćavanje otpadnih voda trećim stepenom temelji se na $



+* ,I-IK./NI PO0T'P1I

,izikalnim postup#ima mouće je iz vode uklanjati uzročnike mutnoće! okus!otopljene soli te mikrooranizme*Najčešće se primjenjuju)1.1. Cijeđenje (fltriranje2propuštanje mješavina čvrstih materija i tekućiporozni $ltar! čvrste tvari se zadrže na $lter! a tekućina prolazi dalje*1ije3enjem se smanjuju troškovi dezin(ek#ije otpadne vode* 0manjenjem ras

tvari štite se dijelovi ure3aja za adsorp#iju aktivnim uljem* 4istrenjem vodese opća o#jena rada ure3aja u estetskom smislu*Iz"or o"lika #jediljke i dimenzioniranje ovisi o)

2porijeklu i sastavu otpadnih voda! i to o kon#entra#iji raspršenih tvari! včesti#e ili pahulji#e! čvrstoći pahulji#e! elektrostatičkom na"oju pahu

2raspoloživom u"itku pritiska na #jediljki



1.!. A"#$r%&ija2sposo"nost pojedinih tvari da privuku na svoju površinu pomolekule koje se nalaze raspršene u plinu ili tekućini*2površinska pojava! a razlikuje se od apsorp#ije! kada joni ili molekule prodirmolekularno tkivo molekularnu strukturu apsor"enta2o"avlja se pod utje#ajem $zikalnih ili kemijskih sila kada se adsor"irani jonipri"liže dovoljno "lizu adsor"enta

2za čišćenje pitkih i otpadnih voda! najčešće se primjenjuje aktivni uljen* .aktivnim uljenom uklanjaju se ukus! miris! "oja! KPK! (enoli! deterdžent! nitpostupku dekloriranja*2učinak adsorp#ije je vrlo veliki! i do 556 te predstavlja završno prečišćavanvoda



• 1.'. e)*ran#+i %$#t,%&i2temelje se na selektivnom prijenosu

komponenata vodene otopine kroz mem"ranu pod djelovanjem po

razlike pritisaka s o"je strane mem"rane* Idealnih %polupropusnih&

koje "i potpuno zadržavale otopljene tvari i potpuno propuštale pre

vodu! nema*

2svojstvo mem"rane da zadržava otopljene tvari mjeri se koe$#ijensepara#ije

2vrlo napredna i skupa tehnoloija kojom je mouće odvojiti suspen

tvari! ali i soli i viruse u otpadnoj vodi



• 2za odvajanje otopljenih tvari iz vode pomoću sila pritiska primjenju

sljedeći mem"ranski postup#i)

2mirko$ltra#ija2 za odvajanje česti#a +7 do 7!78 mm

2ultra$ltra#ija2 za odvajanje česti#a 7!78 do 7!77+ mm

2reverzna %inverzna& osmoza2 za odvajanje česti#a 7!77+ do 7!7



8* KE9I:0KI PO0T'P1I

Kemijski pro#esi zasnivaju se na upotre"i reaenasa! koji u vodenom rastvoru dpomoću kojih se odvijaju kemijski postup#i! te time po"oljšava stanje kvaliteta v

Najčešće se primjenjuju)!.1. -e)ij#+$ tal$enje/ otapanjem reaensa u vodi! joni dodatnih sredstavse sa druim jonima u otpadnoj vodi koja se tretira! neotopive soli koje nastaju dnu spremnika

2postupak kemijsko taloženja primjenjuje se za omekšavanje vode! smanjenje slanosti2pri postupku taloženja upotre"ljavaju se neki reaensi kao i pri zrušavanju! paotpadnoj vodi u kojoj se otpadne tvari nalaze u raspršenom i otopljenom o"liku!istovremeno i postupak zrušavanja



!.!. J$n#+a i0)jena/ postupak zamjene jona izme3u čvrstih materija i tek-amjena jona se odvija u stehiometrijskom odnosu pa se ukupan "roj jona nu otopini ni u izmjenjivaču2otpadne vode prije prečišćavanja na jonskim izmjenjivačima moraju se preto"raditi $zikalno2kemijskim ili "iološkim postup#ima* Prolaskom vode preko izmjenjivača o"avlja se zamjena jona iz otopine elektrolita*

2postupak jonske izmjene najčešće se primjenjuje za)2omekšavanje vode2dekar"oniza#iju2potpunu demineraliza#iju2uklanjanje jona metala2drue postupke izmjene jona u industriji



!.'. De0ine+&ija $t%a"ne 2$"e/ postupak smanjenja "roja mikrooranizmoli izazvati "olesti* ;azlikuje se od steriliza#ije! kojom se uništavaju svimikrooranizmi* Postupak <ezin(ek#ije se primjenjuje za vode u vodoopskr"otpadne vode! te mulj sa ure3aja za prečišćavanja otpadnih voda prije konaispuštanja u okoliš*2dezin(ek#ija klorom2 jednostavan postupak! nizak trošak poslovanja! visok u

dezin(ek#ije2dezin(ek#ija ozonom2 ne stvara štetne oranske spojeve ni neuodan miris Troškovi su do 82= puta veći od dezin(ek#ije klorom! pa je upotre"a ozona zadezin(ek#iju oraničena na pose"ne slučajeve2ostali haloeni elementi! poput "roma i joda! tako3er su sredstva za dezin(z"o visokih troškova ne upotre"ljavaju se za dezin(ek#iju otpadnih voda



=* 4IO/O>KI PO0T'P1I

4iološki postup#i pretežno se primjenjuju za smanjenje dušikovih i (os(ornih smanjenje dušikovih spojeva najčešći su postup#i nitri$ka#ije i denitri$ka#ije(os(ora iz otpadnih voda na starijim ure3ajima o"avlja se ulavnom postupko"aranja* Na novijim ure3ajima se primjenjuje postupak "iološko uklanjanjarazvio posljednjih odina*'.1. 3+lanjanje ",4i+a/ ' kućanskim otpadnim vodama dušik se nalazi u s

oranskim spojevima! te se o"ično odre3uje pod zajedničkim nazivom ?ora4iološkom razradnjom dušik prelazi u amonijak i amonij2jon! koji čini ukupndušik*2u slučaju kada je potre"no znatno smanjenje dušika! uljikovi spojevi dodajpose"no! najčešće se upotre"ljava metanol*2osim izvora uljika! za postupke nitri$ka#ije2denitri$ka#ije "itni su sljedeći ppA! otopljeni kisik! vrijeme prozračivanja! starost mulja i temperature2postup#i nitri$ka#ije i denitri$ka#ije mou se o"avljati u spremni#ima sa ras

mikrooranizmima u vodi ili pričvršćenim na podlou



'.!. 3+lanjanje $#$ra/ u kućanskim otpadnim vodama (os(or se pojavljuoranski (os(or! vezan u oranskim spojevima! koji razradnjom prelazi u ortPoli(os(ati se najčešće pojavljuju uslijed upotre"e deterdženata* Poli(os(ati himou prelaziti u orto(os(ate* ,os(atima se! kao hranjivim solima! koriste "akizradnju svojih stani#a* -a razliku od uljika i dušika! mikrooranizmi tre"ajkoličine (os(ora* <ruim stepenom prećišćavanja se kon#entra#ija (os(ora sm

=mBl pa i manje*2uklanjanje (os(ora "iološkim postupkom provodi se uvo3enjem otpadne vodanaero"ni! zatim u aero"ni spremnik2anaero"nom spremniku mikrooranizmi anaero"i uzimaju za hranu razra3oransku tvar %npr* oranske kiseline&* ' anaero"nim uvjetima (os(or koji se mikrooranizmima otpadne vode i povratno mulja! izradnjom novih stani#"iomasu u o"liku otopljeno (os(ata2u aero"nom spremniku mikrooranizmi koriste (os(ate iz vode za izranju n

Cišak mulja %"iomase& o"oaćen (os(orom odvodi se sa ure3aja na daljnju o"aero"nom spremniku moući su postup#i nitri$ka#ije dušikovih spojeva do n



2u anaero"ni dio uvodi se otpadna voda iz prvo nivoa prečišćavanjamulj* ' tom dijelu spremnika nastaje anaero"na razradnja stani#a* se koriste (os(orom kao izvorom enerije! te (os(ati napuštaju stani#eanaero"noj zovi! dje su samo neznatne količine otopljeno kisika! odenitri$ka#ija vode! zatim u aero"noj zoni (os(or služi kao hrana zanovoizra3ene stani#e! a istovremeno se z"ivaju postup#i nitri$ka#ij



AC./. N. P.DN

treći stepen pročišćavanja otpadnih voda

Documents