Zahvaljujuæi svojem iznimnom smje�taju,kao i pouzdanoj motriteljskoj posadi, na zavi�an-skoj meteorolo�koj postaji obavljaju se (ili su seobavljala) i pomalo neobièna meteorolo�ka opa-�anja, pa i motrenja drukèije naravi.

Dra�en Vuku�iæ prisjeæa se mikroklimatskihmjerenja u dubokim vrtaèama: - Prije osnivanjabotanièkog vrta u Modriæ-dolcu radili smo mikro-klimatska mjerenja. Jednom sam prigodom u ko-lovozu izmjerio dolje u sredini livade tempera-turu -5oC. Nisam vjerovao, pa rekoh sebi: »Akovoda nije zaleðena, tada ne�to nije u redu s termo-metrom.«. Sreæom, na jednoj lokvi u dnu ponikve

bio je led debeo jedan centimetar! Istovremenoje na meteorolo�koj postaji temperatura bila +5oC.U takvim jezerima hladnog zraka ili mrazi�timarastu posebne trave koje su otporne na mraz inisku temperaturu.

KAKO SVLADATI SAMOÆU?Svi zavi�anski meteorolozi suglasni su s mi�-

ljenjem da je najveæa te�koæa njihova boravka navisovima Velebita - usamljenost, samoæa, odvo-jenost od obitelji.

- Kad mi je supruga rodila sina Dragu, trimjeseca bio sam potpuno sam na postaji i nisam

12, 2003 377

�IVOT IZNAD OBLAKA(Treæ i d io)

mr. MILAN SIJERKOVIÆ, ZagrebALAN ÈAPLAR, Zagreb

ANTE VUKU�IÆ, Zavi�an

5 0 G O D I N A M E T E O R O L O G I J E N A Z A V I � A N U

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 377

je mogao posjetiti ni vidjeti sina - po�alio nam seDra�en. - No uvijek je gore na Zavi�anu bilo po-sla, iako su motrenja nekada bila rjeða. Trebalo jeobraðivati satne vrijednosti temperature, tlaka,relativne vla�nosti i oborine, i to sve poslijesvr�etka mjeseca poslati u Zagreb. Trebalo je uzto ne�to skuhati, nacijepati drva i zagrijavati dom.Motritelj je oduvijek bio na usluzi planinarima,jer je obavljao i du�nost domara u planinarskomdomu.

- Nije to lako - potvrðuje njegov sin Ante - alisam se bez veæih te�koæa naviknuo na samoæu.Jedno vrijeme smo bili tata i ja sami, jedini mo-tritelji. Onda se znalo dogoditi zimsko nevrijeme,�to bi potrajalo 10-15 dana, pa se nismo moglismjenjivati. Bilo je mudrije da svatko bude ondjegdje se zatekao nego da se probijamo kroz snijeg,izlo�eni opasnostima nepredvidivoga zimskognevremena i nepouzdanih staza. Èesto me pitajujesam li ikada imao toliku krizu usamljenosti dasam pomislio napustiti Zavi�an i potra�iti drugiposao. Koliko se sjeæam, to se dogodilo samojedanput, kad mi je sin Bo�o trebao krenuti u �ko-lu, a nisam mu mogao pomoæi u prvim �kolskimdanima, tako va�nim za djecu. Pomi�ljao sam naposao pomorca. Bolje se zaraðuje, ali je i to od-vojenost od obitelji, vjerojatno i te�a od ove.Sada mi i nije �ao �to sam ostao na Zavi�anu.Èinjenica je, meðutim, da ne bih izdr�ao bez ra-

zumijevanja i potpore cijeleobitelji. Naposljetku, i mojisu sinovi zavoljeli taj posaoi Zavi�an, o èemu svjedoèièinjenica da su sada i onivremenski motritelji. Nastalaje nekakva obiteljska solidar-nost i odgovornost prema to-me poslu. Otac je nesvjesnoutjecao na mene, a ja na svo-je deèke... Sada je ipak umnogo èemu lak�e i bolje.Lak�e se dolazi na Zavi�an,jer postoji dobra cesta. Tu jesada i Nacionalni park »Sje-verni Velebit«, a pobolj�alisu se uvjeti �ivljenja, pa i uobavljanju motriteljskog posla.

Pa, ipak, �to raditi naveèer, kad se zavr�ednevni poslovi, a prerano je za poèinak? Nemogu se neprestance promatrati nebo, Mjesec izvijezde, èak ako to magla i oblaci dopu�taju.

- Prije sam u slobodno vrijeme izraðivao ra-zlièite suvenire u drvu pomoæu u�arene �ice - pri-opæio nam je Ante. - Poèelo mi je smetati oèimai nepovoljno djelovati na vid, pa sam s time pre-stao. Bavio sam se i duborezom, a veæ godinamase bavim filatelijom i numizmatikom. - Znalo se

378 12, 2003

Jutarnja maglica u Zavi�anskoj kotlini foto: Alan Èaplar

Svi novinski èlanci o Zavi�anu iVuku�iæima bri�ljivo se èuvaju

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 378

dogoditi naveèer, vani nevrijeme, vjetar zavija, aja se zateknem za stolom i poslije ponoæi. Poje-dini su mi planinari, koji su znali za moje hobije,donosili marke i stare novèiæe. Neki su sami biliskupljaèi, ali su se s time prestali baviti pa su diosvojih zbirki meni darovali, a drugi su skupljalisamo zato da bi mi donijeli i prièinili zado-voljstvo u dugim zimskim noæima. Èitam, oduvi-jek sam to volio, a pomalo i pi�em. Napisao samnekoliko èlanaka za »Hrvatski planinar« i »Lo-vaèki vjesnik«, a ne�to pi�em i - kako se to veli -za svoju du�u. Sada na Zavi�anu imamo i Inter-net, pa se na njemu uvijek naðe �togod zanimlji-voga. Kad nas na Zavi�anu ima dvoje ili troje,tada ponekad idem planinariti...

Kad sam u Gornjoj Kladi, tada uz uobièajeneposlove, kao i na svakom seoskom gospodarstvu,imam i posebne obveze, ali i zadovoljstva. Imampèele o kojima brinem, tako da uvijek imam meda.Uz to skupljam miri�ljave i ljekovite trave, pa odnjih spravljam èajeve i rakiju travaricu. To samnauèio od djeda. On je rakiju pravio od smokava,ali je dodavao razlièite trave, kako bi rakiji po-bolj�ao okus i miris.

Tako nam je Ante Vuku�iæ opisao dio svojihaktivnosti u slobodno vrijeme uz pomoæ kojihsvladava samoæu i moguæu dosadu. Za nju, meðu-tim, nema vremena, tvrdi Ante.

BOTANIÈKI VRT I TROPSKE RIBICE

U ograðenom podruèju u kojemu su smje�-teni brojni meteorolo�ki instrumenti (tzv. meteo-rolo�ki krug, premda nije kru�nog nego èetvero-kutnog oblika!) Ante je napravio mali botanièkivrt. Zasadio je i skrbi o vi�e od 40 vrsta biljaka,uglavnom onih rijetkih i zakonom za�tiæenih. Do-nio ih je s njihovih prirodnih stani�ta, a druge jeuzgojio iz sjemena. Meðu inim, u malom se pri-vatnom botanièkom vrtu Vuku�iæa nalaze sibire-ja, velebitska degenija, runolist... Runolist je za-saðen poodavno i dobro uspijeva, ukra�avajuæiokolicu u èijem vidnom polju dominira strogoæatermometrijske kuæice, ki�omjera i drugih instru-menata... Kad je 1966. godine dograðena zgradaplaninarskog doma, pomaknut je meteorolo�kikrug, a s njime i stani�te runolista. Ponovno suizrasli, ali se pojavio novi problem. Zimi, kad na-

padne snijeg i nastane debeli snje�ni pokrivaè,mnoge �ivotinje imaju te�koæe s pronala�enjemhrane. Voluharice su se dosjetile pa su kroz svojepodzemne tunele dospijevale do runolistova kori-jenja, izgrizle bi ga i on bi se s proljeæa posu�io.Zato je Ante zatra�io da se pri zadnjem preure-ðivanju meteorolo�kog kruga ispod zemlje poseb-no betonira dio u kojem su zasaðene biljke, kakobi se zaprijeèio pristup voluharicama do njihove»smoènice«.

U Zavi�anskoj kotlini Ante je sudjelovao uizgradnji kapelice koja je posveæena sv. Anti. -Takvu smo posvetu uèinili zato �to je nekad naJezerima bila kapelica sv. Ante, jer je taj svetacu ovim krajevima za�titnik blaga, pa smo nakaniliizgraditi novu kapelicu i posvetiti je istome svecu- tumaèio nam je Ante razloge tomu hvalevrijed-nom èinu.

U kapelici su obavljena veæ tri vjenèanja.Jedno je od njih najavljeno upravo za onaj dankad smo odlazili sa Zavi�ana, a usput je Ante za-moljen da bude kum mladencima koje ne pozna-je niti ih je ikad vidio.

12, 2003 379

Isparitelj - bazen za tropske ribice

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 379

I jo� ne�to, �to svjedoèi o Antinoj svestrano-sti i domi�ljatosti. Ante ima, kao kuæne ljubimce,osim psa (zaposlenog neprestanim zakapanjem iiskapanjem kostiju na zaravni povrh meteorolo�-kog kruga) i - tropske ribice. Pomalo neobièniljubimci na velebitskim visovima, zar ne? Zateklismo ih u akvariju, u kuhinji, ali je to njihovo bo-ravi�te samo zimi. Preko ljeta su u jednoj poveæojlimenoj posudi s vodom za mjerenje isparavanja(tzv. isparitelj), koja se nalazi u meteorolo�komkrugu. Ante ih je smjestio tamo jer je zamijetiojednu njihovu korisnu osobinu. Naime, one radojedu mu�ice koje padaju na povr�inu vode u po-sudi i tamo mogu stvarati debeo sloj koji sma-njuje prirodno isparavanje vode iz posude, zbogèega je mjerenje netoèno. Zahvaljujuæi takvojAntinoj domi�ljatosti, uobièajeno mijenjanjevode u isparitelju obavlja se dvaput rjeðe nego �tobi bilo bez prisutnosti tropskih ribica (�ivorodnih,raðaju �ive mladunce).

ANTE JE PROGLA�EN ZA NAJBOLJEG PLANI-NARSKOG DOMARA U HRVATSKOJ 2001.

Dakako, pripovijedati o Vuku�iæima na Za-vi�anu, a izostaviti njihovu planinarsku aktivnostbilo bi nesmisleno i propust i prema njima i pre-ma planinarima. Veæ od poèetka svoje motritelj-ske djelatnosti zavi�anski su meteorolozi obav-ljali i poslove domara planinarskog doma.

Planinarskim domom »Zavi�an« upravljaHrvatski planinarski savez kao vlasnik, a meteo-rolozi su u njemu zapravo dobrodo�li gosti. Trebasvakako istaknuti i velik doprinos planinara i pla-ninarske organizacije za odr�avanje i opæe funkcio-niranje doma kao meteorolo�ke postaje. Brojni suplaninari ulo�ili stotine radnih sati u zavi�anskidom, a posebno je vrijedan bio pok. Nikola Alek-siæ, dugogodi�nji tajnik i dopredsjednik HPS, za-jedno sa svojim suradnicima. I danas, kada ne�totreba napraviti na Zavi�anu, ovamo dolaze najvi�idu�nosnici HPS-a: dopredsjednik, predsjednikIzvr�nog odbora, glavni tajnik i drugi.

- Prema na�oj evidenciji - priopæio nam jeAnte - godi�nje u planinarskom domu prenoæiizmeðu 800 i 1200 osoba. Boravi ih i zamjetnovi�e, jer se pretpostavlja da godi�nje ima oko5000 posjetitelja Velebita. Izraèunao sam da je od

1955. do 2000. godine u domu na Zavi�anu pre-spavalo oko 25 tisuæa osoba. Na proljeæe i jesenobièno dolaze veæe organizirane skupine, a ljetièesto bude i gu�ve. Ima nekoliko obitelji koje suljeti manje-vi�e redoviti posjetitelji te ostanu udomu nekoliko dana.

Zbog njegove susretljivosti i brige za plani-nare koji u svako doba godine dolaze u zavi�an-ski dom, HPS je Antu Vuku�iæa 2001. proglasionajboljim planinarskim domarom u Hrvatskoj. Isami Vuku�iæi ka�u da s planinarima nikad nisuimali veæih te�koæa. Onima radoznalim, protu-maèit æe poneku meteorolo�ku »tajnu«, funkcio-niranje instrumenata, naèin obavljanja motrenja islièno. Èini se da je veæini najzanimljiviji instru-ment heliograf koji slu�i mjerenju trajanja os-unèavanja. Kad pitaju èemu slu�i oveæa staklenakugla (skuplja Sunèeve zrake), Ante æe im u �alireæi da je to »cigankina kugla za èaranje«, pa suzato meteorolo�ke prognoze tako dobre! Zanimaih i metalna mre�a koja skuplja oborinu od ma-gle. - Neki proizvode maglu, a mi je pakiramo -na�alit æe se Ante.

380 12, 2003

Heliograf ili èarobna kugla?

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 380

- Jednom smo prigodom na ogradi u meteo-rolo�kom krugu su�ili luk, kako ne bi istrunuozimi. Dok sam obavljao motrenje, slu�ao samprepirku dviju planinarki. Naposljetku me je jed-na zapitala: »Hoæete li nam otkriti tajnu i kazati�to mjerite s ovim lukom koji je smje�ten podnovjetrokaza?« Mislile su da sve �to se nalazi unutarmeteorolo�kog kruga slu�i meteorolo�koj svrsi -ispripovijedao nam je Ante.

Po�alio nam se na neke posjetitelje Velebitakoji nisu toliko obzirni prema pojedinim meteo-rolo�kim spravama. Diljem Velebita postavljenisu tzv. totalizatori, ki�omjeri za skupljanje obo-rine, a skupljena kolièina mjeri se jedanput ilidvaput godi�nje. Zavi�anski su meteorolozi sa-znali da su neki o�ednjeli planinari kraj Rossije-vog skloni�ta izvadili vodu iz ki�omjera i poku-�ali je piti. Nisu znali da u njoj ima ulja i kemi-kalija koje sprjeèavaju ishlapljivanje i smrzavanjevode. Neki su nesavjesni lovci nekoliko putaizbu�ili ki�omjer na �tirovaèi (valjda im je slu�iokao prikladna meta za pucanje iz pu�ke), èime suga onesposobili za mjerenje. Zaboravili su dapoznavanje velebitske klime slu�i najvi�e upravonjima, odnosno onima koji najèe�æe borave naVelebitu, planinarima, lovcima, �umarima...

Promatranje prirode, �to je dio meteorolo�keprofesije - ali je u obitelji Vuku�iæ i vi�e od toga,jer njezino poznavanje kad�to omoguæuje i pre-�ivljavanje - mo�e pomoæi za pretkazivanjelokalnog vremena. Vremenske karte, kakve rabeslu�beni prognostièari, omoguæuju praæenje vre-mena i njegovih promjena na �irokom podruèju.U planinama vrijeme se mijenja èe�æe, naglije ijaèe nego u nizinama, pa je zato korisno znatiznakove njegove promjene.

Ante veli da se jo� kao djeèak nauèio od djedaJakova i oca Dra�ena promatrati oblake, nebo,vjetar i druga zbivanja u prirodi i na temelju togapredviðati kakvo bi vrijeme moglo biti. To im jeèesto koristilo za planiranje poljodjelskih radovai za za�titu ili spa�avanje ljetine. Evo nekolikoAntinih »vremenskih pravila« za mjesno pred-viðanje vremena.

- Kad Sunce naveèer zalazi za oblak o�tra rubaiznad mora, sljedeæi æe dan biti ki�ovit, a unajmanju ruku oblaèan.

- Zamijeti li se ljeti, i usred najveæe su�e, obla-èiæ iznad Osor�èice na Lo�inju, to jamèi sko-ru pojavu makar malo ki�e na Velebitu.

- Kad nad Velebitom nastane oblaèna kapa ilibrvina (obrva), tada æe u primorju zapuhatibura.

- Kad poènu �kripati vrata ili ako pucketajugrede u krovi�tu, vrijeme æe se pogor�ati, bitæe oborine.

- Vrijeme æe se pokvariti ako: ovce i kravenaveèer neæe u staju nego nastave pasti travu;sova huèe i onda kada to glasanje ne koristikao ljubavni zov. Ako se u hladnom dijelugodine divljaè i danju premje�ta iz vi�ih uni�a podruèja, past æe obilan snijeg.

- Ako poslije padanja ki�e vodene kapi vise nagranama drveæa, ka�e se da èekaju buru, iona obièno nastupi.

Ante je zamijetio i jedno zanimljivo klimat-sko obilje�je. Kao datumska odrednica poslu�ilomu je zala�enje Sunca iza vrha Osor�èice (�to sezbiva izmeðu 10. i 14. veljaèe, te 1. i 14. studeno-

12, 2003 381

Prvi znak proljeæa foto: Tje�imir Mariæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 381

ga), gledano iz Gornje Klade ili sa Zavi�ana. U todoba obièno nastupa jako nevrijeme. Toliko naznanje.

I, tako to. �ivjeti ili raditi na Zavi�anu nijelako, ali i to ima svoje dra�esti.

Zavi�anski æe meteorolozi, pri nabrajanju do-brih strana boravka na sjevernom Velebitu, isti-cati neobièno lijepe vremenske prizore, kakvi sene mogu zamijetiti u nizinama.

- Nije mi �ao �to sam na Zavi�anu proveovi�e od trideset godina - povjerio nam se Dra�enVuku�iæ, zaèetnik dinastije Vuku�iæa na Zavi�a-nu. - Bilo je i lijepih trenutaka. Sjeæam se prizorabistroga zraka s nevjerojatno velikom vidljivosti.Imao sam prigodu vidjeti radijske ili televizijskeantene na jednoj planini u Italiji. To ne do�ivljavasvatko. A da mi meteorologija i Zavi�an mnogoznaèe svjedoèi i to �to sam i nakon slu�benog od-laska u mirovinu, jo� dvije godine povremeno po-magao svojima na Zavi�anu. A sada, kad sam uGornjoj Kladi, prihvatio sam se du�nosti motri-telja na ki�omjernoj meteorolo�koj postaji ovdje.Èini se da æu meteorolog prestati biti tek kadaumrem - na�alio se Dra�en Vuku�iæ. Nadamo seda æe zdravlje jo� dugo dobro slu�iti krepkog io�troumnog sedamdesetèetirigodi�njaka Dra�ena.

Ante je u svojem iskazivanju ljubavi premaZavi�anu bio pjesnièki raspolo�en, pa njegov

hvalospjev predoèavamo zamalo do-slovce, premda je on posredan, upu-æen u obliku �aljenja svih onih mete-orologa koji nisu u moguænosti �ivjetii raditi na Zavi�anu, na toj �ivahnojvremenskoj pozornici.

»Nikada neæe shvatiti �to znaèirazgovarati s maglom, s burom, sbar�unastim runolistom ili plavimencijanom u meteorolo�kom krugu.Neæe upoznati èar svitanja zore, iz-laska Sunca, zadovoljstva radno pro-vedenog dana, Sunèeva zalaska tamodaleko u morskoj puèini. Zaslu�enogpoèinka. Sna, prekidanog udarimagromova, zavijanjem vjetra i pada-njem inja s dimnjaka i antena polimenom krovu. Neæe spoznati uka-zanje Sunca nakon niza tmurnih ma-

glovitih dana. Oni vide samo podatke koji sti�u.Brojeve, slova i �ifre. Ne shvaæaju koliko je lju-bavi utkano u te podatke. Nikad neæe shvatitibljesak radosti u oku djece, niti suzu rastanka...«

Ali, pripomenut æe Ante, prisutne su i neugode,te�koæe, a i opasnosti. Sjeverni Velebit i Zavi�an,pusto� ili raj, tuga ili veselje - te�ko je reæi. Ali,zasigurno to je voljeno gnijezdo obitelji Vuku�iæ.

O zavi�anskoj meteorolo�koj postaji i njezi-nim vremenskim motriteljima napisano je naj-manje stotinjak novinskih i drugih èlanaka. Snim-ljene su radijske i televizijske emisije. O njimakola mnogo pripovijesti meðu meteorolozima iplaninarima, uz prisutnost lijepih uspomena.

(Svr�etak)

382 12, 2003

Heliograf u suton foto: Ante Vuku�iæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 382