trening s teretima kod djece i mladih sportaša -- zašto da, a zašto ne

7/28/2019 Trening s teretima kod djece i mladih sportaa -- Zato DA, a zato NE

1/10

TRENING S TERETIMAKOD DJECE I MLADIH SPORTAA:

ZATO DA, A ZATO NE?

Seminarski rad

Student:xx Mentor: xx


2/10

SAETAK

Openito vlada miljenje da treninzi djece i mladih sportaa sa utezima nisu

dobri dok dobro ne ugaze u pubertet. Kod djece mogue je na siguran i pravilan nain

provoditi treninge snage, a bez da se ugrozi rast i razvoj. Vjebe se mogu mijenjati i

modificirati meutim treba biti izrazito oprezan sa doziranjem optereenja i inzistirati na

pravilnoj tehnici izvedbe vjebe.

Kljune rijei: trening djece, trening s utezima, snaga

2


3/10

SADRAJ

1. UVOD............................................................................................................................42. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO DA?................5

3. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO NE?.................8

4. ZAKLJUAK................................................................................................................9

5. LITERATURA.............................................................................................................10

3


4/10

1. UVOD

Opeprihvaeno vjerovanje da su treninzi snage kod djece opasni za njihov rast i

razvoj, moda i nije potpuno tono. Naporne sportske vjebe, poveana miina

izdrljivost i pojaana snaga kostiju, korisne su posljedice treniranja izdrljivosti kod

djece.

Treninzi sa optereenjem su openiti pojam koji se koristi da bi se opisali sustavi

treninga koji se temelje na vanjskim optereenjima u cilju poboljanja pojedinihdimenzija snage pa se nerijetko koristi i naziv trening snage.

Razlozi za nesigurnst u tome da li djeca trebaju vjebati sa utezima lei u

vjerovanju da je nedostatna razina prirodnih anabolikih hormona u organizmu djece u

pubertetu, te nedovren i izrazito buran razvoj lokomotornog sustava djece u pubertetu.

Veliki dio kontroverzi odnosi se na mogunost oteenja u podruju epifiznih zona

rasta. Do takvih ozljeda dolazi zbog loe tehnike dizanja, dizanje maksimalnih teina i

dizanja vanjskog optereenja bez strunog nadzora.

Posljednje studije su meutim pokazale da je rizik od ozljede malen i da trening

snage moe pomoi u spreavanju ozljeda. Veina ozljeda kod djece pojavljuje se na

ligamentima i tetivama. Dobro osmiljena progresija treninga snage rezultirat e

jaanjem ligamenata i tetiva, te kao rezultat, omoguit e djetetu da se bolje suoi s

svakodnevnim naporima.

Dobro voeni trening dizanja utega, nikada nije pokazivao znakove tetnosti za

djecu, odnosno to nikada nije znanstveno dokazano, ve se samo tako smatralo. Skenovi

kostiju djece koja su se redovito natjecala u dizanju utega pokazivali su veu gustou

kostiju, od kostiju djece koja nisu vjebala izdrljivost. tovie, kontrolirano i voeno

treniranje izdrljivosti moe djeci pomoi u lakem svladavanju i boljem igranju drugih

sportova ili pak da normalno svladavaju svakodnevne napore. Dizanje utega takoer je

dobra vjeba koordinacije i pokreta.

4


5/10


6/10

Tablica prikazuje rezultate studija koji je ispitivao uinke treninga sa optereenjem, a

ispitanici su bili pubertetskog uzrasta.

Bitno je naglasiti znaajan napredak skupine koja je trenirala sa vanjskim

optereenjima u odnosu na kontrolnu grupu. Naravno nakon prekida kontinuiteta

treninga zabiljeen je pad u dimenzijama snage u treniranoj skupini.

Logino je za pretpostaviti da je razvoj snage uvjetovan koncetracijom

anabolikih hormona ija se koncetracija poveava s odmicanjem puberteta. Rezultati tih

istraivanja prikazani su u sljedeoj tablici.

U ovoj tablici prikazana je razlika te se moe uoiti kako rezultati nisu

ujednaeni. Vjerojatni razlog toga jeste u tome to je napredak tee postii u osoba koje

su na vioj razini treniranosti pa je rezultat e u prvoj tablici potrebno promatrati sa

rezervom. Druga bitna stvar koju je vano napomenut jeste da su sve ove grupe imale

jednaka optreenja a izlazni rezultati bi vjerojatno bili drugaiji da su stariji imali veaoptereenja i frekvenciju jer bi oni to i mogli podnijeti.

Kakve su statistike rizika tijekom ovakvih procesa?

Vei dio studija koje su navedene pratilo je nastanak ozljeda i one su ohrabrujue

samo 0,1 posto ispitanika je imalo ozljedu od 100 osoba unutar grupe. Preciznije

6


7/10

definirano ozljede su se javljale i u grupi koja je trenirala i u kontrolnoj grupi ali

redovito izvan treninga i u slobodnim aktivnostima.

Kakav je utjecaj trening imao na razvoj rasta u djece?

Sama istraivanja nisu trajala relativno dovoljno dugo da bi se sa sigurnou moglo

utvrditi da li ima zaostajanja u rastu kod trenane skupine a rezultati nekih istraivanja

prikazanu sa u sljedeem dijagramu.

Nakon cjeloukupne analize kompletnog testnog procesa moe se rezimirati da

trening 2-3 puta tjedno u trajanju od 8-12 tjedana daje znaajne rezultate u u razvoju

pojedinih dimenzija snage kod djece u predpubertetu i pubertetu. Razlike u te dvije

grupe nisu utvrene ali je prikazana sigurnost izvoenja trenanog procesa. Nije

utvreno negativno utjecanje na razvoj djece sa pravilno doziranim optereenjima.

7


8/10

3. TRENING S OPTEREENJEM KOD DJECE I MLADIH ZATO NE?

Krajnje objektivno prethodni podatci ne ostavljaju previe prostora za sumnju da

li je dobro primjenjivati trening s optereenjem u djece. Jednostavno reeno ne postoje

vrsti dokazi koji utvruju na to da je djeci taj trening tetan, a pozitivna efikasnost je

dokazana. Meutim autor smatra da za razvoj ovakvih trenanih pocesa postoje odreeni

oteavajui faktori koji nisu tu navedeni nego su izvedeni iz druge eksperimentalne

studije. Kako bi bolje bilo shvaeno to se eli rei potrebno se upotrijebiti sljedeim

primjerom koji pokazuje to. U toj studiji bile su dvije grupe koje su se razlikovale po

tome to je prva grupa bila aktivno ukljuena u Judo kolu i tamo je provodila treninge

vezane iskljuivo za Judo tehnike i pripreme a druga grupa bila je ukljuena u aktivnosti

rekreativnog bavljanja sportskim igrama, koarke, nogometa i rukometa. Studija je

trajala 9 mjeseci i svi su se bavili istim vremenskim trajanjem aktivnosti koje su trajale 3

puta tjedno po 45 minuta. Rezultati te studije ukratko su prikazani na dijagramu ispod i

pokazuju rezultate.

Ni jedna od gore navedenih motorikih mjera ne mjeri izravno opseg i dubinu

motorikih mjera ne mjeri izravno opseg i dubinu motorikih programa kod djece, a

nema sumnja da djeca koja su trenirala Judo kao i ona koja su se bavila sportskim

aktivnostima razvila vei opseg motorikih vjetina od one djece koja bi u istom periodu

vjerojatno trenirala samo sa teretom.

8


9/10


10/10

trening s teretima kod djece i mladih sportaša -- zašto da, a zašto ne

Documents