trŽiŠte elektriČne energije - graphis.hr · smislu, javlja na tržištu kao vrsta robe, posebna...

Sejid TešnjakEraldo Banovac

Igor Kuzle

TRŽIŠTEELEKTRIČNE

ENERGIJE

SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XIII

1. STRUKTURA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

1.1. OPĆENITO O ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU . . . . . . . . . . . . . . . . 11.1.1. Okomita struktura elektroenergetskog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31.1.2. Povijest ustroja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

1.2. PREUSTROJ ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61.2.1. Razlozi za napuštanje starih organizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61.2.2. Ciljevi promjene ustroja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

1.3. BITNI POJMOVI ENERGETSKE REFORME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81.4. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

1.4.1. Privatizacija elektroprivrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101.4.1.1. Korporativne promjene u sektoru električne energije u

Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121.5. LIBERALIZACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

1.5.1. Dvojbe o deregulaciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161.5.2. Promjene koje utječu na liberalizaciju i deregulaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

1.6. NOVI USTROJ ELEKTROPRIVREDE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181.6.1. Preustroj okomito integrirane elektroprivredne tvrtke . . . . . . . . . . . . . . . 201.6.2. Proizvodna tvrtka (GENCO) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211.6.3. Prijenosna tvrtka (TRANSCO) i distribucijska tvrtka (DISTCO) . . . 211.6.4. Energetska uslužna tvrtka (ESCO) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221.6.5. Nezavisni operator sustava (ISO) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221.6.6. Maloprodaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

1.7. KONKURENTNO TRŽIŠTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241.8. PREDUVJETI USPJEŠNE KONKURENCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

1.8.1. Uvođenje konkurencije u SAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

1.8.2. Uvođenje konkurencije u Europskoj uniji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271.8.3. Pravne podloge uređenja energetskog tržišta Europske unije. . . . . . . . 291.8.4. Novi energetski plan Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301.8.5. Uvođenje konkurencije u hrvatski energetski sektor. . . . . . . . . . . . . . . . . . 351.8.6. Ugovor o energetskoj povelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 371.8.7. Uvođenje konkurencije u ostalim državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

1.9. ZNAČAJKE ELEKTRIČNE ENERGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

2. REFORMA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432.1. SEGMENTI REFORME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 432.2. ZAKONODAVNA I INSTITUCIONALNA REFORMA . . . . . . . . . . . . . . . . . 442.3. STVARANJE KONKURENTNOG TRŽIŠTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

2.3.1. Proizvodnja električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 482.3.2. Opskrba električnom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

2.4. ODABIR MODELA I ORGANIZIRANJE TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

2.4.1. Organiziranje tržišta električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 532.4.1.1. TSO model organizacije tržišta električne energije . . . . . . . . . . . . . 532.4.1.2. Model nezavisnog operatora sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

2.5. PROMICANJE KONKURENCIJE S RAZLIČITIM OBLICIMA TRŽIŠTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

2.5.1. Promptno tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 562.5.2. Terminsko tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

2.5.2.1. Terminski izvanburzovni ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 572.5.2.2. Terminsko burzovno tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 582.5.2.3. Razlike između pojedinih tipova ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 582.5.2.4. Opcijski ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

2.5.3. Zamjensko tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 592.5.4. Plansko tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

2.5.4.1. Računalno podržan ustroj tržišta dražba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 602.5.4.2. Premošćivanje rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 612.5.4.3. Rizici pri trgovanju električnom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 622.5.4.4. Upravljanje rizicima poslovanja elektroenergetske tvrtke . . . . . . 64

2.6. MODELI TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 652.6.1. Franšizni model ili monopol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 662.6.2. Model tržišta jedinog kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 662.6.3. Model tržišta veleprodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 672.6.4. Model tržišta maloprodaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 672.6.5. Značajke i nedostaci modela tržišta veleprodaje i maloprodaje . . . . . 68

2.7. PUL, BURZA I TRGOVINA IZVAN BURZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 702.7.1. Pul – asocijacija elektroenergetskih tvrtka na veleprodajnom tržištu .. 702.7.2. Burza električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

VI SADRŽAJ

2.7.3. Trgovina izvan burze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 732.8. BURZE ELEKTRIČNE ENERGIJE U EUROPI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75

3. BITNI POJMOVI TRŽIŠTA I BURZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 793.1. ROBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 793.2. DRAŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 803.3. SLOŽENOST BURZE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

3.3.1. Regulacija robnih terminskih i opcijskih tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 823.3.2. Subjekti definirani regulativom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 823.3.3. Općeniti propisi burze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 833.3.4. Trgovinska udruga za električnu energiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 833.3.5. Tijelo nadležno za pouzdanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

3.4. BITNA PITANJA RAZVOJA KONKURENTNOG TRŽIŠTA . . . . . . . . . . 853.4.1. Prijenos električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 853.4.2. Izgradnja postrojenja i mreža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 863.4.3. Model praćenja cijena električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

4. REGULACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 894.1. JAVNE USLUGE I REGULACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

4.1.1. Povijest regulacije javnih usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 904.1.1.1. Povijesna razdoblja regulacije javnih usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

4.1.2. Stanje regulacije u svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 934.1.3. Obveza javne usluge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94

4.1.3.1. Energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge . . . . . . 954.1.3.2. Strateški značaj javnih usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 964.1.3.3. Uloga regulatornih tijela glede otvaranja nacionalnih

energetskih tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 974.1.3.4. Obveza javne usluge u energetskom sektoru u

Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1004.2. EKONOMSKA REGULACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

4.2.1. Ciljevi PBR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1024.2.2. Usmjerenost PBR-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1034.2.3. Oblici ekonomske regulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

4.2.3.1. Regulacija stopom povrata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1044.2.3.2. Regulacija price-cap/revenue-cap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

4.2.4. Prednosti i nedostaci RPI-X regulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1054.2.5. Matematički izrazi RPI-X regulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

4.2.5.1. Izrazi price cap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1064.2.5.2. Izrazi revenue cap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1084.2.5.3. Oblici hibridnih RPI-X izraza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

4.2.6. Ostali parametri bitni za PBR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1134.2.6.1. Operativni troškovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113

VIISADRŽAJ

4.2.6.2. Kapitalni troškovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1144.2.6.3. Regulirana osnovica sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1144.2.6.4. Amortizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1144.2.6.5. Prinos od reguliranih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1154.2.6.6. Tehnički gubici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116

4.3. REGULACIJA ELEKTROENERGETSKIH DJELATNOSTI . . . . . . . . . . . 1174.3.1. Regulacija u odnosu na otvoreno tržište električne energije . . . . . . . . . 1184.3.2. Zadaće regulatornih tijela pri regulaciji elektroenergetskih

djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1194.3.3. Izdavanje dozvole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

4.3.3.1. Faze postupka izdavanja dozvola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1234.3.3.2. Registar dozvola za obavljanje energetske djelatnosti . . . . . . . . . . 124

4.3.4. Regulacijski nadzor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1254.3.4.1. Prikupljanje podataka od energetskih tvrtka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

4.3.5. Metodologije tarifnih sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1274.3.5.1. Model donošenja tarifa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1294.3.5.2. Tarife za prijenos i distribuciju električne energije . . . . . . . . . . . . . . 130

5. TRŽIŠNA MOĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1355.1. SPAJANJA I PREUZIMANJA: JAČANJE TRŽIŠNE POZICIJE . . . . . . . 135

5.1.1. Povijesni M&A ciklusi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1355.1.2. Učinkovitost spajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1395.1.3. Indeks koncentracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

5.1.3.1. Oblici indeksa koncentracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1415.2. TRŽIŠNO NADMETANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

5.2.1. Komponente tržišne moći . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1425.2.2. Antimonopolsko djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1435.2.3. Slamanje moći dominantnih tvrtka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

5.3. MONOPOL I KONKURENCIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1455.3.1. Vrste tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

5.3.1.1. Monopolističko tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1465.3.1.2. Tržište pod utjecajem kartela ili oligopola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1475.3.1.3. Konkurentno tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

5.3.2. Konkurencija na tržištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1485.3.2.1. Određivanje triju razina konkurentnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

5.4. KONCENTRACIJA TRŽIŠTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1515.4.1. Dokumenti Europske unije za kontrolu koncentracije tržišta . . . . . . . . 1515.4.2. Mjere za određivanje koncentracije tržišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

5.4.2.1. Tržišni udio i učinkovito tržište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1525.4.2.2. Tržišni udio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1535.4.2.3. Herfindahl-Hirschmanov indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1545.4.2.4. Mjera koncentracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159

VIII SADRŽAJ

5.4.2.5. Rosenbluth-Hall-Tidemanov indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1605.4.2.6. Indeks entropije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1615.4.2.7. Sveobuhvatni indeks koncentracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1635.4.2.8. Bainov indeks monopola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1645.4.2.9. Lernerov indeks snage monopola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1645.4.2.10. Landes-Posnerov indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

6. POMOĆNE USLUGE SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1696.1. VAŽNOST POMOĆNIH USLUGA SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1696.2. TROŠKOVI POMOĆNIH USLUGA SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1706.3. KATEGORIJE POMOĆNIH USLUGA SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1716.4. REGULACIJA FREKVENCIJE I DJELATNE SNAGE . . . . . . . . . . . . . . . . . 172

6.4.1. Troškovi regulacije frekvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1756.4.2. Osiguravanje usluge regulacije frekvencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176

6.5. POGONSKA REZERVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1776.5.1. Struktura tržišta rotirajućom rezervom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

6.6. REGULACIJA NAPONA I JALOVE SNAGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1806.6.1. Uspostavljanje tržišta jalovom snagom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181

6.7. SPOSOBNOST POKRETANJA IZ BEZNAPONSKOG STANJA . . . . . . . 1846.7.1. Komponente troškova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186

7. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1877.1. VAŽNOST OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

7.1.1. Proizvodnja električne energije iz OIE u Europskoj uniji . . . . . . . . . . . . 1887.1.2. Referentne vrijednosti udjela električne energije proizvedene

iz OIE u ukupnoj potrošnji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1897.1.3. Energetske značajke pojedinih država članica Europske unije

s obzirom na OIE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1927.2. ZNAČAJKE OIE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192

7.2.1. Mehanizmi koji potiču proizvodnju iz OIE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1957.3. ULOGA REGULATORNIH TIJELA NA PODRUČJU OIE . . . . . . . . . . . . 196

8. INTERKONEKCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1998.1. OPĆENITO O INTERKONEKCIJAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1998.2. MOGUĆNOSTI PRIJENOSA KORIŠTENJEM INTERKONEKCIJA .. 201

8.2.1. Angažiranje objekata za proizvodnju i uravnoteženje dobave i potražnje električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202

8.2.2. Pravila o dodjeli i korištenju prekograničnih prijenosnih kapaciteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

8.2.3. Upute za eksplicitne dražbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

8.3. TRGOVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM IZMEÐU ELEKTROENERGETSKIH SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209

IXSADRŽAJ

8.3.1. Tranzit električne energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

9. RAZDVAJANJE MREŽNIH DJELATNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2139.1. VAŽNOST RAZDVAJANJA DJELATNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2139.2. OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2149.3. RAZDVAJANJE OPS-a i ODS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

9.3.1. Neovisnost OPS-a i ODS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

9.4. PRAVNO, FUNKCIONALNO I RAČUNOVODSTVENO RAZDVAJANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218

9.4.1. Pravno razdvajanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2209.4.2. Funkcionalno razdvajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2219.4.3. Računovodstveno razdvajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222

10. POTROŠAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22510.1. OPĆENITO O ZAŠTITI POTROŠAČA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22510.2. REGULATIVA NA PODRUČJU ZAŠTITE POTROŠAČA . . . . . . . . . . . 226

10.2.1. Strategija zaštite potrošača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22710.2.2. Zakon o zaštiti potrošača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22710.2.3. Uredovanje nadležnih tijela na temelju zaprimljenih predstavki

potrošača i udruga potrošača . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228

POPIS OZNAKA I NJIHOVO ZNAČENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231

POPIS KRATICA I ENGLESKIH IZRAZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241

KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

X SADRŽAJ

PREDGOVOR

Proces globalizacije i veća konkurencija na tržištu utječu na smanjenje troško-va poslovanja tvrtka. I električna energija ima svoj udio u tim troškovima. Stoga jecijena električne energije već dugo u žarištu interesa javnosti, gospodarstvenika ianalitičara. Jasna je i sigurnost opskrbe električnom energijom za gospodarskirazvoj i funkcioniranje društva, polazeći od postojećih ograničenja i nužnosti pod-mirenja stalnog povećanja potrošnje električne energije.

Elektroprivrede se već dulje vrijeme restruktuririraju diljem svijeta, na način daiz monopolističke pozicije prelaze u tržišno verificirane konkurentne tvrtke. Libera-lizacija, deregulacija, privatizacija kao i mnoge operativne mjere usmjerene premakonkurentnom tržištu električne energije rezultirale su mogućnošću slobodnog iz-bora opskrbljivača električne energije od strane potrošača i otklonile zapreke slo-bodnoj trgovini. Bitni su čimbenici koji su utjecali na pojavu novog stanja u trgovi-ni električnom energijom:

– deregulacija i demonopolizacija nacionalnih tržišta električne energije čija jeposljedica eliminacija isključivih prava na proizvodnju i/ili uvoz i izvoz odstrane tradicionalnih monopolista – okomito integriranih tvrtka

– otklanjanje tehničkih prepreka povezivanju i međusobnom sinkronom radupojedinih elektroenergetskih sustava

– regionalna udruživanja, što je jače povezalo elektroenergetske sustave.

Nadalje, provedena je tranzicija iz režima izmjene energije između elektro-privrednih monopolista u režim otvorenog tržišta, tako da povlašteni kupci i trgov-ci mogu trgovati izravno ili preko tržišnih posrednika. Električna se energija, u tomsmislu, javlja na tržištu kao vrsta robe, posebna po svojim fizikalnim svojstvima – štoje razlikuje od drugih vrsta robe. Dakle, električna energija s ekonomskog stajalištaima osobine robe, ali je s obzirom na fizikalna svojstva to roba zasebne kategorije.Pokazalo se da se električna energija u tržišnim uvjetima tretira kao roba sve dok jeima dovoljno za namirenje potrošnje. Međutim, kad se pojavi problem manjka elek-trične energije, to se počinje tretirati kao važan društveni problem. Potrebno jenaglasiti važnost umanjenja negativnih utjecaja proizvodnih objekata na okoliš, kao

i uspostavljanja pravila konkurentnog tržišta sa svrhom poticanja smanjenja cijeneelektrične energije (ili barem sprječavanja povećanja). Strategijom bi se energet-skog razvoja za što šire zemljopisno područje trebalo odgovoriti na ta i druga pitanja, ato traži aktivnu energetsku politiku međunarodne zajednice. U tom su smislu pitanjaenergetske budućnosti, a u okviru istih i električna energija, bitna razvojna pitanja.

Ovaj sveučilišni udžbenik nastao je kao rezultat našeg višegodišnjeg bavljenjaproblematikom tržišta električne energije. Tijekom odvijanja nastave predmetaTržište električne energije uočen je nedostatak literature na hrvatskom jeziku koja bipridonijela svladavanju nastavnog sadržaja predmeta. Ovaj je udžbenik, ponajprije,namijenjen studentima Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebukao nastavno gradivo za predmet Tržište električne energije. Međutim, udžbenik mo-že korisno poslužiti svima za razumijevanje procesa koji se odvijaju na tržištimaelektrične energije u svijetu. Ovdje treba naglasiti da su promjene u elektroenerget-skim sektorima europskih država, s implikacijama na nacionalna tržišta električneenergije, bile jako izražene i dinamične tijekom posljednjih desetak godina. U osno-vi je udžbenik više usmjeren na opća načela bitna za učinkovito funkcioniranje tržiš-ta električne energije nego na promjenljiva stanja koja su zabilježena u određenomvremenskom horizontu u okviru općeg procesa liberalizacije i deregulacije tržištaelektrične energije.

Udžbenik je podijeljen u deset poglavlja razvrstanih po tematskim cjelinamabitnim za razumijevanje funkcioniranja tržišta električne energije.

Prvo poglavlje govori o strukturi elektroenergetskog sustava, procesima restruk-turiranja, privatizacije, deregulacije i liberalizacije tržišta električne energije. Raz-motrena su pitanja u svezi s novim ustrojem elektroprivrede i izvršenim korporativ-nim promjenama. Opisane su faze liberalizacije i promjene u organizaciji elektro-energetskog sektora.

Drugo poglavlje obrađuje reformu elektroenergetskog sektora. Opisana je za-konodavna i institucionalna reforma. Pokazano je da je odabir učinkovitog modelai organizacije tržišta električne energije preduvjet za uspostavu konkurentnog tržiš-ta električne energije i uspješnu provedbu zacrtane reforme. Predočeni su primjeriTSO i ISO načela organizacije i vođenja elektroenergetskog sustava. Objašnjeni sumodeli tržišta veleprodaje, maloprodaje i jedinog kupca.

U trećem poglavlju predočeni su temeljni pojmovi bitni za razumijevanje tržiš-ta i burza roba, kao što su: roba, vrste robnih ugovora (gotovinski, opcijski i termin-ski burzovni) i postupak dražbe. Opisana je složenost burze s obzirom na propisekoji se na njoj primjenjuju i različite sudionike koji na njoj posluju. Opisani su poj-movi bitni za tržište električne energije – kao posebnog oblika tržišta roba – prije-nos, izgradnja postrojenja i mreža, indeksi cijena električne energije koji su u prim-jeni u Europi.

Četvrto poglavlje odnosi se na regulaciju. U prvom potpoglavlju objašnjen jepojam javne usluge, određena je povezanost regulacije i sektora javnih usluga, povi-jesna razdoblja u razvoju regulacije javnih usluga. U drugom potpoglavlju obrađujese ekonomska regulacija u kojoj je dominantna "Performance-Based Regulation", štose odnosi, ponajprije, na cijene/prihod, kvalitetu energije, pouzdanost opskrbe, razi-nu usluge, konkurenciju i investicije. Objašnjena su načela regulacije stopom povra-

XII PREDGOVOR

ta i regulacije "price-cap/revenue-cap". Predočeni su matematički izrazi RPI-X regu-lacije, za cijene, prihod i hibridne oblike. U trećem potpoglavlju govori se o regulacijielektroenergetskih djelatnosti. Navedene su pozitivne i negativne strane regulacije,opisana je uloga regulatornih tijela i bitne regulatorne aktivnosti (izdavanjedozvola, nadzor, metodologije tarifnih sustava i tarife za prijenos i distribuciju elek-trične energije).

Peto poglavlje obrađuje spajanja i akvizicije tvrtka u pet povijesnih ciklusa.Razmotrena je učinkovitost procesa spajanja, opisan indeks koncentracije kalkuli-ran od tržišnih udjela tvrtka koje nisu uključene u spajanje, razmotreni alternativnimatematički oblici tog indeksa u ovisnosti o tome je li funkcija graničnog troškakonstantna ili se mijenja i je li krivulja potražnje linearnog ili stalno elastičnog obli-ka. Objašnjena je vodoravna i okomita komponenta tržišne moći te antitrust politi-ka i vrste tržišta. Detaljno je razmotrena koncentracija na tržištu s opisom mjera zanjezino određivanje: tržišni udio, Herfindahl-Hirschmanov indeks, mjera koncen-tracije, Rosenbluth-Hall-Tidemanov indeks, indeks entropije, sveobuhvatni indekskoncentracije, Bainov indeks monopola, Lernerov indeks snage monopola i Landes--Posnerov indeks.

Šesto poglavlje obrađuje pomoćne usluge sustava nužne za osiguranje pri-jenosa električne energije između naručitelja i isporučitelja. Navedene su kategori-je tih usluga: usluge nužne za normalni pogon (vođenje sustava, regulacija napona,regulacija frekvencije i djelatne snage, praćenje opterećenja i energetska nerav-noteža), usluge potrebne za sprječavanje raspada elektroenergetskog sustava (roti-rajuća rezerva, dodatna rezerva, usluge stabilnosti sustava) i usluge potrebne zaobnovu sustava nakon raspada (pokretanje iz beznaponskog stanja, usluge stabil-nosti sustava, praćenje opterećenja itd.).

U sedmom poglavlju naglašena je važnost obnovljivih izvora energije za pod-mirenje rastuće potrošnje električne energije, stvaranje mogućnosti novog zapošlja-vanja i bolju zaštitu okoliša. Predočeni su mehanizmi koji potiču proizvodnju izobnovljivih izvora energije i uloga nadležnih tijela na tom području.

Osmo poglavlje obrađuje problematiku interkonekcijskih veza ključnih za re-alizaciju unutarnjeg tržišta električne energije Europske unije. U tom su smislu, uzdostatnost prijenosnih kapaciteta za realizaciju potrebnih veličina prekograničnihtrgovina električnom energijom, bitna i pravila o dodjeli i korištenju prekograničnihprijenosnih kapaciteta opisana u ovom poglavlju.

U devetom se poglavlju analizira stanje mrežnih djelatnosti prijenosa i distribu-cije električne energije prema kriteriju razdvajanja djelatnosti. Objašnjena su europ-ska pravila za obveze razdvajanja operatora prijenosnog sustava i operatora dis-tribucijskog sustava i to za pravno, funkcionalno i računovodstveno razdvajanje.

Deseto poglavlje posvećeno je potrošačima električne energije i djelotvornoj zaš-titi njihovih legitimnih interesa i prava. Navedena je i regulativa bitna za to područje.

Zahvaljujemo svima koji su poduprli izdavanje ovog udžbenika i unaprijed onimpažljivim čitateljima koji će nam dostaviti svoje dobronamjerne opaske i sugestije.

Izražavamo posebnu zahvalnost tvrtkama koje su potpomogle objavljivanjeovog sveučilišnog udžbenika, a to su: ABB Zagreb, Brodarski institut Zagreb,

XIIIPREDGOVOR

Dalekovod Zagreb, Deling Tuzla, EKONERG – Institut za energetiku i zaštituokoliša Zagreb, Elektroinstitut Milan Vidmar Ljubljana, Elektroprivreda BiHSarajevo, Elektroprivreda Crne Gore Nikšić, Elektroprivreda Srbije Beograd,Elektroprojekt Zagreb, Elektropromet Tuzla, ELKA – Kabeli Zagreb, Energetskiinstitut Hrvoje Požar Zagreb, GEN-I Krško, Hrvatska gospodarska komoraZagreb, Hrvatska komora inženjera elektrotehnike Zagreb, Institut za elektro-privredu i energetiku Zagreb, Končar – GIM Zagreb, Končar – INEM Zagreb,Končar – Elektroindustrija Zagreb, Končar – Institut za elektrotehniku Zagreb,Končar – KET, RAVEL Zagreb, Montmontaža PLC Zagreb, Siemens Zagreb,Spectra Media Zagreb,

Na kraju zahvaljujemo timu tvrtke GRAPHIS iz Zagreba na uloženom naporupri izdavanju ovog sveučilišnog udžbenika.

Zagreb, 15. rujna 2009.Autori

XIV PREDGOVOR

1. STRUKTURA ELEKTRO-ENERGETSKOG SUSTAVA

1.1. OPĆENITO O ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU

Elektroenergetski sustav (EES) je najveći, najrasprostranjeniji, najutjecajniji,najsloženiji i najskuplji tehnički sustav. Složenost EES-a proizlazi iz činjenice da jeelektričnu energiju nemoguće skladištiti pa se razina proizvodnje mora neprekidnoizjednačavati s trenutačnim potrebama potrošnje. Pored toga za električnu energijunema supstituta, a troškovi su nestašica znatni. Iz prethodnog slijedi neelastičnosttržišta električne energije u slučaju nedostatne ponude, što može rezultirati visokimcijenama za potrošače. Električna je energija poseban proizvod. To je jedini "pro-izvod" koji kontinuirano troše svi potrošači. Električna se energija troši u desetinkisekunde nakon svoje proizvodnje, a može biti uskladištena u sustavu manje oddesetinke sekunde. Ta fizikalna svojstva utječu da se granični trošak proizvodnje brzomijenja pa se mijenja i trošak dostave. Ni jedan drugi proizvod nema tako brzu prom-jenu troška dostave.

EES obuhvaća proizvodnju, prijenos, raspodjelu i potrošnju električne energijejedne države ili nekog područja. Čine ga elektrane, prijenosni sustav načinjen odrasklopnih i transformatorskih postrojenja, vodova za prijenos i raspodjelu (engl.electric bulk power system) te uređaji za potrošnju električne energije. Optimalnipogonski i ekonomski učinci u proizvodnji električne energije postižu se tek krozzajednički usklađen rad svih dijelova sustava.

EES jedne države uobičajeno radi u sinkronom pogonu sa sustavima susjednihdržava, iako ima i iznimaka (na primjer, pojedine otočne države, Izrael, itd.). EESkoji čine elektroenergetski sustavi više država ili područja naziva se interkonekcijskisustav, što znači "međusobno spojeni" sustav ili kraće rečeno interkonekcija (najpoz-natiji takav sustav je europska ili UCTE1 interkonekcija u kojoj je jedna od članica i

1 UCTE je organizacija za koordinaciju prijenosa električne energije (franc. Union pour laCoordination du Transport de l’Electricite). Članice su UCTE: Austrija, Belgija, Bosna iHercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija,Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunj-ska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska i Švicarska.

Hrvatska). Interkonekcijski sustavi imaju zbog svoje veličine, a obzirom na pogonskeznačajke, posebna obilježja po kojima se razlikuju od pojedinih znatno uzamčenih tj.zaokruženih EES-a iz kojih su sastavljeni, u kojima se zamke međusobno isprepliću.To se posebice odnosi na pravila koja vrijede pri prijenosu snage iz jednog sustava udrugi. Klasični pristup eksploataciji EES-a pojedine države temelji se na njihovojokomitointegriranoj strukturi i tzv. privilegiranom položaju elektroprivrede kaojavne službe s prirodnim monopolom2, slika 1.1.

Glavna je zadaća upravljanja EES-om osigurati da se u svakom trenutku svakompotrošaču dostavi onoliko električne energije koliko iznosi njegova trenutačna potre-ba. Isporučena električna energija treba biti zadovoljavajuće kvalitete što podrazu-mijeva pouzdanost opskrbe i održavanje najvažnijih električnih veličina sustava(frekvencija, napon, udjel harmonika i ostalo) u zadovoljavajućim granicama.

Dodatni je problem nemogućnost izbora puta kojim električna energija "teče"od jednog do drugog mjesta. Mjesta proizvodnje i predaje električne energije moguse utvrditi, ali put je isporuke promjenjiv što se temelji na fizikalnim zakonima. Putkojim teče električna energija može stvoriti probleme (kao na primjer: promjenu

2 1. STRUKTURA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

2 Prirodni monopol postoji u slučaju da nije ekonomski isplativo da više od jednog proiz-vođača nudi neku robu ili uslugu. Država u pravilu zadržava pravo kontrole njegovih cijena(obično fiksne cijene ili njihova gornja granica). Proizvođač pokriva opravdane troškove.Riječ monopol dolazi od grčkih riječi monos (jedan; sam) i polein (prodavati), a značiisključivo pravo (proizvodnje, trgovine, obrta itd.) koje pripada jednoj osobi, određenojskupini osoba ili državi. Pojam "prirodni monopol" povezan je s bitnim pojmovima poputnacionalne sigurnosti, društvenog interesa, socijalne komponente i dr.

Slika 1.1. Ustroj elektroprivrede u reguliranim uvjetima

2. REFORMA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

2.1. SEGMENTI REFORME

Reforma elektroenergetskog sektora svake države složen je proces koji se odvi-ja u više segmenata:

– restrukturiranje elektroenergetskih tvrtka– zakonodavna i institucionalna reforma– odabir modela i organizacije tržišta električne energije.

Na reformu nacionalnog elektroenergetskog sektora utječe nekoliko vanjskihčimbenika, na koje pojedina država ne može bitno utjecati, kao što su: međuna-rodne integracije, međunarodne financijske institucije, usvajanje načela tržišneekonomije itd. Ni u jednoj fazi reforme ne smije biti ugrožena pouzdanost EES-a ilisigurnost opskrbe električnom energijom. Kvaliteta usluge ne smije se smanjiti nitise smije zanemariti zaštita kupaca i zaštita okoliša. Kao što je već spomenuto, refor-ma elektroenergetskog sektora podrazumijeva restrukturiranje okomito integri-ranih elektroenergetskih tvrtka, razdvajanje poslovanja prema energetskim djelat-nostima (raspodjelu imovine i troškova). Praksa pokazuje da bržem restrukturira-nju elektroenergetskih tvrtka pogoduje uvođenje konkurencije u elektroenergetskisektor zbog toga što konkurencija stvara pritisak u smjeru povećanja učinkovitostiposlovanja.

Bitan je razlog za restrukturiranje, odnosno razdvajanje djelatnosti, sprječava-nje subvencija između djelatnosti unutar okomito integrirane elektroenergetsketvrtke. Razvoj tržišnog natjecanja nije moguć u elektroenergetskom sektoru ukojem postoji diskriminantni pristup mrežama (prijenosnoj i distribucijskoj) za nekeod sudionika na tržištu. U slučaju da mrežom upravlja vlasnik, tj. okomito integri-rana elektroenergetska tvrtka koja obavlja djelatnosti proizvodnje, prijenosa, distri-bucije i opskrbe krajnjih kupaca, u praksi postoje načini da se diskriminira kon-kurencija glede pristupa prijenosnoj i/ili distribucijskoj mreži. Klasičan primjer

diskriminacije predstavlja odbijanje pristupa mreži, kao i naplata više cijene odre-đene usluge konkurenciji negoli vlastitoj okomito integriranoj tvrtki. Suptilnijemetode diskriminacije obuhvaćaju:

– manipulaciju kapacitetima tako da se vodovi koje treba iskoristiti konkuren-cija proglase preopterećenima (zagušenima)

– manipulaciju tarifnim kategorijama tako da je tarifa za vlastitog opskrbljivačakrajnjih kupaca manja nego za istu kategoriju kupaca kod konkurencije

– raspodjelu kapaciteta u korist okomito integrirane tvrtke koristeći se pred-nošću posjedovanja informacija prije konkurencije

– složeni postupak promjene opskrbljivača (obveza ugradnje novog brojila,otežavajući administrativni postupak koji zahtijeva opsežnu dokumentacijuitd.)

– "strateška" ulaganja u razvoj mreže koja dovode konkurenciju u nepovoljnijipoložaj

– prebacivanje troškova s tržišnih na regulirane djelatnosti, što stvara rizik zakonkurenciju i kupce (tzv. diskriminantna tarifa).

2.2. ZAKONODAVNA I INSTITUCIONALNA REFORMA

Zakonodavna reforma odnosi se na usklađivanje energetskog zakonodavstva spropisima Europske unije. Institucionalna reforma odnosi se na osnivanje novihnadležnih tijela koja provode regulaciju i nadziru stanje i trendove na tržištu elek-trične energije (regulatorna tijela) te tijela koja organiziraju tržište električne ener-gije (operatori tržišta). Nadzor stanja na tržištu električne energije podrazumijevaprethodno donošenje pravila koja će onemogućiti nelojalnu konkurenciju i ograniči-ti monopolističko djelovanje bilo kojeg sudionika na tržištu. Regulatornim tijelimadodjeljuju se nadležnosti vezane uz utvrđivanje cijena, odnosno metodologija zaizračun tarifa za elektroenergetske djelatnosti koje su po svojim obilježjima prirod-ni monopoli, kao što su to prijenos i distribucija električne energije.

U ovom se poglavlju detaljnije obrađuju promjene u hrvatskom elektroenerget-skom sektoru. Krajem 2004. godine provedene su promjene dijela hrvatskoga ener-getskog zakonodavstva usvojenog sredinom 2001. godine. Predmetno zakonodavstvoobuhvaća šest energetskih zakona38 i više od pedeset pratećih podzakonskih propi-sa (uredbe, pravilnici, tarifni sustavi, opći uvjeti za opskrbu pojedinim vrstama ener-gije, mrežna i tržišna pravila, itd.). Navedene promjene provedene su sa svrhom:

– prilagodbe prema postojećoj istovrsnoj regulativi Europske unije– ubrzavanja reforme energetskog sektora– povećanja sigurnosti opskrbe električnom energijom i pouzdanosti EES-a

(usvajanjem tuđih i uvođenjem vlastitih pravila i iskustva te poticanjemrazvoja i investicija)

44 2. REFORMA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

38 Tzv. paket hrvatskih energetskih zakona sadrži: Zakon o energiji, Zakon o regulacijienergetskih djelatnosti, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o tržištu plina, Zakon otržištu nafte i naftnih derivata te Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskomenergijom.

3. BITNI POJMOVI TRŽIŠTA I BURZE

3.1. ROBA

Roba je proizvod ljudskog rada i namijenjena je tržištu na kojemu se s njomtrguje. Međutim, pri trgovanju bilo kojom robom postoji određeni rizik. Cijene natržištu roba u nekome određenom vremenu (danu) mogu se promijeniti do nekegranice. Na stabilnom tržištu svi sudionici na tržištu posluju uravnoteženo. Processtabilnog tržišta podrazumijeva da obnova ponuda i za kupnju i za prodaju rezulti-ra stabilnom cijenom, s jednakim količinama koje su ponuđene i koje se traže po tojcijeni. Za donošenje odluke o ulaganju u neku robu trebaju postojati sljedeći pre-duvjeti:

– ispravno formulirani poslovni ciljevi

– pravodobne informacije i informacijska mreža

– razmatranje mogućnosti primjene dostupnoga informacijskog sadržaja upostupku odlučivanja, sa svrhom postizanja poslovnih ciljeva.

Robni ugovor treba sadržavati pet bitnih sastavnica: cijenu, količinu, kvalitetu,vremenske odrednice i mjesto isporuke. Prema osnovnoj podjeli postoje gotovinskiugovori (engl. cash contract), opcijski ugovori (engl. option contract) i terminski bur-zovni ugovori. Gotovinski ugovori zaključuju se izravno između kupca i prodavate-lja, dakle bilateralno. Po sadržaju su slični ugovorima sklopljenim na tržištu elek-trične energije, samo što je cijena rezultat bilateralnog dogovora, a ne nadmetanja.Opcijski ugovori odnose se na pravo kupca da kupuje, ali ne podrazumijevajuobvezu kupnje/prodaje robe i slični su sklopljenim ugovorima na tržištu električneenergije prema kriterijima cijene i količine. Terminski burzovni ugovori uključujuobvezu kupnje i prodaje roba u budućnosti i odgovaraju dugoročnim ugovorima natržištu električne energije. Odluke sudionika na tržištu, na kojemu prevladava poje-dini trenutačni ekonomski utjecaj, odnose se na kratkoročne okvire. Odlučivanje zadulje razdoblje polazi od budućih ekonomskih utjecaja, što je uglavnom teško pro-cijeniti.

Općenito, postoji sličnost tržišta električne energije s opcijskim i terminskimburzovnim tržištima. Tržište električne energije regulira konkretan segment, a opcij-ska i terminska burzovna tržišta općeniti rad tržišta.

3.2. DRAŽBA

Postoje dvije bitne tehnike trgovanja na klasičnom tržištu roba: – nadmetanje brokera ("nadvikivanjem") na otvorenom tržištu– prodaja/kupnja robe između dvije stranke (prodavatelja i kupca), posred-

stvom brokera ili bez brokera.Na otvorenom tržištu posluje se s multilateralnim ponudama (uključivo na

strani prodaje i na strani potražnje) jer postoji znatan broj aktivnih prodavatelja ikupaca. U određenom trenutku dolazi do sparivanja tih ponuda. Razvijeno je tržišteelektrične energije takvo tržište (jedan oblik tržišta roba). Po američkom pristupu,proizvodni, prijenosni i distribucijski objekti nalaze se u vlasništvu elektroenerget-skih tvrtka koje su sudionici na tržištu. Ti se objekti mogu tretirati kao profitni cen-tri (centri dobiti ili gubitaka). Proizvodne tvrtke (GENCO) proizvode električnuenergiju koja se prenosi preko prijenosnih (TRANSCO) i distribucijskih (DISTCO)tvrtka do potrošača. Posebne uslužne tvrtke (ESCO) kupuju energiju odproizvođača za kupce i mogu biti zamjena za one distribucijske tvrtke koje su kaoopskrbljivači električnom energijom vezani ugovornim odnosima s kupcima68.Energetske transakcije provodi Nezavisni voditelj ugovora (Independent ContractAdministrator, ICA), a organizirana je od Nezavisnog operatora sustava(Independent System Operator, ISO) i Područne prijenosne grupe (RegionalTransmission Group, RTG). U novom okružju djeluju i tvrtke za pomoćne (prateće)usluge sustava (ANCILCO) i Trgovinska udruga za električnu energiju (EMA) sfunkcijom energetske burze.

Ponude tvrtka GENCO i ESCO na dražbama temeljenim na provođenju višekrugova69, razvrstavaju se po kriteriju veličine, a valjano sparivanje ponuda za kup-nju i prodaju nastaje kada je veća ponuda za kupnju. Nezavisni voditelj ugovora(ICA) treba utvrditi postoji li za pretpostavljenu transakciju potrebna snaga pri-jenosa, odnosno eventualna prijetnja sigurnosti sustava70. Ako ICA ne izdaodobrenje provodi se povezivanje valjane ponude za kupnju i ponude za prodaju, arazlika u ponudama (u novčanim jedinicama po megavatu) se dijeli tako da se utvr-di konačna cijena koja se naziva ravnotežna cijena. Moguć je slučaj da ne postojidovoljan broj partnera za sparivanje i tada se cijena ne otkriva.

80 3. BITNI POJMOVI TRŽIŠTA I BURZE

68 U predmetnom slučaju distribucijska tvrtka ostaje vlasnik mreže koji se brine o razvojumreže, održavanju distribucijskih objekata, kvaliteti i pouzdanosti.

69 Alternativa je jednokružna dražba na kojoj se prihvaćaju količinske ponude kupaca iponude s količinom i cijenom prodavatelja. Kupoprodaja električne energije na pojedinimtržištima temelji se upravo na jednokružnim otvorenim dražbama.

70 Da bi se transakcija mogla obaviti potrebno je ispuniti zahtjeve za održavanje dovoljnerotirajuće rezerve, regulaciju jalove snage itd.

4. REGULACIJA

4.1. JAVNE USLUGE I REGULACIJA

Pojam javna usluga u svom se općenitom značenju odnosi na one poslovne dje-latnosti (usluge) o kojima se brine država. Javne usluge karakterizira visoka razinatokova kapitala kao i investicijskih ulaganja. Ispravnost i pouzdanost mreža, postro-jenja i instalacija (u tim djelatnostima) od vitalne su važnosti za funkcioniranjeostalih sektora gospodarstva te kućanstava. Upravo je to razlog da su javne uslugeod strateškog značaja za ekonomiju i nacionalnu sigurnost svake države. Posljedicatoga je čvrsto pravilo da se javne usluge podvrgnu određenom obliku nadzora (regu-lacije) od strane vlasti ili za tu svrhu uspostavljenog nadležnog regulatornog tijela.Pojam regulacije javnih usluga podrazumijeva sustav mjera i pravila kojima se, kakobi se ostvarili ciljevi regulacije, utječe na poslovanje tvrtka koje obavljaju određenedjelatnosti kao javne usluge. Regulacija javnih usluga primjenjuje se uvijek u gospo-darskim granama kod kojih postoji prirodni monopol.

Jedinstveni model regulacije javnih usluga ne postoji. Izbor primjenjivih mode-la i metoda ovisi o stupnju razvoja gospodarstva i tržišta, tehnološkom razvoju i ci-ljevima makroekonomske politike određene države. Nacionalna regulatorna tijelarazvijaju vlastite mehanizme, metodologiju i pristupe za uspješno djelovanje napodručju javnih usluga. U energetskom sektoru nadležno regulatorno tijelo nadzireprovedbu obveza javne usluge radi sigurnosti opskrbe energijom kao i kvaliteteisporuke energije i pružanja pratećih usluga. Regulacija, kao skup pravila koji jeusmjeren na određene poslovne djelatnosti tvrtka koje obavljaju javne usluge, možese provoditi od strane vlasti izravno (što predstavlja zastarjeli i gotovo napuštenipristup) ili djelovanjem regulatornog tijela (što predstavlja moderan i široko prih-vaćen pristup). Postoji i "samoregulacija" koja se provodi primjenom pravilautvrđenih od strane gospodarskih udruga pojedinih industrija. Jedan je od razlogaza uvođenje regulacije i provođenje nadzora sa svrhom uklanjanja negativnih utje-caja tzv. eksternalija, dakle mogućih vanjskih utjecaja. Zagađivanje je okoliša očiti

primjer eksternalije koji zahtijeva kvantifikaciju i procjenu nadležnog tijela radiprovedbe emisijskih pravila, kao što je to slučaj s urbanim otpadom, industrijskimnusproizvodima, korištenjem ostataka biomase, geotermičkim postrojenjima i koge-neracijama. Može se konstatirati da se regulacija uvodi zbog političkih87 i ekonom-skih razloga. U kontekstu ekonomskih razloga uvođenja treba ukazati na to da regu-lacija može rezultirati znatnim troškovima u slučaju da je loše osmišljena88.

Regulacija je javnih usluga razvojna nužnost jer na današnjem stupnju razvojatržišta regulacija predstavlja uspješan mehanizam zamjene za djelovanje "savršenogtržišta" koje bi imalo moć samoregulacije89. Do nastanka savršenog tržišta proteći ćemnogo vremena pa se može zaključiti da će još dugo postojati potreba za regu-lacijom s obzirom na to da će postojati javni interes za supstitucijom tržišta u sek-toru javnih usluga, što se treba obaviti na razvojno učinkovit i socijalno prihvatljivnačin. Uloga regulatornih tijela u tom će se procesu mijenjati, a odabrane tehnikeregulacije trebat će odgovoriti budućim zahtjevima razvijenih javnih usluga.Međutim, usmjerenost nadležnih tijela na regulaciju djelatnosti davatelja usluga, ane na "regulaciju" korisnika usluga (kupce)90 ostat će trajna.

4.1.1. Povijest regulacije javnih usluga

Prva pravila za regulaciju javnih usluga sežu daleko u prošlost, još u 17. stoljeće,kada je usvojen dokument "Ferry boats and Kings" (britansko građansko pravo za vri-jeme vladavine kralja Jamesa). Taj je dokument postavio sljedeće pravilo: "Kraljmože upotrijebiti prijevoz plovilom za vlastite potrebe i za potrebe svoje obitelji,dok svi ostali službenici u njegovoj pratnji moraju platiti naknadu jer svako od plovi-la namijenjenih za prijevoz putnika potpada pod reguliranu vozarinu, što je ujavnom interesu". Nadalje, u državi Illinois (SAD) još je 1877. godine osnovano pov-jerenstvo koje je odredilo najveće cijene za uskladištene žitarice91. Utvrđeno jepravilo prema kojemu vlasništvo kolidira s javnim interesom ako se koristi na načinda to ima javne posljedice i širi utjecaj na zajednicu. Važan je tada usvojeni stav, natemelju kojeg je i uvedeno pravo određene regulacije u sferi korištenja privatnogvlasništva: "Dok god vlasnik koristi svoje vlasništvo na način koji je u međuodnosus javnim interesom, mora biti i spreman podvrći se kontroli".

U svijetu postoji opsežna literatura u kojoj se može pronaći poveznica pojmo-va javne usluge i regulacije (na primjer, [13] i [14]). Tako je još daleke 1907. godine

90 4. REGULACIJA

87 Politički razlog uvođenja regulacije odnosi se na osiguranje društveno prihvatljivihnačela, na primjer: dnevno, tjedno i mjesečno ograničenje radnih sati koje zaposlenici moguodraditi ili uvjeti pod kojima tvrtka može otpustiti zaposlenika.

88 Na primjer, "kruta" regulacija može poništiti korist od inovacija ili se poslovanje tvrtkakoje obavljaju regulirane djelatnosti može odvijati pod svojevrsnom regulacijskom stegom.Zbog toga je opravdano postaviti pitanje: je li odstupanje od regulacijskih ciljeva opasnije odnedostataka tržišnog utjecaja na poslovanje tvrtka?

89 Savršeno je tržište deregulirano (iako ima značajku samoregulacije) i podrazumijevakonkurenciju tehnološki naprednih tvrtka, utemeljenu na ekonomskim načelima i provedbipravila zaštite okoliša.

90 Korisnike usluga (kupce), u osnovi, “regulira” država putem određenih mehanizamaporezne politike.

91 Povodom predmeta Munn protiv Illinoisa.

5. TRŽIŠNA MOĆ

5.1. SPAJANJA I PREUZIMANJA: JAČANJE TRŽIŠNE POZICIJE

Aktivnosti spajanja (mergera) i preuzimanja (akvizicija) tvrtka (M&A) kojimase tvrtke okrupnjavaju, bitan su preduvjet za jačanje tržišne pozicije tvrtka u uvjeti-ma globalizacije tržišta. R. J. Pierce smatra da je opseg politike spajanja bitan ele-ment programa restrukturiranja industrije u SAD-u [19]. Nadalje, S. G. Breyer i P.W. MacAvoy zaključili su da je potrebno povećati broj spajanja ako se želi unapri-jediti stanje na tržištu [20]. M&A utječu na koncentraciju tržišta i na značajkeokrupnjenih tvrtka (profit, stopa rasta, tržišni udio, učinkovitost). Prethodno utječena socijalno područje kroz zapošljavanje, otpuštanje, otpremnine, umirovljenja itd.

Razumijevanje položaja i uloge vodećih tvrtka na tržištima, koje zbog znatnesnage bitno utječu na stanje na tim tržištima, traži poznavanje problematike tržišnogokrupnjavanja. Politika slobodnog tržišta podrazumijeva sprječavanje znatne tržišnemoći tvrtka radi zaštite kupaca, konkretno onemogućavanje monopolističkog djelo-vanja na tržištu (koje karakterizira prije svega nametanje nepovoljnih ekonomskihodnosa primjenom visokih i često neopravdanih cijena proizvoda/usluga).

5.1.1. Povijesni M&A ciklusi

Pet je povijesnih M&A ciklusa zabilježeno s obilježjima navedenim u tablici5.1.

Tijekom četvrtog i petog M&A ciklusa bio je izražen entuzijazam menadžeravelikih tvrtka, što je znatno pridonijelo realizaciji mnogih okrupnjavanja. Međutim,pojedini su autori vrlo kritični prema postignutim rezultatima [21].

Promjene koje su M&A-aktivnosti donijele danas poznatoj strukturi velikihtvrtka, njihovu položaju i ulozi na kompetitivnom tržištu, postavile su jasne izazove

136 5. TRŽIŠNA MOĆ

Tablica 5.1. Pregled povijesnih M&A ciklusa

M&A ciklusRazdoblje(godina)

Značajke promatranog ciklusa

Prvi ciklus:monopoli 1897. – 1904.

U prvom M&A ciklusu zabilježen je proces pretvorbemalih i srednjih tvrtka u sustav jako velikih tvrtka (upravilu multinacionalnih). Temeljni pokretač bila je spoz-naja o mogućnosti zauzimanja jačih pozicija tvrtka natržištu. Taj je proces započeo u SAD-u, gdje su zabi-lježene prve koncentracije i to u naftnoj industriji, ke-mijskoj industriji te u preradi metala i transportu. U to jevrijeme navedenom procesu pogodovala slaba anti-monopolska politika kao i nagli razvoj željeznice koji jeotvorio mogućnosti jeftinog transporta velikog kapacite-ta i s time ulazak na do tada neosvojena (nova) tržišta.

Međutim, 1904. godine došlo je do pada M&A aktivnos-ti zbog recesije i sloma burze dionica.

Drugi ciklus:oligopoli

1916.– 1929.

Nakon prvog M&A ciklusa ojačala je antimonopolskapolitika. To je rezultiralo odmakom prema stvaranju oli-gopola unutar industrija.

Nakon prvoga svjetskog rata došlo je do snažnog jačanjagospodarstva poticanog velikom potrebom temeljiteobnove ratom razorenih područja. Zabilježena je i viso-ka raspoloživost kapitala investicijskih banaka. U tom serazdoblju proširio oblik holding-tvrtka i to okomitopiramidalno organiziranih.

Za financiranje M&A aktivnosti u ovom ciklusu važno jeda su većinom financirane iz skupih kredita, što je biojedan od uzroka Velike krize koja je nastupila nakonsloma burze dionica 1929. godine kada je drugi M&Aciklus završen.

Treći ciklus:konglomerati 1965.– 1969.

Treći M&A ciklus jedno je specifično razdoblje, ponaj-prije zbog ostvarenih spajanja nesrodnih industrija.Takva su spajanja bila poticana visokom cijenom dionicai kamatnih stopa kao i striktnog provođenja postojećeantimonopolske regulative. Zabilježena su, na primjer,spajanja građevinskih tvrtka i lanaca hotela, investicijskihbanaka i rent-a-car agencija.

Financijski jake tvrtke, ograničene u mogućnostimadaljnjeg širenja u svojoj grani zbog čvrsto postavljeneantimonopolske legislative, počele su se organizirati ukonglomerate tvrtka. Te su tvrtke bile iz međusobnonepovezanih industrijskih grana.

Zanimljivo je napomenuti da su neke tvrtke preuzimačiu trećem M&A ciklusu bile manje od tvrtka koje su bilecilj preuzimanja. Tvrtke preuzimači su za preuzimanja

6. POMOĆNE USLUGE SUSTAVA

6.1. VAŽNOST POMOĆNIH USLUGA SUSTAVA

O pogonu EES-a brine se operator prijenosnog sustava (OPS). S vođenjemEES-a treba postići zahtijevani stupanj pouzdanog i sigurnog rada te kvalitete elek-trične energije isporučene kupcima, a uz najmanje utjecaje na okoliš. Da bi sustavradio pouzdano, OPS mora osigurati nužne pomoćne usluge sustava, i to pod uvje-tima koji se razlikuju od onih u prošlosti. Pri tome postoje problemi određivanjanačina mjerenja i naplate tih usluga.

U svijetu još nije prihvaćena jedinstvena definicija pojma pomoćnih usluga sus-tava. U Hrvatskim mrežnim pravilima EES-a stoji da su pomoćne usluge "dobavljivepojedinačne usluge, koje daje korisnik mreže (npr. proizvođač) ili operator distribu-cijskog sustava na zahtjev operatora prijenosnog sustava i za čiju dobavu (tehničkorješenje, pogonski troškovi) operator prijenosnog sustava računa s primjerenomnaknadom troškova. Te usluge koristi operator prijenosnog sustava za ostvarenjeusluga sustava. Vjetroelektrane s asinkronim pogonom su osobit tip proizvodnihjedinica na koje se u pravilu ne primjenjuju odredbe ovih Mrežnih pravila u pogle-du pružanja pomoćnih usluga."171

U europskoj se praksi koristi sljedeća definicija:"Pomoćne usluge sustava su interkonekcijske pogonske usluge nužne za osigu-

ranje prijenosa električne energije između naručitelja i isporučitelja (na razini pri-jenosa), a koje je pružatelj usluge prijenosa dužan uključiti u naknadu za slobodnipristup prijenosnoj mreži."172

Općenito, može se reći da su pomoćne usluge sustava u funkciji podržavanjatemeljne funkcije EES-a, tj. proizvodnje djelatne snage i opskrbe kupaca elek-

171 Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, "Narodne novine", broj 36/06. 172 UCTE Operation Handbook. http://www.ucte.org/resources/publications/ophandbook/

tričnom energijom, a pružaju ih subjekti koji se bave proizvodnjom, upravljanjem iprijenosom električne energije, a pojedine usluge mogu pružati i potrošači. Te suusluge nužne za prijenos električne energije uz odgovarajuću pouzdanost sustava iza održavanje zahtijevane razine sigurnosti i kvalitete. Bitno je naglasiti da su, skupčeva gledišta, pomoćne usluge sustava "sastavnica" opskrbe električnom energi-jom pa ih stoga kupci ne promatraju odvojeno. Međutim, svaki subjekt spojen namrežu implicitno je kupac pomoćnih usluga sustava utjecajnih na kupca putemkvalitete električne energije i značajke neprekidnosti opskrbe.

OPS može osigurati pomoćne usluge sustava putem:

– sklopljenih bilateralnih ugovora– utvrđene obveze vlasnika proizvodnih postrojenja za isporuku tih usluga, pri

čemu plaćanje usluga može biti različito, tj. prema stvarnim troškovima agre-gata, propisanoj tarifi (s time da u cijeni usluga mogu biti priznati stvarnitroškovi ili ne) ili se te usluge mogu isporučivati bez naknade

– javnih nadmetanja– dinamičkog konkurentnog tržišta.

Preduvjet za djelotvorno tržište pomoćnim uslugama sustava je postojanjekonkurentnih ponuditelja. Ako ne postoji veći broj konkurentnih ponuditelja, poje-dini ponuditelji mogli bi zlouporabiti svoj poseban položaj na tržištu, s implikacijomvisokih cijena pomoćnih usluga sustava. U opisanom slučaju došlo bi do distorzijepredmetnog tržišta zbog manifestacije tržišne moći ponuditelja, što bi opravdalonabavu potrebnih pomoćnih usluga sustava putem dugoročnih bilateralnih ugovora.

6.2. TROŠKOVI POMOĆNIH USLUGA SUSTAVA

Pomoćne usluge sustava bile su sastavnica pouzdanog rada EES-a i u prošlosti,ali je njihov trošak ulazio u cijenu električne energije ili je bio pridružen troškovimapojedine elektroenergetske djelatnosti, često prijenosu električne energije. U novi-je vrijeme, što je posljedica restrukturiranja elektroenergetskog sektora i libera-lizacije, zahtijeva se razvidnost troškova pomoćnih usluga sustava posve odvojenihod troškova drugih djelatnosti. Naime, jedno je od načela reforme da se kupcu pridi-jele troškovi koje on uzrokuje sustavu, što se odnosi i na troškove pomoćnih uslugasustava. S obzirom na to da razina troškova pomoćnih usluga sustava ne bi trebalabiti veliko opterećenje za kupce, potrebno je da ponuditelji tih usluga djeluju ukonkurentnom okruženju. To znači da se pružanje pomoćnih usluga sustava možerazmatrati kao potencijalno tržišna djelatnost. Cijena pomoćnih usluga sustavamože se utvrditi:

– tržišno, temeljeno na odnosu ponude i potražnje (na tržištu dan-unaprijedili/i na tržištu u realnom vremenu)

– regulirano, s time da se u naknadi za prijenos električne energije priznatrošak tih usluga uz ostale troškove prijenosa ili prizna izdvojeni trošak tihusluga nabavljenih putem ugovora ili ponuda.

170 6. POMOĆNE USLUGE SUSTAVA

7. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

7.1. VAŽNOST OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Općenito se razvijenost pojedine države može mjeriti prema razini energetskepotrošnje. Što je viša razvijenost, to je veća potrošnja. Toj činjenici kao da doprinosistalno povećanje potrošnje električne energije svugdje u svijetu178. S obzirom na toda se takav trend očekuje i dalje, povećanje potrošnje neće biti moguće pokriti samoproizvodnjom električne energije iz konvencionalnih izvora. Zbog toga ohrabruječinjenica da su razvijene države još prije dvadesetak godina prepoznale značaj većegkorištenja obnovljivih izvora energije (hidroelektrana, biomase, geotermalnih izvo-ra, energije vjetra, Sunca itd.).

Poticanje je projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvoraenergije (OIE) danas sastavnica državnih energetskih politika, utvrđenih od stranevlasti koje preferiraju te izvore zbog mogućnosti novog zapošljavanja i većeg zado-voljstva javnosti boljom zaštitom okoliša. Podrška izgradnji postrojenja za proizvod-nju električne energije iz obnovljivih izvora u državama poput Danske, Španjolske iNjemačke bila je posljednjih godina tolika da su te države postale predvodnice isko-rištavanja energije vjetra179. S obzirom na to da su, do sada, postignuti dobri rezul-tati sigurno je da će dio budućeg povećanja potrošnje električne energije trebatipodmiriti još većom proizvodnjom iz obnovljivih izvora, što će pridonijeti sigurnos-

178 Na primjer, u državama se jugoistočne Europe godišnje povećanje potrošnje električneenergije (odnosi se na distribucijska područja i izravne potrošače), u 2003. godini u odnosuna 2002. godinu, kretalo u intervalu 2,3 – 12,5 %, i to u: Makedoniji 12,5 %, Sloveniji 6,1 %,Albaniji 6 %, Grčkoj 5,3 %, Hrvatskoj 5,1 %, Rumunjskoj 4 %, Crnoj Gori 3,7 %, Srbiji 3 %,Bugarskoj 2,9 % i Mađarskoj 2,3 %.

179 Na primjer, Danska je u samo pet godina povećala udio električne energije proizvedeneiz obnovljivih izvora od 8,7 % (1997. godine) na 20 % (2002. godine), a u Njemačkoj do 2009.godine instalirano je više od 20 000 MW snage u vjetroelektranama.

ti opskrbe i zaštiti okoliša (s obzirom na ekološku prihvatljivost te proizvodnje180).Uz spomenuto se smatra da obnovljivi izvori energije predstavljaju bitan čimbenikrazvoja energetike svake države zbog sljedećih prednosti:

– povećanja energetske neovisnosti zemlje, tj. smanjenja ovisnosti o uvozuelektrične energije

– realne raspoloživosti energije iz tih izvora, ostvarene kroz mogućnostrazlučivanja (diversifikacije) izvora (što ima povoljan utjecaj na lokalnozapošljavanje) i uz mogućnost dugoročnog planiranja

– kraćeg razdoblja stavljanja u pogon u odnosu na konvencionalne izvoreenergije.

S druge strane, postoje i određeni nedostaci većeg udjela obnovljivih izvoraenergije kao što su:

– u pravilu razmjerno visoka cijena po jedinici instalirane snage uz razmjernomali broj osoblja u pogonu i održavanju postrojenja

– ovisnost proizvodnje električne energije iz pojedinih postrojenja obnovljivihizvora energije o vremenskim uvjetima (vjetar, Sunce, energija valova i mor-skih struja itd.)

– potreba angažmana konvencionalnih elektrana za nadoknadu nerealiziraneproizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, što znatno po-skupljuje pogon sustava

– visoka potrošnja energije prilikom proizvodnje postrojenja obnovljivih izvoraenergije.

7.1.1. Proizvodnja električne energije iz OIE u Europskoj uniji

Europska je unija planirala znatno povećanje proizvodnje električne energije izobnovljivih izvora energije već do 2010. godine, tablica 7.1. Iz podataka tablice 7.1proizlazi da je planiran znatan porast proizvodnje električne energije iz vjetra181 (za20 puta – sa 4 TWh na 80 TWh proizvedene električne energije, što je povećanje sa0,2 % na 2,8 % udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije) te biomase (sa 22,5TWh na 230 TWh proizvedene električne energije, što je povećanje sa 0,95 % na 8,0 % udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije) u razmatranom razdoblju1995. – 2010. godine.

188 7. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

180 U javnosti postoji znatan interes za korištenje obnovljivih izvora energije sa svrhomsmanjenja globalne emisije stakleničkih plinova jer dio konvencionalnih izvora energije (naprimjer, termoelektrane na ugljen) zagađuje okoliš. Manje onečišćenje okoliša izravno utječena eksternalije (vanjske troškove energije) koji još nisu opće priznati, ali ih pojedine državeuključuju u poreznu politiku na način da se uvode porezi na emisiju štetnih i stakleničkihplinova ili diferencirani porezi na proizvodnju električne energije i slično.

181 Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u državama Europske unije bilježilaje stopu povećanja od približno 30 % godišnje (promatrano kroz nekoliko godina, počevši od2000. godine). Energija je vjetra, još od devedesetih godina 20. stoljeća, najbrže rastući izvorelektrične energije u svijetu.

8. INTERKONEKCIJE

8.1. OPĆENITO O INTERKONEKCIJAMA

Pojam "interkonekcija" ili alternativno "interkonekcijski vod" odnosi se na spoj-ni vod dva susjedna EES-a, što često podrazumijeva prijenosni vod koji prelazipreko državnih granica i koji povezuje nacionalne prijenosne sustave država.Stvaranje učinkovitog tržišta električne energije potiče se putem intenziviranjatrgovine električnom energijom, što uključuje i prekogranične tokove električneenergije (jer uvoz-izvoz treba tretirati kao sastavnicu ukupne trgovine električnomenergijom).

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ostvareno je znatno povećanjeinterkonekcija između EES-a, na što su utjecala tri temeljna razloga:

– potreba veće pouzdanosti i sigurnosti pogona EES-a (interkonekcijama sepovećava stabilnost sustava)

– ekonomičniji rad EES-a

– kroz razmjenu električne energije ostvaruje se dobit.

Kada se između dva ili više područja pojavi razlika u troškovima proizvodnjeelektrične energije, a postoji mogućnost dodatne proizvodnje, operatori sustava kojivode područja povezana spojnim vodovima mogu se dogovoriti o razmjeni energijei dijeliti ostvarene uštede.

Zbog velike količine prekograničnih tokova električne energije197 proble-matiku prekogranične trgovine električnom energijom treba urediti s pravednim,razvidnim i izravno primjenjivim pravilima. Predmetna pravila trebaju odraziti

197 Količina primljenih prekograničnih tokova električne energije, kao i onih koji potječuiz nacionalnih prijenosnih sustava (ili završavaju u njima), određuje se na temelju stvarnoizmjerenih "fizičkih" tokova električne energije u promatranom razdoblju.

troškove i odrediti zadaće i kriterije učinkovitosti operatora prijenosnih sustava.Nadalje, trebaju sadržavati odredbe o prekograničnom utvrđivanju tarifa i raspod-jeli raspoloživih interkonekcijskih kapaciteta (engl. interconnection capacity), čimese osigurava učinkovit pristup prijenosnim sustavima sa svrhom prekograničnihtransakcija. Iz prethodnog proizlazi da operatori prijenosnih sustava imaju posebnuulogu u uspostavi i funkcioniranju učinkovitog sustava prijenosa električne energijeputem interkonekcijskih vodova. U tom smislu operatori prijenosnih sustava treba-ju:

– propisati pravila o dodjeli i korištenju prekograničnih prijenosnih kapaciteta– uspostaviti mehanizme za koordinaciju i razmjenu informacija u svrhu posti-

zanja pouzdanog i sigurnog rada mreža – uspostaviti razvidne procedure za upravljanje zagušenjem mreža– objaviti općenitu shemu za izračun ukupnog kapaciteta prijenosa i stope

pouzdanosti prijenosa, temeljeno na električnim i fizičkim značajkama pri-jenosne mreže

– objaviti u javno dostupnim dokumentima sigurnosne i operativne podatkekao i standarde planiranja

– objaviti sve relevantne podatke198 koji se odnose na ukupne prekograničnekapacitete prijenosa

– usvojiti i objaviti procedure za eksplicitne dražbe – objaviti nediskriminantne i razvidne norme koji opisuju koje će se metode za

upravljanje zagušenjem primjenjivati i pri kojim okolnostima– organizirati i provoditi dodjelu prekograničnih prijenosnih kapaciteta.

S druge pak strane, nadležna regulatorna tijela trebaju:

– dati suglasnost operatorima prijenosnih sustava na pravila o dodjeli i korište-nju prekograničnih prijenosnih kapaciteta

– odlučiti o izuzećima od uobičajenih pravila pristupa kada je riječ o noviminvesticijama

– dati suglasnost operatorima prijenosnih sustava na procedure za eksplicitnedražbe

– pratiti stvarno nastale troškove kod operatora prijenosnih sustava kao ipodatke o fizičkim tokovima u mrežama operatora prijenosnih sustava

200 8. INTERKONEKCIJE

198 Operatori prijenosnih sustava dužni su objaviti tzv. zimske i ljetne vrijednostiraspoloživoga prijenosnog kapaciteta (engl. available transfer capacity, ATC), kao i procjenekapaciteta prijenosa za svaki dan i to u nekoliko vremenskih intervala prije samog datumaprijenosa. Na raspolaganje sudionicima trebaju se staviti točne procjene najmanje jedantjedan unaprijed. Potrebno je navesti i pouzdanost podataka o raspoloživome prijenosnomkapacitetu. Zanimljiv je utjecaj raspoloživoga prijenosnog kapaciteta na cijene električneenergije. Kada je ATC dugoročno dovoljno velik, cijene će se na tržištima povezanimprekograničnom interkonekcijom poravnati (konvergencija cijena), ali ako je nedovoljan, tose neće dogoditi. U drugom će se slučaju električna energija kupiti u izvoznom području pocijeni Cizvoz i prodati po drugoj cijeni Cuvoz u uvoznom području. Dakle, u tom slučaju vrijedida je Cizvoz ≠ Cuvoz.

9. RAZDVAJANJE MREŽNIH DJELATNOSTI

9.1. VAŽNOST RAZDVAJANJA DJELATNOSTI

Razdvajanje djelatnosti (engl. unbundling) bitno je za transparentnost poslo-vanja elektroenergetskih tvrtka. U Europskoj je uniji prihvaćeno da nadležna tijelanadziru procese razdvajanja djelatnosti tvrtka, ponajprije sa svrhom sprječavanjasubvencioniranja između reguliranih i tržišnih djelatnosti u slučaju da ih obavlja istatvrtka, što ona može provoditi na štetu kupaca. Pojam razdvajanja djelatnosti, iakoširi od obuhvata samo računovodstvenog razdvajanja, u osnovi podrazumijeva tuvrstu razdvajanja. Pri računovodstvenom razdvajanju regulatorno tijelo provodinadzor nad razdvajanjem računa, što traži temeljito poznavanje troškova poslova-nja tvrtka koje obavljaju regulirane djelatnosti i podrazumijeva ex-ante evaluacijukoja se odnosi na:

– vrijednost temeljnog kapitala tvrtke koja obavlja reguliranu djelatnost na kojitreba ostvariti povrat

– odgovarajuću stopu povrata kapitala uzimajući u obzir manji rizik za tvrtkekoje obavljaju regulirane djelatnosti u energetskom sektoru

– odgovarajuću stopu otpisa imovine– dodatke na kapitalnu osnovicu u obliku neto investicija tijekom razmatranog

razdoblja– operativne troškove tvrtke koja obavljaju reguliranu djelatnost.Prilikom razdvajanja elektroenergetskih djelatnosti regulatorno tijelo nadzire

najmanje sljedeće: – učinkovito razdvajanje računa kako bi se spriječilo bilo kakvo subvencioni-

ranje između proizvodnje, prijenosa, distribucije i opskrbe električnom ener-gijom

– sveukupno poštivanje pravila razdvajanja od strane operatora prijenosnihsustava (OPS) i operatora distribucijskih sustava (ODS).

Regulatorno bi tijelo trebalo utvrditi smjernice o načinu formiranja zasebnihračuna, uključujući i pravila za alokaciju troškova210 po djelatnostima koje su ihuzrokovale. Nadalje, kako ne bi došlo do subvencioniranja između tržišnih inetržišnih djelatnosti potrebno je alocirati imovinu i obveze na pojedine djelatnos-ti. Europska komisija smatra da nacionalni zakon treba omogućiti regulatornomtijelu aktivni nadzor nad provođenjem funkcionalnog razdvajanja [49]. To podrazu-mijeva sudjelovanje regulatornog tijela i u formiranju pravila za nadzor nadprovođenjem mjera za funkcionalno razdvajanje.

9.2. OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA

Prilikom restrukturiranja okomito integrirane elektroenergetske tvrtke211 možese, polazeći od kriterija vlasničkog razdvajanja, odabrati jedan od dvaju modelaoperatora prijenosnog sustava:

– Model operatora prijenosnog sustava (OPS)212. U tom modelu jedna tvrtkaobavlja djelatnosti prijenosa električne energije i vođenja EES-a. Pred-metna tvrtka treba biti razdvojena od ostalih djelatnosti okomito integri-rane tvrtke. Iskustvo Europske unije pokazuje da se preferira provođenjepravnog razdvajanja sa svrhom osiguranja nediskriminantnog pristupaOPS-a prema konkurenciji. To znači da se vlasničko razdvajanje ne postav-lja kao uvjet za provođenje ovog modela.

– Model nezavisnog operatora sustava (NOS)213. Tvrtka koja je vlasničkiodvojena od regulirane djelatnosti prijenosa električne energije obavljavođenje EES-a. To znači da EES vodi tvrtka bez komercijalnih interesa utržišnim djelatnostima proizvodnje električne energije i opskrbe elek-tričnom energijom. Nezavisni operator sustava može biti u državnom vlas-ništvu, vlasništvu institucija ili elektroenergetskih tvrtka.

Kako je prethodno u ovom udžbeniku objašnjeno, OPS (TSO) modeluglavnom se primjenjuje od strane europskih država, dok je NOS (ISO) u primjeniu SAD-u. Izbor jednog od opisanih modela ovisi o:

– vlasničkim odnosima – vezi funkcije vođenja EES-a i ostalih aktivnosti vezanih uz prijenos električne

energije, kao što su planiranje i izgradnja mreže, upravljanje mrežom i održa-vanje mreže

– širem društvenom kontekstu.

214 9. RAZDVAJANJE MREŽNIH DJELATNOSTI

210 Uključuje i alokaciju troškova prema kategorijama kupaca. Alokacija je troškova bitnai za utvrđivanje metodologija za korištenje mreža.

211 Pojam "restrukturiranje okomito integrirane elektroenergetske tvrtke" na ovom jemjestu naveden u kontekstu razdvajanja djelatnosti prijenosa električne energije i vođenjaelektroenergetskog sustava.

212 engl. transmission system operator, TSO.213 Nezavisni operator sustava (engl. independent system operator, ISO).

10. POTROŠAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE

10.1. OPĆENITO O ZAŠTITI POTROŠAČA

Regulacija je tijekom vremena obuhvatila problematiku zaštite potrošača.Slobodno se može ustvrditi da se stanje u tom pogledu znatno promijenilo.Općenito je prihvaćeno da zaštitu potrošača treba usmjeriti na: praktičnu podrškupotrošačima više nego na odnos davatelj usluge – potrošač; potporu pojedinom po-trošaču više nego na usmjerenost prema općenitoj podršci potrošačima kao općojkategoriji; nadzor konkurencije na tržištu sa svrhom postizanja pravednosti; sprječa-vanje iskorištavanja potrošača; realizaciju posrednih ciljeva zaštite potrošača226.

Europska je unija još Direktivom 96/92/EZ iz 1996. godine odredila da kupciimaju mogućnost izbora opskrbljivača električnom energijom do 1. siječnja 2005.godine radi postavljanja visokog standarda zaštite potrošača. Nadležna tijela treba-ju voditi brigu o postojećim uvjetima, razvidnosti metoda vlastitog djelovanja ibrinuti se za zaštitu interesa potrošača. Visoki standardi suvremenog društva mora-ju se primjenjivati i na tom području. Prihvaćeno je načelo da potrošači koji plaća-ju robu, energiju ili određenu uslugu na temelju te činjenice ostvaruju i određenaprava. Potrošači trebaju imati mogućnost izbora, što je sukladno procesu libera-lizacije tržišta električne energije, kojim se postiže konkurentnost, iz čega proizlazimogućnost potrošača da realiziraju korist kroz nižu cijenu, veću pouzdanost ikvalitetu isporučene električne energije i obavljene usluge i da osjećaju zadovolj-stvo i sigurnost. To se odnosi na sve potrošače električne energije odnosno kupce(bez obzira je li riječ o tarifnim ili povlaštenim).

Opskrbljivači električnom energijom trebaju imati u vidu zadovoljstvopotrošača s obzirom na:

226 Jedan je od posrednih ciljeva zaštite potrošača osiguranje kvalitete opskrbe električnomenergijom putem izdavanja dozvola za obavljanje te djelatnosti samo kvalificiranim tvrtkamakao i putem nadzora obavljanja djelatnosti tih tvrtka.

– povoljnu (konkurentnu) cijenu električne energije– kvalitetu i pouzdanost isporuke električne energije – profesionalno i učinkovito postupanje osoblja zaduženog za odnose s

potrošačima227. U energetskim tvrtkama često postoje rezerve glede provedbe ciljeva zaštite

potrošača. Stoga nadležna tijela trebaju pratiti čimbenike koji utječu na sigurnost(pouzdanost) i kvalitetu isporuke ili na cijenu električne energije. U slučaju da seutvrdi odstupanje od zacrtanih ciljeva zaštite potrošača, nadležna tijela trebaju rea-girati s dovoljnom provedbenom snagom prilikom realizacije rješenja koja donosesa svrhom otklanjanja anomalija. Zbog toga je potrebno regulativom odrediti ci-ljeve, obveze, nadležnosti, ali i kaznene mjere za područje zaštite potrošača.

10.2. REGULATIVA NA PODRUČJU ZAŠTITE POTROŠAČA

Europska unija na različite načine promiče posebne interese potrošača.Devedesetih godina dvadesetog stoljeća poboljšan je položaj potrošača i zaštita nji-hovih interesa s nizom zakonskih inicijativa usmjerenih prema stvaranju jedin-stvenoga europskog tržišta. Međutim, kronologija zaštite potrošača u Europskojuniji počinje ranije, još 1957. godine Sporazumom o Europskoj gospodarskoj zajed-nici. Od tada, preko 1. akcijskog programa Europske komisije za zaštitu potrošačate sve do danas (kada europska politika prema potrošačima ima za cilj promicanjeinteresa svih potrošača na jedinstvenom tržištu Europske unije) razvijao se zajednič-ki pristup zaštiti potrošača. To je bitno za države pristupnice Europskoj uniji sobzirom na to da je za uključivanje u jedinstveno tržište nužno prihvaćanje zajed-ničkih načela zaštite potrošača, uz ugrađivanje intencija direktiva u nacionalnozakonodavstvo, dakle prihvaćanje načela europskog zakonodavstva. U tzv. Bijelojknjizi iz 1995. godine [51] dane su upute o tome kako da se države pristupnicepripreme za djelovanje prema europskim zakonima i određeni su bitni ciljevi zako-nodavstva u područjima bitnim za unutarnje tržište, organizacijski i upravni sadržaj.Postavljeni su sljedeći ciljevi zaštite potrošača:

– osiguranje prava potrošača na nacionalnoj razini, sukladno razini kojupotrošači imaju u Europskoj uniji

– razvoj programa za povećanje informiranosti potrošača– realiziranje prizivnih mehanizama za zaštitu prava potrošača– određivanje tijela državne uprave nadležnog za uređenje područja zaštite

potrošača i usklađivanje mjera s drugim tijelima državne uprave – organiziranje savjetodavnih tijela za zastupanje interesa potrošača te osigu-

ranje sudjelovanja tih tijela pri donošenju odluka– organiziranje nevladinih udruga potrošača i pružanje pomoći u njihovu razvi-

janju.

226 10. POTROŠAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE

227 Poslovna logika u svezi s kvalitetom isporučene električne energije i pruženih uslugakoju bi trebale prihvatiti energetske tvrtke može se izraziti sljedećim sloganima: "čini toispravno otprva", Do it right at the first time i "Znaj da će nam prava kontrola biti potrošač".

A amortizacija reguliranih sredstavaAAC prethodno dodijeljen prijenosni

kapacitetAC prosječni trošakAR prosječni prihodATC raspoloživi prijenosni kapaciteta0 ponuda za cijenu dostupnostiB Bainov indeks monopola (engl.

Bain index of monopoly) BCE temeljni prijenosni kapacitet BDS besplatno dobivena sredstvaC(Q) tekući troškovi za realizaciju pri-

hoda C1MWh jedinična cijena električne ener-

gijeCCI sveobuhvatni indeks koncentracije

(engl. comprehensive concentrat-ion index)

CGAt faktor prilagodbe uslijed promje-ne broja kupaca

CIo indeks koncentracije Cizvoz kupovna cijena električne energije

u izvoznom području

CPI američki indeks potrošačkih cije-na

C(P) trošak proizvodnje izražen kaofunkcija djelatne snage

CR mjera koncentracije (engl. concen-tration ratio)

CR2/CR3 mjera koncentracije kod oligopolana tržištu

CR4 mjera koncentracije četiri najvećetvrtke na tržištu

CR8 mjera koncentracije osam najve-ćih tvrtka na tržištu

CRPt ciljana razina prihoda u godini t

CRx mjera koncentracije koja se odno-si na promatrano tržište koje jekontrolirano od x najvećih tvrtka

Ct cijena električne energije u teku-ćoj godini regulacijskog ciklusa

Ct–1 cijena električne energije u pret-hodnoj godini regulacijskog ciklusa

C(t) najviša cijena određena za određe-nu kategoriju potrošača za tekućerazdoblje

POPIS OZNAKA I NJIHOVO ZNAČENJE

C(t−1) cijena za određenu kategorijupotrošača u razdoblju koje pret-hodi

Cuvoz prodajna cijena električne ener-gije u uvoznom području

D deprecijacijaDBIKM(t) dozvoljeni broj izgubljenih koris-

ničkih minuta u godini tDGD(t) dozvoljeni gubici u distribuciji u

godini tDug iznos dugaE indeks entropije (engl. entropy

index)Em elastičnost potražnjeEs elastičnost konkurentne ponudeEt inverzni zbroj tržišnih udjela

tvrtka preko prirodnog logaritmafkap dod faktor prilagodbe kapitalnih do-

datakafKPt faktor korekcije prihoda u godini tH* normalizirani Herfindahl-Hirsch-

manov indeksHHI Herfindahl-Hirschmanov indeksHI Herfindahlov indeksHmaks najveća vrijednost indeksa HHmin najmanja vrijednost indeksa HHo zbroj kvadrata tržišnih udjela

tvrtka koje nisu uključene uspajanje

Ho# zbroj tržišnih udjela na treću po-

tenciju tvrtka koje nisu uključeneu spajanje

H inverzna vrijednost antilogaritmaod E

I indeks potrošačkih cijenaIt indeks rasta potrošačkih cijena u

godini tK faktor ulaganja u infrastrukturu Kd kamata na dugKe kamata na vlastiti kapitalL Lernerov indeks snage monopola

(engl. Lerner index of monopolypower)

LP Landes-Posnerov indeks (engl.Landes-Posner index)

MC granični trošak

MR dodatni (granični) prihod MS tržišni udio m1 ponuda cijene troška za rad u

radnom području Bm2 ponuda cijene troška za rad u

radnom području Cm3 ponuda cijene oportunitetnog tro-

ška za rad u radnom području Dn broj tvrtka na tržištuNTC neto prijenosni kapacitetOBIKM(t) ostvareni broj izgubljenih koris-

ničkih minuta u godini t OGD(t) ostvareni gubici u distribuciji u go-

dini tORSt otuđena i rashodovana sredstva u

regulacijskoj godini tOT oportunitetni trošakP cijenapi vjerojatnost nastupanja i-tog

događajapit tržišni udio i-te tvrtke kod indeksa

H, ili udio svake države u izvozu/uvozu promatrane grupe državaza razdoblje t kod indeksa RHTI

Pmaks(t) dozvoljeni godišnji prihod u go-dini t regulacijskog ciklusa

Pmaks(t−1) dozvoljeni godišnji prihod u go-dini t−1 regulacijskog ciklusa

PRSt prinos od reguliranih sredstava utekućoj godini regulacijskog ciklu-sa t

Pt prihod u godini t regulacijskogciklusa

Pt−1 prihod u godini t−1 regulacijskogciklusa

Q količinaQcont kontrolni faktor kvalitete pružene

usluge qit uvoz (ili izvoz) i-te države iz druge

države u razdoblju tqt zbroj svih qit

Rf prinos ostvaren od nerizičnih ula-ganja

RHTI Rosenbluth-Hall-Tidemanov in-deks (engl. Rosenbluth-Hall-Tide-man index)

232 POPIS OZNAKA I NJIHOVO ZNAČENJE

AAC (already allocated capacity) prethodno dodijeljen prijenosni kapacitet

acquis communautairepravna stečevina Europske unije

AFUR (African Forum for Utility Regulation)Udruga energetskih regulatornih tijelaafričkih država

Amendment to the Trade-Related Provisionsof the Energy Charter TreatyDopuna trgovinskim odredbama Ugovorao energetskoj povelji

Amsterdam Power Exchange IndexIndeks cijena električne energije burze APX

ANCILCOtvrtka koja pruža pomoćne (prateće) uslu-ge sustava

ancillary servicespomoćne usluge sustava

AP (associated person) robni broker, odnosno pridružena osoba –zaposlenik trgovca koji radi za proviziju

APX (Amsterdam Power Exchange) burza električne energije u Amsterdamu

ARIAE (Asociación Iberoamericana de Enti-dades Reguladoras de la Energía)

Udruga energetskih regulatornih tijelalatinskoameričkih država

ATC (available transfer capacity) raspoloživi prijenosni kapacitet

BCE (base case exchange)temeljni prijenosni kapacitet

benchmarkusporedbena metoda kod koje se utvrđujeneka referentna vrijednost na temelju us-poredbe određenih istovrsnih pokazateljaza različite subjekte

black-outraspad EES-a

call optionskupovna opcija

CAMPUT (Canadian Association of Membersof Public Utility Tribunals)Kanadska udruga regulatora javnih usluga

CAPEX (capital expenditures)kapitalni troškovi

CAPM (capital asset prising model)model oslanjanja na trošak dugogodišnjihulaganja

cash contractgotovinski ugovor

POPIS KRATICA I ENGLESKIH IZRAZA

cash marketgotovinsko tržište

CE (confirmed exchanges)potvrđeni kapaciteti

CEER (Council of European Energy Regulators)Udruga energetskih regulatornih tijeladržava članica Europske unije

CEGB (Central Electricity Generating Board)nekadašnji proizvođač električne energijeza područje Engleske i Walesa

CEPI (Central European Power Index)indeks cijena električne energije u Nje-mačkoj kod OTC trgovanja

CFTC (Commodity Futures Trading Com-mission)američka Agencija za regulaciju robnihterminskih i opcijskih tržišta

Chicago Board of Trade; Chicago MercantileExchangeburze u Chicagu

clearing houseklirinška kuća

CM (commission merchant)trgovac komisionar

contract for differenceCfD ugovor

cost-of-service regulationregulacija priznatih troškova

CPI (Consumer Price Index)američki indeks potrošačkih cijena

cross-subsidizationmeđusobno (unakrsno) subvencioniranjedjelatnosti

DAM (day-ahead market)tržište "dan-unaprijed"

day-ahead auctionaukcija "dan-unaprijed"

day-ahead intradaytržište dnevnog trgovanja

DG TREN (Directorate-General for Trans-port and Energy)Opća uprava za transport i energiju Eu-ropske unije

DGCC (Directorate General of Commerceand Competition)Opća uprava za trgovinu i tržišno natje-canje Europske unije

Diário de República II Seriesportugalski službeni list

DISTCO (distribution system operator)tvrtka za distribuciju električne energije

distribution feedistribucijska naknada

Dow Jones Nordic Power IndexesIndeksi cijena električne energije burzeNord Pool

duopolystanje u kojem dvije tvrtke za određenuvrstu proizvoda ili usluga posjeduju cijeloili gotovo cijelo tržište

EAPIRF (East Asia and Pacific Infrastruc-ture Regulatory Forum)Forum regulatora infrastrukturnih djelat-nosti istočne Azije i Pacifika

economic unit commitment dispatchalgoritam kratkoročnog dispečiranja

EdF (Electricite de France)Francuska elektroprivreda

EEC (European Economic Community)Europska ekonomska zajednica

EESelektroenergetski sustav

EEX (European Energy Exchange)burza električne energije sa sjedištem uLeipzigu

electric bulk power systemprijenosni sustav sačinjen od rasklopnih itransformatorskih postrojenja, vodova zaprijenos i raspodjelu

EMA (electricity mercantile associations)trgovinska udruga za električnu energiju

energy brokerage modelenergetski brokerski model

Energy Charter TreatyUgovor o energetskoj povelji

engineering-drivenvođeno inženjeringom

ENWINDprogram korištenja energije vjetra

EPACT (Energy Policy Act)američki zakon o energetskoj politici

EPF (expected payment function)funkcija očekivanog plaćanja

236 POPIS KRATICA I ENGLESKIH IZRAZA

LITERATURA

[1] Svendsen, G. T. California shows the future of electricity production in theSingle Market. Energy Policy, 53 (10), pp. 857–859, 1995.

[2] Babić, S., Kuzle, I. Problemi prijenosa električne energije u svjetlu novihtržišnih odnosa u elektroprivredi. Skripta za izobrazbu djelatnika Hrvatskeelektroprivrede, FER – ZVNE, Zagreb, 2000.

[3] Electricity Deregulation Report Global, ABS Energy Research, 2004.

[4] Zaimović, T., i dr. Privatizacija prirodnih monopola, Sistem ranog upozore-nja, Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH, 2003.

[5] Sheblé, G. B. Computational auction mechanisms for restructured powerindustry operation. Kluwer Academic Publishers, Norwell, USA, 1999.

[6] Clayton, R. E., Mukerji, R. System Planning Tools for the CompetitiveMarket. IEEE Computer Applications in Power, Vol. 9, No. 3, pp. 50–55,July 1996.

[7] Directive 2003/54/EC of the European Parliament and of the Council of26 June 2003 concerning common rules for the internal market in electric-ity and repealing Directive 96/92/EC, 2003.

[8] Directive 2003/55/EC of the European Parliament and of the Council of26 June 2003 concerning common rules for the internal market in naturalgas and repealing Directive 98/30/EC, 2003.

[9] Directive 96/92/EC of the European Parliament and of the Council of 19December 1996 concerning common rules for the internal market in elec-tricity, 1997.

[10] Directive 98/30/EC of the European Parliament and of the Council of 22June 1998 concerning common rules for the internal market in naturalgas, 1998.

[11] Commission of the European Communities: The Green Paper on aEuropean Strategy for Sustainable, Competitive and Secure Energy,COM(2006) 105 Final, Brussels, 2006.

[12] Paripović, M., Kuzmič, B. Electricity Network Pricing in Slovenia.Workshop: Developing Unbundled Transmission Tariffs, Zagreb, May 28,2003.

[13] Public Utilities Manual, A Service for Public Utilities, Deloitte & Touche,1993.

[14] Phillips, C. F. Jr. The Regulation of Public Utilities. Theory and Practice.Arlington, VA: Public Utilities Reports, 1993.

[15] Kahn, A. E. The Economics of Regulation: Principles and Institutions, Vol.I, II, John Wiley and Sons Inc, New York, 1971.

[16] Banovac E. Prikaz postupka izdavanja dozvole za obavljanje energetske dje-latnosti kao temelja regulacije energetskog sektora, Energija, 52 (1), str.19–24, 2003.

[17] Benchmark of Electricity Transmission Tariffs, DG TREN/EuropeanCommission, Final Report, February 2002.

[18] Banovac, E., Kuzle, I., Tešnjak, S. Characteristics of Deregulation Processwith Respect to the Electric Power Market in Croatia, Proceedings of the 4thWSEAS International Conference on Power Engineering Systems(ICOPES 05), Ref. 494-160, pp. 25–30, Rio de Janeiro, Brazil, 25.–27. 4.2005.

[19] Pierce, R. J. Mergers in the Electric Power Industry. Competition policy andmerger analysis in deregulated and newly competitive industries, EdwardElgar, ed., 2005.

[20] Breyer, S. G., MacAvoy, P. W. Energy Regulation by the Federal PowerCommission, Washington DC: The Brookings Institution Press, 1974.

[21] Kwoka, J. Promises, promises: competition and efficiency in the restructuredelectricity sector, Northeastern University, American Antitrust InstituteWorkshop, "The Future of Electricity Competition" Arlington, VA,January 24, 2006.

[22] Ravenscraft, D., Scherer, F. Mergers, Sell-offs and Economic Efficiency.The Brookings institution, Washington, DC, 1987.

[23] Hartman, R. The Efficiency Effects of Electric Utility Mergers: Lessons fromStatistical Cost Analysis. Energy Law Journal, 1996.

[24] Anderson, J. Making Operational Sense of Mergers and Acquisitions. TheElectricity Journal, 12(7), pp. 49–59, August/September 1999.

242 LITERATURA

KAZALO

Aktivnosti spajanja i preuzimanja tvrtka 10algoritam kratkoročnog dispečiranja 57alokacija kapaciteta 44alokacija rizika 102alokacija troškova 211, 213alternativni dobavljač 149amortizacija 113, 114, 223antimonopolska politika 142, 143, 152antimonopolsko djelovanje 143antimonopolsko tijelo 139antitrust djelovanje 143antitrust-mjera 144antitrustovski zakoni 21antitrust-politika 145, 147apsolutna veličina 163apsolutni ponder 161

Biodizel 23biomasa 23bioplin 23blackout elektroenergetskog sustava 41broker 19, 21, 80, 84burza 3, 24, 71, 73, 82, 116burzovni ugovor 24, 57, 79, 82

Cijena električne energije 6, 8, 25, 41, 51,56, 58, 106, 129

ciljevi PBR-a 102

Dalekovod 26, 60deprecijacija 164deregulacija 8, 16, 17, 85, 91, 98deregulirano tržište električne energije 17destruktivna konkurencija 148dionica 10, 12, 116, 136, 216dionički kapital 9diskretne mjere koncentracije 163distribucija električne energije 44, 46, 95,

110, 129distribucijska tvrtka 21, 22distribucijska mreža 17distribucijska naknada 111distribuirana proizvodnja 8distributer električne energije 16, 109diversifikacija izvora 188dobavljač električne energije 4dobit 5, 25, 58, 81, 85, 104dobrovoljni pul 70dozvola 120, 197

dozvoljeni godišnji prihod 108, 111dražba 80dugoročno planiranje 96duopol 147, 148dvostruka dražba 23

EES (elektroenergetski sustav) 1, 3, 7, 18,20, 45, 55, 169, 172, 175, 180, 191, 193, 199,209, 214

ekonomija razmjera (veličine) 5ekonomska kohezija 97ekonomski patriotizam 34elektrana 1, 3, 19, 23, 64 175, 177, 184električna energija 1, 17, 38, 41, 49elektroenergetska tvrtka 4, 10, 43elektroenergetska mreža 19elektroenergetski sektor 32, 43elektroprivreda 4, 10, 12emisija stakleničkih plinova 187energetika 30, 38, 104, 188energetska politika 30energetska učinkovitost 30, 48, 196energetski brokerski model 22energetski intenzivni potrošači 7energija uravnoteženja 53energija vodotoka 23ex-ante analiza 139ex-ante studija 139ex-post analiza 139

Faktor učinkovitosti 105, 108fiksna kapitalna ulaganja 164fiksni troškovi 25, 139financijska kvalificiranost 121, 122financijska transakcija 23franšizni model 66frekvencija 172, 173funkcionalno razdvajanje 221

Generator 172, 182geotermalna energija 189geotermalni izvor 187globalizacija 93gornja granica cijene 106gotovinski ugovor 79gotovinsko tržište 56granični prihod 165granični trošak 140, 146granični trošak proizvodnje 1

Hidroelektrana 192

Indeks cijena električne energije 75, 86indeks koncentracije 140, 152, 161, 163infrastrukturna djelatnost 5, 196inkrementalni troškovi 25interkonekcija 199interkonekcijski kapacitet 199interkonekcijski sustav 1interkonekcijski vod 199investicija 38, 102isporučitelj električne energije 6, 8, 24izravni vod 128izvanredno pogonsko stanje 210izvoz 207

Javna usluga 3, 45, 89, 228javni sektor 97

Kamata na vlastiti kapital 115, 116kapital 114, 145, 213kapitalni troškovi 114kartel 27, 82, 147klimatske promjene 41klirinška kuća 60,81kogeneracija 49komunalna tvrtka 26koncentracija tržišta 24, 151konkurencija opskrbljivača 50konkurentna sposobnost 145konkurentne tvrtke 146, 148konkurentno tržište 24, 34, 47, 148, 156konvencionalna proizvodnja energije 192koordinator tržišta 19kratkoročno tržište 56, 70kumulativni tržišni udjeli 158kupac električne energije 34kvalificirani objekt (qf) 20kvaliteta usluge 102kvaliteta opskrbe 96Kyoto protokol 41

Legislativni pristup 142liberalizacija 8, 16, 32linearna potražnja 141lokacijski temeljena granična cijena 55

M&A ciklus 135mala hidroelektrana 189mali potrošač 24maloprodaja 19, 23maloprodajni pristup 24marža 73

246 KAZALO

trŽiŠte elektriČne energije - graphis.hr · smislu, javlja na tržištu kao vrsta robe, posebna...

Documents