trŽiŠte pomoĆnih usluga - zoran radulovi ć, dipl.elg -
DESCRIPTION
III SAVJETOVANJE CG KO CIGRE. TRŽIŠTE POMOĆNIH USLUGA - Zoran Radulovi ć, dipl.el.ing -. Budva, maj 2013. godine. Definicija pomoćnih usluga. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
TRŽIŠTE POMOĆNIH USLUGA- Zoran Radulović, dipl.el.ing -
III SAVJETOVANJE CG KO CIGRE
Budva, maj 2013. godine
Definicija pomoćnih usluga
• ENTSO-E Operation Handbook: Pomoćne usluge sistema su interkonekcijske pogonske usluge prepoznate kao neophodne za osiguranje prenosa električne energije između naručilaca i isporučilaca (na nivou prenosa), a koje je davalac usluge prenosa dužan uključiti u nadoknadu za slobodan pristup prenosnoj mreži.
• Cilj rada je upoznavanje s osnovnim karakteristikama liberalizovanog tržišta električne energije, a posebno s problemima koji se javljaju pri definisanju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomoćnih usluga sistema
• Pomoće usluga sistema nisu univerzalne i svaka zemlja ih prilagođava specifičnostima svog elektroenergetskog sistema
Pomoćne usluge u Crnoj Gori
• Pod pomoćnim uslugama u Mrežnom kodeksu Crne Gore se podrazumjevaju:
– regulacija sistemske frekvencije
– kontrola reaktivne snage i naponskih prilika
– ponovno uspostavljanje sistema nakon raspada.
Regulacija aktivne snage i frekvencije
Ostvaruje se u okviru: primarne, skundarne i tercijarne regulacije.
Primarna regulacije:
• Trenutno djelovanje turbinskih regulatora brzine obrtanja
• Svaki operator sistema je dužan da obezbijedi opseg primarne regulacije u svojoj oblasti upravljanja
• Pružaju je sve proizvodne jedinice
Regulacija aktivne snage i frekvencije
Sekundarna regulacije:
• Automatska
• Djeluje u roku od 30 sekundi
• Minimalni opseg rezerve se određuje po formuli:
R – preporuka za rezervu u MW
Lmax – maksimalno planirano opterećenje za određeno razdoblje
a=10 MW i b=150 MW
bbaLR 2max
Regulacija aktivne snage i frekvencije
Tercijarna regulacija:
• Kada je opseg sekundarne regulacije već iskorišćen
• Naziva se još i petnaestominutna rezerva
Vrši se:
• Uključenjem i isključenjem proizvodnih jedinica
• Redistribuiranjem proizvodnje generatora
• Promjenom programa razmjene snage
• Regulacijom opterećenja
Osiguravanje usluge
Osiguravanje usluge regulacije frekvencije:
• Obaveza proizvođača tj. uslov priključka na mrežu
• Potpisivanjem bilateralnih ugovora s proizvođačem
• Osiguranjem regulacione rezerve kroz tendersku metodu
• Osiguranje regulacione rezerve na otvorenom tržištu u realnom vremenu
Osiguravanje usluge
Ekonomski faktori koji imaju uticaja na tržište regulacije frekvencije:
• Trajanje ugovora
• Učestalost provjeravanja stalnih potreba za regulacijom
• Maksimalna cijena
• Otvorenost tržišta
• Optimizacija
Sekundarna regulacija u Crnoj Gori
• Do otvaranja tržišta, cijene pružanja ove usluge biće regulisana
• Plaćanje se vrši samo na ime raspoloživosti kapaciteta
• Nabavka ove osluge
• Nadoknađuje se kroz tarifu za koriscenje prenosnog sistema
Tercijarna regulacija u Crnoj Gori
• Odgovara snazi najveće proizvodne jedinice u sistemu
• Pruža se na ime raspoloživosti i korišćenja
• Način nabavke
• Regulisana cijena do otvarnja tržišta
• Plaćanje
Regulacija napona i reaktivne snage
Glavni regulacioni resursi:
• Sinhrone mašine
• Otočni kondenzatori i reaktori
• Redni kompenzatori
• Regulacioni transformatori
• Statički kompenzacioni sistemi
Troškovi usluge
Troškovi zavise od kompenzacionih uređaja, odnosno od prirode opterećenja.
Na troškove utiču i sljedeći faktori:
• Reaktivnu snagu nije isplativo prenositi na velike udaljenosti
• Sistem sam troši snagu, pa je potrebno kontrolisati napon u cijelom sistemu
• Ponekad je potrebno u istom danu proizvoditi ili trošiti reaktivnu snagu na nekoj lokaciji u sistemu
• EES zahtijeva izvore reaktivne snage koji premašuju očekivane iznose potrošnje
Nadoknada troškova
Postoje dva osnovna pristupa:
• Plaćanje na temelju regulacionog opsega – generator plaćen za definisani regulacioni opseg dužan je slijediti naloge operatora, inače plaća penale za neisporučenu reaktivnu energiju
• Plaćanje za stvarno proizvedenu/potrošenu reaktivnu energiju putem određivanja trenutne ili tržišne cijene. Generatoru se plaća za onu reaktivnu energiju koju je proizveo ili potrošio, ali ne postoje penali u slučaju nepoštovanja naloga operatora
Nadoknada troškova
Prvi pristup:
• Bez nadoknade
• Fiksna nadoknada za regulacioni opseg
• Određivanje cijene reaktivne snage putem aukcije
• Određivanje cijene putem definisanja fiksnih i varijabilnih troškova proizvodnje/potrošnje reaktivne snage
Nadoknada troškova
Drugi pristup:
• Bez nadoknade
• Nadoknada za oportunitetni trošak
• Određivanje cijene reaktivne snage putem aukcije
• Objava cijene reaktivne snage unaprijed
Prepreke u razvoju tržišta
Neke od prepreka za razvoj potpuno konkurentnog tržišta:
• Usluga regulacije reaktivne snage mora se pružati lokalno
• Cjenovni diktat
• Pod pomoćne usluge ne spada reaktivna snaga proizvedena u statičkim uređajima za kompenzaciju (kondezatorske baterije, prigušnice, SVC uređaji)
• Dugoročni ugovori o napajanju reaktivnom snagom mogli bi značajno smanjiti pojavu tržišne moći i spriječiti proizvođače da reaktivnu snagu prodaju po cijenama većim od graničnih
Pokretanje iz beznaponskog stanja
• Vraćanja sistema u normalno pogonsko stanje iz stanja potpunog ili djelimicnog raspada
• Potreba elektrana za energijom da bi pokrenule proizvodnju se ostvaruje pomoću malih agregata (dizel ili gasni)
• Strateška respodjela elektrana koje imaju mogućnost pokretanja iz beznaponskog stanja
• Ekonomska i socijalna opravdanost ulaganja u ovu uslugu
• Koriste se hidroelektrane i gasne elektrane
Primjena
• Operator nije dužan nuditi ovu usluga
• Troškovi ove usluge su mali u odnosu na troškove proizvodnje energije
• Operator podstiče konkurenciju na tržištu time što navodi uslove za: brzinu odziva, max i min proizvodnju P i Q, kao i mogućnost regulacije frekvencije i napona
• Nerazvijenost potpuno konkurentnog tržišta
• Jedan od uslova koji mora ispuniti elektrana da bi se spojila na mrežu
Zaključak
• Cilj ovog rada je upoznavanje s osnovnim karakteristikama liberalizovanog tržišta električne energije, a posebno s problemima koji se javljaju pri definisanju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomoćnih usluga sistema
• Treba uzeti u obzir veličinu i posebnosti crnogorskog sistema i primijeniti onaj model koji neće dovesti do stvaranja monopola, ili s druge strane povlačenja davaoca usluga s tržišta, nedostatka kapaciteta i previsokih cijena.
• Samo tržište teško može ispuniti te zahtjeve pa je potrebno da regulatorna tijela donesu odgovarajuće uredbe.
HVALA NA PAŽNJI