7/22/2019 TSP2

1/6

11. VRSTE NALIJEGANJANalijeganje obrazuju dva dijela jednog sklopa,osovina i otvor, istih nazivnih mjera, koje proistieiz razlike njihovih stvarnih mjera prije sklapanja.Nalijeganje se oznaava na taj nain to se izazajednike nazivne mjere dijelova koji se spajajustavi oznaka tolerancije otvora, a iza toga tolerancijeosovine.Zazor Z je razlika stvarnih mjera osovine i otvora,ako je stvarna mjera otvora vea od stvarne mjereosovine. Najvei zazor Zg je razlika izmeu gornjegranine mjere otvora i donje granine mjere osovine. Najmanji zazor Zd je razlika izmeu donje graninemjere otvora i gornje granine mjere osovine. Dvadijela jednog sklopa istih sklopnih nazivnih mjera, kojaposlije sklapanja imaju uvijek zazor Z, bez obzira na toda li se stvarne sklopne mjere poklapaju sa gornjim ilidonjim graninim mjerama obrazuju labavo nalijeganje.Labavo nalijeganje primjenjuje se za sklopove kojizahtjevaju lahku pokretljivost.Preklop P je razlika stvarnihmjera otvora i osovine prije sklapanja, ako je stvarna mjerotvora manja od stvarnemjere osovine. Najvei preklopPg je razlika izmeu donje granine mjere otvora i gornjegranine mjere osovine. Namjanji preklop Pd je razlikaizmeu gornje granine mjere otvora i donje granine

mjere osovine. Dva dijela jednog sklopa istih sklopnihnazivnih mjera, koji daju preklop, bez obzira da li sestvarne sklopne mjere poklapaju sa gornjim ili donjimgraninim mjerama, obrazuju vrsto nalijeganje.vrsta nalijeganja upotrebljavaju se za nepokretne veze.Nalijeganje koje moe da izazove bilo zazor bilo preklopnaziva se neizvjesno nalijeganje. Neizvjesna nalijeganjaomoguuju pokretljivost dijelova sklopa djelovanjemmalim silama, pa se primjenjuju za povrine koje slueza centrisanje pri sklapanju.Tolerancija nalijeganjaTn je veliina dozvoljenog kolebanja izmeu najveeg i najmanjeg zazora, odnosno preklopa. Tolerancijanalijeganja jednaka je zbiru tolerancije otvora Tr i osovine

To.

12. SISTEM NALIJEGANJAISO sistem tolerancija propisuje dva sistema nalijeganja:-sistem nalijeganja sa osnovnim otvorom;-sistem nalijeganja sa osnovnom osovinom.Sistem nalijeganja sa osnovnim otvorom jestesistematizovani skup nalijeganja u kome se potrebni zazori i preklopi dobijaju raznim tolerancijskim poljima osovine ijednim poloajem tolerancijskog polja otvora. Sistemnalijeganja sa osnovnom osovinom jeste sistematizovaniskup nalijeganja u kome se potrebni zazori i preklopi dobijajuraznim tolerancijskim poljima otvora i jednim poloajem

tolerancijskog polja osovine.Sistemi nalijeganja su:-sistem nalijeganja sa zajednikim otvorom;-sistema nalijeganja sa zajednikom osovinom.Sistem zajednikog otvora je pogodniji od sistema zajednikeosovine, pa se ee primjenjuje. Izrada unutranje mjereuvijek je komplikovanija od izrade spoljanje mjere, pa jepogodnije da to vei broj unutranjih mjera bude izraensa tolerancijskim poljem istog poloaja u odnosu na nultu liniju.

7/22/2019 TSP2

2/6

13. IZBOR NALIJEGANJA I TOLERANCIJAIzbor tolerancija i nalijeganja spada u nadlenostkonstruktora i ima isti znaaj kao i izbor oblika i nazivnihmainskih dijelova. Izbor poloaja tolerancijskog polja uvezi je sa izborom nalijeganja i diktiran je funkcijomodgovarajueg sklopa. Izbor poloaja tolerancijskih poljau tijesnoj je vezi i sa izborom tolerancija, poto one odreujui toleranciju nalijeganja.Kako trokovi proizvodnje zaviseod veliine tolerancije, izabranikvalitet treba da budenajgrublji kvalitet koji zadovoljava funkciju dijelova i sklopovaFini kvaliteti zahtjevaju vrlo precizne maine i alatke i alate,kao i mjerni pribor, osoblje odgovarajue kvalifikacije, toznaajno poskupljuje proizvodnju. Primjena uskih tolerancijatreba da bude svedena na najmanju moguu mjeru. Izabranikvalitet treba da odgovara takvom tolerancijskompolju, da bi primjena prvog grubljeg kvaliteta uinila dioneupotrebljivim. Jedan od naina izbjegavanja suvie uskihtolerancija i smanjenja broja neispravnih dijelova je sortiranjeprilikom zavrne kontrole i probiranje pri montai.Za nalijeganje po pravilu predviaju se isti kvaliteti tolerancijaza spoljanje i unutranje mjere, ili se za toleranciju unutranjemjere propisuje neto grublji kvalitet. Pogodnim konstruktivnimmjerama mogu se stvoriti uslovi koji dozvoljavaju primjenutolerancija grubljih kvaliteta. Ovo se odnosi na izbjegavanje

statiki ne odreenih sistema ili na primjenu elastinih veza.Konstruktivno se moe predvidjeti mogunost podeavanjazazora. Aksijalnim pomjeranjem moe se ostvariti eljena veliinazazora pri montai i poslije troenja, kod koninog rukavca iodgovarajueg leita. Propisivanje uskih tolerancija pojedinihdijelova je za proizvodnju vrlo neekonomino, a u izvjesnimsluajevima, vrlo teko ostvarljivo. Svako ire tolerancijskopolje podijeli se na nekoliko grupa i onda izvri klasiranje, i nasvakom dijelu oznai klasa. Prilikom sklapanja kombinuju seone klase koje daju eljenu toleranciju nalijeganja. Razlikuje seobostrano probiranje, klasiraju se oba dijela koja ulaze u sastavsklopa i jednostavno probiranje. Kod jednostavnog probiranjaklasira se samo jedan dio najee sa unutranjom mjerom,

dok se drugi sa spoljanjom mjerom izrauje sa dovoljno uskomtolerancijom.ISO kvalitet tolerancija propisuje veliki brojtolerancijskih polja razliitih kvaliteta i poloaja u odnosu nanultu liniju, tu je 28 razliitih poloaja za 20 kvaliteta. Koristitisva ova polja nije cjelishodno a ni ekonomino. JUS standard uskladu sa ISO standardima, daju ogranien izbor tolerancijskihpolja koje treba primjenjivati.Nalijeganja prvo stepena prioritetatreba koristiti. Nalijeganja drugog stepena prioriteta treba koristitisamo kada postoje opravdani razlozi za upotrebu, a nalijeganjatreeg stepena prioriteta samu u izuzetnim sluajevima, kada jeto neizbjeno.Osnovna odstupanja za tolerancijska polja d doh za osovine su gornja odstupanja ag, a imaju predznak minus.Za polja od D do H, za otvore su donja odstupanja Ad i imaju

znak plus. Osnovna odstupanja zatolerancijska polja k do u su donja odstupanja ad, i imaju znakplus. Za polja K do U su gornja odstupanja Ag i imaju znakminus. Na osnovu vrijednosti osnovnih odstupanja izraunavajuse vrijednosti drugog odstupanja dodavanjem ili oduzimanjemvrijednosti osvnovne tolerancije IT.

14. STVARNE MJERE I ODSTUPANJAStvarna mjera dS, DS je mjera koja se odreuje mjerenjem naozraenom komadu. U toku izrade vee serije istih mainskih

7/22/2019 TSP2

3/6

dijelova nije mogue dobiti sve komade sa istom stvarnommjerom jedne odreene tolerisane kote. Pri izradi svakog komadadjeluje niz razliitih uticajnih faktora. Dakle, stvarne mjere eodstupati od komada do komada. Neke e leati izmeu donje igornje granine mjere, pa e odgovarati ispravno izraenimkomadima, a neke e leati izvan graninih mjera, pa se odreenibroj komada kao neispravni moraju odbaciti.Vrlo vano je zakonstruktora da bar priblino moe ocijeniti sa kojomvjerovatnoom moe oekivati ostvarivanje pojedinih stvarnih mjera.Ovo je posebno vano za nelijeganje, gdje se kombinuju stvarnemjere dvaju dijelova istih nazivnih mjera. Odstupanja stvarnih mjeraveeg broja komada mogu biti posljedica sistematskih ili sluajnihodstupanja.Sistematska pokazuju izvjesnu pravilnost kod veeg broja komada imogu biti: stalna ili promjenljiva.* Stalna sistematska odstupanja su priblino ista za sve komade inastaju uslijed pogreno izabrane maine, greke maine ili alata,* Promjenljiva odstupanja mijenjaju se u zavisnosti od toka procesaobrade i periodino se ponavljaju, zagrijavanje i habanje alata.Sluajna odstupanja nastaju bez ikakve pravilnosti, kao posljedicasluajnih uzroka, greke u materijalu, netanosti mjerenja, sluajnipotresi i slino. Ispitivanja sluajnih odstupanja mogu se izvritijedino statistikom obradom rezultata mjerenja veeg broja istihdijelova izraenih u istim uslovima. Vjerodostojni zakljuci, kod svih

statistikih metoda, mogu se izvoditi jedino ako je ispitivanjemobuhvaen dovoljno velik broj uzoraka. Za ovakvo ispitivanjepotrebno je izvriti klasifikaciju uzoraka prema stvarnim mjeramai poredati ih po veliini. Njihova uestanost u ukupnom brojuispitivanih uzoraka moe se izraunati brojanjem dijelova istihstvarnih mjera i nacrtati dijagram zavisnosti ove uestanosti odstvarne mjere.Ako ni jedan od uticajnih faktora ne preovlaujenad ostalim, moe se oekivati da najvei broj komada imastvarne mjere priblino na sredini izmeu gornje i donje graninemjere, a da je broj neispravnih komada najmanji. Nagomilavanjebroja komada sa stvarnom mjerom u blizini granine mjere ukazujena postojanje sistemske greke poto je jedan od uticajnihfaktora prevladao.Pri analizi nalijeganja uzimaju se srednje

vrijednosti zazora odnosno preklopa. Sklopovi sa ekstremnim.Vrijednostima zazora ili preklopa mogu se uvijek pri montaiodbaciti.

15. UTICAJ TEMP NA TOLERANCIJE I NALIJEGANJAPrema preopruci ISO standarda, za osnovnu temperaturu,na kojoj su izraeni dijelovi i odgovarajua mjerila morajuimati mjere prema standardima o tolerancijama duinskih mjera,usvaja se temperatura od 293 K. Mnogi mainski dijelovi radena temperaturama koje se razlikuju od osnovne temperature.Stvarne mjere ovih dijelova mjenjaju se u zavisnosti odtemperature. Ako su oba dijela koja obrazuju nalijeganje od istogmaterijala i ako rade na istoj temperaturi, promjena temperature nece

uticati na veliinu nalijeganja. U sluaju da su dijelovi od materijalasa razliitim koeficijentima dilatacije i ako imaju radne temperaturerazliite, veliine zazora ili preklopa na radnoj temperazurirazlikovae se od veliine zazora ili preklopa na osnovnoj temperaturi.Dakle, treba predvidjeti takvo nalijeganje koje e pri radnojtemperaturi dati eljene zazore ili preklope. Promjene prenika iliduinskih mjera se raunaju po formuli datoj u knjizi (str.143)Ako se poveava tempereatura u labavom sklopu zazori pri povienojtemperaturi se izraunavaju prema formuli iz knjige (str.144).

7/22/2019 TSP2

4/6

16. TOLERANCIJE SLOBODNIH MJERASlobodne mjere su takve mjere ija odstupanja od nazivnihvrijednosti praktino ne utjeu na upotrebljivost dijelova, ukolikota odstupanja lee u granicama koje se ostvaruju uobiajenimproizvodnim postupkom. Veliine tolerancija slobodnih mjeraodreuju se na osnovu iskustvo uobiajenoj tanosti izrade koja sepostie odreenim proizvodnim postupkom. One mogu da buduostvarene upotrebom maina i alata za koje nije propisana specijalnaodreena tanost. Zato se slobodne mjere ne toleriu osim ako jepotrebno da stepen tanosti ovih mjera bude suen. Tolerancijeslobodnih mjera unose se na crteu za njih predvieno polje zaglavlja,pomou skraene oznake stepena tanosti. Da li i u kom obimutreba provjeravati dozvoljena odstupanja slobodnih mjera ostvarenihskidanjem strugotina, propisuje seinternim propisima proizvoaa.

17. DEFINISANJE OSNOV POJM KVALITETE POVRINEVelika hrapavost poveava trenje i habanje poveava zazor iosteuje povrinu. Hrapavost utie na ispravno podmazivanje.Dijelovi sa povrinama manje hrapavosti imaju veu dinamikuvrstou, bolje ostvaruju hermetinost, imaju ljepi dizajn, ali je iizrada puno skuplja. Hrapavost povrine je skup neravnina kojeobrazuju reljef povrine. Hrapavost se posmatra u granicamaodreenog isjeka veliine pri kojoj su eliminisane greke oblika ivalovitosti. Stvarna povrina je povrina koja ograniava mainski

dio. Neravnine su udubljenja i ispupenja stvarne povrsine.Geometrijska povrina je povrina definisana crteom ili postupkomobrade i uzimajui greke oblika i hrapavost.Efektivna povrina je priblina slika stvarne povrine koja sesredstvima mjerenja moze ustanoviti. Presjecanjem navedenih povrina,podesno odabranom ravni, dobijaju se odgovarajui profili:-stvarni profil-geometrijski profil-efektivni profil.

18. OBJASNITI REFERENTNU DUINU, SREDNjU LINIJUPROFILA I SREDNJE ARITMETIKO ODSTUPANjEReferentna duina je podesno odabrana duina isjeka profila odabranog

za odreivanje hrapavosti pri emu je eliminisan sluaj valovitosti idrugih nepravilnosti. Manje vrijednosti referentne duine predvienesu za fino obraene povrine a vee za grublje obraene povrine.Za lepovanje, fino brusenje, struganje dijamantom, referentne duinesu 0,25 i 0,8 mm, a za rendisanje su 2,5 ; 8 i 25 mm.Srednja linija profila je linija koja ima oblik geometrijskog profila.Ona sijee efektivni profil tako da u granicama referentne duine sumakvadrata odstojanja svih taaka profila od te linije bude minimum.Srednje odstupanje profila Ra, jeste srednja artimetika vrijednostodstupanja svih taaka efektivnog profila od srednje linije na referentnojduini.

19. OBJASNITI SREDNjU VISINU NERAVNINA

Srednja visina neravnina u deset taaka ili, skraeno, srednja visinaneravnina Rz, je razlika izmeu srednje artimetike vrijednosti visina petnajviih i srednje artimetike vrijednosti visina pet najniih taakaprofila u granicama referentne duine. Ukoliko su visine tih taakamjerene od proizvoljne prave paralelne sa srednjom linijom profila,a nesijeku profil, tada srednja visina neravnina Rz,se izraunava:R =(R1 + R3 + R5 + R7 ) / 5 * (R2 + R4 + R6 + R8 )/5Najvea visina neravnina Rmax je razmak izmeu dvije prave paralelnelinije povuene tako da u granicama referentne duine dodiruju najviuodnosno najniu taku efektivnog profila. Za procjenu hrapavosti

7/22/2019 TSP2

5/6

kao sekundarni parametar slui srednja visina neravnine Rz. Njenenajvee vrijednosti priblino odgovaraju srednjem odstupanju profilai odgovarajuoj klasi hrapavosti prema tabeli.

20. OZNAAVANJE KVALITETA POVRINAINDUSTRIJSKIH PROIZVODAOznaavanje kvaliteta povrine industrijskih proizvoda vri se premaJUS M.A0.065. Osnovni znak za oznaavanje kvaliteta povrinesastoji se od dva kraka pod uglom od 60o u obliku kukice. Kada sezahtjeva skidanje materijala obradom, osnovnom znaku dodaje se crtica. Osnovnom znaku dodaje se krug ako nije dozvoljeno skidanjematerijala. Duem kraku bilo kog od navedenih znakova dodaje seprodauna linija kada teba oznaiti specijalne karakteristike. Vrijednostikoje definiu glavni kriterijum hrapavosti Ra, dodaju se znacima na sledei nain :* Ako je samo jedna vrijednost propisana,ona prestavlja maksimalnudozvoljenu vrijednost povrine hrapavosti* Ako su dvije vrijednosti, najvea granina vrijednost a1 treba da budeiznad najmanje granine vrijednosti. Umjesto glavnog kriterijuma hrapavostimogu se staviti i odgovarajui stepeni povrinske hrapavosti N1 doN12. Ako je iz funkcionalnih razloga neophodno, mogu se propisati idodatni zahtjevi za povrinsku hrapavost. Dodatne oznake u tomsluaju imaju sljedee znaenje:* Ako je dodatna oznaka b, ona se odnosi na metod proizvodnje,postupak ili termika obrada.

* Ako je dodatna oznaka c, ona se odnosi na referentnu duinu* Ako je dodatna oznaka d, ona se odnosi na pravac prostiranja brazde* Ako je dodatna oznaka e, ona se odnosi na dodatak za mainske obrade* Ako je dodatna oznaka f, ona se odnosi na druge vrijednosti hrapavostikao na srednju visinu neravnina Rz ili najveu visinu neravnina nareferentnoj duini

21. OSNOVNI POJMOVI TOLERANCIJA OBLIKA I POLOAJATolerancije oblika ograniavaju odstupanje jednog elementa od njegovoggeometrijskog idealnog oblika. One odreuju zonu tolerancije u kojojposmatrani element mora leati i smije imati proizvoljni oblik. Odstupanjaoblika mogu biti: odstupanja od kruga, odstupanja od prave, odstupanjaod ravni, odstupanje oblika bilo kog profila, odstupanje od cilindra i

odstupanje oblika bilo koje povrine.Tolerancije poloaja su tolerancije pravca, mjesta ili tanosti obrtanja.One ograniavaju dozvoljena odstupanja od geometrijski idealnog oblikadva ili vie elemenata u odnosu jedan prema drugome.Jedan element jeveinom utvren kao referentni element to jest slui kao polazna baza.Odstupanja poloaja mogu biti po* pravcu i to: odstupanja upravnosti, odstupanja paralelnosti,odstupanja ugla nagiba* mjestu i to : odstupanja centrinosti i aksijalnosti. Odstupanjasimetrinosti i odstupanja lokaciije pojedinih osa i povrina.* poloaju obrtnih povrina i to: radijalno bacanje i aksijalno bacanjeTolerancija oblika i poloaja naznaena na crteu moe se prekoraiti ito za iznos razlike mjere sprezanja oblika i poloaja slobodnih mjera.

Dakle, mora se ispotovati uslov minimuma, a to je uslov prema kome jeizraeni dio postavljen u poloaj prema uslovu minimuma.Tolerancija koaksijalnosti i simetrinosti vae za ose odnosno sredisneravni. Ove tolerancije su nezavisne od stvarnih mjera posmatranihelemenata. Tolerancije krunosti obrtanja su zbirne tolerancije krunostii koaksijalnosti i nezavisne su od stvarnih mjera.

22. OSNOVNI OBLICI OZNAKA ZA TOLERANCIJE OBLIKA I POLOAJABrojana vrijednost tolerancije, simbol tolerancije i referentno slovo kaouput na referentni element unose se po redoslijedu datom na slici. Referentni

7/22/2019 TSP2

6/6

element oznaava se trouglom i on se direktno povezuje sa okvirom zaupisivanje tolerancija. Referentni trougao treba da stoji direktno nareferentni element, ili na produetku konturne linije referentnog elementa.Ako upisana vrijednost tolerancije tolerisanog elementa smije da budeprekoraena za apsolutnu vrijednost razlike izmeu mjere sprezanja i mjeremaksimum materijala tog elementa, stavlja se simbol M desno poredvrijednosti tolerancije. Pregled vrsta tolerancija oblika i poloaja, njihovsimbol, tolerancijska zona i primjeri primjene prikazani su u tabeli