ttf racunalstvo

7/24/2019 TTF RACUNALSTVO

http://slidepdf.com/reader/full/ttf-racunalstvo 1/13

POVIJEST

• Kako se zove prvo poznato računalo?

Abak.

• Koliko je star abak?

Najstariji poznati primjerci približno 3000 god. prije Krista.

• U kom je stoljeću arapski način pisanja brojeva prihvaćen ucijeloj Europi?

17. stoljeće - arapska matematika prihaćena ! cijeloj "!ropi.

• U kom su stoljeću izrađena prva logaritamska računala?

17. stoljeće# $ohn Napier.

• U kom je stoljeću Pascal napravio svoje mehaničko računalo(Pascalinu?

17. stoljeće.

• U kom je stoljeću prvi put praktično primijenjen stroj za

obra!u po!ataka ("olerithov tabulator?

Kraj 1%. st.

• Kako se zove prvo elektroničko računalo?

"N&A'.

• Koje je go!ine E#$%& pu'ten u ra!?

1%(). godine.

• Koje go!ine je izumljen tranzistor?

1%(7. godine.

• a'to je izum tranzistora va)an za razvoj elektroničkihuređaja?

*ato +to je zamijenio elektronsk! cije.



• Koja je pre!nost tranzistora u uspore!bi s elektronskomcijevi?

,anje dimenzije# jetiniji# manja potro+nja energije.

• *to je to integrirani krug?

&ntegrirani kr!g je sklop koji sadrži i+e tranzistora na jednojploici pol!odia.

• Koje su pre!nosti integriranog kruga u o!nosu na tranzistor?

/adrži i+e tranzistora na jednoj ploici pol!odia - manji#manja potro+nja energije# jetiniji# ekasniji...

• Koje su glavne pre!nosti poluvo!iča u o!nosu na elektroničkecijevi?

,anje dimenzije# manja potro+nja energije# manja cijena.

• *to je to mikroprocesor?

,ikroprocesor je integrirani kr!g koji sadrži se glane dijeloe'2.

• Koje su !vije najveće tvrtke koje se bave proizvo!njommikroprocesora za osobna računala?

&ntel i A,.

• Koje je go!ine izumljen mikroprocesor?

1%71. godine.

• *to je to P&?ersonal comp!ter 4osobno ra!nalo5.

• Koje se go!ine pojavilo računalo %pple $$?

1%77.

• Koje se go!ine pojavilo računalo $+, P&?

1%61.



• Koje se osobno računalo prvo isporučivalo s mi'em?

ero8 /tar# 1%61.

• #abrojite poznatije proizvođače kućnih i osobnih računala?

Apple# 9# :enoo# ell...

• Koje se go!ine počeo rabiti &-./0, ?

1%6).

• Koje se go!ine počeo rabiti 111 i time započela masovnauporaba $nterneta?

1%6%.

• Koja je glavna !jelatnost tvrtke ,icroso2t?

;snona djelatnost trtke je razoj osnonog ra!nalnogsotera pop!t operacijskih s!staa# razojnih alata# !redskihprograma# baza podataka# itd.

• Koje go!ine se pojavio program ,icroso2t 1in!o3s 4567 kojim

je započela masovna primjena programa ,icroso2t 1in!o3s naosobnim računalima?

1%%0.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Operacijski_sustav

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razvojni_alat&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Uredski_program&action=edit&redlink=1


https://hr.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razvojni_alat&action=edit&redlink=1



https://hr.wikipedia.org/wiki/Baza_podataka

https://hr.wikipedia.org/wiki/Operacijski_sustav



OPĆI POJMOVI

• Kakva je razlika između po!atka i in2ormacije?

&normacija je podatak s odre<enim znaenjem ili obaijest kojaima odre<eni cilj.

• *to se po!razumijeva po! nazivom in2ormatika7 a 'to po!nazivom računalstvo?

&normatika je znanost o inormacijama te pro!aa naineoblikoanja# preno+enja# bilježenja# obrade i !porabeinormacija. =a!nalsto je nazi koji se rabi ! 9ratskoj zapodr!je koje se bai pro!aanjem ra!nala i njihoe primjene.

• Kojim se brojevnim sustavom najče'će slu)i čovjek?

ekadskim brojenim s!staom.

• Koji je brojevni sustav primijenjen u računalu?

>inarni brojeni s!sta.

• *to je to bit?

$edna binarna znamenka? 0 ili 1.

• -a li je ovo je!an bit8 9 ?

Nije. >it je jedna binarna znamenka# dakle 0 ili 1.

• *to je to bajt?

>inarni broj s osam znamenaka. Npr. 10010010# 11111111#00000000# 10111101 itd. 41 >A$@ 6 >&@;BA5

• -a li je ovo je!an bajt8 66:66:6:6::6 ?



NijeC >ajt se sastoji od 6 bitoa# dakle 6 binarnih znamenki. 2primjer! ih je i+e.

• Kako se zove postupak kojim se simbolima vanjskog svijeta pripisuju binarni brojevi unutar računala?

Kodiranje.

• *to su to ko!ne norme?

;ne predstaljaj! dogoor o nain! kodiranja 4propis# standard5.Npr. 2nicodeD&/; 10E(E# A/'&&# >a!dot# ">'&' itd.

• *to je to %;&$$?

American /tandard 'ode or &normation &nterchange - kodnanorma kod koje je saki simbol i znak predoen jednim 7-znamenkastim binarnim brojem.

• Kako je rije'en prikaz na'ih znakova i koje se norme preporučaju za uporabu?

&zorni A/'&& nema predi<enih kodoa za na+e znakoe. *bogpotrebe storeno je i+e razliitih kodnih normi za prikaz na+ihznakoa. Norma 2nicode ima znakoe za se jezike. ostoji i+enormi koje se rabe ! 9ratskoj. repor!!je se rabititehnologije koje podržaaj! &/; 10E(E D 2nicode# dok seanjska kom!nikacija odija prema &/; 66)%-F# a bazepodataka prema &/; 66)%-F.



TEMELJNA GRAĐA RAČUNALA

• *to znači engleska riječ <har!3are<?

/i elektrini# elektroniki i mehaniki dijeloi od kojih jegra<eno ra!nalo i njegoi priklj!ci 4npr. tipkonica# monitor#magnetski disk# pisa5. /likoito? se ono +to se može opipati4ono na +to se možete popikn!ti5.

• Koji su osnovni sastavni !ijelovi računala =on #eumanngrađe?

'2 4'entral processing !nit ili sredi+nja jedinica za obrad!5#,",;=&$A i 2:A*N;-&*:A*N& 2="GA$& 42D&5.

• &PU je skraćeni naziv za?

'2 4'entral processing !nit ili sredi+nja jedinica za obrad!5.

• Koje su za!aće sre!i'nje je!inice za obra!u?

;bra<!je podatke 4aritmetike operacije# logike operacije i dr.5#nadzire protok podataka izme<! pojedinih dijeloa ra!nala i!skla<!je prailan rad ra!nala.

• *to se po!razumijeva po! računalnom snagom &PU?

=a!nalna snaga je podatak koji goori o tome koliko podataka! jedinici remena može obraditi ra!nalo.

• 0 čemu ovisi računalna snaga &PU?

; rekenciji koraka ili takta 4engl. clock5# o koliini bitoa kojeobra<!je '2 46 bita# 1E bita# 3F bita# E( bita5 i o gra<i '24arhitekt!ra5.

• *to je to takt (korak7 engl5 clock sre!i'nje je!inice za obra!u?



,jera brzine rada procesora 4izražaa se ! H9zI ! pro+losti kodslabijih ra!nala - ! ,9z5.

• Kako ovisi računalna snaga o taktu sre!i'nje je!inice za

obra!u?; rekenciji takta oisi brzina rada '2.

• U kojim je!inicama se mjeri takt (korak7 engl5 clock sre!i'nje je!inice za obra!u?

2 H9z 4prije ,9z5.

• Kojeg je re!a veličine 2rekvencija takta (koraka7 engl5 clocksuvremenih računala?

1.) - 3 H9z# no neprestano se poećaa.

• U kojim se je!inicama mjeri računalna snaga računala?

,&/ 4engl. mega instr!ctions per second5 - broj naredbi !milij!nima koje ra!nalo može izr+iti ! jednoj sek!ndi. ,J:;/

4engl. mega oating instr!ctions per secong5 - broj naredbi kojerade s brojeima s pominim zarezom koje ra!nalo možeizr+iti ! jednoj sek!ndi.

• *to znači ka! se za neko računalo ka)e !a je 4>.bitovno?

&zražaa koliin! bitoa koje '2 istodobno obra<!je. akle#'2 ra!nala iz primjera istodobno obra<!je 3F bita.

• U koji o! osnovnih !ijelova računala =on #eumann građespa!a mikroprocesor?

'2.

• Kako je velik mikroprocesor?

ribližno 100 mmF.

• emu slu)i memorija računala?



,emorija ima sposobnost pohrane 4!anja5 odre<ene koliinepodataka.

• *to je to kapacitet memorije?

Kapacitet memorije je koliina podataka koje memorija možepohraniti.

• U kojim je!inicama se mjeri kapacitet memorije?

> 4bajt - osnona jedinica mjere kapaciteta memorije 5# K>4kilobajt5# ,> 4megabajt5# H> 4gigabajt5# @> 4terabajt5....

• Koliko je bajta8 : K+7 : ,+7 : @+?

1 K> 10F( bajta

1 ,> 10F(810F( 10(6)7E bajta

1 H> 10F(810F(810F( 10737(16F( bajta

1 @> 10F(810F(810F(810F( 1#0%%#)11#EF7#77E bajta

• Kako se skraćeno zove ra!na memorija računala?

=A, 4engl. random access memorL5.

• Koja vrsta memorije gubi svoj sa!r)aj preki!om napajanja?

=adna memorija ili =A,.

• Koja memorija ko! većine računala ima veći kapacitet8 /%, ili/0,?

=A,.

• Koja je glavna razlika između /%, i /0, memorije?

2 trajnosti podatakaC

• Koja je namjena /%,7 a koja /0, memorije?

=A, i+ekratni !pis i itanje podatakaI prekidom napajanjag!bi se sadržaj. =;, 4engl. read onlL memorL5 jednom

!pisati - itati mnogo p!taI sadržaj je trajan 4neoisan o



napajanj!5I pohranjeni podaci koji se ne mijenjaj! 4torniki!pisani podaci5.

• Po! kojim su komercijalnim nazivima poznate izmjenjive

memorije?' 'ard# 'ompactJlash# 2/> ,emorL /tick# /mart ,edia i dr.

• A!je se primjenjuje izmjenjiva memorija?

,emorija namijenjena estom !metanj! i a<enj! iz ra!nala.rimjena? prijenosna ra!nala# digitalni otoaparati i dr.

• Koja je memorija skuplja8 ugrađeni /%, ili izmjenjiva

memorija?

&zmjenjia je sk!plja 4za isti kapacitet5 od !gra<ene =A,memorije.

• Koja je osnovna za!aća ulazno izlaznih sklopova?

*adaća !lazno izlaznih sklopoa jest poezianje ra!nala sokolinom.

• Koja je je!inica mjere brzine prijenosa binarnih po!ataka?

$edinica mjere jest MbpsM 4engl. bits per second5 ili bita !sek!nd. Npr. %E00 bps.

• U uspore!bi paralelnih i serijskih vrata7 kojima se isto!obno prenosi vi'e bita?

aralelnim ratima 4engl. parallel port# printer port5.

• U uspore!bi paralelnih i serijskih vrata7 kojima se u načelubr)e prenose po!aci?

aralelnim ratima 4engl. parallel port# printer port5.

• U uspore!bi paralelnih i serijskih vrata7 koja se vrata u načeluspajaju s kabelom s vi'e spojnih vo!iča?

@ako<er paralelna rata.



• #a koja vrata se priključuju uređaji koji su !aleko o! računala7a na koja koji su blizu računala?

Na serijska dalji 4do 3 m5# a na paralelna bliži 4do 1.6 m5.

• emu slu)i $r-% veza?

Norma za bežin! ez! koja se koristi inracrenom sjetlo+ć!.

• Koje su pre!nosti7 a koji ne!ostaci $r-% veze?

rednosti? jednostana gra<a# relatino niska cijena# ne smetadr!gim !re<ajima. Nedostataci? i+a cijena od žiane eze#potrebna optika idljiost izme<! oda+iljaa i prijemnika.

• Koji se uređaji povezuju s računalom $r-% vezom?

,obilni teleoni.

• #a koju u!aljenost se mogu povezivati uređaji $r-% vezom?

,al! 4od 0.F m do 1 m5.

• *to su to sabirnice?

Beza za razmjen! podataka izme<! i+e !re<aja koji mog! bitiistodobno priklj!eni na isti sk!p odia.

• Koja je razlika između unutarnjih i vanjskih sabirnica?

2n!tarnje sabirnice razmjena podataka izme<! sklopoa!n!tar ra!nala. Banjske sabirnice razmjena podataka izme<!anjskih !re<aja i ra!nala.

• Kojim sabirnicama je u načelu br)i prijenos po!ataka8unutarnjim ili vanjskim?

rijenos podataka je !ijek brži !n!tarnjim sabirnicama negoanjskim.

• #a koju vrstu sabirnica se priključuje skener?



Na anjske.

• #a koji se način !o!atni sklopovi (kartice priključuju naunutarnje sabirnice računala?

Na matinoj ploi postoje priklj!nice 4konektori5 !n!tarnjesabirnice ! koje je mog!će spojiti dodatne sklopoe 4kartice5.

• Kako se zove tiskana ploča na kojoj su smje'teni glavni!ijelovi računala?

,atina ploa 4engl. motherboard5.

• *to se obično po!razumijeva po! karticom?

odatni sklop.

• *to je U;+?

Banjska sabirnica namijenjena spajanj! anjskih !re<aja nara!nalo.

• *to se priključuje na U;+ sabirnicu?

,i+# tipkonica# skener# itd.

• Koliko uređaja se isto!obno mo)e priključiti na U;+ sabirnicu?

o 1F7 !re<aja.

• emu slu)i uređaj za napajanje računala?

*a opskrb! ra!nala elektrinom energijom 4engl. poOers!pplL5. @ako<er# FF0BD)09z pretara ! istosmjerne naponeprikladne sklopoima ra!nala 4)B# 1FB5.

• *to je i čemu slu)i bespreki!no napajanje?

2re<aj koji napaja ra!nalo elektrinom energijom za rijemedok nema elektrine energije ! gradskoj mreži 4engl. 2/#!ninterr!ptible poOer s!pplL5.



• *to je izvor energije UP; uređaju ka! nema energije ugra!skoj električnoj mre)i?

2gra<eni ak!m!lator.

• Kako !ugo mo)e ra!iti UP; uređaj bez gra!ske električnemre)e?

;d 10 min. do F sata

• -a li je grijanje elektroničkih komponenti u načelu korisno ili'tetno?

Ptetno# jer poećana temperat!ra smanj!je ijek komponenti.

• Kako je uobičajeno sniziti temperaturu sklopova računala?

2gra<eni entilator 4engl. an5 ododi topli zrak iz !n!tra+njostira!nala# a na njegoo mjesto dolazi hladniji iz okoline te setako hladi sklopolje ra!nala. osebni minijat!rni entilatorpospje+!je hla<enje mikroprocesora.

• U koje se skupine svrstavaju računala gle!e računalne snage?

15 ,ikrora!nalo? a5 K!ćno ra!nalo i b5 ;sobno ra!nalo

F5=adna stanica

35,alo ra!nalo

(5 Beliko ra!nalo

)5 /!perra!nalo

• U koju skupinu gle!e računalne snage spa!aju najsna)nijaračunala?

/!perra!nala.

• Koji se sve nazivi rabe za prijenosna računala?

:aptop# notebook# palmtop# hand-held# A 4personal digitalassistant5# tablet.

• Koji se sve nazivi rabe za ručna računala?



9and-held# palmtop# A# tablet.

• Kako !ugo mo)e ra!iti prijenosno računalo bez priključka nagra!sku električnu mre)u?

;isno o model! i do 10Q sati.

• 0!akle energija prijenosnom računalu ka! nije priključeno nagra!sku mre)u?

Napajanje iz ak!m!latora 4MbaterijeM5.

• -a li je razmjena po!ataka između P-% i stolnog računala je!nostavna ili komplicirana?

$ednostana. ?5

• Kako se unose po!aci u ručno računalo?

odaci se !nose pomoć! zaslona osjetljiog na dodir 4ponekadposebnom olokom5.

• a'to je ograničeno trajanje ra!a na prijenosnim i ručnimračunalima !ok nisu priključeni na gra!sku električnu mre)u?

Ak!m!lator ili baterija nemaj! neogranien izor energije.

• a 'to se koristi stolno7 za 'to prijenosno7 a za 'to ručnoračunalo?

;isno o namjeni. /tolno - optimalno za rad na jednom mjest!#naje+će k!ći# ! !red! itd. rijenosno - za rad M! hod!M ili kadasmo izan k!će# radnog mjesta ili p!t!jemo. =!no - slino kao i

prijenosno# ali jo+ kompaktnije i za M! dlanM.• -a li su stolno7 prijenosno i ručno računalo po!je!nakeračunalne snage?Ne. /tolna s! ! prail! MnajjaaM od nabrojanih.

ttf racunalstvo

Documents