TUMORSKA IMUNOST

TUMORSKA IMUNOSTZnaenje imunosnog sustava u obrani od karcinoma najbolje se oituje u imunodeficijetnih osoba u kojih se zloudne bolesti pojavljuju ee nego u osoba iji je imunosni status normalan (najee se pojavljuju limfomi, uglavnom B imunofenotipa).

Veina karcinoma ipak se razvija u osoba koje ne pokazuju znakove imunodeficijencije, to ukazuje na to da tumorske stanice na neki nain uspijevaju izbjei mehanizmima imunosnog nadzora ak i u imunokompetentnih osoba.U obrani domaina od tumora sudjeluju stanino posredovana i humoralna imunost kao i mehanizmi uroene imunosti. Stanice koje sudjeluju u unitenju tumorskih stanica jesu u prvom redu citotoksini limfociti T, NK stanice te makrofagi. Limfociti B i plazma-stanice koje lue protutijela doprinose humoralnim imunosnim reakcijama u kojima esto sudjeluje i sustav komplemenata.TUMORSKI ANTIGENI

Imamo dvije skupine antigena koji uzrokuju imunosni odgovor:

a) Specifini tumorski antigeni (TSA)

b) Antigeni povezani s tumorima (TAA)

Dok su TSA prisutni samo na tumorskim stanicama, TAA se mogu nai i na nekim normalnim stanicama.Antigeni nastali mutacijom stanine DNK nisu nikada prisutni u normalnim stanicama.

U nekih je tumora uoeno prekomjereno izraavanje gena koji se nalaze u normalnim tkivima, pa njihove produkte ubrajamo u TTA. Neki su od tih antigena normalni vlastiti proteini domaina koji ne izazivaju imunosni odgovor, ali su medicinski znaajni jer se koriste u dijagnostici odreenih tumora te u imunoterapiji.

U tu skupinu ubrajamo:

a) Onkofetalni antigeni

-nazivaju se i embrionalni antigeni jer ih nalazimo u embrionalnim tkivima. Npr. Alpha fetoprotein i karcinoembrionalni antigen.

b) Diferencijacijski antigeni

-tipini za tumorske stanice ije je sazrijevanje zaustavljeno u nekoj od razvojnih faza.Npr. CD10 je izraen an povrini ranih limfocita B i u nekim B staninim leukemijama i limfomima.

KLINIKA OBILJEJA

Klinike manifestacije izazvane novotvorevinama se mogu podijeliti na lokalne i sistemske, ovisno o znaajkama tumora, njegovoj lokalizaciji, stupnju diferencijacije, proirenosti bolesti (stadij tumora), imunosnoj obrani domaina i osjetljivosti tumorskih stanica na terapiju.LOKALNE MANIFESTACIJE

Tumori koe, usta i vidljivih sluznica oituju se kao vorii, otvrdnua, otekline ili ulceracije koje dugo ne cijele. Tumori unutranjih organa se mogu vidjeti kao tvorbe posebnim instrumentima. Tako se endoskopija rabi za dijagnozu tumora probavnog trakta, koloskopija za dijagnozu umora materninog vrata, a laparoskopija za dijagnozu tumora abdominalne upljine. Rutinskom rengenskom snimkom moemo vidjeti tumore plua, dok tumore guterae, jetre ili mozga moemo vidjeti pomou kompjuterizirane tomografije.Dosta esta pojava u mnogih tumora je pritisak na okolna tkiva. Tumori mogu uzrokovati kompresivnu atrofiju normalnog tkiva ili ulceracije koe. Pritisak na ivce uzrokuje bol, na arterije ishemiju, na vene kroninu pasivnu kongestiju i zastoj krvi. Pritisak tumora na mozak moe uzrokovati epileptine napadaje ili neuroloke ispade, a povienje intrakranijalnog trakta moe dovesti do kome i smrti zbog pritiska na vitalne centre u produenoj modini.

SISTEMSKE MANIFESTCIJE

Mnoge su neoplastine bolesti nespecifine i ukljuuju gubitak teka, slabost, umor i bezvoljnost. Kaheksija se obino susree uz uznapredovale ili proirene tumore i brojne metastaze.Vruica je esta u bolesnika s malignim novotvorevinama, posebno s osobama s limfomom i karcinomom bubrega.

Dugotrajno krvarenje moe izazvati manjak eljeza i mikrocitnu hipokromnu anemiju.

Infekcije su este u bolesnika s rakom, a nstaju zbog smanjenja obrambenih mehanizama i zbog lokalnih uinaka tumora.

PARANEOPLASTINI SINDROM

-Kompleksi sindroma koji se pojavljuju u bolesnika s zloudnim tumorima.

U paraneoplastine sindrome svrstavamo:

a) endokrinopatije

b) karcinoidni sindrom

c) ivane i miine sindrome

d) promjene kostiju i zglobova

e) hematoloke promjene

f) kone sindrome

g) bubrene sindrome.a) Hormoni ili kemijske tvari koje po svojem djelovanju nalikuju na hormone.

-Chushingov sindrom (ACTH)

-Sindrom neprimjerena izluivanja antidiuretinog hormona

- Hiperkalcemija

- Hipoglikemija

- Policitemija

c) ivani miini sindromi se oituju kao slabost miia i neuroloki ispadi. Lambert- Eatonov sindrom se oituje miinom slabou, a nastaje zbog stvaranja protutijela protiv kalcijskih provodnih kanalia u ivcima.

d) Promjene kostiju i zglobova se oituju kao hipertrofina osteoartropatija ili zadebljanje prstiju.e) Hematoloke promjenena najee se nalazi anemija koja moe biti normokromna i nalikovati na anemiju kroninih bolesti.

f) Koni sindromi crna akantoza oituje se tamno pigmentiranim hrapavim zadebljanjem koe u aksili i intertrigoznim podrujima.

g) Bubreni sindromi u nekih bolesnika nastaje nefrotini sindrom s masivnom proteinurijom, hipoalbuminemijom i generaliziranim edemom.

LABORATORIJSKO DIJAGNOSTICIRANJE NOVOTVORINA

Tonost mikroskopske dijagnoze kree se u rasponu od 95 do 98%. Osim egzaktne dijagnoze, potrebno je u zloudnih epitelnih novotvorina odrediti i mikroskopski stupanj (gradus), o emu takoer ovisi terapija. Karcinome se danas u klinikoj praksi otkrivaju na temelju lokalnih ili sistemnih simptoma, ali i rutinskim pregledima.

Nakon neinvazivnih dijagnostikih metoda, kao to su ultrazvuk, rentgen, kompjuterizirana tomografija. esto je potrebno uzeti uzorak tkiva na kojem e se patohistolokim pregledom postaviti konana dijagnoza. U tu se svrhu primjenjuje nekoliko patolokih i citolokih metoda kao to su: ekscizija ili biopsija, aspiracija tankom iglom ili citoloki razmazi. U ranom otkrivanju neoplazmi vrlo je korisna eksfolijativna metoda citopatologije, osobito u ranom otkrivanju premalignih i malignih promjena maternikog vrata (PAPA-test), zatim u pregledu iskaljaja, sedimenta mokrae, kao i izluina raznih lijezda.

Uzorci obojeni hemalaun/eozinom esto su dovoljni za postavljanje dijagnoze.

Znaenje patohistolokih pretraga osobito dolazi do izraaja za vrijeme kirurkog postupka, kada kirurg od patologa oekuje odgovor o biolokom ponaanju tumorske tvorbe, o udaljenosti tumorske tvorbe od rubova rane ili podatak o prisutnosti metastaza u odreenom regionalnom limfnom voru. Tada se u tijeku kirurkog postupka, radi kirurki smrznuti rez tzv. Intraoperacijska biopsija, s pomou kojeg patolog moe dati odgovor na psotavljena pitanja. Ima sluajeva u kojima ni konani hemalaun-eozinski mikroskopski preparat nije dovoljan za postavljanje dijagnoze. Tada se primjenjuju dodatne dijagnostike metode, poput biokemijskih i imunohistokemijskih, zatim molekularnih tehnika, protone citometrije, tumorskih biljega i dr.Imunohistokemijske metode postale su rutinske u dijagnostici, u gotovo svim veim laboratorijima, a rabe se za: potvrdu mikroskopske dijagnoze

klasifikaciju nediferenciranih zloudnih tumora

kategorizaciju leukemija i limfoma

odreivanje mogueg primarnog tumora na temelju uzorka tkiva iz metastaze

odreivanje molekula vanih za prognozu i terapiju

Danas se sve ee primjenjuju i molekularne tehnike, koje mogu posluiti za odreivanje dijagnoze i prognoze zloudnih novotvorina, te za otkrivanje minimalne ostatne bolesti, kao i za odreivanje dijagnoze i prognoze zloudnih novotvorina, te za otkrivanje minimalne ostatne bolesti, kao i za odreivanje nasljedne predispozicije za odreeni karcinom (npr BRCA1 i BRCA2 geni za karcinom dojke)Odreivanje membranskih antigena i sadraja DNK protonom citometrijom sve ee primjenjuje za odreivanje prognoze i lijeenja brojnih tumora.

Meu biokemijskim metodama najvanije mjesto zauzima odreivanje tumorskih biljega. U tumorske biljege ubrajamo povrinske antigene, citoplazmatske proteine, enzime i hormone. Danas se u praksi u tu svrhu primjenjuju brojni tumorski biljezi. Jedan od njih karcinoembrijski antigen koji nastaje u normalnim embrionalnim tkivima, ali se ne moe dokazat u veine zdravih odraslih ljudi, vrijednosti su mu poveane u osoba s alkoholnom cirozom, hepatitisom, ulceroznim kolitisom, Crohnovom boleu te u puaa.

Drugi kliniki koristan tumorski biljeg jest alfa-fetoprotein. On se normalno stvara u fetalno doba u umanjanoj vrei, fetalnoj jetri i u probavnom sustavu. Ako se dokau njegove viskoke vrijednosti u odrasle osobe, taj biljeg moe posluiti kao vrlo pouzdan seroloki znak hepatocelularnog karcinoma ili tumora zametnih testisa, odnosno jajnika.Im writteing you from Celje, our army have take Marburg and we wona make it part of Celje. Why we cannot conquer Marburg an der Drau?

Celje - nod (our) - nod (their but we canot conguer it) - Marburg (also can not conquer)

Our army was in town for few days and we didnt managed to take it, now army is outside of walls I think but as soon you fix this we will enter town again.

Regards.