turistička geografija 1. kolokvij

8/10/2019 Turistika Geografija 1. Kolokvij

1/10

TURISTIKA GEOGRAFIJA

1. kolokvij

UVOD

- globetrotter putnik koji putuje oko svijeta- tur. geografija jedna od disciplina koja se bavi prouavanjem turizma- znanstvena disciplina koja prouava kretanje turista- posebno prouava utjecaj turizma na gospodarski i drutveni razvoj te transformaciju

prostora- objekt prouavanja tur. geografije!

o "orizontalna dimenzija prostora u kojoj bitno znaenje imaju prostornevarijable#lokacija$ udaljenost$ dostupnost%

o prostorni resursi kao imbenici razvoja turizmao naini vrednovanja i valorizacije resursao elementi i faktori turistiki" kretanjao turistiki prometo izdvajanje#makro i mikro regionalizacija% i definicija tipova turistikog

prostorao utjecaj turizma na drutveni i gospodarski razvojo transformacija prostora pod utjecajem turizma i odr&ivost turistiki" prostorao izavanje podruja koja generiraju turisteo odnose izme'u destinacije i mjesta porijekla turistao turizam kao fenomen podruj

- rezident gra'anin neke zemlje koji &ivi u drugoj dr&avi$ izvedenica kojom se koristezapadne dr&ave a podrazumijeva turista koji putuje u inozemstvo

()O*+,*O-/U+0/00 2O3O4,5 6+V,/)- s matematikog aspekta 6rvatska je smjetena u sredinjem dijelu sjeverne "emisfere$

a ve7ina dr&avnog prostora okupljena je oko 18.meridijana- smjetena je na dodiru panonsko-peripanonske$ dinarske i sredozemne prirodno-

geografske cjeline- zajednike znaajke europskog 9editerana$ pored bogatstva prirodnim resursima je

velika koncentracija stari" luka i gradova

- pojam geografsko-turistikog polo&aja oznaava polo&aj destinacije u prostoru i njenupovezanost s emitivnim tr&itima

- pri razmatranju utjecaja geog.-tur. polo&aja na turizam posebno se analiziraju prometnikoridori va&ni za turistike tokove$ udaljenost destinacije ili resursa od glavni"gravitiraju7i" izvora tur. potra&nje te polo&aj prema komplementarnim ilikonkurentskim resursima i destinacijama

- destinacija sinonim za odredite$ ili sinonim za tur. lokalitet#zonu$ regiju$ zemlju iliak kontinent%

- prometni polo&aj 6rvatske$ u kontekstu europski" koridora afirmiran je tek 1::;. natre7oj paneuropskoj prometnoj konferenciji u 6elsinkiju

- tada je odre'eno deset paneuropski" prometni" koridora

- oni va&ni za 6rvatsku su!


2/10

o koridor < alzburg 3jubljana =agreb >eograd olun#prikuplja turisteiz ?jemake$ ,ustrije$ sjeverne 0talije$ dio lovenije%

o ogranak udimpeta =agreb +ijeka#turisti iz 9a'arske$ eke$

lovake$ 2oljske%o ogranak V.c >udimpeta - Osijek arajevo 2loeo plovni koridor V00 na plovnom koritu Dunava

- udaljenosti su svojevrsna konkurentska prednost jer geografsku blizinu 6rvatskeemitivnom tr&itu njeni konkurenti ne mogu dosti7i ili presti7i

- vanjska dostupnost oznaava udaljenost odre'enog turistikog odnosno rekreacijskogsredita od podruja ve7e koncentracije stnovnitva

- pri vrednovanju vanjske dostupnosti u obzir se uzima i procjena kvalitete postoje7eprometne infrastrukture

- unutranja dostupnost oznaava stupanj povezanosti odre'eni" toaka unutartur.podruja

=?,,5) DO,D,@?5)( 2+O/O+?O( +,=VO5, 6+V,/) 0 O+0@/)?5)2+O/O+,

- 6rvatska je proglasila neovisnost AB.lipnja 1::1.$ dok je me'unarodno priznata 1B.sijenja 1::A. g.

- Dr&avnopravni okvir prostor ili podruje jedne dr&ave obu"va7a kopnenu povrinu ipovrinu obalnog mora. 2odruni kad se odnosi na jedan dio dr&ave

- 2ovrinu ine kopno B8 B:C kmA i obalno more 1 E8; kmA$ odn. ukupno F; 881 kmA

- 2osebno vrijedni resursi!o =ati7ena podruja prirodeo pomenika graditeljska batinao +azvedenost morske obaleo 2rirodne ume i nezaga'ena tlao +ezerve pitke vode i termalni izvorio 6eterogen krajobraz

- upravno-teritorijalni ustroj je va&an imbenik za uinkovito gospodarenje prostorom$koritenje resursa i razvoj djelatnosti

- prema zakonima koji su temeljeni na Ustavu +6 osnovne jedinice upravno-teritorijalnog ustroja su &upanije$ op7ine$ gradovi i naselja

- 6rvatska ne raspola&e ni s jednim primarnim energentom za zadovoljavanjecjelokupni" sadanji" i budu7i" potreba za energijom

/)9)35?0 /U+0/00 +)U+0 6+V,/)- resursi op7i naziv za prirodne i proizvedene stvari$ kao i ljudska znanja i

sposobnosti kojima se mo&e koristiti kao sredstvima za zadovoljavanje potrebaneposredno u potronji ili posredno u proizvodnji$ sva sredstva koja se mogu privestikorisnoj svrsi

- tur. resursi definirani su kao sva ona sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi uturizmu nekog podruja


3/10

- genetski se razlikuju prorodni i antropogeni#koje je stvorio ovjek- kvalitativno se razlikuju izravni i neizravni- turistike atrakcije su prostorno obilje&ene brojem- kad se radi o manjem broju znamenitosti li doga'aja koji imaju veliku privlanu mo7

tada govorimo o atrakcijama

2+0+OD?0 +)U+0- podrazumijevaju se svi prirodni elementi i faktori visokog stupnja privlanosti$ koji su

odraz geografske sredine$ a koji se mogu turistiki valorizirati- prema genetskom svojstvu mogu se podijeliti na geomorfoloke$ klimatske$

"idrografske$ biogeografske i pejsa&ne- oni su glavna komparativna prednost "rvatskog turizma#5adransko more i njegova

obala%

()O9O+*O3O@0 +)U+0

- ine i" sve pojave i procesi vezani za genezu$ rairenost i suvremenu dinamiku reljefa- slo&ena turistika atrakcija 6rvatske su nadmorske visine odnosno pojedinani reljefni

oblici- raspodjela reljefa prema visini pokazuje da je 6rvatska prete&ito nizinski prostor

budu7i da visine do BEE m zauzimaju F1$ B1G njezine povrine- visine do BEE m najrasprostranjenije su u panonskom i peripanonskom prostoru

- znaajna je i krka struktura prostora- od pojedinani" povrinski" krki" oblika brojna su polja u kru a podzemni" spilje

O>,3)- u najirem smislu pod obalom se podrazumijeva onaj dio kopna koji se vidi s broda

dolaze7i s otvorena mora- to je najznaajniji element prostora jer se na njima odvija glavni dio tur. aktivnosti- po&eljne su obale umjerene reljefne energije koje omogu7avaju vertikalnu

dierencijaciju korisnika i bolje vizure- razlikuju se na visoke i niske- za kupalini turizam znaajne su pla&e#morsko kupalite%- one su klasificirane na pjeane$ ljunane$ kamene ploe i pla&e obrasle travom- posebno su cijenjene pla&e koje su u lagunama

- za naseljavanje i boravak posebno je znaajan fli- flina pobr'a i fline udoline nalaze se u 0stri$ Vinodolu$ rku$ +abu$ +avnim

kotarima i onavlima- ako su pobr'a karakterizira i" spiranje$ jaru&anje i kli&enje- udolinski fli je naplavina- vrlo je va&an za poljoprivredu i znaajan po nalazima vode


4/10

O/OH0- prema najnovijem geodetskom premjeru u obalnom moru +6 zabilje&eno je ;: otoka$

BAB otoi7a i 8CA "ridi ili grebena$ ukupno 1AC8- Hres ima najve7u povrinu- morfostruktura naziv u geomorfologiji koji se koristi pri klasifikaciji reljefa

o otoci imaju opseg obale ve7i od 1E kmo otoi7i opseg obale izme'u 1$B i 1E kmo "ridi stjenovite uzvisine$ bez tla i vegetacijeo grebeni podvodne i nadvodne strme i esto usamljene stijene otog sljemena

i bez tla$ opseg obale uvijek je manji od 1 km

- otoci >rusnik i 5abuka su vulkanskog porijekla$ usak je gra'en od lesa$ a svi ostaliotoci su karbonatne gra'e

- pored prirodnog bogatstva temeljni resursi na nastanjenim otocima su stara naselja inekretnine$ a na nenastanjenim#pustice% autentini panjaci i aktivno poljodjelstvo

2OD9O+5)- turistiko ronjenje u +6 je dozvoljeno do dubine od CE m- u reljefu 5adranskog podmorja istiu se razlike izme'u dubljeg jugoistonog i pli7eg

sjeverozapadnog dijela- dno podmorja je krka zaravan potopljena transgresijom- transgresija je permanentno obilje&je kao posljedica pomicanja obale odn. povrine

pojedini" otoka$ godinje iznosi oko 1mm

23,?0?)- planine su reljefna uzvienja koja imaju ve7e nadmorske visine od BEE m- postoji i podjela po kojoj su uzvienja do BEE m brjegovi$ od BEE do 1EEE m su gore$ a

planine su preko 1EEE m nadmorske visine- u 6rvatskoj postoji CB planina iji su vr"ovi vii od BEE m- najvii vr" je Dinara#1F1m% na Dinari#navii vr" planine je /roglav 1:1m$ i nalazi

se u >i6%- najni&i vr" je Veliki 2etrovac#B1Am% na 2etrovoj gori- visinske razlike koje se mogu ostvariti na dvadeset najvii" planinski" vr"ova u +6

nalaze se izme'u 1EEE i 1AEE m

- prema kriterijima koji se koriste u grani zimskog sportskog turizma te visine nisudovoljno konkurentne alpskim terenima

- planinski prijevoji su pogodni za izgradnju vidikovaca- za izletniki turizam prikladni su predjeli naglaene relativne nadmorske visine te

velike okrenosti- koncepcija koritenja takvi" resursa koja je ula u ve7inu regionalni" prostorni"

planova primorski" &upanija svodi se na povezivanje podno&ja i vr"ova &iarom

?0=0?)- najzastupljeniji reljefni oblici su poloji$ terasne nizine i lesne #praporne% zaravni$ a

nji"ova krajobrazna osnova su ravne linije


5/10

- prirodno je pravilo da turisti takav prostor do&ivljavaju kao reljef bez efektaiznen'enja

- poloji su vrlo va&ni i movarni ekosustavi a nji"ov status ima strategijsko znaenje zarazvoj turizma

- znaajan prirodni potencijal panonsko-peripanonskog reljefnog prostora su

geomorfoloke pojave- one su uzrokovane razmjerno &ivom tektonskom aktivnosti$ tuda se pru&a nekolikorasjedni" linija du& koji" su nastali brojni termomineralni izvori

+@- skup reljefni" oblika nastali" na stijenama koje su podlo&ne kemijskoj eroziji- granica koja dijeli ju&ne krke prostore od sjeverni" nekrki" je arlovac- razlikujemo povrinske i podzemne krke krajolike- najve7i krki oblici su polja u kru i zaravni koji su naje7e kompleksan turistiki

resurs- podzemni krki oblici su jame i spilje

- spilje imaju nagib od CB stupnjeva$ a jame ve7i- u +6 su dvije jame dublje od 1EEEm i CC dublej od ABEm- od spilja u +6 su najpoznatije 9odra i 9edvje'a spilja na >ievu$ 9anita pe7 u

2aklenici$ Herovake spilje kod (raaca$ >iserujka na rku$ 3okvarka u 3okvama ispilja >aredine kod 2orea

- u svim valoriziranim spiljama#izuzev >ieva% nalaze se sige u oblikustalaktita#talo&ine sa svoda%$ stalagmita#talo&ine s poda%$ i stalagmata#spojeni stalaktitii stalagmiti%

- resursno su znaajni i krki oblici koji nastaju reverzibilnim procesima$ posebnosedra#traventin% koja je glavni fenomen orane i rke

- sedra nastaje talo&enjem otopljenog kalcijevog karbonata u odre'enim uvjetima narijenoj vegetaciji

309,/0 +)U+0- prema Ippenovoj klimatskoj regionalizaciji$ na prostoru +6 je nekoliko klimatski"

tipova!o Hsa mediteranska klima s vru7im ljetimao Hfa umjereno topla vla&na klima s vru7im ljetimao Hfb umjereno topla vla&na klima s toplim ljetimao Df snje&no umska #borealna% klima

- obilje&ja tipova klima su standardizirana te se klime isti" obilje&ja svugdje u svijetuoznaavaju istim slovima- velikim slovom oznaen je klimatski razred- prvi mali znak oznaava vla&nost#f nema sue$ s sua ljeti%- drugi mali slovni znak oznaava ljetne temperature#a vru7e ljeto$ b toplo ljeto%

- arenilo klimatski" tipova na relativno malom prostoru posljedica je orografski"razlika kao i utjecaja kopna i mora

- kako su klimatske razliitosti turistiki resurs korisno je naglasiti da su razlikepogotovo velike na predjelima koji su naznaeni kao mogu7e lokacije planimora

- planimor skra7enica od planine i more$ koncepcija razvoja turizma po kojoj turisti

dan provedu na moru$ a no7 u planini$ odn. dnevna kombinacija mora i planine


6/10

+)DO=)9?, +)(05,

- temperature zraka su ravnomjerne ljeti i u prolje7e$ a razlike su zimi i u prolje7e- blage zime i ljeta koja nisu pretopla- insolacija naje7a jedinica mjere za osje7aj ugode turista na odre'enom prostoru- najsunaniji su vanjski otoci srednjeg 5adrana#Vis$ 3astovo$ >ievo i vetac% i

zapadne obale 6vara i orule- srednji i ju&ni 5adran imaju vie sunca od sjevernog- trajanje sijanja sunca smanjuje se od mora prema kopnu i s porastom nadmorske visine- prevelik broj padalina je raspore'en na studeni i lipanj

23,?0?O-O/30?, +)(05,- razvoj turizma opravdan je na planinama koje imaju niske temperature$ povoljan smjer

vjetrova$ malo naoblake$ dugotrajnu insolaciju i snje&ne padaline- skijaki rentabilnim smatraju se oni tereni kojima se snje&ni pokriva u tijeku tur.

sezone zadr&e :E i vie dana- povoljne se temperature za zimski turizam nalaze na ve7im visinama#-H na visini od

118Em%- brzine vjetra su manje nego na obali$ a prema jaini naje7e su rangirani kao slabi do

umjereni- stanje vla&nosti je esto blizu zasi7enosti- srednje trajanje snje&ne zime #razdoblje od prvog do posljednjeg dana sa snje&nim

pokrivaem% na planinskom prostoru varira od F do 1FB dana$ a prosjeno trajanjesnje&nog pokrivaa ve7eg od 1E cm je ;B$ ; dana

U95)+)?O-O?/0?)?/,3?, +)(05,- prostire se na panonsko-peripanonskom podruju- ljeti temperature rastu od zapada prema istoku$ a zimi obrnuto- posebno negativan element klime je magla koja se zimi zadr&i i nekoliko tjedana- najpovoljniji biometeoroloki utjecaji su u prolje7e i jesen kada je klima svje&a i

ugodna- istoni prostor regije je sunaniji od zapadnog i manje je vla&an- mala koliina padalina

60D+O(+,*0 +)U+0- za razvitak turizma primarno znaenje imaju vodoopskrbljenost turista$ taktilnasvojstva morske vode i vizualni kontakt izme'u turista i razliiti" pojavni" oblikavode

- pitka voda usporavaju7i je imbenik razvoja turizma na udaljenim otocima jer oninemaju javni vodovod

9O+)- fiziko-kemijska svojstva morske vode koja joj odre'uju vrijednost kao turistikom

resursu su temperatura$ slanost i prozirnost- znaajna su i gibanja morske vode valova i morski" mijena koja isto tako utjeu na

ponaanje gostiju- temperatura je 1F-A8 H


7/10

- slanost je .; G$ 5adransko more pripada slanijim morima na svijetu- najve7a prozirnost mora je kod Dubrovnika te izme'u 3oinja i Unija gdje iznosi BE-

BB m- prozirnost je slo&eno optiko svojstvo koje ujedno upu7uje na siromatvo organskim

svijetom

- cvjetanje mora uzronik rijeka 2o

VOD, ?, O2?U- glavno izvorino podruje je sredinji planinski prostor a najve7a gusto7a tekuica je

na panonskom prostoru- ve7im dijelom otjecanje je orijentirano prema Hrnomorskom slijevu i porjeju Dunava- glavni spremnik podzemne vode su krki tereni a voda u njima okvalificirana kao

obnovljiva- od prirodni" jezera posebno se istiu 2litvika jezera$ 9odro i Hrveno jezero$ Vransko

jezero na otoku Hresu..- najpoznatiji ribnjaci#umjetna jezera% su 5asinje ili 5elas kod >roda$ iani kod azme

i onanica kod (rubina polja$ od akumulacijski" najve7e je 2eruko jezero

- ako se koristi voda za kupanje mora zadovoljiti sljede7e kriterije!o kriterij o isto7io minimalna dubina vode za kupanje od FE cmo temperatura u sezoni kupanja ve7a od 1F Ho fiziki kvalitetna obala i obalno dno

>0O()O(+,*0 +)U+0- od prirodni" uma u primorju su relevantne ume makije i ouvane pojedinane vrste

borova- zbog irenja poljoprivrednog zemljita ravniarski" uma je ostalo malo$ a ostale suumske zajednice na sredinjem planinskom prostoru

- znaajna je i uzgojena vegetacija koja obilje&ava kulturni krajobraz odre'enogkraja#oranice panonski prostor$ vonjaci peripanonski$ maslinici primorski%

=,@/0J)?, 2+0+OD?, >,@/0?,- prema slu&benoj statistici +6 u prirodne turistike znamenitosti spadaju! nacionalni

parkovi$ parkovi prirode$ strogi rezervati$ posebni rezervati$ park ume$ zati7enikrajolici$ spomenici prirode i spomenici parkovne ar"itekture

- nacionalni park je prete&ito neizmjenjeno podruje iznimni" i viestruki" prirodni"vrijednosti$ a obu"va7a jedan ili vie sauvani" ili neznatno izmijenjeni" ekoloki"sustava

- prvenstveno je namijenjen ouvanju geoloki"$ morfoloki"$ paleontoloki"$"idroloki"$ floristiki"$ faunistiki" i drugi" vrijednosti i znamenitosti

- pokazuju znanstvenu$ kulturnu$ odgojno-obraznovnu i turistiku komponentu- +6 ima F ?2$ najve7i nacionalni parkovi su 2litvika jezera i ornati$ najmanju

povrinu imaju >rijuni i 9ljet

- park prirode je prostrano prirodno ili samo dijelom kultivirano podruje kopna#mora$jezera% s ekolokim obilje&jima me'unarodne i nacionalne va&nosti s naglaenim

krajobraznim$ kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima- +6 ima 11 parkova prirode


8/10

- strogi rezervat je podruje s neizmjenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnomprirodom$ a namijenjen je iskljuivo znanstvenom istra&ivanju kojim se ne mijenjabioloka raznolikost i izvornost prirode te ne ugro&ava slobodno odvijanje prirodni"

procesa- to su 6ajduki i +o&anski vr"ovi na j.Velebitu i >ijele i amarske stijene na Velikojapeli

- posebni rezervat je podruje na kojem je posebno izra&en jedan ili vie neizmijenjeni"sastojaka prirode$ a osobite je znanstvene va&nosti i namjene

- mo&e biti botaniki$ zooloki$ geoloki$ "idroloki i rezervat na moru- +6 ima ;: rezervata

- park uma je prirodna ili sa'ena uma ve7e pejsa&ne vrijednosti a namijenjena jeodmoru i rekreaciji

- +6 i" ima F

- zati7eni krajolik prirodni ili kultivirani predio ve7e estetske ili kulturno-povijesnevrijednosti ili krajolik karakteristian samo za pojedino podruje

- postoje 8: zati7eni" krajolika u +6

- spomenik prirode je pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova &ive ili ne&iveprirode koji ima znanstveno$ estetsko ili kulturno-povijesno znaenje

- mo&e biti geoloki$ geomorfoloki$ "idroloki$ botaniki$ prostorno mali botaniki izooloki

- +6 ima 1E spomenika prirode

- spomenik parkovne ar"itekture je umjetniki oblikovan prostor kao to je perivoj$botaniki vrt$ arboretum$ gradski park$ drvored..

- temeljni uvjet je da spomenik ima ve7u estetsku$ stilsku$ umjetniku$ kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost

- +6 ima 1B spomenika parkovne ar"itekture

,?/+O2O()?0 +)U+0- turisti koji posje7uju antropogene tur.resurse naje7e su vie obrazovne i kulturne

razine

- antropogene resurse prema nji"ovom genetskom porijeklu klasificiramo na kulturnadobra te etnosocijalne$ umjetnike i ambijentalne resurse- prema statikim obilje&jima i volumenu kulturna dobra mogu biti nepokretna$

pokretna i nematerijalna- u +6 je :B1 nepokretno kulturno dobro$ a nji" C81 je me'unarodnog ranga$ a B je

upisano u U?)HO-vu listu svjetske kulturne batine

- kulturna batina koja dolazi na U?)HO-ov popis mora udovoljiti barem jednom odkriterija onvencije o zatiti kulturne i prirodne batine tj. kulturni spomenik mora bitiautentian$ mora imat velik utjecaj na kulturu i razvoj u odre'enom razdoblju$ mora

biti jedinstven primjer odre'enog stila$ mora biti povezan s idejama ili vjerovanjima

od op7eg znaaja ili mora biti primjer tradicionalnog naina &ivota karakteristinog zaneku kulturu


9/10

- prirodna batina se mo&e uvrstiti na popis ako je primjer za razvoj zemlje ili &ivota nazemlji$ ako je obitovalite ugro&eni" &ivotinjski" vrsta ili rezervat divlji" &ivotinja$zatita mo&e biti i zbog iznimne ljepote mjesta

- podjela nepokretni" tur. atrakcija na!o spomenike cjelineo ar"eoloka nalazitao memorijalna podruja i objekteo pojedinane sakralne objekteo pojedinane profane objekteo objektne vrtne ar"itekture

- spomenike cjeline su ouvana povijesna naselja ili nji"ov dio

- ar"eoloka nalazita se prema poziciji nalazita podijeljena na podvodna$ podzemna inadzemna$ a prema razdoblju na prapovijesna$ antika i srednjovjekovna

- pojedinani profani objekti obu"va7aju stambene objekte$ gospodarske objekte$fortifikacijske objekte$ javne zgrade$ prometne objekte$ vodoprivredne i poljodjelskeobjekte

- pokretna kulturna dobra mogu biti sastavni dio nepokretnog kulturnog dobra ili seuvaju u kulturnim ustanovama ili kod gra'ana

- nematerijalna kulturna dobra su razni oblici kulturnog stvaralatva to se prenose

predajom#jezik$ folklorno stvaralatvo$ obredi$ obiaji$ tradicijka umije7a i obrti%

)/?OOH05,3?0 +)U+0- izvedenica od onog to je posebno svojstveno jednom narodu a istovremeno je resurs- folklor$ narodne nonje$ rukotvorine$ gastronomske vjetine

- brend ime pod kojim se nalazi prepoznatljiv proizvod ili vie proizvoda na tr&itu$koje kupci prepoznaju po nji"ovoj kvaliteti$ vizualnom identitetu i imenu

U95)/?00 +)U+0- popis umjetnosti! muzika$ drama$ knji&evnost$ slikarstvo$ kiparstvo$ ar"itektura$ film$

ples i strip- turisti naje7e dolaze do umjetniki" djela posredstvom kulturni" institucija

,9>05)?/,3?0 +)U+0- pod ambijentalnim resursima podrazumijevamo graditeljske sadr&aje koji ciljano

dopunjuju druge tur. atrakcije u tur. destinaciji #"otelski$ gospodarski$ stambeni$sakralni i portski objekti te prometnice i "ortikultura%


10/10

2+O9)/?0 +)U+0- promet je podijeljen na cestovni$ &eljezniki$ cjevovodni$ pomorski$ zrani$ potanski$

telekomunikacijski i svemirski- obino se razlikuju tri komponente sudjelovanja prometa u turistikom gospodarenju

o prvom komponentom obu"va7en je prijevoz turista do destinacijeo drugom kretanje po destinacijio tre7om promet koji u kombinaciji s drugim uslugama sudjeluje u stvaranju

turistikog proizvoda destincije

- pendolino dizelski vlak s ugra'enom nagibnom te"nikom koji ne mora koiti iusporavati pri ulasku u kolosijene zavoje

- ; me'unarodni" zrani" luka #=agreb$ plit$ Dubrovnik$ +ijeka$ =adar$ 2ula i Osijek- zrana pristanita #>ra$ 3oinj i Vrsar%

- brodski promet nositelj turizma na otocima

0=+,V?0 /U+0/00 +)U+0- obu"va7aju turistiko-ugostiteljske objekte i prate7e turistike sadr&aje- prate7i tur. sadr&aji povezani su s dopunskom ponudom unutar i izvan smjetajni"

objekata u tur. destinacijama

D)9O(+,*0 2O/)?H05,3- detaljno e upoznaje prouavanjem njegovi" kvantitativni" i kvalitativni" strukturni"

karakteristika

- pri tome se posebno analiziraju trendovi rasta ukupnog broja stanovnika$ravnomjernost spolno.dobne strukture$ udjel visokoobrazovani" kadrova i nji"ovaprostorna pripadnost

- pove7anje udjela starog stanovnitva- deagrarizacija naputanje poljoprivrede- neadekvatno obrazovana struktura

2O)>?O- B. lipanj svjetski Dan zatite okolia- ?ajstariji nacionalni park na svijetu je KelloLstone$ proglaen 1F:A. g.

AEEE.godine prvi put flairana voda u ponudi

turistička geografija 1. kolokvij

Documents