turizam bih - broj 5

SMART

/ RA

GU

Ž&

BARB

ARI

Ć D

ESIG

N/ F

OT

O: I

VAN

KEL

AVA

fondacija za kinematografiju bih vele-poslanstvo sjedinjenih američkih drža-va u bih vlada republike hrvatske turi-stička zajednica zapadnohercegovačke županije vlada zapadnohercegovačke žu-panije općinsko poglavarstvo široki brijeg

ŠIROKI BRIJEG22.–27.8.2011.

12. MEDITERAN FILM FESTIVAL

www.mff.ba

MFF no12 plakat B1 LAYOUT.indd 1 8/11/11 8:36:59 AM

Broj

5 • k

olovo

z 201

1. • G

odina

III.

Turizamurizamurizam BiHBESPL ATAN PRIMJER AK

Broj 5 • kolovoz 2011. • Godina III.

Tem

a b

roja

-

HO

DO

ČA

SNIČ

KI

TUR

IZA

M

•

Is

sue

top

ic

- PI

LGR

IM

TOU

RIS

M

Tem

a b

roja

- H

OD

OČ

ASN

IČK

I TU

RIZ

AM

•

Iss

ue

top

ic -

PIL

GR

IM T

OU

RIS

M T

uri

zam

BiH

Č ASOPIS Z A TURIZ AM I KULTURU ŽIVL JENJA

ISSN 1986-5058

9771986505001

Telefon: 00387 39 706 113Tel./faks: 00387 39 703 036E-mail: [email protected]

Djelatnost: - nakladništvo - trgovina - usluge: izrada tiskanica, pečata, graviranje itd.

Gral d.o.o. Široki Brijeg

Stjepana Radića 18a88220 Široki Brijeg

Cijena 30 KM

Cijena 25 KMCijena 5 KM

Turizamurizamurizamurizam BiHI mpresum

Izdavač / Publisher: Udruga Stećak www. turizam-bih.com [email protected]

Suizdavači / Co-publishers: Federalno ministarstvo okoliša i turizma GRAL d.o.o. Široki Brijeg

Za izdavače / For the publisher: Grgo Mikulić Majo Harmandić

Glavni urednik / Editor in chief: Grgo Mikulić [email protected]

Zamjenik glavnog urednikaAssistant editor in chief: Krunoslav Šetka

Uredništvo / Editorial board: Dr. sc. Nevenko Herceg Majo Harmandić, Krunoslav Šetka, Ivan Mikulić, Tatjana Bulaić, Senaid Šabanović, Grgo Mikulić.

Prijevod na engleski / Translation: Ivana Medić

Lektura / Language editor: Stanko Jurilj

Korektura / Proofreding: Stanko Jurilj, Ivana Medić Grgo Mikulić

Fotogra� je / Pictures: Zoran Grizelj Fra Vinko Jelušić Miljenko Karačić Grgo Mikulić Arhiv Turizma BiH

Gra� čka priprema / Art layout: SD studio

Tisak i uvez / Printed by: Grafotisak Grude

ISSN 1986-5058

Časopis Turizam BiH upisan je u Registar javnih glasila u Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke pod rednim brojem 19. stranica 0019. dana 26. listopada 2009. godine.

Broj 5 • kolovoz 2011. • Godina III 5th issue • August 2011 • Year III 5th issue •• August 2011 •• Year III

Kazalo / ContentsTurizamurizamurizamurizam BiH

Hodočasnički turizamPilgrim tourism

8 • Međugorje je za svjetske hodočasnike vjersko mjestu u Hrvatskoj, a ne u BiH For the world’s prilgrims Međugorje is a religious place in Croatia, not in BiH

16 • Intervju s Paolom BrosiomInterview with Paolo Brosio

20 • Procvat hodočašća i agonija turizma24 • Ajvatovica, najstarije dovište Bošnjaka u svijetu

Ajvatovica, the oldest Muslim pilgrimage place of Bosniacs in the world

32 • Miris Vrana s Divinim duhomThe scent of Vran with Diva’s spirit

34 • Lastavica, višestoljetno zborište i dovišteLastavica, centuries old meeting place and pilgrimage place

38 • Hodočašće svetom Ivi u PodmilačjePilgrimage to St. John to Podmilačje

44 • Una regata - bajka koja trajeUna regata, the fairytale that lasts

50 • Dani kosidbe na Kupresu - Strljanica 2011.Days of haymaking on Kupres - Strljanica 2011

56 • Upriličena svečana promocija napretkovog doma „Trebević“The ceremony of promotion of Napredak’s home Trebević

60 • Kratke vijestiShort News

72 Iz turizma - O turizmu From tourism - About tourism

42 Vijesti / News

74 • Vodeni parkovi - nova turistička atrakcijaAqua parks - new tourist attraction

76 • Kupres, mjesto za cjelogodišnju turističku sezonuKupres, the place for year-round tourist season

80 • Tri festivala u Sarajevu ovog ljeta su velika turistička šansaThree festivals this summer in Sarajevo are the great tourist opportunity

84 • Panonska jezera gase žeguPannonian Lakes quench tirsy

90 Život kulture i kultura života � e life of the culture - � e culture of life

92 • Mostarsko proljeće 2011. - XIII. dani matice hrvatske u MostaruMostar spring 2011 - XIII days of Croatian Matica in Mostar

96 • NAFF 2011 / NAFF 2011100 • SFF - Sarajevo / SFF - Sarajevo

6 Tema broja Issue topic

4 Riječ Urednika / Editorial

104 Stručne teme Professional topics

104 • Park prirode BlidinjeThe Nature Park Blidinje

112 • TOMAS FBiH „Pilot“ 2010.TOMAS FBiH „Pilot“ 2010

odnja kroz povijest nijednog naroda i ni u jednoj državi na svijetu nije bila lagodna makar se radilo i o narodima koji su, po svojoj veličini, po svojoj kulturi i povijesnom značaju, slobodno se može reći, zapravo činili civilizaciju svoga doba.

Hodnja kroz povijest naroda, koji su živjeli kroz dugu povijest ljudskog života na tlu koji danas zauzima država Bosna i Hercegovina, može biti oličenje te nemile povijesne kobi i sporosti, ponekad čovjek dobije i dojam o samo prividnom napretku, odnosno osjećaju statičnosti ili čak civilizacijskom nazatku – ali ipak, napretka na uljudbenom putu.

I ljudi i narodi koji su prolazili tako težak povijesni hod, morali su pronaći i pronalazili su načine i mjesta koji i koja su im pomagala, činila i uspostavljala određenu životnu ravnotežu, inače bi se, zbog tereta osobne i nacionalne patnje, naprosto survali u bezdna riznicu ljudske patnje i stradanja.

Možda bezbrojna su mjesta na području današnje Bosne i Hercegovine koja su zaslužila postati mjesta vrijedna podsjećanja i dolaska za podsjećanje na te povijesne patnje i stradanja, ne zbog zlopamćenja, nego, naprotiv, za opomenu kako se sve isplati učiniti da takvih stradanja više ne bi bilo.

Ako ljudi, ako narod istinski čezne za tim ciljem i hodi, hodočasti na takva mjesta, ta mjesta postaju, zbog količine patnje, zbog sinergije koja se koncentrira na tim mjestima, zapravo pravi magneti i izvori moći ispunjenja ljudskih čežnja i nadanja.

Čovjek osjeti, čovjek zna, da i Bog, koji je i sam osjetio patnju i dubinu ljudskog stradanja, nastanjuje se na takvim mjestima i da prebiva na njima. Ljudi zbog toga rado hodočaste na takva mjesta. Jedni zbog molitve i nadanja, drugi zahvaliti se za uslišanja, treći opet zbog nekog svog osobnog obećanja ili utjehe koju osjećaju na takvim mjestima.

Takva mjesta su postojala i postoje kod svih naroda ovoga svijeta. Neka između tih mjesta važna su za samo mjesto gdje se nalaze, neka su postala regionalnog, neka nacionalnog značaja, a neka između tih mjesta svojim značajem su nadišla i narod i državu u kojoj se nalaze.

Ljudi su oduvijek putovali, a i danas putuju na takva mjesta. Danas još i više nego ikada do sada u povijesti. U budućnosti će se zasigurno takav uzlazni trend i nadalje nastaviti.

Takva hodočasnička putovanja u pravilu imaju i turistički karakter, pa ih zbog toga ubrajamo u poseban oblik turizma: hodočasnički turizam.

Zbog toga, zbog njegove važnosti, u novije vrijeme osobito za Hercegovinu, za Bosnu i Hercegovinu, kao temu broja, ovog 5. broja časopisa Turizam BiH, uzeli smo hodočasnički turizam.

Hodočasnički turizam, i kao pojam i kao pojava, danas u svijetu nije nečiji hir ili pomodni trend, nego suvremeni uljudbeni fenomen.

4 Turizam BiH • kolovoz 2011. Riječ urednika

alk through the history of any nation or any country in the world hasn’t been easy, even if the word is about the nations, which, by its size, its culture and historical importance, actually composed the civilization of their time.

Walk through the history of the people who lived, through the long history of human life, on the territory that Bosnia and Herzegovina takes possession of today, can be the personi� cation of that painful historical destiny and slowness. Sometimes one can even get the impression of apparent progress, static feeling or even civilization decline – but still the progress on the civilization pathway.

� e people and nations, which went through such a hard historical journey, had to � nd ways and places that helped them, made and established certain life balance. In other way they would have tumbled down into an abyss of human su� er and pains because of the burden of personal and national su� er.

Maybe there are numberless places on the territory of Bosnia and Herzegovina today that deserve to become places worth of remembering and visiting for reminding of those historical su� ers and pains, not for the bad memories, but vice versa, for the warning that everything should be done for the purpose of su� ers like these wouldn’t exist.

If people truly long a� er this goal and walk, pilgrim to such places, then these, because of su� er, the synergy concentrated in them, become a true magnets and sources of ful� lment of human desires and hopes.

A man knows, feels that God, who himself had experienced su� er and the depth of human pains, resides at such places. Because of that people gladly pilgrim to those places, ones for the prayers and hopes, others to thank for granting, thirds for their personal promise or the comfort that they feel in these places. Such places had existed and do exist at all the people of the world. Some among these are important only for the region they are a part of, some have regional and some national importance, and some among them, by their importance, surpassed the people and the state where they are located.

People have always travelled and travel to these places and today more than ever through the history. � is ascending trend will certainly continue in the future, that’s for sure.

� ese pilgrimage travels also have their tourist character so we include them in a special type of tourism: pilgrimage tourism. Because of that, because of its importance, lately especially for Herzegovina, for Bosnia and Herzegovina, we have set the pilgrimage tourism for the topic of the � � h issue of the magazine Tourism BiH.

� e pilgrimage tourism as a notion and as a phenomenon isn’t someone’s caprice or a modern trend in today’s world but contemporary civilization phenomenon.

5Tourism BiH • August 2011Editorial

6 Turizam BiH • kolovoz 2011. HODOČASNIČKI TURIZAMTema broja

7Tourism BiH • August 2011Issue topic PILGRIM TOURISM


Šezdeset i sedam dana ak-tivnog hoda, pet dana od-mora i 1740 prijeđenih kilometara, ostalo je iza

Slavka Jurčevića 62-godišnjeg luksemburškog umirovljenika, stanovnika gradića Cruchetena po-drijetlom iz Hercegovine, koji je u protekla dva dana s oko 150.000 hodočasnika iz cijelog svijeta molit-vom u Međugorju proslavio 30. obl-jetnicu Gospinih ukazanja. S torbom na leđima i molitvom u duši, vitalni 62-godišnjak na put za Međugorje, kaže odlučio se nakon višemjesečnih kondicijskih i duhovnih priprema, i već jednog napornog puta od Lux-emburga do španjolskog svetišta Santiago de Compostelo.

Piše: Zdenko JuriljFoto: Zoran Grizelj

On je molio s više od 100 tisuća hodočasnika, iz više od 100 zemalja svijeta koji su za 30 obljetnicu slušali mise na čak 20-ak jezika. Broj i šarolikost državnih zastava Aus-tralije, Kanade, SAD-a, Južne Koreje, Meksika, Argentine, Velike Britanije, Italije, Irske, Francuske, Njemačke, Poljske, Španjolske, Libanona, gov-ore da je međugorski fenomen ušao u sve dijelove svijeta. Od hladne Aljaske do sunčane Tasmanije, od siromašnog Zimbabvea do pro-gresivne Južne Koreje, svi su se sku-pili na platou oko crkve Svetog Ja-kova; mole, pjevaju, svjedoče, a neki pod utjecajem nekog neobjašnjivog kajanja ili ushićenja čak i plaču.

Emotivno je bilo i pred starom roditeljskom kućom vidjelice Vicke Ivanković u Bijakovićima koja je već ranih jutarnjih sati bila „okupirana“ od strane nekoliko tisuća vjernika iz cijelog svijeta, gdje je talijanski jezik ipak dominirao.

Oduševljeni hodočasnici

Vidjelica Vicka koja svojom po-javom i karizmom budi najviše poštovanje među hodočasnicima, pozdravljala je okupljeno hodo-časničko mnoštvo, koje je u eg-zaltiranom stanju dočekalo klečeći ili plačući. Iako je rad vidjelaca, ukazom Mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, zabranjen u prostorima koji se nalaze pod in-

Sixty seven days of active walk, � ve days of rest and 1740 kilometres passed is le� behind Slavko Jurčević, a 62

year old pensioner from Luxemburg, citizen of the little town Crucheten, with the origins from Herzegovina, who celebrated the 30th anniversary of Our Lady’s Apparition with prayer in Međugorje in the past few days, together with 150 000 pilgrims from all over the world. With a bag on his back and the prayer in his soul, this vital 62 year old man had decided on a trip to Međugorje, as he said, a� er months-long conditioning and spiritual preparations and one pre-vious demanding trip from Luxem-burg to Spanish sanctuary Santiago de Compostelo.

He prayed together with more than 100 000 pilgrims, from more than 100 countries from all over the world who heard mass in 20 lan-guages. � e number and wide vari-ety of � ags, Australia, Canada, USA,

South Korea, Mexico, Argentina, Great Britain, Italy, Ireland, France, Germany, Poland, Spain, Lebanon, witnesses that the phenomenon of Međugorje has entered all parts of the world. From the cold Alaska to the sunny Tasmania, from the poor Zimbabwe to progressive South Ko-rea everybody gathered on the pla-teau around the St. Jacob’s church to pray, sing, witness, and some under the in� uence of some inexplicable repentance or enthusiasm even cry. It was also emotional in front of the old birth house of seer Vicka Ivanković in Bijakovići, which was already in the early morning hours “occupied” by several thousands of pilgrims from the entire world, but dominated with Italians.

Enthusiastic pilgrims

� e seer Vicka, who arouses the greatest respect among the pilgrims

with its appearance and charisma, welcomed gathered crowd that ex-citably welcomed her on their knees and crying. Even though the work of the seers is forbidden in the areas under the jurisdiction of Međugorje parish o� ce, by the decree of Mo-star-Duvno bishop Ratko Perić, the pilgrims meet them in front of their family houses or the places pf Appa-rition. “� is is beautiful; nothing was di� cult for me, even this heat that I’m not used to in cold Canada. We endured everything”, told us the sun burned Canadian pilgrim Aline Cais-sie from the town Moncton, situated in the Canadian province Westmor-land County, her experiences from the Walk of peace. We’ve found an American couple from New York in this crowd – Carl and Karren Miller. � e young woman was here for the � rst time and her husband for the third time. � ey were full of impres-sions from the pilgrimage. “� is is a miraculous place. We’re coming

9Turizam BiH • August 2011.Issue topic PILGRIM TOURISM

Vidjelica Marija • Seer Marija

Hodnja mira • Walk of peace


gerencijom međugorskog župnog ureda, hodočasnici ih u cik zore dočekuju ispred njihovih obiteljskih kuća ili mjesta Gospinih ukaza-

nja. “Ovo je prekrasno, ništa mi nije bilo teško. Čak ni ova vrućina na koju nisam u hladnoj Kanadi navikla. Sve smo izdržali”, prepričava nam doživljaje iz Hodnje mira suncem spržena kanadska hodočasnica Aline Caissie iz grada Moncton, smještenog u kanadskoj pokrajini Westmorland County. U gomili pronalazimo i američki bračni par iz New Yorka - Carlla i Karren Miller. Mlada crnkinja ovdje je prvi put, a njezin muž bijelac treći put. Puni su impre-sija s hodočašća. “Ovo je čudotvorno mjesto. Vraćamo se opet, vjera i Gospa su nam puno pomogli, ostajemo još jedan tjedan”, ističe

newyorški bračni par, kojima je na-kon Al-Qaidina terorističkog napada malo mjesto u Hercegovini i molitva postalo omiljena točka na svjets-

koj turističkoj mapi. I međugorski svećenici ne kriju osobno ushićenje međugorskim magnetizmom koji, unatoč rezerviranom stavu službene crkve i Vatikana, prema Gospinim ukazanjima, privlači vjernike iz cijelog svijeta. „Oko njega se može postavljati milijun pitanja, ali se ne može zanijekati činjenica da u Međugorje ljudi dolaze tražiti Boga i da su ga po vlastitom svjedočanstvu, upravo tu pronašli“ tvrde svećenici. O čemu oni pričaju zna ugled-ni talijanski novinar-komentator državne televizije RAI Paolo Bro-sio, međugorski obraćenik, koji je u Međugorje doveo i nekadašnjeg srp-skog nogometnog reprezentativca radikalnih političkih stavova Sinišu Mihajlovića.

„U Međugorju sam spoznao Boga i bit života. U Međugorje dolazim kad god mogu“, tvrdi produhovljeni kolega Brosio, koji je s mnoštvom talijanskih vjernika sudjelovao u tradicionalnoj međugorskoj Hodnji mira. Uz bok duhovnim, za 30 obljet-nicu međugorskih ukazanja, srušeni su i oni svjetovni rekordi. Broj ost-varenih noćenja, prodanih knjiga i

Ispovijed • Confession

back again. � e faith and Our Lady have helped us a lot and we’re stay-ing for another week”, said the New York married couple, for whom the little place in Herzegovina and the prayer have become favourite spot on the tourist map of the world af-ter the Al-Quaida terrorist attack. � e priests from Međugorje don’t hide their personal enthusiasm for the Međugorje magnetism that at-tracts the believers from all over the world to Our Lady’s Apparition in spite of the reserved attitude of the o� cial church and Vatican. “A mil-lion of questions could be asked about it, but one cannot deny the fact that people come to Međugorje to search for God and that they actu-ally have found Him here according to their testimonies” – the priests claim. Respectable Italian journal-ist and news analyst from television RAI Paolo Brosio knows what they are saying. He’s Međugorje’s convert who brought to Međugorje former member of national Serbian foot-ball team Siniša Mihajlović that had radical political views. “I’ve became aware of God and the essence of life in Međugorje and I’ve been coming there when ever I can” said spiritu-alized colleague Brosio who took part in traditional Walk of peace in Međugorje, together with multitude of Italian believers.

Besides the spiritual, those temporal records were broken at 30th an-niversary of Međugorje Apparition. Total of overnights, number of books and souvenirs sold was exceeded and ca-terers from Međugorje, the owners of souvenir shops, hotels, guesthous-es and tourist agencies had a reason to rub their hands with satisfaction. � ere was a panic search for bed and the hotels in Međugorje surroundings were full for days.

Tourist o� er and presentation of Međugorje

While the pilgrims enthusiastically talk about spirituality, lo-cal businessmen who invested millions in the past few years into construction of suites and apart-ments are the only who wail over their destiny. Enormously high prices, for the circumstances in Bosnia and Herze-govina, of square metre of apartment of about 1800 euros that they sold to EU citizens, most of all to Irishmen and Ital-ians, was cut in half because of the abrupt decrease of interest caused by the global crisis. � e tour-ist branch should also work more on the presentation of Međugorje as the place where the potentials of religious tourism could be used. To start with, the believers from the

entire world should be explained to where Međugorje is located, in which state. Most of the pilgrims we talked to say that Međugorje was in Croatia. A� er the greatest intel-lectuals, cultural workers, writers,

Hod na Podbrdo • Walk to Podbrdo


Djevojčica pred križem • Girl in front of the cross


suvenira je nadmašen, a međugorski ugostitelji, vlasnici suvenirnica, ho-tela, pansiona i turističkih agencija imaju razloga i zadovoljno trljati ru-kama. Panično se tražio krevet više, a hoteli u okolici Međugorja bili su danima prije popunjeni.

duboko u hercegovačkoj teritoriji, Svetište Kraljice Mira u Međugorju, najveće marijansko svetište u svi-jetu, za većinu hodočasnika ili turističkih organizacija se nalazi na prostoru Hrvatske. O Međugorju pišu, komentiraju i govore, ugledni

moguće vjerovati da se negdje broje suze i da nema dobrote.

Nakon molitve priznaje kako se u njemu dogodila promjena, iako nije morao biti kršćanin i bilo što drugo. Sve crne misli i patnje koje su do tada nagrizale njegov novinarski svijet, prema svjedočenju kolum-niste Brownsa dobitnika brojenih novinarskih nagrada, nestale su na-kon Međugorja. Uz tvrdnju kako su ga neke kolege prezirale on je, piše, ipak jednom u životu osjetio što znači biti kršćanin u molitvi.

„Bio sam u stanju velike napeto-sti i očaja. I bio sam totalno opijen svojom novinarskom karijerom. Uzimala me je panika, svakodnevni strahovi. Nije bilo nikakvih lijekova koji bi to zaliječili. Za putovanje na posao i nazad svaki dan su mi bili potrebni veliki napor volje“ piše Browns. Jednog dana piše počeo je nabrajati Gospodnju molitvu, za koju nije znao riječi. Nakon njihova čestog ponavljanja osjetio olakšanje koje ga podsjećalo na čovjeka koji je propješačio veliku uzbrdicu, a po-tom sjeo i odmorio se.

Spomenimo kako su brojeni pred-stavnici „sedme sile“ s anglosakson-skog govornog područja, doživjela obraćenja u Međugorju. Poznata ir-ska TV novinarka Heather Parsons, doživjela je obraćenje u Međugorju, a zbog onog što joj se dogodilo u Međugorju postala je katolkinjom. Svojim pisanjem i publicitetom kroz nacionalnu televiziju i radio, zaintri-girala je brojne ljude za Međugorje. Na promociji Međugorja, nakon 30 godina, treba više raditi iz svih mogućih institucija, a ponajprije iz Hercegovine. Ako se Međugorje ne može, ni zemljopisno, točno locirati stranim hodočasnicima, onda post-oji problem. Za ovakvu sliku krivi su sami Hercegovci, koji na cijelu priču o lociranju Međugorja, gledaju in-dolentno i tek kad, poput dijamanta, sjajne neka hercegovačka zvijezda na medijskom nebu, trznu se i krenu u obranu onoga što je oduvijek bilo njihovo a nisu ga iz svog životnog stila i percepcije znali prepoznati, a na kraju i producirati.

Turistička ponuda i prezentacija Međugorja

Dok hodočasnici oduševljeno pričaju o duhovnosti, lokalni biznis-meni koji su proteklih godina uložili milijune u gradnju apartmana, stanova jedini su koji ovih mjeseci kukaju nad svojom sudbinom. Za bh. prilike enormno visoka cijena kvadrata stana od oko 1800 eura, kojeg su prodavali državljanima EU-a, prije svega Ircima i Talij-anima, prepolovila se zbog naglog pada zanimanja uvjetovanog glo-balnom krizom. I turistička struka treba više proraditi na prezentaciji Međugorja kao mjesta u kojem se mogu iskoristi potencijali vjerskog turizma. Za početak, vjernicima iz cijelog svijeta se može pojasniti gdje se Međugorje zapravo nalazi, u kojoj državi. Većina hodočasnika s kojima smo razgovarali, tvrdi da je Međugorje u Hrvatskoj. Nakon što su redom pogubili najbolje intelek-tualce, kulturnjake, pisce, znanst-venike, sportaše, Hercegovina je u planetarnoj percepciji izgubila i jedi-no svetište koje je duboko usađeno na hercegovačkom kamenu. Iako

novinari, turistički djelatnici, a da uopće ne znaju gdje se nalazi; u BiH ili Hrvatskoj. Ugledni komentator ozbiljnijeg londonskog dnevnika „Guardian“ Andrew Browns u svo-joj redovitoj tjednoj kolumni o Međugorju piše prave hvalospjeve. Pišući u prvom licu, svjedočeći os-obno o Međugorju, svećenicima i vjernicima koje je sretao, kolum-nist „Guardiana“ tvrdi kako mu je međugorska misija promijenila život iz korijena. „Tijekom krvavog rata u BiH“ piše Browns „kao no-vinar našao sam se jednog dana u franjevačkom samostanu u blizini Međugorja, mjesto gdje je vladao neobjašnjiv i neodoljiv mir koji sam osjetio, kad me blagoslovio prop-ovjednik“. Za nekoga tko je proveo velik dio svog profesionalnog života baveći se vjerskim pitanjima i vjer-nicima nastavlja Browns „imao sam iznenađujuće malo uvida u ono što bi mogli nazvati vjerskim iskust-vom“. Nakon tog, kako ga je nazvao neobičnog iskustva, tada je prema svom priznanju tih ratnih godina gledao fotogra� je stradale djece, nji-hovih roditelja. Na jednoj propovje-di fra Joze Zovka kaže kako nije bilo

Mladi pod križem u Međugorju • Youth under the cross in Međugorje


scientists, sportsmen have been “ex-ecuted” Herzegovina has lost, in the world’s perception, the only sanctu-ary deep-rooted into Herzegovina stone. Even though deep into the ter-ritory of Herzegovina, the Sanctuary of the Queen of Peace in Međugorje, the biggest Mary’s sanctuary in the world, for the most of the pilgrims or tourist organizations is located in the territory of Croatia. Respectable journalists, tourist workers write, comment and talk about Međugorje and they don’t even know where is it, in BiH or in Croatia. Respectable news analyst from London’s journal “Guardian” Andrew Browns writes a true praises about Međugorje in his regular weekly column. Writing in � rst person, witnessing person-ally about Međugorje, the priests and believers he had met, the col-umnist from “Guardian” says that Međugorje mission changed his life radically. “As a reporter during the blood war in BiH I happened to be one day in a Franciscan monas-tery near Međugorje, a place where inexplicable and irresistible peace prevailed, which I felt when a priest blessed me”. For a person who have spent a big part of his professional life engaged in religious issues and believers Browns continues, “I had surprisingly slight insight into the thing we could call religious experi-ence”. A� er that, as he called it, un-usual experience he watched photos of su� ering children and their par-ents during those war years and at one of friar Jozo Zovko’s sermons one couldn’t believe that somewhere in the world there’s no kindness and that the tears are being counted.

A� er the prayer he admitted that a change happened inside of him, even though he didn’t have to be a Christian or anything else. All the black thoughts and su� ers that have corroded his journalist world disap-peared a� er Međugorje, witnesses the columnist Brown, the winner of numerous journalistic awards. With the assertion that some of the colleagues contemned him, at least

once in his life he felt the meaning of a Christian in prayer.

“I was in the state of big tension and despair and was totally occu-pied with my journalistic career. � e panic and everyday fears were seiz-ingme. � ere was no medication to heal this. For my trip to work and back every day I needed great e� orts of will.” says Browns. He says that one day he started to say the Lord’s Prayer for which he didn’t know the words. A� er their o� en repeating he felt relieved which reminded him of a man who has just walked up the hill and then sat to relax.

Let’s also mention that number of the representatives of the press from the Anglo-Saxon speaking ar-eas experienced the conversion in Međugorje. Famous Irish TV jour-nalist Heather Parsons experienced conversion in Međugorje and be-

cause of that what happened to her there she became a Catholic. She has intrigued number of people for Međugorje with her writing and the publicity through the national tele-vision and radio.

� ere should be more work on promotion of Međugorje a� er these 30 years from all the institutions and especially from Herzegovina. If Međugorje cannot be accurately lo-cated geographically to foreign pil-grims, then there’s a problem. People from Herzegovina themselves are to be blamed for this image, who ob-serve the entire story about locat-ing Međugorje with indolence, and only at the situations when some star from Herzegovina shines on the media sky they are roused and start to defend the thing that has always been theirs and they couldn’t have recognized it from their point of view and life style.


Vatikan u Međugorju

„Postoji, naime, uputa koja biskupima i dijecezanskim svećenicima zabranjuje voditi hodočašća u Međugorje, ali suočena sa širinom i bjelodanošću fenomena, ta se strogost poma-lo ublažuje”, tvrdi u razgovoru za talijanski crkveni medij „Pontifex Roma“ mons. Giovan-niom Battistom Pichierriem, biskup iz Trania, iz Pulje. Oprez Vatikana prema ukazanjima u Međugorju, talijanski biskup smatra priklad-nim i opravdanim. No poručuju kako vidjeo-ci nastavljaju govoriti, stoga treba čekati. Ali ako vjernici listom tamo idu, sigurno postoji neki pozitivni razlog”. Pojašnjavajući oprez službene katoličke Crkve prema međugorskom fenomenu, koji već godinama služi kao pred-met mnogih unutar crkvenih prijepora, biskup mons. Giovanni Battista Pichierri, kaže „da po pitanju marijanskih ukazanja Crkva ostavlja slobodu vjerovati ili ne vjerovati, jer ukaza-nja nisu vjerske istine“. „Crkva je priznala to-lika ukazanja“, tvrdi talijanski biskup „ali po pitanju Međugorja, upravo zato što vidjeoci - koje smatram umno zdravima - još uvijek govore, dakle zato što viđenja nisu završila, Crkva je odlučila odgoditi sud. Ali odgađanje samo po sebi ne znači neodobravanje”. Biskup mons. Giovanni Battista Pichierri, osvrnuo se i na kritike, onih koji Međugorski fenomen, ko-notiraju kao nekom vrstom suptilne trgovine, radi čistih ekonomskih interesa. “To mi se čini pretjeranim i zluradim“ tvrdi talijanski biskup i nastavlja „ne isključujem da tamo postoji i pokoji prepredenjak, ali taj je fenomen mno-govrstan i često ga se može susresti u blizini svetišta i bazilika. Ne shvaćam zašto bi to treba-lo isticati kad se radi o Međugorju, a pretvarati se da se to ne događa u drugim mjestima. Sve u svemu, ako postoje oni koji izvlače ekonomsku dobit na netransparentan način, oni će za to odgovarati pred svojom savješću, ali ako se to i događa, ne događa se samo u Međugorju”.

Plakat iz Solina • Plakat iz Solina


Vatican in Međugorje � ere is a decree which forbids to

bishops and priests to take pilgrims to Međugorje, but faced with the expanse and obviousness of the phenomenon this strictness is being somewhat reduced” says Monsignor Giovanni Battista Pi-chierri, the bishop from Trani, Puglia in an interview for Italian church medium “Pontifex Roma”. Italian bishop consid-ers the Caution of Vatican to apparitions in Međugorje appropriate and justi� ed. � ey say that the seers continue to talk so there’s a need to wait. And if the believ-ers continue to go there, a positive rea-son has to exist for sure.” Explaining the caution of the o� cial Catholic Church to Međugorje phenomenon, which has been the subject of many intra-church disagreements for years, the bishop Giovanni Battista Pichierri says that “when the word is about Mary’s an ap-paritions the Church leaves the freedom to believe or not to believe, because the appearances are not the religious truths. � e church has acknowledged so many apparitions, but considering Međugorje the church has decided to postpone its judgment because the seers – mentally very healthy people – are still talking, the apparitions haven’t been � nished jet. And postponement by itself doesn’t mean disapproval”. Bishop Monsignor Giovanni Battista Pichierri has also re-ferred to the critics of those who bring connotations of Međugorje with a kind of subtle trade for the purpose of pure economic interests. � at seems exagger-ated and malicious to me. I don’t exclude that there are some sneaky fellows, but that is a phenomenon of many kinds and it can be o� en seen near sanctuar-ies and basilicas. I don’t understand why this should be stressed when the word is about Međugorje and pretend that this doesn’t happen in other places. Never-theless, if there are those who get eco-nomic bene� ts in an unclear way, they will be responsible for that to their con-science, and if such things happen, they don’t happen only in Međugorje.”

Prijevod s talijanskog: Melanija Božić

TBiH: Paolo, Vi ste poznati tele-vizijski djelatnik, zapravo televizijs-ka zvijezda u Italiji.

Možete li, za čitatelje časopisa Turizam BiH, malo pobliže pred-staviti Paola Brosia? Što Vi kažete o sebi: Tko je Paolo Brosio?

• Osoba sam koja s radošću živi novu fazu svoga života, trudeći se da iz dana u dan raste na svom putu vjere. Imao sam veliku sreću u životu da mogu raditi posao koji sam odu-vijek želio: novinar, posebni izvjes-titelj, spisatelj i, na kraju, televizijski voditelj na toliko programa kako na državnoj televiziji, tako i na Rai, Me-diasetu, privatnoj televiziji: sportski, show, zabavni, kulturni programi, televizijske vijesti, te kao izvijestitelj u poznatim novinama. Nakon moga prvog boravka u Međugorju, 2. veljače 2009. godine, shvatio sam da su to sve bili Božji darovi, a ne moja osobna sposobnost.

TBiH: Vi ste, na svoj način, svje-dok međugorskih ukazanja. Možete li nam i o tome nešto više reći?

• Gospa iz Međugorja zaslužna je za moje ponovno rođenje nakon mračnog razdoblja moga života, obuzeli su me bol i očaj i nisam više imao kontrolu nad samim sobom. Upao sam u strašni ponor gdje sam svoj život i veliku profesionalnu sreću trošio na strašnim putovima grijeha, očaja, gdje su me ubijali seks, alkohol i droga. Koristio sam se tim tupim oružjem kako bi se iz-borio s očevom smrću, požarom u Twigi, poznatom i prekrasnom lo-kalu koji sam otvorio u Italiji u jed-nom poznatom mjestu u Toskani, Forte dei Marmi. Lokal sam otvo-rio zajedno s Marcellom Lippiem, nogometnim izbornikom talijanske reprezentacije na Svjetskom prven-stvu 2006. godine, Flaviom Briato-

rem, vođom momčadi Renaulta i pobjednikom četiri svjetska prven-stva Formule 1 i sa slavnom Santan-cheom, podtajnicom predsjedništva Vijeća ministara u Berlusconijevoj Vladi. Konačni skok u ponor dogo-dio se nakon dramatičnog razvoda od moje supruge. Samo me je Gospa mogla spasiti. Bila je to nevjerojatna priča.

TBiH: Napisali ste dvije knjige. O čemu? I, što Vas je potaklo to učiniti?

• Prva knjiga govori o mom životu prije obraćenja, svim najvažnijim koracima koji su me vodili Gospi, o promjeni i početku novog načina slušanja i viđenja. Ona me je spasila i stoga sam htio svjedočiti o ogrom-nim milostima koje sam dobio, koristeći se, naravno, svojim profe-sionalnim sredstvima koja su ovaj put bila u Božjoj službi, a ne u službi postizanja ekonomskih ciljeva i stvaranja imidža.

Druga knjiga je čudesni duhovni put mog života koji mi je promijnio vidike za 360 stupnjeva i koja govori o nevjerojatnim slučajevima � zičkog ozdravljenja i svjedočanstvima obraćenja srca i poziva. Ova knjiga također svjedoči o medijskom bumu Međugorja u mome narodu, dolasku kardinala Schoborna u Bosnu i Her-cegovinu i o povijesnom trenutku osnutka povjerenstva za Međugorje.

“Miris lavande” ne čini samo niz priča o � zičkom ozdravljenju, nego i o onoj drugoj nevjerojatnoj situaciji koja je tipična za autentičnu vjeru: nositi se s bolešću koja ne prolazi, s boli koja ne prolazi, s moralnim ožiljcima koji ne prolaze i uspjeti se sa svime izboriti zahvaljujući molitvi i snažnoj vjeri.

TBiH: Snimili ste i nekoliko, u Italiji vrlo gledanih, � lmova. O kakvim je � lmovima riječ?

• Radi se o novinskoj reportaži u trajanju od tri sata koja se zove Put u Međugorje gdje je predstavljen narativni � lm na temelju scenarija i zapleta dvije knjige koje sam na-pisao zajedno s mojim televizijskim i novinskim kolegama, Aldom In-nocentijem i Enricom Salvadori-jem. Program je emitiran na mreži 4 Mediaset TV-a u udarnom terminu od 21 h do ponoći i polučio veliki uspjeh kod javnosti i kod kritike. Priča je to o ovom mjestu velike duhovnosti, razapetom između neba i zemlje, o njegovim protagonistima, o šest vidjelaca… i još k tomu upr-izorio sam tolika čudesna događanja kojima sam imao milosti svjedočiti većinom u prvom licu.

TBiH: Vi ste čest gost u Međugorju. Koliko nam je poznato, Vi ste i za Božić u Međugorju boravili gotovo mjesec dana. Mjesec dana negdje bo-raviti, i nije baš kratko vrijeme. Jeste li bili poslom ili onako turistički. Je li Vam bili dosadno? Što ste sve radili u tih mjesec dana?

• Ja ne dolazim u Međugorje samo radi � lma ili knjige. To sam Bogu obećao 4. veljače 2009. godine, kada sam prvi put došao u Međugorje. Sebi sam se zakleo i obećao Gos-podinu da ću osnovati sirotište, re-alizirati projekt “Siročad i starije osobe” kako bih pomogao sestri Korneliji s Vionice. Uložio sam sav svoj entuzijazam i sve moje molitve upućene su Gospi da mi pomogne u ralizaciji ovog velikog i napornog zadatka. Stavio sam na raspolaganje kompletnu strukturu moje Udruge Onlus kako bih pomogao ovoj djeci, štićenicima obiteljskog centra koje-ga vodi sestra Kornelija Kordić. Već


TBIH: Paolo, you are the famous television worker, actually the tele-vision star in Italy. Can you present Paolo Brosio for the readers of the magazine Tourism BiH? What do you say about yourself: who is Paolo Brosio?

• I’m the person who joyfully lives the new phase of my life, try-ing to grow in my religious way from day to day. I had a great luckiness in my life to do the job I’ve always wanted: journalist, special reporter, writer, and in the end television host at so many programs on the national television, Rai, Mediaset, private television: sports, show, entertain-ing, cultural programs, television news and as the reporter in famous newspapers. A� er my � rst stay in Međugorje, February 2 2009 I’ve re-alised that all of these are the God’s gi� s and not my personal capability.

TBiH: You are in you own way the witness of the apparition in Međugorje. Can you tell us some-thing about that?

• � e Lady of Međugorje de-serves credit for my rebirth a� er the dark period of my life, despair and pain took me over and I had no con-trol over my self. I fell into a deep abyss where I’ve spent my life and great professional luck on terrible roads of sins, despair, where sex, drugs and alcohol were killing me. I used that blunt tool to � ght with my father’s death, the � re in Twiga, famous and beautiful place I opened in Italy, in one famous place in Tos-cana, Forte dei Marmi. I opened this place together with Marcello Lippi, football manager of Italian national team at the World championship 2006, Flavio Briatore, the leader of the Renault team and the winner of four Formula one world champion-ships and famous Santanche, the vice

president of the Minister’s Council in Berlusconi’s government. � e � -nal jump into the chasm happened a� er dramatic divorce from my wife. Only Our Lady could’ve saved me. It was incredible story.

TBiH: You wrote two books. What are they about? And, what made you to do that?

• � e � rst book talks about my life before the conversion, all the most important steps that lead me to Our Lady, about the change and the beginning of new way of listen-ing and seeing. She saved me and that’s why I wanted to witness about great mercies I’ve received using my professional skills, of course, which were in the service of God this time, and not in the service of achieving economic goals and creating image.

� e second book is miraculous spiritual road of my life that changed my views for 360 degrees and that speaks about incredible cases of physical recovery and testimonies of conversions of heart and vocations. � is book also witnesses about the media boom of Međugorje in my country, of arrival of the cardinal Schoborn to Bosnia and Herze-govina and about historical mo-ment of founding the committee for Međugorje.

“� e scent of lavender” is not only consisted of the line of the sto-ries about physical recovery, but also of the other incredible situation typ-ical for authentic faith: to cope with the sickness that doesn’t go away, the pain that doesn’t pass, with moral scars that won’t go away and to suc-ceed to � ght all of that thanks to the prayer and strong faith.

TBiH: You have also recorded several very watched � lms in Italy. What kind of � lms are those?

• � e word is about the journalist reportage that lasts for three hours and is called the Way to Međugorje. Narrative � lm was presented here based on the scenario and the plot of the two books I wrote together with my television and journalist col-leagues, Aldo Innocenti and Enrico Salvadori. � e program was broad-casted on net 4 of Mediaset TV in the primetime at 21h until mid-night and had a great success with the public and the critics. It’s a story about this place of great spirituality, stretched between the earth and the skies, about its protagonists, the six seers… and I also recorded many miraculous events I had the mercy to be the witness.

TBiH: You are regular guest in Međugorje. As far as we know, you stayed in Međugorje for almost a month during the Christmas period. Staying somewhere for a month is not a short period. Were you here for work or tourism? Were you bored? What did you do here in that month?

• I don’t come to Međugorje only because of the � lm or the book. I promised this to God on Febru-ary 4th 2009 when I � rst came to Međugorje. I swore to myself and promised to God that I will found a orphanage, realise the project “Or-phans and older people” to help sis-ter Kornelija from Vionica. I’ve in-vested all my enthusiasm and all of my prayers are directed to Our Lady to help me in realising this big and hard mission. I’ve made the entire structure of my Association On-lus available in order to help these children, the inmates of the family centre that Sister Kornelija Kordić leads. We have already � nished the elementary school building and the building for visiting the old people.

17Turizam BiH • August 2011.

building for visiting the old people. building for visiting the old people.

Issue topic PILGRIM TOURISM

smo završili zgradu osnovne škole i zgradu za posjet starijim osobama. Provodim dulja razdoblja ovdje jer želim biti blizu ove djece koja su toliko propatila u životu. Kada ovaj projekt privedem kraju posvetit ću se drugoj misiji u dogovoru s fra Miljenkom Štekom, fra Svetizarom, fra Tomislavom Pervanom.

Je li mi bilo dosadno??? … sma-tram da je velika privilegija moći bo-raviti na dulje vrijeme u Međugorju, provoditi dane u blaženstvu između molitvi, Svete mise, dugih šetnji, čitanja i ugodnih ćaskanja s lokal-nim stanovništvom s kojima sam se toliko zbližio, osobito s mojom ma-lom Ivom, siročetom sestre Kornelije koju sam posvojio na daljinu.

TBiH: Evo, nakon pola godine, opet ste ovdje u Međugorju, sada pr-igodom 30 obljetnice Gospinih uka-zanja. Što sad radite? Pripremate li nam opet nešto zanimljivo?

• Da… tu sam kako bih prikupio novosti, svjedočanstva i kako bih mogao prikazati, bilo kroz pisanu riječi bilo putem videokamere, što se događa na ovu veliku obljetnicu.

TBiH: Snimati takve � lmove, prikupljati materijale za knjige, nije baš lagan i jednostavan posao. Kako to uspijevate? Pomaže li Vam tko u tome? Želite li nekoga posebno istak-nuti?

• To je moja profesija, počeo sam još dok sam bio sveučilišni student, moj posao je moja velika životna strast.

Naravno, pomažu mi stručnjaci s kojima već godinama surađujem i s kojima sam stvorio jedan odnos pun povjerenja i obostranog uvažavanja.

TBiH: Kada će � lm biti gotov?

• Trebao bi se emitirati početkom nove godine, a 8. prosinca, na dan Bezgriješnog začeća trebala bi se, nadam se, prikazati pilot epizoda na tv Mediaset. Imam još jedan bi-tan televizijski projekt, ali o njemu

ću vam govoriti kad ga uspijem konkretizirati.

TBiH: A knjiga?

• Knjiga će se početi distribuirati u Italiji krajem studenog 2011.

TBiH: Kada će biti njihovo pred-stavljanje i gdje?

• Ništa još nije de� nirano, ali i knjiga i � lm će nositi isti sretni naslov “Put u Međugorje”.

TBiH: Imate li namjeru � lm po-nuditi i televizijskim kućama izvan Italije, na primjer; u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini itd.

• I s tim u svezi razmatramo razne mogućnosti.

TBiH: Utiču li Vaši � lm-ovi i knjige, ako jesu na koji način i, što Vi mislite, u kojoj mjeri na promociju, najprije Međugorja kao hodočasničkog mjesta, a potom i Hercegovine kao regije?

• U mojoj sljedećoj knjizi i dokumenatrnom � lmu, čiji će točan naziv biti “Put u Međugorje” osvrnut ću se posebno na područje Bosne i Hercegovine i na sva mjesta koja sam imao zadovoljstvo posjetiti, na svetišta i njihovu povijest. Doista cijenim ovu zemlju koja je stoljećima toliko patila kako bi sačuvala svoje dostojanstvo i kršćansko katoličku vjeru.

TBiH: Možete li nam reći: Što je to što Vam se sviđa ovdje u Međugorju, u Hercegovini, u Bosni i Hercegovini?

• Divlji krajolik, boje mora koja me podsjećaju na boje mora na Sar-diniji, otvoren i jednostavan karakter Hrvata, snažna duhovnost i živuće kršćanske vrijednosti ovog naroda, vina iz Međugorja i Ljubuškog i riba iz Makarske

TBiH: Što Vam se ovdje baš i ne sviđa previše?

• Jedina stvar koju bih zamje-rio ovdašnjem narodu jeste to što malo razvijaju ovo područje i ovu kršćansku vjeru, a ona je primjer cijeloj Europi koja je zaboravila svo-je korijene i svoju religiju. Nadam se da će Hrvatska što prije ući i biti dio Europske Unije, te da će Bosna i Hercegovina moći izvoziti po cije-lom svijetu kršćanske vrijednosti i vjeru koju je ovaj narod pokazivao da ima i u najdramatičnijim tre-nucima. Mi moramo od vas učiti. Što se tiče razvoja ovog područja,

okoliša, enogastronomije te nadalje kulture vaših ljudi, morate mnogo na tomu poraditi jer vaša bogatstva zaslužuju mnogo više nego što je do sada učinjeno. Ne bih znao zaista, bit će da je moj entuzijazam toliko velik da trenutačno ne vidim nega-tivne aspekte.

TBiH: Hoćemo li Vas moći vid-jeti opet ovdje u Međugorju, negdje drugdje uHercegovini?

• Naravno da hoćete, svaki mje-sec provodim barem jedan tjedan u Hrvatskoj i Hercegovini.

TBiH: Do tada, Paolo,najiskrenija Vam hvala.

Paolo Brosio na snimanju u LjubuškomPaolo Brosio at shooting in Ljubuški


I spend loger periods of time here because I want to be close to these children who have su� ered so much in their lives. A� er I � nish this proj-ect I will devote myself to other mis-sion with Friar Miljenko Šteko, Friar Svetozar, Friar Tomislav Pervan.

Was I bored??? ... I believe that it’s a great privilege to spend more time in Međugorje, spend days in the bliss between the prayers, the Holy mass, long walks, reading and pleasant chats with the locals I have became close to, especially with little Iva, the orphan of sister Kornelija I adopted at distance.

TBiH: A� er half a year you are again here in Međugorje, on the oc-casion of the 30th anniversary of the Apparition. What are you doing now? Do you prepare something in-teresting again?

• Yes, I’m here to collect the news, testimonies and to be able to show what’s happening at this big anniversary, through the written word or the video camera.

TBiH: Recording � lms like that, collect the materials for the book is not an easy and simple job. How do you succeed that? Does anybody help you at this? Do you want to single somebody out?

• � is is my profession, I’ve start-ed since I was a student and this job is my big life passion.

Of course, I have help from the experts I’ve been cooperating with for years and with whom I’ve created a relation full of trust and respect.

TBiH: When is the � lm going to be � nished?

• It’s supposed to be broadcasted at the beginning of New Year, and on December 8th, on the day of Immac-ulate Conception, the pilot episode on TV Mediaset should be screened. I have one more television project, but I’ll talk about it when I succeed to make it concrete.

TBiH: And what about the book?

• � e book will start to be dis-tributed in Italy at the end of No-vember 2011.

TBiH: When will their present-ing happen and where?

• Nothing is de� ned yet, but the book and the � lm will have the same title “Way to Međugorje”.

TBiH: Do you have the atten-tion to o� er the � lm to the television houses outside of Italy, for example Croatia, Bosnia andHerzegovina?

• We’ve been considering vari-ous possibilities related to that.

TBiH: Do your � lms and books a� ect the promotion of Međugorje as the pilgrim place in the � rst place, and Herzegovina as a region, what do you think? And if yes, what way?

• In my next book and the doc-umentary, whose exact title will be “Way to Međugorje” I will refer es-pecially to the area of Bosnia and Herzegovina and all the places I had the pleasure of visiting, to the sanc-tuaries and their history. I really ap-

preciate this country, which has suf-fered so much for centuries in order to preserve its dignity and Christian catholic religion.

TBiH: Can you tell us what is that you like here in Međugorje, in Herzegovina, in Bosnia and Herze-govina?

• � e wild landscape, the colours of the sea that remind me of the co-lours of the sea in Sardinia, open and simple character of the Croats, strong spirituality and living Chris-tian values of this people, the wine from Međugorje and Ljubuški, the

� sh from Makarska.

TBiH: What is that you don’t really like here?

• One thing I would resent to the people here is that they don’t develop this area much and this Christian faith, and it’s the example for the entire Eu-rope that has forgotten its roots and its religion. I hope that Croatia will soon become the part of the European Union, and that Bosnia and Herze-govina will be able to export the Christian values and faith all over the world, because this people has shown that it has it even in the most dramatic mo-ments. We have to learn from you. Considering the develop-ment of this area, environment, oeno-gastronomy and the cul-ture of your people you have to work much more on that,

because your wealth deserves more than it’s been done so far. I wouldn’t know, I guess my enthusiasm is so big that I don’t see negative aspects at the moment.

TBiH: Are we going to see you again here in Međugorje, or some-where else in Herzegovina?

• Of course, I spend at least one week in Croatia or Herzegovina ev-ery month.

TBiH: Until then Paolo, thank you very much.

Paolo Brosio na snimanju u staroj SaloniPaolo Brosio at shooting in old Salona


Prije nekoliko dana jedan mi je dobar poznavatelj međugorskih prilika kazao: “Međugorje hodočasnički

cvjeta, ali turistički propada”. “Kako je”, upitao sam ga “moguće da u ta dva srodna područja i napreduje i stagnira?” I onda je krenula priča koja je tipična za naše podneblje. Bog nam je dao sve, ponešto je pridodala i priroda, ali mi ljudi, kada trebamo početi gospodariti tim darovima, sve upropastimo. A odgovor na moje pi-tanje dobit ćete na kraju teksta, baš kao što sam ga i ja od turističkog djelatnika Davora Ljubića dobio na kraju našeg dugog razgovora.

Za početak priče lijepe stvari. Međugorje je napunilo 30 godina. Međugorje je za njegov rođendan posjetilo 100.000 ljudi. Međugorje

će tijekom cijele godine posjetiti više od milijun i 600.000 hodočasnika. Isto to Međugorje neće posjetiti niti jedan od tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, neće ga pos-jetiti državni ni entitetski premijeri, a teško da će ga posjetiti ijedan mini-star. Ako će ga poneki ipak i posjeti-ti, bit će to iz vjerskih, a ne političkih i turističkih razloga. I zato sam za početak sam sebi dao jednu vrstu odgovora na početnu zavrzlamu.

Da nastavim dalje u istom tonu. Država je trenutno opterećena snažnim i sada već frustrirajućim napetostima između tri naroda. Za to su krivi gotovo isključivo ljudi

Piše: Robert BubaloFoto: Zoran Grizelj

Hodočasnici ispred crkve u Međugorju • Pilgrims in front of the church in Međugorje Svećenici i hodočasnici iz cijelog svijeta u Međugorju • Priests and pilgrims from entire world in Međugorje


Hodočasnici ispred crkve u Međugorju • Pilgrims in front of the church in Međugorje

koji vode ovu zemlju. Zašto ne dođu u Međugorje i vide kako ovdje već 30 godina funkcionira suživot rasa, religija i generacija? Zašto ne dođu ovdje prepisati recept življenja i sklada? I zašto već jednom ne shvate da je ovo najbolje i turistički najper-spektivnije mjesto u državi?

Međugorje je danas prošarano različitim ljudima kao što je nebo nakon kiše razmazano duginim bo-jama. Ovdje se miješaju rase, rukuju religije, uvažavaju različite generaci-je. Ovo je jedno od rijetkih mjesta na svijetu na kojemu različitost uživa i gdje je tolerancija tako prirodna, poput jutarnjeg izlaska sunca. I jedino takvo mjesto u Bosni i Her-cegovini, državi u kojoj se brojni gradovi hvale multietničnošću, a ne provode je, niti uvažavaju manjine. Međugorje je, naprotiv, svakodnev-ni izvor novih, dobrih priča. Nisu to priče do čijih se sretnih završetaka dolazi lagano. Priče su to koje po-kazuju koliko čovjek mukotrpno traži put da bi pronašao izlaz i pobi-jedio nekada i najvećeg neprijatelja – samoga sebe.

Nekoliko dana prije 30. rođendana prolazim Međugorjem. Niti jedno mjesto u državi nije tako zaposleno. Na sve strane se radi i gradi. Buka strojeva ometa idiličnu sliku o marijanskom svetištu, ali to očito hodočasnicima ne smeta. Oni su nasmijani, imaju šešire na glava-ma i ližu sladolede.

Ali, tko gradi? Mahom su to privatnici, investitori, grade često bez reda i valjane dozvole. Nigdje države. Jer država se ogleda u infra-strukturi, a ovdje gotovo da je i nema. Ceste su loše, neobilježene, parking se naplaćuje samo u glavnoj ulici i to na svega tridesetak parkirnih mjesta, kanalizacija ne postoji, ulična rasv-jeta bolja je na lošijem nogometnom stadionu. Je li stvarno državi nije nimalo stalo do Međugorja? Zar nitko u vlasti ne vidi potencijal ovog svetišta kao turističke meke?

Glavna ulica prije Međugorja krcata je suvenirnicama. One su često na udaru, iako to nimalo ne zaslužuju. Oni su jednostavno razvili svoj posao do savršenstva i napravili

ponudu za svakog hodočasnika. Imaju ama baš sve što svaki iole raz-vijen turistički brend mora imati. Ako dođete u Dublin vidjet ćete kako se razvija brand Guinnesa, ali i brand same Irske. Kada dođete u Dubrovnik vidite mršavu ponudu i slabu suvenirsku razvijenost branda. Međugorje je pokupilo irski recept i zbog toga kapa do poda. To je način na koji se samoinicijativno razvija ponuda.

Trend povećanja stranih hodočasnika u Međugorju je stalno prisutan, ali nešto intenzivnije u po-sljednje dvije godine. Globalna gos-podarska kriza ipak je učinila svoje, pa hodočasnici iz Irske i Amerike, koji su bilježili najveći porast, po-sljednje dvije godine doživljavaju pad. Ali zato snažno raste broj tali-janskih hodočasnika.

• Malo nas zabrinjava povećanje samo jednog kontingenta, talijan-skog. No njihov broj toliko raste da utječe na porast ukupnog broja hodočasnika. S druge pak strane opada broj hodočasnika iz Irske, u

Svećenici i hodočasnici iz cijelog svijeta u Međugorju • Priests and pilgrims from entire world in Međugorje

30. godišnjica ukazanja30th anniversary of apparition


odnosu na 2006. se smanjio tri do četiri puta, jer je to jedna od prvih zemalja koja je upala u recesiju. Broj Amerikanaca je također danas neznatan. Dakle, ove dvije skupine koje su nakon rata činile većinu hodočasnika danas su neznatne. U porastu su zato Libanonci iako je kod njih u zemlji situacija stalno nesta-bilna. Zaboravljamo i činjenicu da nisu Talijani najbrojniji hodočasnici u Međugorju, već Hrvati iz Hrvatske. Oni dolaze 40 vikenda u godini i ost-varuju najveći broj noćenja. Crkva je krcata tijekom svih misa na hrvats-kom jeziku. Prema mojim procjen-ama, oko 300.000 Hrvata godišnje dolazi u Međugorje – ističe turistički djelatnik Davor Ljubić.

Međugorje se već 30 godina guši u vlastitom arhitektonskom kaosu i kroničnom nedostat-ku infrastrukture. Povrh svega, kad se i izvode neki ja-vni radovi, oni se uvijek intenzivi-raju u sezoni. Ista je slika bila i uoči 30. obljetnice uka-zanja. Teški stro-jevi stvarali su buku i remetili mir po koji su došli vjernici. Očito se nitko sustavno ne bavi izgledom Međugorja i stvaranjem ambijenta kojim bi ovo mjesto u svakom smislu postalo hodočasnička oaza. Arhi-tektura je konfuzna, ne osjeća se duh Mediterana ni Hercegovine, grade se kojekakvi dvorci i goleme zgrade s apartmanima. Na djelu je zapravo gruba apartmanizacija mjesta koja nezaustavljivo širi svoje krakove.

• A na djelu je i trend okrupnja-vanja. Dakle, grade se veliki hoteli i zgrade s apartmanima koji automats-ki uništavaju mala obiteljska gospo-darstva koja su živjela od svoja dva, tri apartmana. Osim toga, golemi broj zgrada u Međugorju uopće ne

ra gdje tko stigne. Samo je najuža zona oko crkve pošteđena automo-bila. Čak je i glavna ulica do crkve prekrcana vozilima. Tisuće automo-bila na sve strane, a nitko ne plaća parkiralište. O tome se stalno govori, ali nema konsenzusa. Potpuno su u krivu oni koji drže da će konačno naplaćivanje parkirališta i ekološke takse smanjiti broj hodočasnika. Up-ravo oni ovdje žele više reda, čistoće i mira i očekuju da se svetište posve disciplinira i sredi. Naplaćivanjem parkinga mogu se obnavljati ceste razorene brojnim autobusima koji svakodnevno dolaze u svetište.

• Izložit ću jednu tezu koju razvijam. Tri najveća marijan-

ska svetišta u Europi su Lourdes, Fatima i Međugorje. Lourdes

je star 153 godine, Fatima 90 i Međugorje 30. Kada

to podijelimo s tri, dol-azimo do ovih brojki:

Lourdes ima 50, Fati-ma 30, a Međugorje 10 godina. To znači da je Lourdes, ljud-skim rječnikom, već pomalo starac, Fati-ma je u najboljim go-

dinama, a Međugorje je još uvijek dijete.

Dakle, mi imamo pri-liku učiti na pogreškama

naših prethodnika. Kad sam dovodio hodočasnike iz

Međugorja u Lourdes oni su se uvjerili da je tamo sve prilagođeno hodočašću, da je tu čovjek došao samo radi vjere. Važno je da ima krevet, da je soba čista i da ima os-novne stvari. I tako je u Lourdesu – objašnjava Davor Ljubić.

Da bi se ovdje postigao kakav ta-kav red, inspekcije trebaju omogućiti da se Međugorje ne pretvara u vašarište, svatko treba kvalitetnije raditi svoj posao pa će i Međugorje izgledati puno ljepše. Zbog čega je toliki broj nelegaliziranih objekata u Međugorju? Naprosto zato što ne postoji mogućnost legalizacije i to je

Grob fra Slavka Barbarićaposjećuju mnogi hodočasnici

A lot of pilgrims visit the grave of Friar Slavko Barbarić

služi svojoj inicijalnoj svrsi. Iako su građeni da bi se prodali, apartmani i stanovi se iznajmljuju i tako se dodatno ubija malo poduzetništvo. Imamo nekoliko objekata koji imaju po 400 stanova, odnosno 1500 kre-veta! – nabraja Davor Ljubić – Povrh svega nema ni mehanizma naplate boravišne pristojbe. Mi prema procjenama imamo oko 2 milijuna noćenja godišnje u Međugorju, što znači i da imamo čisti gubitak od 2 milijuna maraka od nenaplaćenih pristojbi. Zatim, visok je postotak neprijavljivanja radnika i neplaćanja doprinosa. Općinska blagajna ostaje prazna, a svatko koristi zakonske

rupe gdje god može – ističe Davor Ljubić.

Danas je u svakom većem mjestu normalno naplaćivanje i korištenja parkirališta. U Međugorju se parki-

Procesija u čast Kraljice mira • Procession in the honour of the Queen of Peace


pitanje koje vlast treba hitno riješiti. Svi bi dali novac da legaliziraju svoj objekt. A manje od deset posto ih je legalizirano! Tu bi i općina Čitluk mogla zgrnuti goleme novce i ulaga-ti ih, no Hercegovačko-neretvanska županija sve to onemogućava. Jer pitanje je tko daje suglasnost za rad i kome, na kraju, idu novci! Svima bi puno lakše bilo raditi registriran i legaliziran.

Zato su na udaru uvijek isti – onaj mali broj prijavljenih objekata, dok su svi ostali zaštićeni. Ne može ins-pekcija ništa uraditi ako objekt nije registriran. Poduzetnici u Međugorju trebali bi biti primjer, ali su zakazali. Gleda se isključivo vlastita dobit, a ne ono što društvo u cjelini dobiva. Nije riješena kanalizacija, vodovod, ceste su loše, nogostupi nikakvi... In-dustrijska zona je rijedak pozitivan primjer, u porastu je broj hotela koji pridonose povećanju turističkog standarda.

• Stanje je takvo kakvo je, pa živimo u državi i društvenoj zajedni-

ci s mnoštvom raznolikih poteškoća i neusklađenosti – kaže fra Miljen-ko Šteko, ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje. – Naravno, nismo ni mi fratri sretni s brojnim lošim izgradnjama i izostankom potrebnog uređenja i reguliranja. To je odgovornost lokalne zajednice i širih krugova obnašatelja vlasti. No mi živimo u deklarirano demokrats-koj društvenoj zbilji. Sa svoje strane potičemo na opće dobro, ali svatko bi trebao biti svjestan vlastitih od-govornosti koje preuzima u ime toga općeg dobra.

I dok Međugorje muku muči s arhitektonskim izgledom, cestama i infrastrukturom, ni povezanost sa svijetom nije najbolja. Magis-tralne ceste do obližnjeg Mostara i Širokog Brijega su jako loše, a većina hodočasnika dolazi baš tim put-ovima. Zračna luka u Mostaru, koja je udaljena tek 30 km, gotovo da sve dosad uopće nije funkcioni-rala. Naročito nakon što je 2004. u zrakoplovnoj nesreći pri slijetanju u Mostar poginuo makedonski

predsjednik Boris Trajkovski. A sve ostale zračne luke udaljene su dva sata vožnje automobilom – one u Splitu, Dubrovniku i Sarajevu. Sve to dolazak u Međugorje čini frustrirajućim.

Ipak, ovdje su se stvari pomak-nule s mrtve točke i mostarska zračna luka, čini se, dobiva bitku. I to baš uoči 30. obljetnice ukazanja. Veliki broj talijanskih hodočasnika koji čarterima putuju za Međugorje u 2011. slijeću u Mostar. Svjetlos-na signalizacija je na zračnoj luci uređena, sad je još preostalo važno pitanje prilagoditi cijene goriva. Trebat će poraditi i po pitanju niskobudžetnih letova.

Nakon svega ovoga, Davor mi više nije ni trebao objašnjavati zašto u Međugorju vlada agonija turizma. Procvat hodočašća i agonija tur-izma. Sve je jasno. Ali kao što reče, Međugorje je još dijete i još uvi-jek može ispraviti sve nedostatke. I postati jedno od najboljih svjetskih destinacija hodočasničkoga turiz-ma.

Procesija u čast Kraljice mira • Procession in the honour of the Queen of Peace


Piše

: Kem

al B

alih

odži

ćFo

to: K

emal

Bal

ihod

žić

Ajvatovica je najveća tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija Bošnjaka. Obilježava se

organizovanjem različitih naučnih i vjersko-kulturno-sportskih sadržaja. Završni tradicionalni ceremonijalni dio Ajvatovice počinje paradom konjanika i pješadije. Obično Mu� i-ja travnički je među prvima u koloni zajedno sa okićenim jahačima. Bar-jaci, konji, tekbiri, ilahije su sastavni dio duha Ajvatovice.

Ajvaz - dedina dova - blagodat za sva vremena

Ajvaz-dedo, po kojem su vrelo i okolica dobili ime Ajvatovica, došao je u današnji Prusac, mjesto kod Donjeg Vakufa, s Istoka poslije tur-skog osvajanja Bosne. Bio je učen i poduzetan čovjek koji je neumorno radio na unapređivanju svog novog zavičaja i prosvjećivanju naroda. Ispod Prusca teče rijeka Prensa (nekadašnji naziv i samog naselja), koja nije bila za piće, a brojni bunari nisu bili dovoljni za potrebe mjesta.

Pod planinom Šuljagom, 6 km daleko od Prusca, u krasnoj četinarskoj šumi našao je dobro vre-lo. Nedaleko od samoga vrela nalazi se stijena duga 74 m, a visoka oko 30 m. Narodna predaja kaže: «Ova stijena ometala je provođenje vodo-

voda i radi toga je Ajvaz-dedo išao 40 dana svako jutro do te stijene i tu klanjao sabah namaz, te molio Boga da se stijena rastavi kako bi mogao provesti vodovod. Četrdeseto jutro kada je klanjao sabah namaz, počeo je učiti Kur’an i učeći zaspao. U snu je vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila. Kada se probudio vidio je stijenu zaista ras-tavljenu...» Razmak (šupljina) u ovoj stijeni je 4 m. Ajvaz-dedo izgradio je vodovod i proveo ga kroz stijenu. Ovaj vodovod pravljen je na prin-cipu današnje gradnje vodovoda, što dokazuje da je Ajvaz-dedo poznavao i � zičke zakone. Jedina razlika između njegovog vodovoda i moder-nog vodovoda bila je ta što su cijevi


Ajvatovica is the biggest traditional religious-cul-tural event of Bosniacs. It’s being marked by or-

ganizing various scienti� c, religious, cultural and sports programs. � e � nal traditional ceremonial part of Ajvatovica starts with the equestrian and pedestrian parade. Usually the mu� i from Travnik is among the � rst in the line together with orna-mented riders. Flags, horses, tekbiri, ilahije are the components of the Aj-vatovica spirit.

Ajvaz-dedina prayer - theblessing for all times

Ajvaz-Dedo, (Ajvaz-grandpa), a� er whom the spring and the sur-roundings got the name Ajvatovica,

came to today’s Prusac, the place near Donji Vakuf, from the East ,a� er the Turks conquered Bosnia. He was educated and enterprising man who worked perseveringly on advancement of his new homeland and spreading the knowledge to the people. � e river Prensa (also the former name of this place) � ows under Prusac, which wasn’t potable, and numerous wells weren’t enough for the needs of the place.

He found a good spring in beau-tiful coniferous forest under the mountain Šuljaga, 6 km away from Prusac. Not far away from the spring there was a rock 74 m long and about 30 m high. A tradition says: “� is rock had obstructed construction

of waterworks and because of that Ajvaz-dedo went to the rock every morning for 40 days and prayed the morning prayer, prayed to God for the rock to split so he could construct the waterworks. On the fortieth morning when he was praying the morning prayer, he started to read Koran and fell asleep. In his dream he saw two white rams crashed and the rock split. When he woke up he saw the rock was separated…” � e hole in the rock is 4m. Ajvaz-dedo built the waterworks and lead it through the rock. � is waterworks was built on the principle of modern construction of waterworks, which proves that Ajvaz-dedo was familiar with the laws of physics. � e only

25Turizam BiH • August 2011.

with the laws of physics. � e only with the laws of physics. � e only

Issue topic PILGRIM TOURISM

bile drvene (tomruci) i položene po površini zemlje. Narod je po Ajvaz-dedi nazvao ovo vrelo «Ajvatovica», a stijenu «Ajvaz-dedina stijena». Od vremena kad je prvi put vodovod proveden kroz stijenu, počinju mus-limani iz bliže i dalje okoline svake godine sedmoga ponedjeljka iza Jurjev dana posjećivati ovo mjesto. Tako se i hodočašće po Ajvaz-dedi prozvalo «Ajvatovica».

Iza smrti Ajvaz-dede, koliko je ovaj vodovod bio u ispravnom stanju nije poznato, ali se zna da je prvi opravak vodovoda izvršio je-dan domaći sin, rođeni Pruščanin, poznati učenjak Hasan Ka� ef. Cijeneći velike zasluge Ajvaz-de-dine, Ka� ef. je podigao i turbe nad njegovim mezarom (Ajvaz-dedino turbe). Vodovod se izdržavao iz Ajvaz-dedina vakufa, a ukoliko se nisu mogli troškovi podmiriti od pomenutog vakufa, mještani su međusobno sakupljali i namirivali troškove. Proteklog stoljeća pred Prvi svjetski rat žena hadži Alibega

Hasanpašića darovala je (uvaku� la) svoje imanje koje se nalazi 4 km više Prusca na putu za Ajvaz-dedinu sti-jenu, a zove se «Han», za održavanje vodovoda. Godine 1931. Higijen-ski zavod iz Banja Luke napravio je moderni vodovod, tako je i pome-nuto zemljište pripalo vakufu.

Autohtoni karakter Ajvatovice

„Ajvatovica ima autohtoni kara-kter, proistekao iz bogumilskih molitava za kišu, plodnost i zaštitu ljetnih usijeva. Ajvaz-dedo i Hasan Ka� ja su jedne od najpoznatijih i najpopularnijih ličnosti musliman-skog naroda u Bosni. U posjetama i hodočašćima Ajvatovici, dolazi na desetine hiljada ljudi iz raznih kra-jeva Bosne i Hercegovine. Obavljala se sve do 1947. godine, kada je 23. juna povorka hodočasnika iz Vinca (općina Jajce) bila zaustavljena na mostu u Donjem Vakufu od kordo-na milicije sa puškama, automatima i mitraljezima, kada je zabranjena.

To je bio čin koji su muslimani teško prihvatili. Ipak jedna grupa uspjela se probiti i obaviti dovu. Ajvatovica je obnovljena nakon 43 godine, 1990. godine kada je po određenim procje-nama prisustvovalo oko 150.000 vjernika. Sve je bilo kao nekad, samo s manje konjanika, a više ljudi. Ovu Ajvatovicu posjetili su najistaknutije ličnosti bosanskih muslimana u tom periodu“, kaže publicista hroničar Husein Čepalo.

Tradicionalno posljednje sed-mice juna pojačavaju se aktivnosti sa različitim sadržajima, a posebno za vikend – kada rijeke hodočasnika iz različitih pravaca idu prema Pruscu. Tako subotom iz pravca Travnika preko Karaule pristižu kolone konjanika gdje u Oborcima – Šeherdžiku klanjaju podne namaz (obavljaju podnevnu molitvu) te kreću prema Donjem Vakufu gdje se u špaliru ogromnog broja mještana pridružuju konjanicima iz pravca Banja Luke, Jajca i Vinca te zajedno u poslijepodnevnim satima kreću prema Pruscu, gdje im domaćini priređuju dobrodošlicu.

Polazak na Ajvatovicu • Set-out to Ajvatovica Vjerski i politički uglednici na Ajvatovici • Religious and political notables at Ajvatovica


di� erence between his waterworks and the modern was that the pipes were wooden and laid down on the ground surface. � e people called this spring “Ajvatovica” a� er Ajvaz-dedo and the rock was called “Ajvaz-dedina rock”. Since the time when the � rst waterworks ran through the rock, the Muslims from near and farther surroundings have started to visit this place on the seventh Mon-day a� er the St. George’s day. So the pilgrimage was also called “Ajvato-vica” a� er Ajvaz-dedo.

It’s not known for how long this waterworks was in working order af-ter Ajvaz-dedo died, but it’s known that the � rst repair of the water-works was done by one of native people from Prusac, famous Hasan Ka� e� endi. Appreciating the great merits of Ajvaz-dedo, Ka� e� endi built domed burial site at his grave. � e waterworks was supported from Ajvaz-dedo’s foundation, and if the costs couldn’t be settled from above-mentioned foundation, the citizens collected the money and paid for the costs. In the last century, just

before the First World War, Alibeg Hasanpašić’s wife gi� ed her estate located 4 km away from Prusac on the road to Ajvaz-dedo’s rock, called “Han” for waterworks maintenance. In 1931 the Hygiene institute from Banja Luka built modern water-works and that’s how the mentioned land went to the foundation.

Indigenous character of Ajvatovica

“Ajvatovica has got the indig-enous character, resulted from the Bogomilian prayers for the rain, fer-tility and protection of spring crops. Ajvaz-dedo and Hasan Ka� are ones of the most famous and the most popular persons among the Muslim people in Bosnia. Dozens of thou-sands of people from all over Bos-nia and Herzegovina come to visit and on pilgrimages to Ajvatovica. � is was done until 1947, when it was forbidden – the procession of pilgrims from Vinac (municipality of Jajce) was stopped on June 23rd

on the bridge in Donji Vakuf by the police cordon with guns, machine pistols, and heavy machine-guns. � is was an act hardly accepted by Muslims. Still, one group succeeded to get through and do the prayer. Aj-vatovica was restored a� er 43 years, in 1990, when about 150 000 believ-ers attended, according to some es-timations. Everything was as it used to be, only with fewer equestrians and more people. � is Ajvatovica was visited by the most prominent Bosnian Muslims at that period” says the publicist chronicler Husein Čepalo.

Traditionally on the last week of June the activities are being inten-si� ed with various programs, and especially for the weekend – when the rivers of pilgrims from various directions go to Prusac. So, on Sat-urdays colons of equestrians come from Travnik over Karaula and in Oborci – Šeherdžik they pray the noon prayer and head to Donji Vakuf where they accompany the equestrians from Banja Luka, Jajce and Vinac in the row of great num-

Polazak na Ajvatovicu • Set-out to Ajvatovica Vjerski i politički uglednici na Ajvatovici • Religious and political notables at Ajvatovica


Veče sa subote na nedjelju u prusačkim džamijama priređuju se prigodni programi, predavanja i zikr, a mnogi čine ibadet (molitve Bogu) tokom cijele noći.

Rano nedjeljom ujutro iz sus-jednih gradova kolone automo-bila i pješaka kreću prema Pruscu - Handanaginoj džamiji gdje se vrši prozivka barjaka, formira kolona i sa konjanicima polazi prema Ajva-tovici. Na čelu je, kao i uvijek, bar-jak Ajvaz-dedin, a iza njega ostali barjaktari, pješaci i konjanici. Uče se ilahije i tekbiri cijelim putem sve do Ajvaz-dedine stijene kroz koju prolaze i na kraju se povorka za-ustavlja. Tu se uči sura Feth (odlo-mak iz Kur’ana) i dova. Po završetku ovog dijela puta povorka izbija na ajvatovičku livadu, na vrhu koje se nalazi pripremljena bina sa koje pri-godni program izvode horovi - ila-hije i kaside. Ova posebna prilika se koristi za obraćanje uglednih vjer-skih ličnosti. Podne namaz predvodi Reisu-l-ulema ili ovlašteni vjerski velikodojstvenik, nakon čega je završen ovaj tradicionalni dio Ajva-tovice. U to vrijeme u Hasan Ka� noj džamiji priređuje se mevlud – pro-gram za žene.

Festivalski oblik Ajvatovice

- Ajvatovica se od lokalne, regionalne i državne razvila u međunarodnu manifestaciju sa ten-dencijom da preraste u festivalski oblik, kako u formi tako i sadržaju, jer festivalska forma podrazumijeva veći stepen organizacije i viši nivo duhovnosti i kulture.

Značaj Ajvatovice se ogleda u tome što svoje utemeljenje zasniva na duhovnim vrijednostima i altru-izmu čovjeka ovog podneblja. Aj-vatovica je živjela i razvijala se kroz period od 500-tina godina sa nadom da će se nastaviti njeno razvijanje i očuvanje najmanje isto toliko.

Gledano kroz prizmu vremena i prostora Ajvatovica simbolizira povijesni trag pobožnog bosanskog

Detalji s AjvatoviceDetails from Ajvatovica


ber of locals and in the a� ernoon hours they all head towards Prusac to be welcomed by the hosts.

In the evening from Saturday to Sunday in mosques of Prusac vari-ous programs are being organized, lectures, zikr, and a lot of people do the ibadet (prayers to God) during the entire night.

Columns of cars and pedestrians from surrounding towns are heading to Prusac – Handanagina mosque in the early Sunday morning, the place where the � ag is hoisted, the convoy is formed and with equestrians go-ing to Ajvatovica. On the head of the convoy is Ajvaz-dedo’s � ag, as always, and behind it all the other ensigns, pedestrians and equestrians. Ilahijas and tekbirs are being thought all the way to Ajvaz-dedo’s rock through which the convoy passes and at the end it’s stopped. � e sura Feth (frag-ment from Koran) and dova are prayed there. At the end of this part of the road, the crowd goes to Ajva-tovica meadow with the stage for ac-companying programs, choirs sing-ing ilahije and kaside. Prominent people of religion use this occasion to address to people. Noon – prayer is lead by Reisu-l-ulema or entitled religious high dignitary, a� er what this traditional part of Ajvatovica is � nished. At that time in Hasan-Ka� ’s mosque mevlud is organized – the program for women.

Festival character of Ajvatovica

From a local, regional, state event Ajvatovica has developed into an in-ternational event with the tendency to grow into a festival, as in its form the same with the program, because the festival form implies a higher level of organization and higher lev-el of spirituality and culture.

� e importance of Ajvatovica is re� ected in that it bases its creation on spiritual values nad altruism of the people of this region. Ajvatovica has lived and developed through the

Detalji s AjvatoviceDetails from Ajvatovica


čovjeka i ujedno ona predstavlja zov, glas čovjeka koji kontinuirano moli, slavi i veliča Allaha dž.š.

Hod Ajvatovice se vidi i osjeća a njen glas čuje i osluškuje. Na taj način ona traje, obnavlja se i opetu-je, jer dobri ljudi tako žele, a želi se ono što se voli, cijeni i poštuje, ističe mr. Nusret ef. Abdibegović, Muf-tija travnički, predsjednik Organiza-cionog odbora Ajvatovice.

Konjanici, razna šarolika bosan-ska nošnja, učenje illahija, organi-zovanje bajraktara i povorki, mo-litve za mir, za kišu i sunce, za dobru rodnu godinu, poštivanje i čuvanje vrela i vode, zelenila i svega što čovjeku treba, postalo je vrijednost Ajvatovice. Nisu za dane Ajvatovice bili samo barjaktari i konjanici, niti samo učenje dova. U danima Ajva-

tovice održavaju se razne kulturne, naučne i sportske manifestacije.

Sa sociološkog aspekta vrijedi istaknuti određene značajke ove manifestacije. Nakon zabrane mani-festacije Ajvatovica 1947. godine, ušlo se u određeni nadomjestak kroz „prusačke trke“ koje su se održavale u drugoj polovini juna. Prusac je bio priželjkivano mjesto za dolazak uglednika iz različitih sredina Bosne i Hercegovine. Tu su se sus-retali Karaulci, Banjalučani, Blagajčani, Vinčani, Vaku� jani, Travničani i drugi. Nalazili su oni načina i priliku da prođu i kroz Ajvaz-dedinu stijenu. Razmjenjivali su i ostavljali određene poruke, koje

su se dalje prenosile i širile. Pečatiran određeni osjećaj prema tradiciji u najširem smislu.

Ajvatovica kao manifestacija prihvaćena je kao institucija koju svako doživljava na svoj način. Uvijek je bila ispoljena spremnost mnogih da se uključe, okupljaju se autoriteti spremni da pruže svoj doprinos u a� rmaciji tradicije i bošnjačkih institucija. Gradski folk-lorni ansambl Bugojno više od de-cenije organizuje internacionalne smotre folklora, umjetnici orga-nizuju kolonije, priređuju izložbe, održavaju se promocije kapitalnih djela, knjiga, priređuju različiti kul-turni, pozorišni, muzički i sportski sadržaji, ne samo u Pruscu, Donjem Vakufu, Bugojnu, Gornjem Vakufu, Travniku nego i drugim gradovima Centralne Bosne. U okupljanju Aj-vatovica je nepresušan i inspirativan izvor. Dolazili su u Prusac autoriteti i drugi, nalazili povod, razmjen-jivali mišljenja, isticali i prezentovali svoja djela, kovali planove. Dičili su se i ponosili svojim, kreirali i nešto novo, napredno. Imalo je to svoj odjek, nekad veći, nekad manji, sa jasnom porukom.

Ajvatovica i Prusac teče i prostire se više od pola milenija, u hodu pre-ma budućnosti.

Ajvatovica, Prusac

tovice održavaju se razne kulturne, naučne i sportske manifestacije.

sociološkog aspekta vrijedi istaknuti određene značajke ove manifestacije.

različitih sredina Bosne i Hercegovine. Tu su se sus-retali Karaulci, Banjalučani, Blagajčani, Vinčani, Vaku� jani, Travničani i drugi. Nalazili su oni načina i priliku da prođu i kroz


period of 500 years with the hope to continue its development and con-tinuation at least that much.

Viewing through the prism of time and space Ajvatovica symbol-izes historical trace of pious Bosnian man and it also represents the call, the voice of a man who continuously prays, praises and magni� es the Al-lah.

� e walk of Ajvatovica has been seen and felt and its voice heard. In this way it lasts, renovates, be-cause the good man want it so and you want what you love, appreciate and respect, said M. Sc. Nusret ef-fendi Abdibegović, the mu� i from Travnik, the chairman of the Orga-nizational committee of Ajva-tovica.

� e equestrians, various co-lourful Bosnian folk costume, singing ilahija (Islamic hymns), organizing the ensigns and processions, prayers for peace, for the rain and sun, for fertile year, respect and preserving the spring and water, greenery and all human necessities – all of this has become the value of Aj-vatovica. � ere are also various cultural, scienti� c and sports events organized during the Aj-vatovica days, besides ensigns and equestrians or prayers.

� ere are also certain char-acteristics of this event from the sociological point of view. A� er forbidding Ajvatovica in 1947 there was certain substi-tute with “Prusac races”, held in second half of June. Prusac was desired place to come for notables from various parts of Bosnia and Herzegovina. Peo-ple from Karaula, Banja Luka, Blagaj, Vinac, Vakuf, Travnik and many other used to meet here. � ey found the way and chance to go through Ajvaz-dedo’s rock. � ey exchanged and le� messages, which were passed on and spread. Certain marked feeling for tradition in its larger sense.

As an event Ajvatovica has been accepted as an institution that ev-erybody experiences in his own way. � e willingness of a lot of people to get involved has always been distin-guished, the authorities are gather-ing ready to give their contribu-tion to a� rmation of tradition and Bosniac institutions. Town folklore ensemble Bugojno has been orga-nizing, for over a decade now, the international folklore festival, the artists organizing colonies, exhi-bitions, the promotions of capital works, books are being held, various cultural, theatre, musical and sport programs are also being organized

and not only in Prusac, Donji Vakuf, Bugojno, Gornji Vakuf, Travnik, but also in other towns of Central Bos-nia. Ajvatovica is an inexhaustible and inspiring source. � e authori-ties and others have come to Pru-sac, found the cause, exchanged the opinions, highlighted and presented their works, made plans, were proud, created something new and progres-sive. � is all has had its echo, some-times greater and sometimes not so great, but with a clear message.

Ajvatovica and Prusac have been � owing and spreading for over more than a half of millennium walking towards the future.

Detalj iz folklora, Ajvatovica • Detail from folclore, Ajvatovica


ondje, pomole se, a onda uživaju u jelu i piću što se služi na obližnjim ledinama. Uživaju i u razgovorima, susretima s rodbinom i prijateljima. Vraćaju se u vremena davna kad je Vran planina bila život. Diva je iz-abrala smrt da bi svjedočila život. Diva je i dan-danas uzor ramskim djevojkama, inspiracija pjesnicima i umjetnicima i domaćica svojim hodočasnicima.Pi

še: M

iljen

ko K

arač

ićFo

to: M

iljen

ko K

arač

ić

hodočasnicima.

Ćudljiva je Vran planina. Pri-povjedali su to naši stari, tvrdeći

kako su se u jednome danu na Vranu znala promijeniti sva četiri godišnja doba. Jutro bi osvanulo vedro, između bukava i jela na rosnu pla-ninsku travu probijalo bi se proljetno sunce, a prvi žuti, crveni ili modri cvjetovi što su prošarali travu navješćivali bi kraj zime. Već oko podne toliko bi sunce zapeklo da su ovce s pašnjaka bježale u duboku hladovinu. A onda bi usred dana zagrmilo, na-glo zahladilo i u predvečerje počela vijati prava pravcata mećava. Nisu to samo priče iz davnina. Nije još ni desetljeće prošlo kad su na Vranu usred lipnja stada ovaca ostala za-metena u snijegu.

No, jedan dan u godini na Vranu ipak je poseban. Tisuće ljudi tada hrli prema planini iz smjera Rame sa sjeverne strane, ili iz smjera Polja s južne strane. Svake prve nedjelje u srpnju tisuće hodočasnika hrli prema grobu

Dive Grabovčeve, djevojke koja je Ramu ispunila radošću i ljepotom. Priča kaže kako su Luka i Luca iz Brajinova Doca u poodmaklim go-dinama dobili kćer. Odgajali su je u kršćanskom duhu. Diva je upijala majčine i očeve savjete, živjela s nji-ma i razvijala se u lijepu djevojku. Bila je toliko lijepa da se u nju zalju-bio i Tahir-beg Kopčić iz obližnjeg Vukovskog. Poželio je Divu za ženu. No, ona je to odbila. Ni Tahir-be-

govi roditelji nisu odobravali sinu brak s kršćankom. No, Tahir-beg nije odustajao od svojeg nauma, a ni Divi nije bilo na kraj pameti odreći se svoje vjere radi ovozemaljskih blagodati koje bi mogla imati u be-govskoj obitelji. Sklonila se Diva na Vran, provodila dane čuvajući stada ovaca dok ju je milovao vjetar s Vra-na. No, Tahir-beg je stigao i tamo i kad ga je odbila usmrtio ju je nožem. Pretpostavlja se da je to bilo krajem 17. stoljeća. Djevojka je zakopana na mjestu pogibije.

U početku je na njezin grob stav-ljen križ. Kasnije je oko groba opasan kameni zid, a kad je arheolog Ćiro Truhelka 1909. godine potvrdio da se uistinu u grobu na mjestu Kedžari na planini Vranu kriju kosti djevo-jke između 16 i 17 godina legenda o Divi koja je život žrvovala za vjeru i ideale još više se proširila. Ljudi su počeli hodočastiti na grob. Moguće je da i naziv Kedžara dolazi od turske riječi kedža što znači djevojka, djeva (diva). Danas je na grobu brončani kip djevojke. Postavljen je 1998. go-dine, a izradio ga je hrvatski kipar Kuzma Kovačić. Svake prve nedjelje u srpnju služi se misa za Divu. Vjer-nici iz cijele Hercegovine i Bosne, sve više iz susjedne Dalmacije, pa i unutrašnjosti Hrvatske dolaze

Spom

enik

Div

i Gra

bovč

evoj

•

Mon

umen

t of D

iva

Gra

bovč

eva


Vran is a moody moun-tain. � is is what our an-cestors used to tell, stat-ing that in one day on

Vran each of the four seasons of the year exchanged. � e morning would have dawned bright, the spring sun shined on the dewy mountain grass between the beech and � r trees, and the � rst yellow, red or blue � owers that dappled the grass would have announced the end of the winter. Already around noon the sun was so hot that the sheep from the pastures have ran to deep shade. And then, in the middle of the day it would thunder, suddenly got cold and in the evening a real storm would hap-pen. � ese are not just the ancient stories. Not even a decade ago a � ock of sheep was stuck and covered with snow in the middle of June on Vran.

But, there’s one special day on the Vran Mountain. On this day thousands of people rush to the moun-tain from Rama on the north side, or from the direction of Polja on the south side. On every � rst Sunday in July thousands of pilgrims go to the grave of Diva Grabovčeva, the girl who had � lled Rama with joy and beauty. � e story says that Luka and Luca from Brajin Dolac got a daughter in an ad-vanced age. � ey raised her in a Christian spirit. Diva took in the advice from her mother and fa-ther, lived with them and developed into a beautiful

girl. She was so pretty that even Ta-hir-beg Kopčić from near Vukovsko had fell in love with her. He wished Diva for his wife. But, she refused that. Not even Tahir-beg’s parents approved son’s marriage with a Christian girl. But, � ir-beg didn’t give up on his intention, and Diva didn’t want to give up her faith for earthly comforts that she could have had in beg’s family. So, Diva took shelter on Vran, spent her days tend-ing the sheep with the gentle wind from Vran. But, Tahir-beg came there and when she refused him, he killed her with the knife. It’s not pre-cisely known when that happened, it’s assumed at the end of the 17th

century. � e girl was buried at the place of her death.

In the beginning a cross was put on her grave. Later a stone wall was built around the grave, and when the archae-ologist Ćiro Truhelka in 1909 con� rmed that the grave at the place called Kedžara on Vran Mountain hides the bones of a girl aged 16 to 17 years, the legend about Diva, who sac-ri� ced her life for faith and ideals, was spread even more. People started to pilgrim to the grave. It’s even possible that the name Kedžara originates from the Turkish word kedža what

means girl, djeva (diva). Today there’s a bronze statue of a girl. It was put in 1998, and it was cre-ated by Croatian sculptor Kuzma Kovačić. A holy mass is being served for Diva on every � rst Sun-day in July. � e believ-ers from entire Bosnia and Herzegovina, from Dalmatia and even the inland of Croatia come there, pray and enjoy in food and drink served on surrounding meadows. � ey enjoy in conversa-tions, meeting the rela-tives and friends. � ey go back to the ancient times when the Vran Mountain was life. Diva chose death to witness life. Even today Diva is an ideal to girls from Rama, the inspira-tion for poets and artists and a hostess to her pil-grims.Grob Dive Grabovčeve • Grave of Diva Grabovčeva


Korijeni vjerskog turizma sežu u daleku prošlost kada su ljudi prelazili velike udaljenosti kako

bi izvršavali različite religijske ob-rede ili posjećivali mjesta čudesnih ukazanja. Potreba za duhovnom hranom i jedinstvom zajednice u zajedničkoj molitvi kod modernog čovjeka ne jenjava. Naprotiv, u 21. stoljeću više nego ikada tragamo za osloncem, snagom i sigurnošću vjere i harmonije koju ona donosi u ljud-sku dušu. Vjerski turizam je danas grana turizma koja ima najveće ten-dencije rasta, milioni ljudi godišnje

posjete razna svetišta diljem svijeta, sa jednim ciljem – zajedničkom mo-litvom. Jedno od takvih mjesta je i Lastavica, zborište i dovište udalje-no tridesetak kilometara od Zenice, na razmeđu sa općinama Kakanj, Zavidovići i Žepče, tradicije stare gotovo hiljadu godina.

Bogumilska Lastavica i prelazak u dovište

Mjesto za koje kažu da je najljepši prirodni ambijent u zeničkoj i ka-kanjskoj općini je još iz vremena Bogumila prepoznato kao savršeno prirodno okruženje pogodno za okupljanje radi druženja i zajedničke molitve, i upućivanja zahvale Bogu na usjevu i žetvi. Lastavica je kroz historiju imala, prije svega, vjerske i opće društvene, ali i običajno kul-turne elemente. Kao zborište Dobrih Bošnjana imala je funkciju upozna-vanja, povezivanja i udruživanja lju-

di, posebno omladine, čija poznanst-va stečena na godišnjem zborištu su nerijetko završavala brakom. Ovu svoju općeljudsku funkciju Lastavica je zadržala i dolaskom Osmanlija na ove prostore u 15. stoljeću. Tako je Lastavica uz zborište dobila i odred-nicu dovišta.

Lastavica danasTransformacija i nadogradnja iz

zborišta u dovište nije jedina prom-jena koju je Lastavica doživljavala tokom svoje duge historije. Odmah nakon Drugog svjetskog rata, vlasti FRJ oduzele su vjerski aspekt ovoj manifestaciji, te je pretvorile u 27-julski teferič i općenarodno veselje.

Nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, od 1996. godine, or-ganizatori udruženje Lastavica i BZK „Preporod“, a potom i zenički Mu� iluk, u saradnji sa medžlisima IZ Kakanj i Zenica pokušavaju da

Piše

: Em

ina

Smaj

lagi

ćFo

to: E

min

a Sm

ajla

gić


The roots of religious tour-ism go back to ancient history when people used to cross great distances to

perform various religious ceremo-nies or visit the places of miraculous apparitions. � e need for spiritual food and the unity of community in mutual prayer doesn’t abate not even at modern man. On the contrary, in the 21st century, more than ever we are searching for support, strength and safety of faith and harmony that it brings to the human soul. Religious tourism today is a branch of tour-ism that has the greatest tendency of growth, millions of people every year visit various sanctuaries all over the world with one goal – common prayer. One of these places is Last-avica, the meeting place and dovište (pilgrimage place) some 30 km away from Zenica, on the crossroads of municipalities of Kakanj, Zavidovići and Žepče, with almost a century old tradition.

Bogomilian Lastavica and changeover to dovište

� is is a place for which people say is the most beautiful natural environment in the municipality of Zenica and Kakanj and has been recognized as perfect natural envi-ronment suitable for gathering and common prayers, thanking God for the crops even since the Bogomil-ian times. Over the history Lastavica has had religious and general social characteristics and also custom-cul-tural characteristics. As the meet-ing place of good Bosniacs it had the function of meeting, connect-ing and joining of people, especially youth, whose acquaintances made at annual meeting place o� en ended with marriage. Lastavica had also kept this universal human function when the Ottomans arrived to these parts in the 15th century. So besides

being a meeting place, Lastavica got the characteristic of dovište.

Lastavica todayTransformation and expansion

from meeting to pilgrimage place is not the only change that Last-avica has been going through over its long history. Right a� er the First World War, the Yugoslav authorities withdrew the religious aspect of this event and turned it into July 27th pic-nic and country-wide enjoyment.

A� er the last war in Bosnia and Herzegovina, since 1996, the orga-nizers association Lastavica and BZK “Preporod”, then Zenica mu� iluk in cooperation with medžlis of Islamic communities of Kakanj and Zenica have been trying to bring Lastavica back to its origins and they have been succeeding. Lastavica is today part of the calendar of Islamic com-munity of Bosnia and Herzegovina,


Lastavicu vrate njenim izvorima, i u tim nastojanjima uspijevaju. Danas je Lastavica i u kalendaru Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, sa izmijenjenim datumom u prvi vik-end u augustu, uz mogućnost neznat-nog pomjeranja radi prilagođavanja početku ili završetku mjeseca Rama-zana. Vjerski dio programa pred-stavlja zajedničko klanjanje podne namaza i upućivanje dove, koja je speci� čna i nešto duža, a kojom se iskazuje zahvalnost Bogu na svemu što nam pruža – životu, zdravlju, miru i hrani koju jedemo... Svjetov-ni dio ove manifestacije predstav-ljaju razna tradicionalna sportska nadmetanja (bacanje kamena s ra-mena, natezanje konopca, hodanje u vrećama), gozba uz roštilj i ražnjeve, te druženje i upoznavanje ljudi iz različitih krajeva, a sve to u zdravoj sredini i duhu.

Manifestacija Lastavica, osim centralnog događaja na samom dovištu, u okviru programa obuhvata i kulturno umjetničke sadržaje pop-ut izložbi likovnih radova, muzičkih programa, druženja sa književnicima

Okupljanje na Lastavici • Gathering at Lastavica Klanjanje (molitva) • Prayer

i akademicima, druženja sa bosans-kom ulemom, kao i dodjele laurea-ta i priznanja “Kulin Ban”, “Sultan Mehmed Fatih”, Lastavička plaketa i Lastavička povelja. Godišnje na centralnoj manifestaciji Lastavice prisustvuje 10 do 20 hiljada građana regije Centralne Bosne.

Zagošćanski stećakkod Kaknja

Zagošćanski stećaknear Kakanj


only with changed date to the � rst weekend of August, with the possi-bility of slight date shi� ing because of adjustment to the beginning or the end of the month of Ramadan. � e

Okupljanje na Lastavici • Gathering at Lastavica Klanjanje (molitva) • Prayer

religious part of the program is rep-resented by common prayer of noon worship and saying thanks to God for all of his gi� s – life, health, peace and the food we eat… � e other part of this event is represented by vari-ous traditional sport competitions (stone-throwing, tug of war, walking in a sack), feast with barbecue and roasting-spit and associating and meeting people from di� erent parts and all this in a healthy environment and spirit.

Besides the central event at the pilgrimage site, the event of Last-avica also includes cultural and art programs like art exhibitions, musi-cal programs, meetings with writers and academicians, meetings with Bosnian ulema and awarding the laureates and rewards “Kulin Ban”, “Sultan Mehmed Fatih”, Lastavica medallion and charter. � ere are 10 to 20 thousand of citizens of Central Bosnia present at the central event of Lastavica every year.

Kulturne manifestacije,Lastavica

Cultural events,Lastavica


Obični ljetni dan u Bosni. U Jajcu puno svijeta na terasama ispred ka� ća. Živo je i u trgovinama.

Ulice drevnoga Hrvojeva grada pune su ljudi. U obližnjim selima spa-rina. Sezona je kosidbe. Na jednoj livadi pred snažnim mišicama ko-saca padaju otkosi trave. Zvoni kroz nju kovanica izrađena u jednoj od kovačnica u Majdanu između Jajca i Mrkonjić Grada. Na susjednoj ledini sijeno je već suho, skuplja se vilama i grabljama. A onda u jednome tre-nutku zastadoše i kosci i skupljači sijena. Odložiše alat i odoše kućama. Jer, predvečer treba krenuti u Podmilačje. Tamo je uočnica svetom Ivi. Treba se ispovijediti i poslušati Riječ Božju. Treba čuti i propovi-jed kardinala Vinka Puljića. A kad

misa prođe i u svetištu zahladi valja pogledati i dokumentarac Vlatka Filipovića o svetištu u Podmilačju. Četiri sata prije mise uočinice ve-likom blagdanu prilazi Podmilačju, iz smjera Banja Luke i iz smjera Jajca postali su pretjesni. Kolona vozila koja su gmizala prema vrućoj do-lini postajala je sve dulja i dulja. Dva sata kasnije promet je obustavljen. Vozila i autobusi parkirani su pokraj ceste na izlasku iz Jajca, po obližnjim ledinama i privatnim imanjima. Nit-ko nikome nije branio ući vozilom pred svoju kuću ili na svoje iman-je. Jednostavno, sveti je Ivo, treba poštovati ljude koji su pošli od njega tražiti milost. Sunce prži iz nebesa, u zraku je pritisak. Iz užarenog asfalta vatra sijeva. No, na njemu je stotinu, tisuće i tisuće nogu. Neke su i bose. Hodaju svi u jednom smjeru, prema Podmilačju. I svi žure. Nema zastoja. Gledam staricu sa štapom u lijevoj i

krunicom u desnoj ruci. Marama je štiti od sunca. Na ruci joj istetoviran križ. Kapi znoja klize joj niz bore što su ih na rukama i licu urezale go-dine teškog života negdje u Bosni. Iza nje mladi bračni par. Suprug nosi jedno dijete na ramenu, drugo vodi za ruku. A supruga, lijepa dama, vedra i nasmijana, kladio bih se da nije izbrojila više od 25 ljeta, također vodi malu curicu za ruku stotinjak metara, pa je malo ponese, pa opet joj ponudi šetnju. I nisu jedini. Vi-dio sam takvih još. Svi žure, nitko nikoga ne pretječe. Premda su jedni brži, drugi sporiji, nitko ne smata nikome. U savršenom redu dolaze svi u Svetište svetog Ivana Krstitelja u Podmilačju. Danas ga čuva župnik fra Zoran Mandić, vrijedni svećenik koji služi i Bogu i čovjeku. Uz Božju providnost i milost dobrih ljudi koje je pronalazio na svim krajevima svi-jeta fra Zoran je uredio svetište koje

Piše

: Milj

enko

Kar

ačić

Foto

: fra

Vin

ko Je

luši

ć


It was a usual summer day in Bosnia. Lots of people were sitting on the terraces of the co� ee bars. It was very lively in

the shops too. � e streets of ancient Hrvoje’s town were � lled with peo-ple. � e surrounding villages were humid. It was the season of haymak-ing. � e swats were falling down un-der the strong muscles of a haymak-er. � e scythe, made in one of the blacksmith’s workshops of Majdan between Jajce and Mrkonjić Grad, rang through the grass. On the next meadow the hay was already dry and collected with rakes and hay-forks.

And then, in one moment everybody stopped, put away their tools and went home, because in the evening they had to go to Podmilačje. It was St. John’s Eve. � ey needed to make the confession and listen to the Word of God. Everybody wanted to hear the cardinal Vinko Puljić preaching. And when the mass was over and it got cold they had to see Vlatko Filipović’s documentary about the sanctuary in Podmilačje. Four hours before the Mass on this big holiday all the roads to Podmilačje were too crowded, from Banja Luka direction and from Jajce. � ere was a long line

of cars that was crawling towards the hot valley. Two hours later the traf-� c was stopped. � e buses and the cars were parked next to the road on the way out from Jajce, on the sur-rounding � elds and private lands. Everybody let people park in front of their houses or their properties, simply because it was St. John’s day, you should respect the people who came to ask the mercy from him. � e sun was so hot and the pres-sure in the air. � ere was � re on the glowing asphalt, but there were hun-dreds, thousands and thousands of feet. Everybody was heading to the

Obnovljena stara crkva u Podmilačju • Renovated old church in Podmilačje


valja posjetiti. Stara crkvica iz 15. stoljeća obnovljena je u izvornom obliku. U njoj se čuva kip svetog Ive oko kojeg hodočasnici obilaze s krunicom u ruci i molitvom na us-nama. Nasuprot zavjetne kamene crkvice niknula je moderna velika crkva s pratećim prostorima, naslon-jena na kamenu gromadu i srasla s prirodom. Prema zamisli ljubljan-skog arhitekte Marka Mušiča spi-ralno se uzdiže do nebesa. Crkva je zamišljena kao moderna građevina u kojoj će se prirodna ljepota stijena povezati s perfektno obrađenim um-jetnim građevnim materijalima. Lj-epota prirode i čovjekova duhovnost povezuju se u skladni liturgijski pro-stor. Između stare i nove crkve puca široka dolina koja u dubini završava vanjskim oltarom koji služi za pro-slavu blagdana svetog Ive. A ona svake godine okupi u Podmilačju bar 50.000 hodočasnika.

- U Podmilačje dolaze bogataši i siromasi, staro i mlado – bez razlike na vjeroispovjesti… Nitko se nikoga ne stidi, niti tko komu klanja, već svi skupa kao rođena braća ponizno mole, traže pomoć i zaštitu svetog Ive, - vole kazati domaćini podsjećajući na predaju o iscjeljiteljskim moćima svetog Ive. Fra Antun Knežević je 1884. godine zapisao:

- Crkva je na najvišem glasu i kao čudotvorna priznata, i proglašena od cijelog pučanstva bosansk-oga bez razlike vjere. Oso-bito na Ivanj tude se kupe Turci, i Turkinje; Krist-jani i Krstjanke u tolikom mnoštvu, kako nigdje u Bosni. Svijet struže ka-menje crveno, i nosi ga za lijek. Svaka daščica, svaki kamenčić poštuje se kao kakav sveti ostatak.

Spominje se da je 1896. godine u Podmilačje hodočastilo 8.000 ljudi. Godinu kasnije bilo je loše vrijeme pa ih je bilo samo 2.000, ali sa svih strana i svih vjeroispovjesti. Go-dine 1933. u Podmilačje

je stiglo 10.000 ljudi od Dunava do Jadrana i od Jedrenja do Carigrada. U drugome svjetskom ratu broj hodočasnika bio je zanemariv, a poslije je evidencija o hodočasnicima vođena tek od 1960. godine. Godine 1974. u Podmilačju je zabilježeno 185 autobusa i sto tisuća hodočasnika. Toliko ih je otpri-like i zadnjih godina. Uređenjem svetišta vodilo se računa i o mjestu za parkiranje hodočasničkih au-tobusa i vozila. Red se poštuje pa velike gužve se ne stvaraju. Osim u duhovnim potrebama svoj dol-azak u Podmilačje mnogi hodočasnici pronalaze i u povratku pomalo isčeznulim ili zabo-ravljenim narodnim druženjima, folk-lornim sadržajima i zabavom. Jednostav-no, globalizacija je učinila svoje, cijeli svijet je pretvorila u veliko selo, tehnikom

i elektronikom povezala ljude ali ih udaljila jedne od drugih. Sveti Ivo, najomiljeniji svetac u Bosni stoljećima ih povezuje. Svakog ljeta. Jedan ljetni dan u Podmilačju vrijedi više od tjedna, mjeseca ili godine. Jer, tko jednom dođe u Podmilačje, vraća mu se svakog ljeta.

Pogled na vrh novog zvonika u Podmilačju • The view on the top of the new church-tower in Podmilačje

Detalj iz Podmilačju • Detail from Podmilačje


nature and human spirituality are being connected into a harmonious liturgical space. � ere’s a wide valley between the old and the new church which ends with the outdoor altar that serves for the celebration of St. John’s holiday. And it gathers at least 50000 pilgrims to Podmilačje every year.

- � e rich and the poor, the old and young people come to Podmilačje – regardless of religion. Nobody is ashamed of nobody, ev-eryone prays together as if they were brothers; look for help and the pro-tection of St. John – the hosts like to say reminding of the legend about the healing powers of St. John. Friar Antun Knežević wrote the following in 1884:

- � e church is very reputable, recognized and proclaimed as mi-raculous by all the population of Bosnia regardless of religion. Turk-ish men and women, Christian men and women gather here as nowhere in Bosnia, especially on St. John’s day. � e people scrape the red rocks and take it home as a medicine. Ev-ery plate, every little rock is respect-ed as some sacred remain.

It was mentioned that there were 8000 pilgrims in Podmilačje in 1896. A year later the weather was

bad and there were only 2000, but from all parts and of all religions. In 1933 there were 10000 people from the Danube to the Adriatic and from Jedrenje to Constantinople. � e number of pilgrims during the Second World War was insigni� -cant, and later the record about the pilgrims has begun in 1960. In 1974 185 buses and 100 000 pilgrims were recorded in Podmilačje. And that number has kept until today. At the arranging of the sanctuary the park-ing places for the pilgrims’ buses and cars were taken into considera-tion. � e order has been respected so there wouldn’t be any jams. Be-sides ful� lling their spiritual needs a lot of pilgrims come to Podmilačje to go back to some lost and forgot-ten popular meetings, folklore pro-grams and entertainment. Simply, the globalisation has done its part; it turned the whole world into a big village, connected people through the technology and electronics but also alienated people from one an-other. St. John, the most favourite saint in Bosnia has been connecting them for centuries, every summer. One summer day in Podmilačje is worthier that a week, a month or a year. Because, who once comes to Podmilačje, comes back every sum-mer.

same direction, to Podmilačje and all in a hurry. � ere were no hold-ups. I saw an old lady with a walk-ing-stick in her le� and a rosary in her right hand. � e kerchief shel-tered her head from the sun. She had a cross tattooed on her arm. Beads of sweat were running down the wrinkles cut in her arms and face by the hard life somewhere in Bosnia. Behind her there was a young cou-ple. � e husband carried one child on his shoulder and took another by the hand. And the wife, pretty lady, cheerful and smiling, I’d bet that she wasn’t more than 25 years old, also took a little girl by the hand. And they were not the only, I saw more similar couples. And everybody was hasting. Even though ones were faster, the others slower, nobody got in the way. � ey all came to the St. John sanctuary in Podmilačje in a perfect order. Friar Zoran Mandić takes care of this sanctuary, a hard-working priest serving to God and people. Friar Zoran has arranged the Sanctuary worth of visiting with God’s providence and the mercy of good people he has been � nding all over the world. � e old church from the 15th century has been renovated in its original shape. � e statue of St. John is kept there and the pilgrims come there with the rosary and the prayers. A big mod-ern church was raised opposite to the votive stone church, with all the accompanying spaces, leaning against the massive rock and fused with the nature. It was raised spirally up to the skies ac-cording to the idea of Marko Mušić architect from Ljubljana. � e church is imagined to be a modern build-ing where the natural beauty of rocks would be connected with per-fectly processed arti� -cial construction mate-rial. � e beauty of the

Čuda sv. Ive u Podmilačju nisu rijetkost • St. John’s miracles in Podmilačje aren’t rare


Una, Una regata 2011. • Una, Una regatta 2011

42 Turizam BiH • kolovoz 2011. Vijesti

43Tourism BiH • August 2011News

Proteklo je skoro pola vijeka od dana kada su se brzac-ima Une zaputili kajakaši u koloni, utirući tako put

svima onima koji će za njima doći, i možda ni ne sanjajući da će ono što su oni nazvali regatom nastaviti da živi i decenijama kasnije. I ne zamišljajući da će zelene talase i sl-apove Une prelaziti ne samo kanui i kajaci, već i njima tada nezamisliva plovila – ra� erski čamci sa bučnim i veselim posadama. Možda su se nadali, ali nisu mogli znati da Una regatu, taj šareni i veseli karavan,

neće ništa zaustaviti – ni ratni suko-bi koji su je samo nakratko prekidali, ni ekonomske krize kroz koje je Una tekla znajući da njoj i njenoj regati ništa ne mogu.

No, vratimo se još dalje u prošlost. Mnogo dublje od tih šezdesetih go-dina prošlog vijeka i početaka Una regate, vratimo se skoro dva milenija unatrag u one dane kada su na obale tada bezimene rijeke došle rimske legije. Legende kažu, a nema razloga da im ne vjerujemo, da je jedan od rimskih vojnika, očaran ljepotom zelene krajiške ljepotice, samo kazao «Una»! Ili u prevodu jedna, jedina... I nije pogriješio jer se ta kratka riječ očuvala i kroz tolike vijekove, i da-nas je cijelom svijetu znana samo pod tim imenom. A da ova legen-da mora biti istinita, uvjerićete se i sami kada stanete na njene obale, ostanete zaneseni njenom ljepotom i bajkovitošću, i osjetite se upravo

poput onog neimenovanog legion-ara, i izustite samo «Jedina»!

Rijeka Una duga je oko 212 ki-lometara, a najvećim svojim dijelom protiče kroz Bosnu i Hercegovinu. I teško je reći u kom kraju je ljepša. Da li je to na samom početku njenog putovanja našom zemljom, u Mar-tin-Brodu, gdje su njene vode izdu-bile čuvene i jedinstvene sedrene stijene, gdje sa njenih obala posma-tra čuveni manastir Rmanj, i gleda i osluškuje huk brojnih slapova i vodopada visokih i po nekoliko de-setina metara. Ili je to na Štrbačkom buku, gdje odjednom mirna i plaha rijeka postaje bučan slap od kojeg dah zastaje. Bišćani će reći da je najljepša dok protiče njihovim gra-dom i zapljuskuje njihove ulice i mo-stove, ali se s njima neće složiti Kru-pljani, koji će tvrditi da je ipak ljepša u njihovom kraju. Nešto niže, u No-vom, Una će dočekati svoju krajišku

Tekst: Dejan GarićFoto: Darijo Radosavljević i Dejan Garić


It’s past almost half a century since the day when the colon of kayakers went down the rapids of the Una, paving the way to

all of those who followed and didn’t even dream of the thing they called regatta would live decades a� er. � ey didn’t even imagine that the green waves and cascades of the Una will be crossed not only with canoes and kayaks, but also for them unimagi-nable boats – ra� ing boats with noisy and joyful crew. � ey might have hoped, but couldn’t know that Una Regatta, this colourful and cheerful caravan won’t be stopped – not even by the war con� icts or the economic crises through which Una � ew.

But, let’s go back further to the past. Let’s go back much further than these sixty years of the last cen-tury and the beginning of Una regat-ta, let’s go almost two millenniums back to the days when the Roaman legions came to the banks of this riv-er. � e legends say it that one of the Roman soldiers, enchanted with the beauty of the green beauty just said Una! Or translated – one and only. And he wasn’t mistaken because this short word has been kept for centu-ries, and today in the entire world it’s known under that name. And that this legend must be true, you will as-certain when you come to its banks and get carried away by its beauty

and fabulousness, and feel just like that soldier and say One and only!

� e Una is about 212 kilometres long, and it mostly � ows through Bosnia and Herzegovina. And it’s hard to say where it is more beau-tiful. Is it at the beginning of its journey through our country in Martin-Brod, where its waters hol-lowed famous and unique calcare-ous rocks, where you can see the famous monastery Rmanj from its banks, and watch and hear the noise of numerous cascades even dozens of metres high? Or is it more beau-tiful at Štrbac cascades, where the calm and timid river suddenly be-comes loud breath taking cascade.

Sudionici Una regate 2011. • Participants of Una regatta 2011


sestru Sanu, primiti je u svoj zagrljaj na predivnom ušću, te će zagrljene nastaviti dalje, šumeći i tekući sve dok zajedno ne nađu svoj smiraj u rijeci Savi... I na cijelom tom putu, nemoguće će biti naći predio koji ne mami i ne poziva na uživanje u ljepoti Une.

Upravo takva Una, davnih šezdesetih godina postala je dio nekadašnje Regate zemalja dunavsk-og sliva u kajaku, vodene karavane u kojoj su kajakaši iz cijele srednje i istočne Evrope veslali svojim rijeka-ma, dok se ne bi sastali na Dunavu. 1964. godine grupa entuzijasta i za-ljubljenika u Unu odlučila je da svoj dio TID regate održe samo na rijeci Uni. Tada su joj dali naziv Unska regata, i tako začeli tradiciju koja i danas traje. I taj prvi susret na regati na Uni održan je od 5. do 11. avgus-ta te ‘64.-e na relaciji Martin Brod – Bosanska Krupa na kojoj je ova re-gata vožena sve do devedesetih go-dina. Tim povodom turistički savez tadašnjeg sreza Bihać štampao je i pr-igodnu brošuru o regati, sa ručno is-crtanom trasom regate, programom i pravilima iste. Između ostalog bilo je navedeno da svaki učesnik mora imati svoj vlastiti plovni objekat za plovidbu po divljim vodama, te pogodan za transport. Pisalo je u brošuri još i da svaki

učesnik mora znati plivati, ali i da se preporučuje nošenje prsluka za spasavanje. Od nekoliko desetaka učesnika te prve regate, broj je ras-tao i privlačio brojne zaljubljenike iz evropskih zemalja – najbrojniji i na-jistrajniji su bili Poljaci, nekadašnji Čehoslovaci i Italijani. Naravno, sve do devedesetih godina prošlog vijeka u regati su učestvovali samo kajakaši i kanuisti, i polako je Una regata postajala prepoznatljiv sim-bol Krajine. Već na svome početku regata je dobila i prateće sadržaje koji će opstati i do danas. Još uvijek je kruna regate izbor njene sirene i neptuna...

Šta je unska Sirena? Nije dovoljno reći da je to najljepša djevojka regate. Niti da je najveselija. Ili najhrabri-ja... Nije ni sve to zajedno. Možda je najbliže istini ako kažemo da je unska sirena ustvari Unina sestra. Ili jedna od vila koje su igrajući jedno od čuvenih mitskih vilinskih kola na obali, ostale zavedene i Unom i re-gatom, te se priključile istoj. A unski Neptun je sa druge strane najsrčaniji i najhrabriji učesnik regate. Poto-mak nekadašnjih unskih ribara, i doživotni čuvar ove prelijepe vode...

Prošla je Una regata kroz mnogo toga – vidjela i ratove, i siromašne i bogate godine, krize i padove, ali i uspone, sukobe političara oko nje i vlasništva nad njom, znajući da im je jalov trud jer Una ne može biti ničija, već samo svoja, i svih onih koji je vole. I regata je opstala.

Ove godine, plovila je po 39. put. I kao i prethodnih nekoliko godina ne vozi se više od Martin Broda, već kreće od Kulen Vakufa. Razlog ove izmjene je jednostavan – budući da u poslijeratnom periodu najveći dio regate sačinjavaju ra� eri i ra� ing čamci, dio toka uzvodno od Kulen Vakufa za njih je nepogodan. A njen cilj je i ove godine dosta nizvodnije – u Hrvatskoj Kostajnici. Samim tim, ovaj turistički brend pored učesnika, i po organizaciji je postao međunarodni projekat. Ovdje se ipak mora istaći jedna loša strana ovog produžavanja trase regate – od nekadašnje tri etape i četiri dana programa, regata je narasla na sed-modnevnu manifestaciju, na skoro 150 kilometara pređenih rijekom Unom. Veliki broj zainteresovanih nije u mogućnosti preći cijelu dužinu tako da biraju samo određene etape, što donekle umanjuje draž maso-vnosti ovog vodenog karavana. Do

prije nekoliko godina, zna-lo se desiti da broj

učesnika bude

za plovidbu po divljim vodama, te pogodan za transport. Pisalo je u brošuri još i da svaki

vnosti ovog vodenog karavana. Do prije nekoliko godina, zna-

lo se desiti da broj učesnika bude

Slapovi na rijeci Uni

Cascadeson the Uni River


� e people from Bihać will say that it’s the most beautiful when � owing through their town, but the people from Krupa will disagree and say it’s the most beautiful there. In Novi, the Una will welcome its Krajina sister Sana, take it in its arms and will together continue � owing and boom until they � nd their calm in the Sava…and in all that journey, it’s impossible to � nd the place that doesn’t allure and invite to enjoy the beauty of the Una.

� is is exactly the Una that, in far away sixties became part of former Regatta of the countries of Dan-ube con� uence in kayak, the water caravan where the kayakers from the entire middle and east Europe paddled over their rivers until they met at Danube. In 1964 a group of enthusiasts and lovers of Una de-cided to hold their part of the TID regatta only on the Una River. � ey called it Una regatta and started the tradition that lasts. � is � rst regatta meeting on the Una was held from August 5th until 11th on the relation Martin Brod-Bosanska Krupa, on which this regatta was held until the nineties. On this occasion the tour-ist association of that time district of Bihać published the brochure about regatta with drawn route of the re-gatta, the program and the rules. Among other things, it was noted that each participant has to have his own boat for sailing over the wild waters, and suitable for transport. It also said that each participant has to swim and that lifevest was rec-ommended. � e number of partici-pants increased from several dozens on that � rst regatta and attracted numerous fans from European countries – the most numerous and the most persistent were the Polish, former Czechoslovaks and Italians. Until the nineties of the last centu-ry only the kayakers and canoeists participated in the regatta and Una regatta was becoming recognizable symbol of Krajina. Already in the beginning regatta had the accompa-nying programs that have remained

until today. � e crown of the regatta is still the selection of its mermaid and Neptune.

What is Una Mermaid? It’s not enough just to say that it’s the most beautiful girl of the regatta, or the most cheerful or the bravest…not even all of that together. Maybe the closest to the truth is to say that the Una Mermaid is Una’s sister. Or one of the fairies that were seduced by the Una and the regatta while danc-ing one of the mythical fairy dances on the banks and joined the regatta. And the Una Neptune is the most courageous and the bravest par-ticipant of the regatta, the descend-ant of former Una anglers and the keeper of this beautiful water for the lifetime.

Una regatta has gone through many things – saw the wars, the poor and the rich years, crises and falls and raises, the politicians’ con-� icts about it and the ownership of it, knowing that their e� orts are in vain, because Una can’t be anybody’s but of its own and those who love it. And the regatta sur-vived.

� is year it � ew for the 39th time. And like in the recent few years it didn’t start in Martin Brod but in Kulen Vakuf. � e reason for this change is simple – since in the post-war period ra� ers and ra� ing boats have made the largest part of the regatta, the part of the � ow up the river from Kulen Vakuf is unsuitable for them. And its destination was Croatian Kosta-jnica this year too. � ereby, this tour-ist brand, besides by the participants, has become international by the organization. We have to men-

tion one bad side of this extension of the route of the regatta – from former three stages and four days of the program, the regatta has grown into seven-day event with almost 150 kilometres passed over the Una River. Large number of interested is not able to cover the entire distance so they choose single stages, what reduces the charm of the massive participation of this water caravan. It use to happen sometimes that the number of participants was over � ve hundred in over � � y boats, which made fantastic atmosphere in Štrbac cascade, Bihać and Krupa with ex-cellent entertaining programs. In the past few years, some say because of the recession, some because of its ex-tension to long period, the number of participants has been almost cut in two.

And the regatta is maybe the most cheerful place on the planet in those several days of July. � e possibility to see so much youth, smiling faces, joy and fun is rare. A little tiredness from the paddling is not enough to

Rijeka Una • The Una River


i preko pet stotina na preko pede-set čamaca, što je i na rijeci i u raf-terskim kampovima na Štrbačkom buku, u Bihaću ili Krupi, uz odličan zabavni program znalo prikazati fantastičnu atmosferu. Posljednjih godina, neki kažu zbog recesije, neki zbog razvučenosti regate na toliki period, broj učesnika je skoro pre-polovljen.

A regata je u tih nekoliko dana jula možda i najveselije mjesto na planeti. Rijetko gdje je moguće vid-jeti toliko mladosti, nasmijanih lica, veselja i radosti. Malo umora od veslanja, ali nedovoljno da pokvari bilo čije raspoloženje. Ni sunce, ni kiša ne smetaju onima koji se odluče doći na regatu. A niko ko je jednom učestvovao nije rekao da neće doći makar još jednom. Svjedoci smo da su se ove godine na pojedinim eta-pama pojavili i oni koji su posljednji put regatom plovili još u prošlom vi-jeku. I nisu zažalili što su joj se vra-tili.

Ovogodišnja regata počela je 26. jula u Kulen Vakufu, odakle su kren-ule posade 41 čamca, te 18 kajakaša u pratnji. Loše vremenske prilike, i kiša koja je regatu pratila cijelim to-kom, uticale su na smanjenje broja učesnika na kasnijim etapama, kao i na raspoloženje. Naravno, to nije odvratilo one koji su doputovali iz Mađarske, Poljske i Italije da ne odv-ezu svoju regatu do kraja. Veliki broj učesnika bio je iz naše zemlje, ali i iz susjednih Srbije i Hrvatske. Posljed-nja etapa vožena je 31. jula od No-

vog Grada do Hrvatske Kostajnice, gdje je održana i svečanost zatvaran-ja regate. Kiša je samo pojačala želju učesnika regate da se nađu na Uni i naredne godine. U svim kampovi-ma, u Kulen Vakufu, na Štrbačkom buku, te u Bihaću, Bosanskoj Krupi, Novom Gradu i Hrvatskoj Kostajnici učesnike i sve posjetioce je dočekao prateći program – koncerti, muzi-ka, veselje i dobro raspoloženje. I nažalost uporna julska kiša...

Ovaj festival zaljubljenika u rijeku Unu doživio je još jednu promjenu. Posljednjih nekoliko go-dina prve dvije etape prolaze kroz zaštićeno područje novoproglašenog Nacionalnog Parka «Una», što sve učesnike obavezuje na još više oba-zrivosti prema rijeci i njenoj oko-lini. Istina, Krajišnici su ljubomorni i zaljubljeni u Unu, i to je jedan od razloga zbog čega u njenom gorn-jem toku ra� eri bez ustručavanja piju riječnu vodu bez imalo bojazni. I autor ovih redaka je nekoliko puta svoju žeđ utažio u brzacima Une, i ojetio neponovljiv užitak. A Una je takva – ako se prema njoj ophodite s ljubavlju, ona tako i uzvraća. I up-ravo ova njena čistoća, netaknutost, bajkovitost i istorija koju baštini čine od nje turistički brend koji je ne-ponovljiv. I teško je naći sličan biser u cijeloj Evropi. I to nas obavezuje, a posebno one koji se bave turizmom da o Uni dobro razmišljaju. Da njen brend dobro upakuju i predstave. Na njene obale nije teško dovesti goste, i na tome treba raditi – pokazati im

da se na Uni može provesti aktivan odmor, a to je upravo ono što savre-meni turista treba.

Tu su i odlični smještajni kapac-iteti – od bungalova i kamp naselja, do hotela u gradovima uz Unu. Tu je i regionalna turistička povezanost – Nacionalni Park Plitvička Jezera se nalazi na svega pola sata vožnje od Bihaća, tu je i kulturno-istorijska baština, srednjovjekovni gradovi, manastiri, utvrđenja, brojne legen-de. Na obalama Une su i gradovi koji nude noćni život i provod. I nara-vno, netaknuta priroda, prelijepa Una i njene pritoke, planine koje je okružuju, što sve pruža nezaboravan prizor. I sve to posmatrano zajedno, kao cjelina čini jedan zaokružen turistički proizvod u koji treba uložiti sasvim malo napora i pro-mocije kako bi mogao biti takmac brojnim drugima, i uskoro postati najposjećenija destinacija regiona. Una, a posebno njena ljetna mani-festacija, Una regata, koja obilježava posljednju sedmicu mjeseca jula mora prerasti u nešto mnogo veće od onoga što danas jeste. Una regata jeste jedna bajka – bajka koja traje već skoro pola vijeka, i danas, nije izgubila ništa od one magije kojom je privlačila zaljubljenike u svoje ze-lene vode. Danas je samo bogatija iskustvom posljednjih 39 regata. A za četrdesetu se već treba pripremati. I zato zakazujemo sastanak na obal-ama Une, u Kulen Vakufu, krajem jula naredne godine, kako bismo sve rečeno još jednom podvukli...

Stari grad Zrinski na rijeci Uni • Old town Zrinski on the Una

Vatromet nad starim gradom Zrinskim • Fireworks over the old town Zrinski


spoil anybody’s mood. � e sun or the rain doesn’t disturb those who decide to come to regatta. And who-ever participated in the regatta once, didn’t say he wouldn’t come once more. We witnessed this year that people who sailed the regatta in the last century showed up at some of the stages. And they didn’t regret for coming back to it.

� is year’s regatta started on July 26th in Kulen Vakuf, from where 41 boat crews set o� and 18 kayakers followed them. Bad weather condi-tions and the rain that followed the regatta all along the way, in� uenced on the decrease of the number of participants in later stages and on the mood. Of course, that didn’t divert those who came from Hun-gary, Poland and Italy from taking their regatta to the end. � ere were a large number of participants from our country and from neighbouring Serbia and Croatia. � e last stage was sailed on July 31st from Novi Grad to Croatian Kostajnica, where the regatta closing ceremony took place. � e rain only strengthened the desire of the regatta participants to meet at the Una next year too. In all the camps – Kulen Vakuf, Štrbac cascade, Bihać, Bosnian Krupa, Novi Grad and Croatian Kostajnica the participants were welcomed by the accompanying programs – concerts, music, joy and good atmosphere.

And unfortunately the persistent July rain.

� is festival of the Una river fans went through another change. In recent few years the � rst two stages passed through the protected area of newly declared National Park Una, which obliges the participants even more to be considerate towards the river and its surrounding. � e people of Krajina are in love with the Una and that is one the reasons why the ra� ers drink its water without any fear in its upper � ow. � e author of these lines has also quenched thirst many times in the rapids of Una and felt a great pleasure. And this is Una – if you treat it with love it returns in the same way. And that clean-ness, being untouched, fabulousness and the history it inherited make it unrepeatable tourist brand. And it’s hard to � nd similar pearl in Eu-rope. And that obliges us, especially those who are engaged in tourism, to think a lot about the Una, to wrap its brand well and present it. It’s not hard to bring the guests to its banks, and this should be done – show them that active rest could be spent on the Una and that’s what modern tourist needs.

� ere are also great accommoda-tion capacities – from bungalows to camps, and hotels in the towns by

the Una. Here’s also regional tour-ist connection – the National Park Plitvice Lakes is situated only half an hour ride away from Bihać, there’s the cultural-historical heritage, me-dieval towns, monasteries, forti� -cations, and numerous legends. On the banks of the Una there are towns that o� er night life and entertain-ment. And there is the untouched nature, beautiful Una and its tribu-taries, surrounding mountains and all o� this o� ers unforgettable sight. All this together, as a whole, makes one encircled tourist product which needs only little investment of ef-forts and promotion to become the rival to many others and soon be-come the most visited destination of the region. � e Una, and especially its summer event the Una regatta, which marks the last week of July, has to grow into something a lot bigger than it is today. � e Una regatta is a fairytale – the fairytale that’s been lasting for almost half a century, and today, it hasn’t lost any of the magic it attracted the lovers of its green wa-ter with. Today, it’s only richer with the experience of the last 39 regattas. And for the fortieth the preparations should already start. And that’s why we arrange the date on the banks of the Una in Kulen Vakuf, at the end of July next year, to underline every-thing we said…

Stari grad Zrinski na rijeci Uni • Old town Zrinski on the Una

Vatromet nad starim gradom Zrinskim • Fireworks over the old town Zrinski


Hladno subotnje jutro na Kupresu nije obećavalo nimalo lijepu nedjelju. Sivi oblaci kao šeširi

s masivnim obodima, spustili se ponad prostranih kupreških livada gdje je za sutra predviđen veliki dan – kosidba na Strljanici. Pogled mi bježi ka termometru. Zakoračili smo u srpanj, a temperatura - 9 stupnjeva! Ni najveći pesimisti među prognostičarima, nešto razmišljam, nisu se nadali ovako „sitnim“ stupnjevima. No, naši domaćini nas uvjeravaju:

- Lijepo će vrijeme biti sutra… Ovo samo malo da nas prepadne… No, ne daju se Kuprešaci prestrašiti – ni niskim stupnjevima, ni kišom , ni vjetrom….

Kupres je ovih nekoliko dana, u pravome smislu te riječi, naprosto živnuo. Sa svih strana slijevaju se rijeke gostiju, putnika namjernika, onih koji su odavna otišli iz ovoga kraja, ali se, kao po nekom nepi-sanom pravilu, vraćaju ovdje svake godine, baš u doba kosidbe.

U sklopu Dana kosidbe održava se i 6. CIOFF-ov međunarodni fes-tival folklora koji je okupio ans-amble iz Slovenije, Hrvatske, Litve i Makedonije. Folklorna je kara-vana posjetila i Međugorje, gdje je u Etno-selu „Herceg“ održana večer folklora, potom Prozor-Ramu gdje su također pokazali bogatstvo svoje folklorne tradicije i običaja. U Hrvatskome domu u Kupresu,

otvorene su i dvije izložbe - izložba antikviteta kolekcionara Dragana Mučibabića i izložba fotogra� ja „Kupreški krajolici“ Ante Čička.

Evo nam i nedjelje! Nakon pučke mise, svi, kao po zapovijedi, na Strl-janicu! Ondje će se danas družiti, natjecati, pjevati… Probati odojak ili janje s ražnja. Pa sve zaliti pivom koje se na ovoj srpanjskoj žegi – a i unatoč vjetru koji ovdje, kažu nam, uvijek puše – ipak ispija u litrama. Naravno, iza slasnoga zalogaja!

Uvod u natjecanja u starim spor-tovima - skoku u dalj, potezanju ko-nopca i bacanju kamena s ramena, konjičkim i pješačkim utrkama, paragliding natjecanju, malonogo-metnom turniru, o� road utrci „Ku-pres Extreme“ i, naravno – viteškom natjecanju kosaca, te folklorni pro-gram na središnjoj pozornici gdje su se smjenjivali mladi, vrhunski uvježbani folkloraši.

Tekst i foto: Misijana Brkić - Milinković


A cold Saturday morning on Kupres didn’t prom-ise a nice Sunday at all. Grey clouds as wide-

brimmed hats came down on vide Kupres meadows where the big day was supposed to happen – the hay-making on Streljanica. I was look-ing at the thermometer all the time. We were in July and the temperature was 9 degrees! Not even the biggest pessimists among the forecasters did think that the degrees would be so “small”. But our hosts kept assuring us:

- � e weather is going to be nice tomorrow… this is just to fright us a bit…but you can’t scare people from Kupres – not even with low temper-atures, the rain, the wind…

In those few days Kupres took on a new life, in true sense of this. � ere were rivers of guests, travellers com-ing down from everywhere, people

who le� this area a long time ago, but are coming back every year, in the time of haymaking.

� e 6th CIOFF international folk-lore festival took place within the Days of haymaking, and it gathered ensembles from Slovenia, Croa-tia, Lithuania and Macedonia. � e folklore caravan visited Međugorje, where the folklore evening was or-ganized in “Ethno village” and a� er that Prozor-Rama where they also showed the richness of their folklore tradition and customs. Two exhibi-tions were opened in Croatian house in Kupres – the axhibition of the antiques from the collector Dragan Mučibabić and the photo exhibition “Kupres landscapes” by Ante Čičak.

� e Sunday came! A� er the mass, everybody went to Streljanica! Peo-ple were meeting there, competing, singing…tasting the roast suckling or lamb, and drinking bear which is

drank in litres here at this July heat and in spite of the wind that always blows here as the people tell us.

� e introduction to the competi-tions in old sports – the long jump, tug of war and the stone throwing, the equestrian and walking races, paragliding competitions, soccer tournament, “o� road” race “Kupres Extreme” and, of course, the chival-rous competition of the haymakers – was the folklore program on the central stage where the young, tal-ented folklore dancers followed one another with their performances.

� e “Wreath of � owers” (“Pynimelis” from the place called Panevežys), came from Lithuania, the Macedonians presented them-selves with Cultural club “Mirče Acev” from Skopje, the Slovenians with Cultural club “Svoboda” from Senov and Croatia with Cultural


Iz Litve je stigao „Vijenac cvijeća“ („Pynimelis“ iz mjesta Panevežys), Makedonci su se predstavili s AKUD-om „Mirče Acev“ iz Skoplja, Slovenci s DKD „Svoboda“ iz Seno-va, Zagreb se predstavio sa SKUD-om „Ivan Goran Kovačić“.

- Festival se, kao što znate, održava u okviru nadaleko poznate tradicionalne kupreške manifestaci-je natjecanja kosaca, međunarodnih galopskih utrka, i drugih starih spor-tova i zanata, čija je tradicija duga više od 100 godina. Kao jedna od najs-tarijih u BiH, ova kulturno-turistička manifestacija raznovrsnošću i atraktivnošću svojih sadržaja, a napose svojom masovnošću, daje pečat početku ljetne turističke se-zone u Kupresu i široj regiji. Stoga i spada u red najznačajnijih kulturnih i turističkih događaja u BiH tijekom godine – pojašnjava nam direktor CIOFF-ovog festivala Ante Čičak.

Okolo, dokle pogled seže, primjećujemo… Pristižu na sto-tine ljudi. Poput mrava razmiljeli se po polju koje je rascvjetalo od raznovrsne ponude svega i svačega. Rukotvorine starih zanata, rukot-vorine vrijednih kupreških žena, kupreški sir, med, rakija; evo i lici-tarskih srca, originalno ukrašenih bočica i kulinarskih potrepština…

Ono što posebno upada u oči registracijske su oznake. Uz one bosanskohercegovačke, prednjače gosti iz Hrvatske – Splita, Slavon-skog Broda, Bjelovara, Dubrovnika, Šibenika… Iščitavamo…

- Svake smo godine ovdje. Ovo je za nas prava turistička atrakcija. Dica posebno uživaju u utrkama konja – kaže nam Petar iz Sinja, a u stopu ga slijedi troje dječice od pet do deset godina, svi oboružani slam-natim šeširima.

Malo dalje od štanda na kojemu smo „zapeli“ kupujući privjeske s urezanim imenima od tisovine – drveta sreće, kako piše na njemu, evo i jednoga kovača.

FOLK

LOR

SA S

TRLJ

AN

ICE

2011

.

•

F

OLC

LORE

AT

STRL

JAN

ICA

201

1


club “Ivan Goran Kovačić” from Za-greb.

- “As you already know, the fes-tival is held within the far known traditional Kupres festival of hay-makers’ competition, the interna-tional gallop races and all other old sports and cra� s, tradition of which is more than 100 years old. As one of the oldest in Bosnia and Herze-govina, this cultural-tourist event gives a stamp to the beginning of the summer tourist season on Kupres and wider region, with its diversity and attractiveness of its programs. � at’s why it belongs to the line of the most signi� cant cultural and tourist events in BiH during the en-tire year”, told us Ante Čičak, the di-rector of CIOFF festival.

All around, over the entire hori-zon we noticed hundreds of people coming. � ey looked like ants over the � eld that bloomed with odds and ends. Handicra� s of old cra� s, handicra� s of diligent Kupres wom-en, Kupres cheese, honey, brandy, gingerbread heart, originally orna-

mented bottles and culinary neces-sities…

� e thing that especially caught the eye is the licence plates. Besides those from Bosnia and Herzegovina, the most of the guests were from Croatia – Split, Slavonski Brod, Bjel-ovar, Dubrovnik, Šibenik…

- “We are coming here every year. � is is a real tourist attraction for us. � e children are especially enjoying the horse races” – told us Petar from Sinj, followed by three children, three to � ve years old, with straw hats.

A bit farther from the stand where we “stuck” buying the ap-pendages with names carved in the yew-wood – the tree of happiness, as there was inscription on one, there was a blacksmith. Around him there were the scythes of course, what else could be on Kupres � eld?

- Hello! – we said. - Hello, can I help you? – kindly

replied the gentlemen named Anto Franjo Dedak, as we found out, the

blacksmith from Majdan village near Mrkonjić Grad, formerly known as Varcar Vakuf.

Mr. Ante said that he made the Varcar scythes. � at’s a type of forged scythe that got its name a� er the old name of Mrkonjić Grad, the region where these scythes have been made for centuries. It’s a trade-mark of that town, and people say that in former Yugoslavia it used to be exported all over the world, in large quantities.

- � ere’re few of us old black-smiths le� who make the scythes. And the interest also decreased. Who needs the scythes now? – asked our collocutor and said that he sells 8-9 scythes a year and almost all of them on Kupres.

- � e young people are not in-terested in this cra� and it easily be-comes extinct. � ere’s not many of us old cra� smen le� . And of course, this is not what I do for living. I also do wrought iron…

We were looking around the oth-er stands curiously – there were all

Bacanje kamena s ramena • Tug of war


Oko njega – a što bi drugo na Kupreškom polju bilo – same kose.

- Dobar Vam dan! – pozdravl-jamo.

- Dobar dan, izvolite – ljuba-zno će ovaj gospodin od kojega saznajemo da se zove Anto Franjo Dedak, da je kovač iz sela Majdan pokraj Mrkonjić-Grada, nekada poznatog kao Varcar Vakuf.

Gospodin Ante Franjo pojašnjava nam da on radi – kose varcarke. To je vrsta kose kovanice koja je naziv dobila po starome imenu Mrkonjić-Grada, inače kraju u kojemu se ove kose izrađuju nekoliko stoljeća un-atrag. Zaštitni je znak toga grada, a kažu da se, u bivšoj Jugoslaviji, u velikim količinama, izvozila diljem svijeta.

- Malo je ostalo nas starih kovača koji radimo kose. I zanimanje je opalo. Kome kose sada trebaju? – pita se naš sugovornik i kaže da godišnje proda prosječno 8-9 kosa i to gotovo sve – na Kupres.

- Mlade ne zanima ovaj zanat i zato polako izumire. Nas starih ma-jstora nije mnogo ostalo. A naravno da ne živim od ovoga. Bavim se i iz-radom kovane bravarije …

Znatiželjno razgledavamo ostale štandove – ima svega - od igle do „lokomotive“. Vraćamo se u društvo naših domaćina koji se svojski trude da nam ama baš ništa ne nedostaje.

I dok odmaramo u hladu sun-cobrana, a ćudljivo kupreško ljeto povremeno navuče pokoji prijeteći oblak, pa nas naglo rashladi vjetar toliko poznat na ovoj visoravni, službeni spiker najavljuje početak natjecanja u košenju. Adrenalin ras-te…

Zanima nas – što odlučuje o po-bjedniku.

- Nije bitno samo tko će prvi pokositi. Naravno, uz brzinu, tu je i širina, pa čistoća otkosa, ali je bitno i dobro poznavati teren. Nije lako kositi ni onako, u idealnim uvjetima, kamoli po vrućini – kazuje nam Stj-epan Herceg, načelnik Općine Ku-pres, koji je i na čelu Ocjenjivačkog suda.

Pitamo dalje – zašto se, u pod-naslovu ova manifestacija zove i Strljanicom?

- Naziv „Strljanica“ potječe od ovdašnjih istoimenih livada gdje se, vidite, sve i događa. To je najniži dio Kupreškoga polja, pradavno raskrižje rimskih cesta, a u spisima iz toga vremena ostalo je zapisano da su na tome mjestu „naši didi Il-iri za slobodu bili boj s Rimljanima“, pa otuda – strijeljanje – streljanica i, konačno, u narodu – STRLJANICA – dodaje načelnik Herceg.

Iako žiri kaže da je svatko od hrabrih kršnih momaka koji su se, s kosom u ruci, uhvatili u koštac s vrućinom što im je, zapravo, i najveći neprijatelj, te teškim terenom, ipak se moralo, tako tradicija nalaže, pro-glasiti jednoga pobjednika, te drugo-plasiranog i trećeplasiranog. Zanim-ljivo, ove se godine na natjecanje prijavilo mnogo više kosaca no što ima parcela. Nakon višesatnog vijećanja, donijeli su odluku.

Treće mjesto pripalo je Miloradu Sladojeviću, drugo Vinku Čičku.

Novi-stari pobjednik Dana ko-sidbe, odnosno kosbaša godine, postao je Ivo Ivković Ćibara. Već je Ćibara kojemu je, kaže, otac usadio ljubav prema košenju, naviknuo na nagrade.

Visoko podignuvši pobjednički pehar, s pozornice je pozvao svoje Kupreške bećare da mu se pridruže. Zaorila se prava muška pjesma…

Već je nedjelja poslijepodne. Ljubazni domaćini priređuju završno druženje u Hotelu „Adria ski“. Otuda – na sve strane – u Litvu, Makedoniju, Sloveniju, Hrvatsku… Pozdravljamo se s domaćinima. Obećavamo doći i dogodine.

Iza nas ostaje Kupres, kristalno čisto nebo koje je rastjeralo i posljed-nji oblačak, ljepota kupreške visorav-ni koja poziva ponovno doći. Od jučerašnjih zimskih devet stupnjeva – ni traga. Zaigralo ljeto svoj planin-ski ples i, premda ćudljivo, počastilo goste ovogodišnje Strljanice pravim smirajem nad prostranim kupreškim livadama…

Najbolji kosbaša, Kupres 2011. • The best haymaker, Kupres 2011


kinds of things. We went back to our hosts who took care that we don’t miss absolutely anything.

While we were resting in the shade, and moody Kupres summer occasionally became overcast and the famous wind on this plateau cooled us suddenly, the o� cial an-nouncer announced the beginning of the haymaking competition. � e adrenalin was high…

We wondered what makes the winner.

- It doesn’t matter who’s the � rst to � nish the haymaking. Of course, besides the quickness, there’s the width, and the purity of the swath and good familiarity of the � eld. It’s not easy to do this in ideal con-ditions, let alone in the heat – said Stjepan Herceg, the mayor of the municipality of Kupres who is also the head of the jury.

We also asked why is this event called Strljanica?

- � e title “Strljanica” comes from the surrounding meadows with the same name where all this is happening. � at’s the lowest part of the Kupres � eld, ancient crossroads of Roman roads, and the written documents from that time say that at this place “our grandpas Illyrians fought the Romans for freedom “ so that’s where the name comes from – strijeljanje (shooting) – streljnica, and � nally as the people say – STRL-JANICA – added the mayor Herceg.

Even though the jury said that each of the brave sturdy med was great facing the heat that was their greatest enemy and di� cult ground, still they had to pronounce the win-ner, the runner up, and the third, as the tradition orders. � e interesting thing was that this year a lot more of the haymakers entered the competi-tion than there were the lots. A� er hours long discussions, they reached the decision.

Milorad Sladojević won the third place, Vinko Čičak the second.

� e new – old winner of the Days of haymaking was Ivo Ivković Ćibara. He told us that he had al-ready got used to awards, and that his father inspired him with the love for haymaking.

He li� ed the winner cup and in-vited his friends to join him on the stage and the true men song rented the air…

It was Sunday a� ernoon and the kind hosts prepared the � nal event in the “Adria ski” hotel. We exchanged greetings with our hosts and prom-ised to come the next year.

We le� Kupres behind us, the crystal clear sky that broke up the clouds, the beauty of the Kupres plateau that invites back. � ere was no trace of yesterday’s nine degrees. � e summer has danced its moun-tain dance and treated the guests of Streljanica with a sunset over the spacious Kupres meadows…

Kosbaše nakon natjecanja, Strljanica 2011. • Haymakers after the competition, Strljanica 2011


Na svečanosti je sudjelova-lo više od 150 gostiju iz javnog, političkog i kul-turnog života Bosne i

Hercegovine te prijatelji iz talijanske organizacije Movimento Cristiano Lavoratori (MCL), koja je osigurala veliki dio � nancijskih sredstava za gradnju doma.

Na samom početku pozdravim govorom ovu je svečanost otvorio

predsjednik Napretka prof. dr. Fran-jo Topić. „Između više imena ovaj objekt smo nazvali Dom, jer je to simbol obitelji u kojoj se čovjek rađa i raste, prošireni dom je domovina, a ljubav prema domovini je domolju-blje. Nek’ ovaj Dom bude mali do-prinos većoj ljubavi prema obitelji i prema domovini“ kazao je Topić i dodao da je Trebević ranije bio linija razdvajanja, a danas je linija spaja-nja.

Prigodni govorima obratili su se član Predsjedništva Bosne i Herce-

govine Bakir Izetbegović, predsjed-nik Federacije Bosne i Hercegovine Živko Budimir, gradonačelnik Sara-jeva prof. dr. Alija Behmen te pred-sjednik MCL-a dr. Carlo Costalli. Oni su u svojim govorima naglasili važnost ovog projekta i zahvalili Napretku na svemu što čini za svoj narod, a i cijelu zemlju.

Današnji susret označio je i početak još intenzivnije suradnje HKD-a Napredak i MCL-a. Pred-sjednici ove dvije organizacije su potpisali i ugovor o suradnji, a prof.

Tekst: Vanja Gavran Foto: Vanja Gavran

5. srpnja 2011. godine, na Trebeviću je u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, a pod sloganom Napredak i prijatelji vraćaju Trebević Sarajlijama upriličena svečana promocija Napretkovog doma Trebević.

Napretkov dom na Trebeviću • Napredak’s home on Trebević


More than 150 guests from public, politi-cal and cultural life of Bosnia and Herze-

govina was present at the ceremony, and friends from Italian organiza-tion Movimento Cristiano Lavoratori (MCL), that assured a large part of the � nancial funds needed for building the centre.

Prof. D. Franjo Topić, the chairman of Napredak opened the ceremony with welcoming speech. “We’ve cho-sen the name Home for this building,

na Mr. Živko Budimir, the mayor of Sarajevo Prof. Dr. Alija Behmen and the president of MCL D. Carlo Cos-tali have also addressed to the audi-ence with their speeches. � ey have stressed the importance of this project in their speeches and thanked Napre-dak for everything it has been doing for the people and the entire country.

� e meeting has marked the be-ginning of more intensive cooperation between HKD Napredak and MCL. � e chairmen of these two organi-zations have signed the agreement

� e ceremonial promotion of Napredak’s centre “Trebević” was organized on July 5 2011 on Trebević by Croatian cultural club Napredak under the slogan “Napredak and

friends are giving Trebević back to the people of Sarajevo”.

because that’s the symbol of the family where a man is being born and grows up, and in the wider sense home is the homeland and the love for home-land is patriotism. Let this Home be a small contribution to greater love for the family and the homeland”, said Topić and added that Trebević used to be the separation line and today it’s the line of connection.

� e member of the Presidency of Bosnia and Herzegovina Mr. Ba-kir Izetbegović, the president of the Federation of Bosnia and Herzegovi-

Uglednici na otvaranju napretkova doma na Trebeviću • Notables on opening of Napredak’s home on Trebević


dr. Franjo Topić uručit je i posebno priznanje MCL-u. Od danas je MCL i službeno kolektivni član Hrvatskog kulturnog društva Napredak.

Ovo je bila prigoda da se zaslužnim institucijama, organizaci-jama i pojedincima uruče zahvalnice za pomoć pri izgradnji doma.

Na samom kraju svečanosti Dom je blagoslovio vrhbosanski nadbisk-up kardinal Vinko Puljić.

U glazbenom dijelu svečanosti nastupili su sopranistica Katarina Kikić, Boris Lončar na violini, mr. Dario Vučić na klaviru te Napretko-vi tamburaši iz Novog Sarajeva.

Veliki je broje onih koji su upu-tili svoje čestitke povodom ovo-ga događaja, a između ostalih: predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog kardinal Jean – Louis Tauran (Žan Lui Toran), predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović, predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, potpredsjednik Vlade Re-publike Hrvatske prof. dr. Slobodan Uzelac, ministar kulture Republike Hrvatske Jasen Mesić, potpredsjed-nik Federacije BiH Svetozar Pudarić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, bivši ministar znanosti, ob-razovanja i športa Vlade Republike Hrvatske prof. dr. Dragan Primorac, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

Ovaj objekt koji će biti otvoren za sve ljude dobre volje imat će mul-timedijalni karakter za održavanje seminara, konferencija, simpozija, kulturnih manifestacija itd. Nalazi se na lokalitetu Mali studenac na nadmorskoj visini od 1130 metara, a ukupna veličina objekta iznosi 970 m2. Posjeduje 40 ležaja u tri apart-mana i 6 dvokrevetnih i 6 trokre-vetnih soba, kuhinju, blagovaonicu, restoran, � tnes salu, terasu i druge prateće sadržaje.

Detalji sa svečane promocije Napretkovog doma na TrebevićuDetails from the promotion of Napredak’s home on Trebević


on cooperation, and Prof. D. Topić awarded the special honours to MCL. Since this day MCL has became the o� cial member of Croatian cultural club Napredak.

� is was also the occasion to give letters of thanks for the help at build-ing the Home to the meritorious institutions, organizations and indi-viduals.

At the end of the ceremony Bos-nian archbishop cardinal Vinko Puljić blessed the Home.

� e soprano singer Katarina Kikić, violinist Boris Lončar, pianist Dario Vučić and Napredak Tambu-ritza band from New Sarajevo made their performances in the musical part of the ceremony.

A great number of people sent mes-sage of congratulation on the occa-sion of this event, between others: the president of Papal council for inter-religious dialog Cardinal Jean-Louis Tauran, the president of the republic of Croatia Prof. D. Ivo Josipović, the premier of the Government of the Republic of Croatia Mrs. Jadranka Kosor, the vice premier of the Gov-ernment of the Republic of Croatia Prof. D. Slobodan Uzelac, the minis-ter of culture of the Republic of Croa-tia Mr. Jasen Mesić, the vice president of the Federation of Bosnia and Her-zegovina Mr. Svetozar Pudarić, the mayor of Zagreb Mr. Milan Bandić, former minister of science, education and sports of the Government of the Republic of Croatia Prof. D. Dragan Primorac, the president of the Board of Croatian bank for renovation and development Mr. Anton Kovačev and the president of the Croatian chamber of commerce Mr. Nadan Vidošević.

� is building, which will be opened for all the friendly people, will have the multimedia character for holding seminars, conferences, symposiums, cultural events, etc. It’s placed on the locality of Mali stude-nac at the altitude of 1130 metres, and the total size of the building is 970 square metres. It has 40 beds in three suites and 6 double-bed and 6 three-bed rooms, the kitchen, dining room, restaurant, � tness room, terrace and other accompanying programs.

Detalji s TrebevićaDetails from Trebević

59Tourism BiH • August 2011

other accompanying programs.

News

POKLADNI DANI – TREBIŽAT-ČAPLJINA 2011.

Od 18. veljače kada su gostovali u Du-brovniku, do 8. ožujka i završnih maškara. I ove godine Pokladni dani održani u orga-nizaciji HKUD-a „Seljačka sloga“ iz Trebižata. Prvi dan maškara organizirana je velika povo-rka prema Čapljini, gdje se na središnjem Trgu kralja Tomislava čita optužnica Marku Krn-jevalu. Tradicionalno, drugoga dana maškara, poslije povorke kroz Čapljinu, održava se suđenje Marku Krnjevalu i spaljivanje. Na zabavi u povodu pokladnih svečanosti ove je godine pjevao Jasmin Stavros sa svojim ben-dom. U nedjelju 27.veljače na Domu kulture u Trebižatu već tradicionalno održale su se Male maškare u organizaciji HKUD “ Seljačka sloga” Trebižat.

13. LJUBUŠKI KARNEVAL – 6. VELJAČE

Točno u podne, 6. veljače, krenuo je svečani mimo-hod 13. Ljubuškog karnevala glavnom ljubuškom uli-com - od OŠ Marka Marulića do Centra malih sportova. Mimohod su predvodile širokobriješke mažoretkinje, limena glazba iz Komina i male mačkare iz ljubuških škola i vrtića, uz malo veće mačkare iz srednjih škola.Načelnik Nevenko Barbarić morao je popustiti pred maškaranom povorkom koja je došla po ključeve grada te tako prepustio grad vladavini maškara.

7. - 28. VELJAČE 2011.

XXVI. INTERNACIONALNI FESTIVAL SARAJEVO „SARAJEVSKA ZIMA 2011.“

Tradicionalna manifestacija i ove se godine održala u glavnome gradu Bosne i Hercegovine, ove godine pod nazivom ART OF LOVE / UMJETNOST LJUBAVI. Festival je organizirao Međunarodni centar za mir Sa-rajevo.

OŽUJAK-TRAVANJ

USKRS S MATICOM U BROTNJU 2011.

Tradicionalna kulturna manifestacija “Uskrs s Ma-ticom u Brotnju” počela je 11. ožujka u Galeriji fra Didaka Buntića otvaranjem izložbe slika Luke Petrača naziva “Brat Franjo”.

Pripremila: Misijana Brkić Milinković


The carnival days – Trebižat – Čapljina 2011

From February 18th when they were guests in Du-brovnik until March 8th and � nal masquerade, this year too the Carnival days were organized by Cultural club “Seljačka sloga” from Trebižat. On the � rst day of the Carnival a big parade was organized to Čapljina, where the bill of indictment was read to Marko Krnjeval on the central King Tomislav square. Traditionally, on the second day of the carnival, a� er the parade through Čapljina, the trial to Marko Krnjeval was held and his incineration. Jasmin Stavros performed with his band at the party on the occasion of Carnival festivity. Little masquerade was traditionally organized by Cultural club “Seljačka sloga” from Trebižat at the Culture home in Trebižat on Sunday, February 27th .

� e mayor of Ljubuški had to give in be-fore the parade that came to take the keys of the town and le� the town to the rule of the Carnival.

13TH LJUBUŠKI CARNIVAL – FEBRUARY 6TH

� e ceremonial parade of the 13th Ljubuški carnival started at noon on February 6th at the main street of Ljubuški – from the Elementary school Marko Marulić to the Sport centre. � e parade was leaded by the major-ettes from Široki Brijeg, brass band from Komin and the little masquerade from the schools and nurseries from Ljubuški and from the high schools.

FEBRUARY 7-28 2011

XXVI INTERNATIONAL FESTIVAL SARAJEVO “SARAJEVO WINTER 2011”

� is traditional event was held in the capi-tal of Bosnia and Herzegovina this year too under the title ART OF LOVE. � e festival was organized by the International peace cen-tre Sarajevo.

MARCH

EASTER WITH MATICA IN BROTNJO 2011

Traditional cultural event “Easter with Matica in Brotnjo” started on March 11 in fri-ar Didak Buntić Gallery with opening of the paintings exhibition of Luka Petrač with the title “Brother Franjo”


14. TRAVNJA – 1. LIPNJA

MOSTARSKO PROLJEĆE 2011. – XIII. DANI MATICE HRVATSKE

Međunarodna kulturna manifestacija Mo-starsko proljeće 2011. u svome trinaestom iz-danju, počela je 14. travnja gala-koncertom Sarajevske � lharmonije i solista, rođenih u BiH, koji žive i rade u Hrvatskoj i otvaran-jem izložbe mostarskog slikara Krešimira Ledića, a završila 1. lipnja predstavom M. Krleže „Leda“, u izvedbi osječkog HNK. U 45 dana priređena su 24 programa.

TRAVANJ

MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA MOSTAR 2011.

Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2011. ove se godine, na prostorima Slobodne zone Hercegovina, održao po 14. put, od 5. do 9. travnja.

Sajam je i ove godine bio mjesto poslovnih umrežavanja, a� rmiranja tehnološko orijenti-ranih tvrtki, ali i razmjene novih tehnologija, ideja i znanja, a okupio je u Mostaru predstavnike dvadesetak zemalja iz regije i Europe. Zemlja-partner ovoj sajamskoj manifestaciji bila je Re-publika Italija, sedma gospodarska sila svijeta.

I ove su godine priređene dvije specijalizirane podsa-jamske manifestacije – Sajam turizma i Sajam knjige i gra� čke industrije.

TRAVANJ

MELODIJE MOSTARA 2011.Festival zabavne glazbe, ove godine po 17. put, u

orbitu je izbacio mladoga Taza Soldu, Hercegovca iz Stuttgarta, pravim imenom Andreas, koji je, u duetu sa Sinišom Vucom i skladbom „Sveta zemlja“, osvojio Zlat-no sunce Mostara, festivalski Grand Prix- Pobjednica Malih melodija Mostara koje su ove godine održane po 15. put i dobitnica velikog Grand Prixa je Doria Jelić.

5. - 7. SVIBNJA

LUKAVAČKI SAJAM TURIZMA, LOVA I RIBOLOVA LIST 2011.

U organizaciji tvrtke Nuhanović d.o.o.koja još od 2002. uspješno organizira ovaj sajam koji je postao jed-na od najznačajnijih sajamskih priredaba u BiH.

Svečanom ceremonijom s bogatim kulturno-zabavnim programom, 5. svibnja 2011. godine otvoren je 9. Lukavački sajam turizma LIST 2011., a organizira ga tvrtka Nuhanović d.o.o. Federalno ministarstvo okoliša i turizma i ove je godine bilo generalni pokrovi-telj sajma. Sajam koji je zatvoren 7. svibnja, okupio je, na 2.000 zatvorenog i 1.000 metara četvornih otvorenog sajamskog prostora, oko 120 izlagača i to iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Slovenije, Mađarske, Njemačke, Turske kao i Bosne i Hercegov-ine.


14TH APRIL – 1ST JUNE

MOSTAR SPRING 2011 – XIII CROATIAN MATICA DAYS

International cultural event Mostar spring 2011 started on April 14th for the thirteenth time with the gala-concert of Sarajevo philharmonia and the soloists, born in BiH, who live and work in Croatia and with opening of the exhibition of works by painter from Mo-star Krešimir Ledić, and ended on 1st June with the the-atre play “Leda” written by Miroslav Krleža, performed by � eatre from Osjek. � ere were 24 programs in 45 days.

APRIL

INTERNATIONAL ECONOMY FAIR MOSTAR 2011

International economy fair Mostar 2011 had its 14th edition from April 5th to 9th in the area of Free zone Her-zegovina. � is year too, the Fair was the place of business connecting, establishing of the technologically oriented companies and exchanging the new technologies, ideas and knowledge and gathered in Mostar the representa-tives of twenty countries from the region and Europe. � e partner-country of this Fair was the Republic of Italy, the seventh biggest economic power of the world.

Two specialized fair programs were organized this year too – Tourism fair and Books and graphic industry fair.

APRIL

MOSTAR MELODIES 2011 � e festival of pop music was held for the 17th time

this year and launched young singer Taz Soldo, Herze-

govinian from Stuttgart, who won the Grand Prix – Gold Mostar sun with the song “Sveta Zemlja” in a duet with SIniša Vuco. � e win-ner of Little Mostar melodies, held for the 15th time, and the winner of Grand Prix was Doria Jelić.

MAY 5TH – 7TH

LUKAVAC TOURISM, HUNTING AND FISHING FAIR LIST 2011

It was organized by the company Nuhanović, which has been successfully orga-nizing this fair since 2002, and it has become one of the most important fairs in BiH.

9th Lukavac tourism, hunting and � shing fair LIST 2011 was ceremonially opened, with rich cultural-entertaining program, on May 5th 2011, organized by the company Nuhanović. Federal ministry of environment and tourism was the general sponsor of the fair. � e fair gathered about 120 exhibitors from Croatia, Serbia, Montenegro, Macedonia, Bulgaria, Slovenia, Hungary, Germany, Turkey and Bosnia and Herzegovina, and all this on 2000 square metres of closed and 1000 square me-tres of open fair space.


STOLAČKO KULTURNO PROLJEĆEI ove godine Matica hrvatska ogranak Sto-

lac organizirala je manifestaciju Stolačko kul-turno proljeće 2011. , koja je otvorena 21. svib-nja, sv. misom na Radimlji, u spomen na žrtve križnoga puta. Priređena je i večer sjećanja na dr. sc. Peru Marijanovića i predstavljen zborn-ik Stolačko kulturno proljeće 2011.

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA „HERCEGOVINA –ZEMLJA VINA“U Hrvatskom domu hercega Stjepana

Kosače je 31. svibnja predstavljena monogra� -ja “Hercegovina zemlja vina”, autora Branka Martinca. Riječ je o knjizi koja na više od 500 stranica obrađuje povijest vinarstva i vino-gradarstva unatrag 2.000 godina na području Hercegovine. Knjiga se bavi poviješću uzgo-ja vinove loze i proizvodnje vina na ovim područjima od vremena Ilira i Rimljana, preko Turske i Austrougarske. Obrađeno je i razdo-blje nakon Drugog svjetskog rata, osnutak i postojanje poduzeća „Hepok“, te sadašnje stanje. Dio knjige posebno je posvećen i au-tohtonim hercegovačkim sortama vina Žilavki i Blatini. Uz autora, o knjizi su govorili: Sanja Juričić Franjić, Radovan Vukoje, dr.sc. Zlata Aničić, dr.sc. Jure Beljo i dr.sc. Željko Šuman.

LIJERA DIPLE NADIGRALA4. LIPNJA

Na ruševinama stare ville rustice u Mogorje-lu pokraj Čapljine, održana je Deveta smotra izvornog folklora hrvatskog naroda HNŽ-a ‘’Lijera diple nadigrala’’, 4. lipnja 2011 . Smotra je okupila 12 HKUD-ova iz Bosne i Hercegov-ine i Hrvatske: Seljačka sloga Trebižat, Luke Višići, Zora Struge-Gorica, Sv. Ante Dretelj,

Kolo Zagreb, Domanovići, Hutovo iz Hutova, Didak Gradnići, Naši korijeni Bobanovo Selo, Sv. Ante Cim Mostar, Hrvatska sloga Rama i Lijerica iz Slanog.

POČITELJSKO LJETO OD 1. SRPNJA

U Počitelju je 1. srpnja svečano otvoren Međunarodni ljetni festival “Počitelj 2011”. Festival je trajao do 9. srpnja, a organiziralo ga je Udruženje za potporu razvitka tur-izma i kulturno-povijesnog naslijeđa hercegovačkog kraja Počitelj.

Festival je otvorio Milan Bandić, gradonačelnik Za-greba, grada partnera i prijatelja Festivala i Počitelja. Otvorena je izložba “Slikom za Počitelj” umjetnika iz 12 zemalja, a nakon toga je izveden mjuzikl “Ja, mahaluša”, autorice Indire Kučuk Sorguč i u režiji Mirele Trepanić. Organizirani su okrugli stolovi, predstave, � lmski vik-end, zatim pjesnička večer posvećena Nikoli Šopu, pro-mocija romana “Jevrejsko groblje” Enesa Karića, koncert posvećen Adiju Lukovcu te Večer sevdaha posvećena Zaimu Imamoviću.

NEUMSKA LJETNA NOĆ 15. SRPNJA

U organizaciji Općine Neum i Udruge turističkih djelatnika Neum, 15. srpnja, na terasi hotela ‘’Sunce’’ u Neumu, održana je manifestacija ‘’Neumska ljetna noć’’. Radi se o kulturno - zabavnoj večeri, u sklopu koje je upriličena prodajna izložba slika iz Muzeja i Galerije


STOLAC CULTURAL SPRING� e organization Croatian Matica from Stolac orga-

nized the Stolac cultural spring 2011, opened on May 21st with the holy mass on Radimlja, in the memory of the victims of the way of the cross. � e evening of the memory of D.Sc. Pero Marijanović was organized and the anthology Stolac cultural spring 2011 was present-ed.

THE MONOGRAP “HERZEGOVINA – THE LAND OF WINE” PRESENTED

� e monograph “Herzegovina – the land of wine” by Branko Martinac was presented on May 31st in the Cro-atian house Herceg Stjepan Kosača. � e word is about the book that deals, at more than 500 pages, with the history of wine-selling and wine-growing 2000 years back to history in the area of Herzegovina.

� e book is about the history of wine-growing and wine production in these parts since the Illyrian and Roman times, over the Turkish and Austro-Hungarian times, the period a� er the Second World War, the foun-dation and existence of the “Hepok” company and the present state. A part of the book is especially dedicated to indigenous Herzegovinian sorts of wine Žilavka and Blatina. Besides the author, these people also said a few words about the book: Sanja Juričić Franjić, Radovan Vukoje, D.Sc. Zlata Aničić, D.Sc. Jure Beljo and D.Sc. Željko Šuman.

LIJERA OUTPLAYED DIPLE – JUNE 4

� e ninth review of original folklore of Croatian people from Herzegovina Neretva County “Lijera outplayed diple” was held on June 4 2011on the ruins of the old villa rustica in Mogorjelo near Čapljina. � e review gath-ered 12 Cultural clubs from Bosnia and Her-zegovina and Croatia: Seljačka sloga Trebižat, Hutovo from Hutovo, Didak from Gradnići, Our roots from Bobanovo Selo, St. Ante from Cim Mostar, Hrvatska sloga from Rama and Lijerica from Slano.

POČITELJ SUMMER FROM JULY 1ST

International summer festival “Počitelj 2011” was opened on July 1st in Počitelj. � e festival lasted until July 9th and was organized by the Association for the support to the de-velopment of tourism and cultural-histori-cal inheritance of the region of Herzegovina Počitelj.

� e festival was opened by Milan Bandić, the mayor of Zagreb, the partner city and the friend of the Festival and Počitelj. � e exhibi-tion of works by the artists from 12 countries “Painting for Počitelj” was opened and a� er that the musical “Me, mahaluša” was per-formed, by the author Indira Kučuk Sorguč and directed by Mirela Trepanić. � e round tables, theatre plays, movie weekend were or-ganized, poetic evening dedicated to Nikola Šop, the promotion of the novel “Jewish graveyard” written by Enes Karić, the concert dedicated to Adi Lukovac and evening of sev-dah dedicated to Zaim Imamović.

NEUM SUMMER NIGHT JULY 15TH

“Neum summer nigh” was held on the ter-race of the hotel “Sunce” in Neum on July 15th, organized by the municipality of Neum and the Union of the tourist workers from Neum. � e word is about cultural-entertaining eve-ning, within which the sellable painting exhi-bition from the Museum and Gallery Neum was organized, the promotion of the cata-


SARAJEVO

BAŠČARŠIJSKE NOĆI“Baščaršijske noći” su ljetni festival kulture u Sara-

jevu i Bosni i Hercegovini.Počele su 1. i trajale su do 31. srpnja na Centralnoj

pozornici na platou preko puta zgrade Vijećnice, kao i na raznim drugim otvorenim pozornicama u Sara-jevu. Tijekom mjesec dana održi se 40-50 raznih kul-turnih programa koje je posjetilo oko 150.000 gostiju.Uz domaće ansamble i umjetnike, gostuju i europske i svjetske skupine i pojedinci. Svake godine “Baščaršijske noći” počinju 1. srpnja tradicionalnim “Bečkim koncer-tom”, odnosno koncertom Sarajevske � lharmonije uz sudjelovanje dirigenta i umjetnika iz Beča.

Neum, promocija kataloga ‘’Stećci Huma i Neuma’’, kao i nastup klapa i kulturno - umjetničkih društava. Nastupile su klape ‘’Zvi-jezda mora’’ i ‘’Neum’’, kulturno - umjetnička društva ‘’Hutovo’’ i ‘’Humski glas’’, te Marin Previšić i grupa ‘’Kamen’’.

LIPANJ – KOLOVOZ

MEĐUGORJE – HERCEGOVAČKO KULTURNO LJETO

U organizaciji Etno sela „Herceg“ započela nastupom folkloraša iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Litve, u sklopu Međunarodnog CI-OFF-ovog festivala Dani kosidbe na Kupresu, koji su gostovali na pozornici etno-sela.

U subotu, 16. srpnja, započeo je i kazališni program predstavom”Djeca sa CNN-a”. Riječ je o djelu inspiriranom novinarskim i TV izvještajima o djeci koja su bila žrtve rata u Hrvatskoj i BiH. Glavne uloge - Amra Kapidžić i Semir Krivić.

25.LIPNJA – 1. SRPNJA 2011.

NEUM: FESTIVAL ANIMIRANOG FILMA NAFF 2011.

I ovoga je ljeta Neum bio domaćinom ani-matorima iz cijeloga svijeta, i to od 25. lipnja do 1. srpnja.

- Grand prix: Francuski � lm “� e Gloam-ing”, autor Niko Nobrain

- Najbolji 2D � lm: Francuski � lm Četverooki Specko”, autora Jean-Claude Rozec

- Najbolji 3D � lm: Poljski � lm “Putevi mržnje”, autor Damiana Nenowa

- Najbolji � lm lutke-plastelin: “Dječak Žir”, autorica iz Latvije, Dace Riduze

- Najbolja muzika: Iranski � lm „Tihi grad“, autor Amira Mehran

- Najbolji gra� čki art i dizajn: Hrvatski au-tor Andrej Rehak, � lm „Ubrzanje”

- Najbolji studentski � lm: „Plava Crvena“ slovakinje Daniele Krajčove

Kupres: Dani kosidbe „Strljanica 2011.“ i CIOFF-ov međunarodni

festival folklora U sklopu manifestacije koja je održana od 30. lipnja

do 1. srpnja, a koja ima tradiciju dugu stotinu godi-na, i ove su godine održane galopske konjičke utrke, malonogometni turnir, potezanje konopca, skok u dalj i bacanje kamena s ramena, te tradicionalno najzanim-ljivija disciplina - viteško natjecanje najboljih kosaca s Kupreške visoravni i šire regije. Kosbaša 2011. postao je Ivo Ivković Ćibara. Također je održan 6. CIOFF-ov međunarodni festival folklora na kojem su nastupili ansambli iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Litve.


- � e best graphic and design: Croatian author Andrej Rehak, the � lm “Acceleration”

- � e best student � lm: “� e blue red”, by the author from Slovakia Daniela Krajčova.

logue “Stećaks of Hum and Neum” and the performanc-es of klape and cultural clubs. Klape (harmony singing groups) “Sea star” and Neum, cultural clubs “Hutovo” and “Hum voice” performed and Marin Previšić and the group “Kamen” (Stone).

JUNE – AUGUST

MEĐUGORJE – HERZEGOVINIAN CULTURAL SUMMER

It started with the guest performance of the folklore groups from Croatia, Macedonia, Slovenia and Lithua-nia, which were part of the International CIOFF festival Days of haymaking on Kupres and in the organization of Ethno village “Herceg”.

On Saturday, July 16th the theatre play “Children from CNN” was presented. � e word is about a work inspired by journalist and TV reports about the chil-dren that were the war victims in Croatia and BiH. � e leading roles were: Amra Kapidžić and Semir Krivić.

25TH JUNE – 1ST JULY

NEUM: THE FESTIVAL OF ANIMATED FILM NAFF 2011

� is summer too, Neum was the host for the authors from the entire world, from June 25th until July 1st.

- Grand prix: French � lm “� e gloaming”, by the au-thor Niko Nobrain

- � e best 2D � lm: French � lm “Four-eye Specko”, by the author Jean-Claude Rozec

- � e best 3D � lm: Polish � lm “Roads of anger”, by the author Damian Nenow

- � e best � lm dolls-modelling clay: “Acorn boy”, by the author from Latvia, Dace Riduze

- � e best music: Iranian � lm “� e silent town”, by the author Amira Mehran

SARAJEVO

BAŠČARŠIJA NIGHTS “Baščaršija nights” is the summer festival

of culture in Sarajevo and Bosnia and Her-zegovina.

� ese started on 1st and lasted until 31st July on the central stage at the plateau across the City hall building and on many other open stages in Sarajevo. During this month 40-50 cultural programs took place which were visited by 150 000 guests.

Besides the local ensembles and art-ists there were European and world groups and individuals performing. Every year “Baščaršija nights” start on July 1st with the traditional “Vienna concert”, the concert of Sarajevo philharmonic with guest conductor and artists from Vienna.

Kupres: Days of haymaking “Strljanica 2011” and CIOFF

international folklore festival � is event was organized from 30th June

until 1st July and has the hundred year long tradition. � e gallop horse races, football tournament, tug of war, the long jump and stone throwing and traditionally the most interesting discipline – chivalric competi-tion of the best haymakers from the Kupres plateau and wider region were organized this year too. � e best Haymaker of 2011 was Ivo Ivković Ćibara. � ere was also 6th CIOFF international folklore festival where ensem-bles from Croatia, Macedonia, Slovenia and Lithuania had their performances.


MOSTAR BLUES FESTIVALU Mostaru je održano deveto izdanje Mo-

star blues festivala. Prve festivalske večeri nas-tupili su Crossroad Blues Band te Ana Popović & Band. Drugoga dana, na SC Kantarevac, priređen je koncert Ivana Vragolovića te un-plugged izdanje koncerta Vlatka Stefanovskog i Miroslava Tadića. Mostar Blues Festival zat-voren je odličnom svirkom Livio Berak trija iz Hrvatske te originalnog banda Janis Joplin - Big Brother & � e Holding Company. Po riječima organizatora, ovogodišnji blues festi-val je uspio, a za iduću godinu, na 10. Obljet-nicu, najavljuju još bolji program. Upriličeno je i druženje s izvođačima, izložba oldtimer automobila i motocikala, kao i izložba rukot-vorina domaćih umjetnika.

ODRŽANO LJUBUŠKO SILOI ove je godine, u organizaciji Saveza kul-

turno-umjetničkih društava „Ljubuško silo“ - HKD „Sveti Ante“ iz Humca, KUD „Herceg Stjepan“iz Ljubuškog, HKUD „Studenčica“iz Studenaca, HKUD „Radišići“ iz Radišića, HKUD „Sv. Marko“ iz Klobuka i HKUD „Ivan“ iz Graba, pod pokroviteljstvom Općine Ljubuški, održano tradicionalno Ljubuško silo na Centru malih športova.

„Ljubuško silo“ otvorio je stjegonoša Ivan Planinić, a nazočne je pozdravio i načelnik Nevenko Barbarić. Uz navedena kulturno umjetnička društva, nastupili su i gosti: „Sv. Ante kolo klub „Croatia“ iz Los Angelesa, čiji roditelji članova kluba potječu iz oko-lice Ljubuškoga, KUU „Kristal-Sladorana“ iz Županje, KUD „Sveti Juraj“ iz Draganića - Karlovačka županija, KUU „Miljevci“ kraj Drniša, , KUD „Glavice“ iz Sinja, KUD „Dalmacija“ iz Dugog Rata. Plesali su se i hercegovački plesovi; trusa koju su posebno izveli lanovi KUD-a „Sv. Marko“ iz Klobuka i linđo koji su izveli KUD „Studenčica“ Stu-

denci. Vilom „Ljubuškog sila“, između osamnaest natjecateljica, proglašena je Ana Modrić iz KUD-a „Glavice“ iz Sinja.

SRCE SARAJEVA AUSTRIJSKOM FILMU; ANGELINA OSTAVILA BEZ DAHA

Dodjelom nagrada, na svečanosti u Narodnom pozorištu Sarajevo, završeno je 17. izdanje Sarajevo Film Festivala.

Posebnu pozornost na crvenom tepihu privukli su počasni gosti Festivala Angelina Jolie i Brad Pitt, a nazočili su i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i član Predsjednišva BiH Bakir Izetbegović.

Srce Sarajeva za najbolji � lm dobilo je austrijsko os-tvarenje “Disati” redatelja Karla Markovicsa. Specijalna nagrada žirija pripala je � lmu “Ave” bugarskog redatelja Konstantina Bojanova, dok su Srce Sarajeva za najbolju glumicu i glumca dobili Ada Condeescu iz � lma “Lov-erboy” (Rumunija) te � omas Schubert iz � lma “Di-sati”.

U okviru Natjecateljskog programa kratkog � l-ma Srce Sarajeva za najbolji � lm dobilo je ostvarenje “Mezanin” hrvatskog reditelja Dalibora Matanića, dok su dvije Specijalne plakete žirija dodijeljene ostvarenji-ma “Drugi dubl” redateljice Nadejde Koseve (Bugarska, Njemačka) te “Dove sei, Amor mio” redatelja Veljka Popovića (Hrvatska).


MOSTAR BLUES FESTIVAL Ninth edition of Mostar Blues Festival was

held in Mostar. � e Crossroad Blues Band and Ana Popović & Band performed at the � rst festival evening. � e Ivan Vragolović’s concert and unplugged version of the con-cert of Vlatko Stefanovski and Miroslav Tadić were prepared on the second day on SC Kan-tarevac. Mostar Blues Festival was closed by great performance of Livio Berak trio from Croatia and the original Janis Joplin band – Big Brother & � e Holding Company. As the organizers said this year’s blues festival was success and they announce even better pro-gram for the next year, the 10th anniversary. Meeting s with the performers, the old-timer cars and motorcycles were organized and the exhibition of the handworks of local artists.

LJUBUŠKO SILO � is year too in the organization of the

Association of the cultural clubs “Ljubuško silo” – HKD “Sveti Ante” from Humac, KUD “Herceg Stjepan” from Ljubuški, HKUD “Studenčica” from Studenci, HKUD “Radišići” from Radišići, HKUD “Sv. Marko” from Klo-buk and HKUD “Ivan” from Grab, under the sponsorship of the municipality of Ljubuški, the traditional Ljubuško silo was organized in the Sport centre.

Ljubuško silo was opened by ensign Ivan Planinić, and the visitors were welcomed by the mayor Nevenko Barbarić. Besides men-tioned cultural clubs the guests also per-formed: members of “Sv. Ante kolo club Croatia” from Los Angeles, whose parents originate from the surroundings of Ljubuški, KUU “Kristal-Sladorana” from Županja, KUD “Sveti Juraj” from Draganići – Karlovac Coun-ty, KUU “Miljevci” near Drniš, KUD “Glavice” from Sinj, KUD “Dalamcija” from Dugi Rat. Herzegovinian dances were performed; trusa specially performed by the members of KUD “Sv. Marko” from Klobuk and linđo performed

by HKUD “Studenčica” from Studenci. Among eighteen competitors Ana Modrić from KUD “Glavice” from Sinj was declared for fairy of “Ljubuško silo”.

THE HEART OF SARAJEVO TO AUSTRIAN FILM; ANGELINA TAKES THE BREATH AWAY

17th edition of Sarajevo Film Festival was ended by the awarding ceremony in the National theatre in Sa-rajevo.

Special attention on the red carpet was drawn by the special guests of the Festival – Angelina Jolie and Brad Pitt. � e president of the Republic of Croatia Ivo Josipović and the member of the Presidency of BiH Ba-kir Izetbegović were also present.

� e Heart of Sarajevo for the best � lm went to Aus-trian � lm “To breathe” by the author Karl Markovics. Special jury award went to the � lm “Ave” by the Bulgar-ian director Konstantin Bojanov, while the Heart of Sa-rajevo for the best actress and actor went to Ada Cond-eescu for the � lm “Loverboy” (Romany) and � omas Schubert for the � lm “To breathe”.

Within the Competition program of short � lm the Heart of Sarajevo for the best � lm went to the � lm “Mezanin” made by Croatian director Dalibor Matanić, while the Special jury award went to “Drugi dubl” by the directress Nadejda Koseva (Bulgaria, Germany) and “Dove sei, Amor mio” by director Veljko Popović (Croatia).

Heart of Sarajevo for the best documentary went to the � lm “Mobitel” by Bosnian-Herzegovinian director Nedžad Begović.

� e Human rights award went to Turkish documen-tary “Ekumenopolis” made by Imre Azem.


Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni � lm dobio je “Mobitel” bh. redatelja Nedžada Begovića.

Nagrada za ljudska prava pripala je tur-skom dokumentarcu “Ekumenopolis” re-datelja Imre Azema.

Počasno Srce Sarajeva uručeno je Angelini Jolie.

- Bila sam dovoljno sretna osjetiti toplinu i gostoljubivost ljudi ovdje. Film “Zemlja krvi i meda” posvećen BiH sam već završila i nikada u životu nisam radila s talentiranijim i discipliniranijim glumcima. Uživala sam u radu s njima. Vrlo, vrlo sam počašćena dobi-ti ovu nagradu i jedna mi je od najznačanijih - kazala je Jolie.

Na Sarajevo Film Festivalu ove je godine, u devet festivalskih dana, prikazano 220 � lmova iz 44 zemlje.

ZAVRŠEN DEVETI WEST HERCEGOVINA FEST

Bend „Siledžije“ iz Ljubuškog i 21-godišnja Čapljinka Gorana Nikolić ravno-pravno su podijelili prvo mjesto kao najbolji izvođači West Hercegovina Festa No.9. Kao nagradu dvojac će dobiti besplatno snimanje spota i CD-a.

Za najbolji � lm, po odluci stručnog ocjenjivačkog suda, izabran je � lm Format (Grude / BiH) Stjepana Miloša.

LORENS LISTO I IGOR KAZIĆ POBJEDNICI SKOKOVA

U Mostaru su, posljednjeg dana srpnja, održani tradicionalni skokovi sa Staroga mosta i to 445. put. Natjecalo se 45 skakača iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Crne Gore u disciplinama skokova na noge i glavu. U konkurenciji 23 skakača na glavu, koji su iz-vodili “Mostarsku lastu”, najbolji je bio Mostarac Lorens Listo s maksimalnih 100 bodova. Drugi je bio Dino Bajrić (99,5), a treći Aleksandar Simanić iz Srbije (98,5).U skokovima na noge sudjelovala su 22 natjecatelja, a pobjednik je bio Igor Kazić (100 bodova), drugi je bio Admir Delić (99), a treći Kenan Juklo (98,5). Organiza-tor manifestacije bio je Klub skakača u vodu “MoStari”.

,

ZAVRŠENA UNA REGATA

Završena je i 39. internacionalna turistička Una re-gata, sportsko-turistička manifestacija koja je otpočela 25. i trajala do 31. srpnja.

Una regata je i ove godine plovila kroz općine Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Novi Grad, Kostajnicu i Hrvatsku Kostajnicu.

Posljednjega dana regate, svečano zatvaranje upriličeno je u večernjim satima kod starog grada ‘Zrin-ski’ u Hrvatskoj Kostajnici.

Nagrada ‘Metar knjiga’ uručena je autoru najbolje kratke priče Ljubušaku Tihomiru Hercegu.

Inače, na devetom West Hercegovina Festu nastupilo je 14 bendova, prikazano je 27 amaterskih � lmova, a u festivalskom Fanzinu objavljena je 31 kratka priča. Nas-tupili su i glazbeni gosti - Neno Belan, Gusta� , Kawa-saki 3P, Kino Klub.


� e honorary Heart of Sarajevo was awarded to Angelina Jolie.

- I was lucky enough to feel the warmth and the hospitality of the people here. � e � lm “Land of blood and honey” dedicated to BiH I’ve already � nished and I have never worked with more talented and more disci-plined actors in my life. I enjoyed working with them. I’m very, very honoured to re-ceive this award and is one of the most sig-ni� cant – said Jolie.

220 � lms from 44 countries were screened at Sarajevo Film Festival this year.

NINTH WEST HERZEGOVINA FEST JUST ENDED

� e band “Siledžije” from Ljubuški and 21year old girl from Čapljina Gorana Nikolić equally shared the � rst place as the best mu-sical performers of West Herzegovina Fest no 9. � ey got free recording of their spot and album as the award.

� e best � lm was Format (Grude / BiH) made by Stjepan Miloš as the jury decided.

� e award “Metre of books” was given to the author of the best short story, to Tihomir Herceg from ljubuški.

14 bands played at this year’s West Herze-govina Fest, 27 amateur � lms were screened and 31 short stories were published in the festival Fanzine. � e musical guests also per-formed – Neno Belan, Gusta� , Kawasaki 3P and Kino Klub.

LORENS LISTO AND IGOR KARIĆ WINNERS OF THE DIVES

� e traditional dives from the Old Bridge were held for 445th time on the last day of July in Mostar. 45 div-ers from Bosnia and Herzegovina, Serbia, Slovenia and Montenegro competed in two disciplines - dives on legs and on the head. In the competition of 23 competitors diving to head that performed “Mostar swallow dive” the best one was Lorens Listo from Mostar with maximum 100 points. � e second one was Dino Bajrić (99.5) and the third Aleksandar Simanić from Serbia (98.5). In dives on legs 22 competitors participated and the winner was Igor Kazić (100 points), the second one was Admir Delić (99) and the third Kenan Juklo (98.5). � e organizer of this event was the Diving club “MoStari”.

UNA REGATTA ENDED � e 39th international tourist Una regatta ended

– the sport-tourist event that started on July 25th and lasted until 31st.

Una regatta � ew through the municipalities Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Novi Grad, Kostajnica and Croatian Kostajnica.

On the last day of the regatta the ceremonial clos-ing was prepared in the evening hours at the old town Zrinski in Croatian Kostajnica.


72 Turizam BiH • kolovoz 2011. Iz turizma - o turizmu

73Tourism BiH • August 2011From tourism - About tourism

Kao gljive poslije kiše – tako u BiH posljedn-jih godina niču bazeni i vodeni parkovi, a sve

je više onih koji se odlučuju ljetni godišnji odmor, umjesto na moru, provesti brčkajući se u bazenu, ali duboko u unutrašnjosti kontinenta. Istina, aquaparkovi u BiH još su „mala djeca“ u odnosu na one ve-like u državama koje znaju kako višestruko i vješto iskoristiti sve svo-je turističke potencijale, ali se mora priznati da je u posljednjih nekoliko godina učinjen snažan iskorak u tom smislu.

Iako je čist Vrbas koji protiče i kroz centar Banje Luke snažna konkurencija, Vodeni park Aquana je izborio svoje mjesto pod sun-cem. Smješten na 38.000 kvadratnih metara, najveća je turistička i zabav-na atrakcija ove vrste u Banjoj Luci i širem okruženju. U sastavu aqua-parka nalaze se tri bazena: dječiji, plivački i bazen sa atrakcijama (to-bogan dužine 100 metara, vodeni tok, vrtlog, fontane, masažna ležišta i masažni mlazevi) ukupne vodene površine od 1.500 kvadrat-nih metara, kao i velike zelene kaskade i površine sa prirodnim hladom od 24.000 metara kvadratnih.Voda se zagrijava na pri-jatnih 26 -28 stepeni. U kompleksu Aquane su i dva košarkaška terena i teren za odbo-jku na pijesku, te ka� ći i restorani. Dodamo li tu i organizacije različitih sportsko-zabavnih takmičenja – može se reći da je u pitanju raznolika ponuda koja bi trebalo da zadovolji i višednevne potrebe savremenog tur-iste. Osim Aquane, u Banjoj Luci tre-ba spomenuti i wellness centar For-tuna, koji također nudi atraktivne i zanimljive sadržaje za višednevni boravak. U okolini je i banja Laktaši, koja nudi i mogućnost aktivnog od-mora.

Bazeni Džungla u Doboju već su našli svoju publiku – osim vodenih atrakcija, olimpijskog i bazena za djecu, tu je i zabavni program koji privlači veliki broj publike, posebno mlađih.

Visoke temperature koje karak-teriziraju ljeta posljednjih godina in-spirirale su poduzetnike da se okrenu otvaranju aquaparkova, kao poslu koji obećava. Da je to pun pogodak pokazuje i posljednji primjer ot-varanja Aquaparka „Ribica“ u Vitezu. Samo sedam dana nakon otvorenja, u ovom kompleksu je bilo 2.500 gostiju. Zaključak: pravi potez, valja ići dalje. Tako je poduzetni Mirko Šakić odlučio da već iduće godine novoizgrađenoj vodenoj površini doda nove sadržaje, koje će podrazu-mijevati i „rijeku sa preprekama“ za one koji žele više od spuštanja niz to-bogan i brčkanja. Animacija i zabava po uzoru na čuvenu hrvatsku plažu „Zrće“ već je dala prve rezultate i za-tvorila usta „nevjernim Tomama“.

masaže, whirpool jame, gejziri, slapo-vi, topovi i vodeni tokovi... Također tu su uređene travnate, pješčane i kamene plaže sa suncobranima i ležaljkama ali i wellness masaže pod baldahinima. Na prostoru Aquapar-ka se nalaze i ugostiteljski sadržaji: jedrenjak Victoria, pizzeria i open barovi sa egzotičnim koktelima. Od otvaranja 10. juna, do 24. jula Aqua-park Fojnica je posjetilo više od 8 hiljada ljudi.

A desetine hiljada posjetilaca bilježi i najveći vodeni park u BiH, Termalna rivijera Ilidža. Na toplim izvorima sarajevske Ilidže razvio se najveći termalni kompleks u ovom dijelu Europe. Na površini od 15 hek-tara, Termalna Rivijera Ilidža svojim posjetiocima nudi prijatno opuštanje i aktivan odmor na unutrašnjim i vanjskim bazenima s brojnim atrak-tivnim vodenim i animacijskim pro-gramima te privlačnu prateću ponu-du. Unutrašnji bazeni predstavljaju prednost u odnosu na ostale ovakve

A velika gužva je, već tradiciona-lno, i u Fojnici. Na oduševljenje bro-jnih gostiju, ali i mještana, već treće ljeto Aquapark u Fojnici radi punom parom i kapacitetom. Za one koji su odlučili ljetovati u Fojnici, priprem-ljen je sedmodnevni aranžman u luk-suznim apartmanima ‘’Aquareumal’’, sa mogućnošću odabira polupan-sion ili All inclusive usluge, što je prva all Inclusive usluga u BiH. Ovaj vodeni park sadrži rekreacioni ba-zen sa vodenim efektima: podvodne

centre – omogućavaju užitke u vodi tokom 365 dana u godini. Ono što ilidžanski kompleks odvaja od osta-lih u BiH je i vanjski bazen sa efek-tima valova, koji i oblikom podsjeća na morsku plažu. A gosti stižu sa svih strana svijeta, naročito ljeti. Donedavno, bazeni su predstavljali tek bijeg od vrućina. Danas, svojim sadržajima aquaparkovi u BiH post-aju ozbiljan dio turističke ponude i potencijal koji treba pokušati is-koristiti na što bolji način.


The pools and aqua parks have grown like mushrooms in BiH in the past few years, and there a re more of those

who decide to spend their vacations by the pools, deep in the continent, instead of by the sea. � e truth is that aqua parks in BiH are still “babies” compared to those big ones in the countries that know how to exploit all their tourist potentials, but we have to admit that in the past few years a big step forward has been done in this direction.

Even though the clean Vrbas River that � ows through the centre of Banja Luka is tough competition, the Aqua Park “Aquana” has found its place. It is located at 38 000 square metres and it’s the biggest tourist and entertain-ing attraction of this kind in Banja Luka and wider surroundings. � ere are three pools within the aqua park: children, swimming and pool with at-tractions (100 metres long slide, water � ow, whirl, massage places and mas-sage gushes) with the water surface of 1 500 square metres, and big green cascades with natural shade of 24 000 square metres.

� e water is warmed up at pleas-ant 26 – 28 degrees. � ere are two basketball � elds and the sand volley-ball ground, cafes and restaurants at the complex of Aquana. If we add to all of this the organizations of vari-ous sport-entertaining competitions, then we can say that there’s various o� er that should please the needs of modern tourist. Besides Aquana, we should mention the wellness centre Fortuna in Banja Luka, which also o� ers attractive and interesting pro-grams for several days stay. � ere’s also thermal resort Laktaši in the sur-

roundings, which o� ers the possibil-ity of active rest. � e pools Džungla (jungle) in Doboj have also found their visitors – besides the water at-tractions, the Olympic pool and the children poll, there’s the entertaining program that attracts a large number of visitors, especially the youth. High temperatures that have characterized the summers in the past few years in-spired the businessmen to start open-ing the aqua parks as the promising business. � e latest example of open-ing the Aqua Park “Ribica” in Vitez shows that this is a full hit. Only seven days a� er opening this complex had 2500 guests. � e conclusion is: a great move, we should go on. � at’s how the enterprising Mirko Šakić has decided that he will add new programs to the newly built water area, which will include the river with obstacles for those who want more than just sliding down the water slide and dabbling. Entertainment and fun inspired by the famous Croatian beach Zrće has already produced results and shut the mouths of those who didn’t believe.

And it’s also traditionally crowd-ed in Fojnica. Aqua Park in Fojnica has worked in full capacity for three years, with enthusiasm of the numer-ous guests and locals. � e seven-day arrangement is prepared in Fojnica for those who decide to spend their summer there, in the luxury suites “Aquareumal”, with the possibility of choosing half-board or all-inclusive services, which is the � rst all-inclu-sive service in BiH. � is aqua park

contains the recreational pool with water e� ects: underwater massages, whirlpool pits, geysers, waterfalls, water cannons… � e grass, sand and stone beaches are arranged here with parasols and deck chairs and wellness massages. � ere are catering objects at the aqua park: sailboat Victoria, piz-zeria and open bars with exotic cock-tails. Since the opening on June 10th until July 24th more than 8000 people have visited Aqua park Fojnica.

And the biggest aqua park in BiH � ermal Riviera Ilidža recorded doz-ens of visitors. � e biggest thermal complex in this part of Europe was de-veloped at warm springs of Sarajevo’s Ilidža. At the surface of 15 hectares � ermal Riviera Ilidža o� ers pleasant relax to its guests and active rest in in-door and outdoor pools with number of attractive water and entertaining programs and attractive accompany-ing programs. � e indoor pools are the advantage as compared to other centres like this – they provide wa-ter pleasures 365 days a year. � e fact that separates the Ilidža complex from the others in BiH is the outdoor pool with the wave’s e� ects, which also re-minds of the sea beach with its shape. And the guests are coming from all over the world, especially during the summer. Until recently the pools have represented only the escape from the heat. Today, the aqua parks in BiH are becoming serious part of the tourist o� er with their programs, and the po-tential that has to be used in the best possible way.

Teks

t i fo

to: V

anja

Ilič

ić


Kad je riječ o turizmu, malo se koje mjesto u BiH može uspoređivati i mjeriti s Ku-presom. Isto bi bilo kada bi

uspoređivali turističke mogućnosti i brzinu kojom se ovdje turizam razvija s drugim krajevima, ili broj stanovni-ka koji izravno ili neizravno sudjeluju u turističkoj privredi. Optimistična je prognoza kako bi svi stanovnici pros-trane općine (662 četvorna kilome-tra), s manje od deset tisuća stanovni-ka (po popisu iz 1991. godine) mogli jednog dana dobro živjeti od turizma. Jer, ono što Mali Sibir, kako Kuprešaci ne bez ponosa zovu svoj kraj, ima i nudi, nitko nadaleko nema.

Prostrano Kupreško polje je kraška visoravan, koja se proteže istočno od Livna i Glamoča, sjeverno od Tomislavgrada, južno od Bugojna i Šipova, te zapadno od Prozora, na-lazi se na prosječnoj visini od preko 1100 metara nadmorske visine. Sa svih strana opkoljeno je lancem planina s visokim vrhovima: Mosor (1371), Vučkovac (1504), Demiro-vac ((1766), Mala Plazenica (1556), Kupreška vrata (1381), Stožer (1758), Lupoglava (1448), Crni vrh (1506), Kurljaj (1593), Krvajac (1620), Mali vitorog (1748), Jaram (1662), Malo-van (1826)... Uz veliko Kupreško polje na visoravni su i dva manja polja, Vukovsko i Ravanjsko. Ljepotu spomenutih planina čine guste šume prošarane rascvjetanim livadama, bogatoga i oku ugodnog kolorita. Čitavi kraj je kao stvoren i za razvoj stočarstva. Krajolik ukrašava nekoliko

Tekst: Marko Knezović ĆopoFoto: Marko Knezović Ćopo

prelijepih jezera, od kojih je najveće Kukavičko jezero (3750 četvornih metara), skriveno desetak kilometara istočno od Kupresa. Jezero je jedin-stveni prirodni biser smješten u gus-toj crnogoričnoj šumi. Poznato je po pastrvi i raku. A gdje živi rak, sigurno je voda čista, bistra i nezagađena. Ne samo voda, nezagađen je čitavi okoliš - šume cvjetne livade i ljekovito bilje, pčele koje “beru” poznati kupreški med... Jednako su lijepa jezera Rastičevsko i Turjača, te niz manjih. Kroz Kupreško polje i u podnožju brda teku brojni potoci i rječice Mrt-vica, te ponornice Mrtvaja i Milač. Mnogo oborina razlog su što samo u podnožju planine Stožer postoji više od stotinu izvora! O speci� čnosti kupreškoga kraja svjedoči podatak da dio tekućica završava u slivu Jadran-skog, dio u slivu Crnog mora. Zime su iznimno hladne, oštre i vjetrovite, s mnogo oborina i prosjekom od preko 50 snježnih dana.

U prirodne ljepote svakako treba ubrojiti jako duboke prirodne jame,

smještene blizu sela Rastičevo, koje ovdje zovu Japage. Nastale su udari-ma meteorita.

Sjedište općine je gradić Kupres s oko 3000 stanovnika. U Kupresu se, uglavnom novčanim prilozima Kuprešaka, gradi najveća crkva Hr-vata u BiH, bazilika Svete Obitelji. Zemljopisni položaj Kupresa vje-rojatno je razlog što ovaj kraj ima i zanimljivu povijest. Postoje dokazi kako su ovdje još stari Rimljani imali svoje vojne utvrde, te kopali bakarnu rudu. Nađeni su i temelji rimske bazi-like iz 5. stoljeća, te grobnice, ali nije utvrđeno tko je u njih pokopan. U povijesno naslijeđe možemo ubrojiti i podatak kako se ovdje jedno vrijeme živjela i kraljica Katarina u bijegu pred turskim osvajačima u Rim. Leg-enda kaže i da je (tu negdje, nitko ne zna gdje) sagradila dvorac, koji je na-kon bijega zatrpan kako bi se sačuvao od Turaka. No, nisu pronađeni do-kazi koji bi to potvrdili. U dva pre-thodna rata, 1942. i 1992. Kupres je bio poprište velikih bitaka, u kojima

Panorama, Kupres ljeti • Panorama, Kupres in the summer


Speaking of tourism there aren’t many places in BiH that can be compared to Ku-pres. � e same would be if

we compared tourist possibilities and the speed of tourism development here to other regions, or the number of inhabitants that take part, directly or indirectly, in the tourist economy. � e optimistic prediction is that all the inhabitants of this spacious mu-nicipality (662 square kilometres), with less than ten thousand inhabit-ants (according to the census from 1991) could live well out of tourism. Because, the things that Little Sibe-ria (as the people of Kupres like to call it), has and o� ers nobody has by far.

Spacious Kupres � eld is a Karst plateau, which spreads from Livno and Glamoč in the east, from Tomis-lavgrad in the north, south of Bugo-jno and Šipovo, and west of Prozor and is located at the altitude of over 1100 metres on the average. It’s sur-

rounded by the chain of mountains with high peaks from all sides: Mosor (1371), Vučkovac (1504), Demiro-vac(1766), Mala Plazenica (1556), Kupreška vrata (1381), Stožer (1758) Lupoglava (1448), Crni vrh (1506), Kurljaj (1593), Krvajac (1620), Mali vitorog (1748), Jaram (1662), Malo-van (1826)… Besides the big Kupres � eld, there are two smaller � elds on the plateau, Vukovsko and Ravanjs-ko. � e beauty of mentioned moun-tains is made by the dense forests dappled by the blossoming mead-ows with rich colouring and easy on the eye. � e entire region is perfect for the development of cattle breed-ing. � e landscape is ornamented by several beautiful lakes, with the biggest Kukavičko lake (3750 square metres), hidden ten kilometres east of Kupres. � e lake is a unique natu-ral pearl located in the dense conif-erous forest. It’s known for the trout and crab. And where the crab lives, the water is clean, clear and unpol-

luted, that’s for sure. And not only the wa-ter, the entire environ-ment is unpolluted – forests, � oral meadows and medicinal herbs, the bees that make fa-mous Kupres honey… � e lakes Rastičevo and Turjača, and the line of smaller ones, are equally beautiful. Numerous brooks and rivulets � ow over the Kupres � led, Mrtvica and swallets Mrtvaja and Milač. Abundance of precipitations is the reason why there are more that a hundred of springs at the foot of the mountain Stožer. � e fact that part of the waters of Kupres region ends in the

Adriatic con� uence and part in the Black Sea con� uence witnesses of speci� c features of this region. � e winters are extremely cold, severe and windy, with lot of precipitations and the average of 50 snowy days.

Deep natural ditches should be lined among the natural beauties of this region, located near the vil-lage Rastičevo, and which are called Japage. � ey were made by the hits of meteorites.

� e centre of the municipality is Kpres with about 3000 citizens. � e biggest church of the Croatians in BiH, the Holy Family Basilica, is un-der construction in Kupres and it’s mostly � nanced by the donations of the people from Kupres.

Geographical location of Ku-pres is probably the reason why this region has an interesting history. � ere are evidence that the ancient Romans were here and had their military forti� cations, and dug the copper ore. � e foundations of the Roman basilica from the 5th century were found here, and the graves, but it was not a� rmed who was bur-ied there. We can include into his-torical heritage the information that Bosnian queen Katarina lived here for a while when she was escaping from the Turkish conquerors. � e legend says it that (somewhere here, but nobody knows where) she built a castle, which was buried a� er the escape to be saved from the Turks. But no evidence was found to prove that. In the past two wars, 1942 and 1992 Kupres was the battle-� eld of big � ghts in which there was a lot of death, arson, robberies, devastation, depopulation…

All of this is the reason why the number of inhabitants is small at this not so small region, but if the tourism will develop in line with the optimistic, but real predictions, for sure there won’t be new emigrations

Panorama, Kupres ljeti • Panorama, Kupres in the summer


sure there won’t be new emigrations sure there won’t be new emigrations

From tourism - About tourism

je oba puta bilo puno smrti, paleži, pljačke, rušenja,raseljavanja...

Sve su to razlozi koji su, uz os-tale, razlog da je broj stanovnika na ovom ne baš malom prostoru mali, ali bude li se turizam razvijao u skladu s optimističnim, ali i realnim predviđanjima, sigurno ubuduće neće biti novih iseljavanja Kuprešaka diljem bijeloga svijeta.

Kupres je udaljen samo 140 ki-lometara od Splita, 120 od Mostara, 220 od Dubrovnika, 350 od Zagreba, te se nalazi na raskrižju putova prema Bosni, Dalmaciji i Hercegovini.

Sve spomenuto bilo je razlog da već u bivšoj državi Kupres počinje turistički razvoj. Još tada izgrađen je hotel Adria ski na obroncima Čajuše na 1250 metara nad morem. Uskoro je postao poznat po zimskim odmorima i skijanju, kako za aktivne sportaše, tako i za rekreativce i izletnike. Posebice je bio privlačan raznim sportskim klubovima, kao iznimno pogodno mjesto za temeljne pripreme. Još prije rata splitski Hajduk često je ovdje boravio, ali i drugi klubovi, te razne reprezentativne selekcije. Nakon rata, porušeni i spaljeni ho-tel obnovljen je, a njegovi sadržaji i ponuda iz godine u godinu bogatiji su i privlačniji. Samo posljednjih godina ovdje su se “bazično” pripremali jed-nom ili više puta nogometaši Hajdu-ka, Širokoga Brijega, Željezničara, Sarajeva, Splita, Osijeka, Zagreba, Slaven Belupa, Zrinjskog, Posušja, Olimpica, Croatie Sesvete, Solina, Mosora, Dugopolja, Trogira, GOŠK – a, Lučkog, te brojne košarkaške, rukometne, karataške, kuglaške, skijaške i druge sportske momčadi. Sportašima je na raspolaganju nogo-metni travnjak uz sami hotel, te drugi u gradu Kupresu. U planu je izgradn-ja još nekoliko nogometnih igrališta, jedno od njih sa umjetnom travom, a sportašima (i ne samo njima) na ra-spolaganju su sauna, bazen, � tnes... Zimi su najprivlačnije skijaške staze, koje u sezoni posjete i koriste tisuće izletnika i turista koji se odluče ovdje dulje boraviti. U pravilu i po tradiciji, najčešći su gosti iz Splita, ali i dru-gih gradova Dalmacije, Hercegov-

ine, Bosne... Ustanovljene su i škole skijanja, izgrađeni ski - li� ovi. Broj dana kada su staze pogodne za up-orabu povećan je nabavkom snježnih topova. Nije samo natjecateljsko i rekreativno skijanje razlog dol-aska posjetitelja, već i mogućnost održavanja raznih seminara, sim-pozija i radnih sastanaka. Adria ski raspolaže s preko 250 ležajeva, a su-vremeno opremljene sobe ne nude ništa manji komfor od onih u pozna-tim alpskim odredištima. Uz zimske staze na Čajuši sve popularnije su i one na brdu Stožer. Kakav bi turizam bio bez bogate gastronomska po-nude, posebice autohtonih domaćih jela i pića.

više stupnjeva nižu... A kad već tako odluče, teško mogu pronaći ugodnije mjesto od kupreškoga mira, tišine i svježeg zraka oplemenjenog mirisom cvijeća ili tek pokošene trave. A sve tako blizu, na sat – sat i pol udaljen-osti.

Ipak, turizam u kupreškom kraju tek treba doživjeti procvat, jer sve spomenuto još je uvijek premalo za sve zahtjevnije i razmaženije turiste. U turističku ponudu svakako treba ubrojiti i pojedine tradicionalne događaje, kao što su Dani kosidbe na Strljanici, sportsko – kulturnu manifestacija koja se održava svake prve nedjelje u srpnju. Uz natjecanje kosaca iz BiH i Hrvatske, ova mani-festacija osobito je poznata i a� rmi-rana po Međunarodnom festivalu folklora, na kojem redovito nastupi nekoliko stotina članova folklornih

skupina iz raznih europskih ze-malja. Ljubitelje jahanja pak,

privlače galopske konjičke utrke, ljubitelje motora motoutrke, a automobilisti priređuju svoje relije, tražeći i nalazeći što teže i neprohodnije staze kroz jaru-ge, pijesak i duboko blato – sve

s ciljem prosuti sebi i gledatelji-ma što više adrenalina.

U Kupres neke privlači obuka u Školi jahanja, dok se ljubitelji sportsk-og ribolova najbolje opuste uz mirne obale Kukavičkog jezera. Kad je već riječ o opuštanju, mnogi ga ovdje pronađu u planinarenju, šetnji rascv-jetalim poljem, drugi u sakupljanju ljekovitih trava, branju malina, kupi-na, ribizli, šumskih jagoda, sakupljan-ju gljiva, branju lješnjaka...Posljedn-jih godina Kupres je sve popularnije stjecište paraglajdera, koji dolaze iz raznih krajeva, kako bi leteći na svo-jim zmajevima uživali u prekrasnim krajolicima Kupreškog polja i okol-nih planina s plavoga neba. Ljubitelji starina pak mogu pogledati brojne stećke ili obići Etnografski muzej, do-bro očuvane rimske zidine, te ostatke gradina Poganec i Grad iznad sela Ravno iz doba kada su ovdje, pret-postavlja se, živjeli Kelti.

U Kupresu i okolici nije teško pronaći kuće na prodaju ili zemljište za gradnju vikendica. Tako je u podnožju Čajuše već niklo pravo malo vikendaško naselje.

hotel Adria ski na obroncima Čajuše na 1250 metara nad morem. Uskoro je postao poznat po zimskim odmorima i skijanju, kako za aktivne sportaše,

Nakon rata, porušeni i spaljeni ho-tel obnovljen je, a njegovi sadržaji i

iz godine u godinu bogatiji su i privlačniji. Samo posljednjih godina

rana po Međunarodnom festivalu folklora, na kojem redovito nastupi nekoliko stotina članova folklornih

skupina iz raznih europskih ze-malja. Ljubitelje jahanja pak,

privlače galopske konjičke utrke,

s ciljem prosuti sebi i gledatelji-ma što više adrenalina.

U Kupres neke privlači obuka u Školi jahanja, dok se ljubitelji sportsk-og ribolova najbolje opuste uz mirne obale Kukavičkog jezera. Kad je već

Osim hotela Adria ski, u Kupresu uspješno rade i hoteli Maestral, Ku-pres, St. Marcus, Gradska kavana... Postoji i više od 50 manjih ili većih pansiona, većinom sa suvremenom ponudom na razini naprednih turističkih zemalja srednje Europe. Ili čak u ponečem zanimljivijoj, s obzi-rom da Kupres i kupreški kraj pos-jeduju svoje originalne speci� čnosti, posebice u gastronomskoj ponudi na jelovnicima nekoliko već renomira-nih restorana. Uz već a� rmirani zim-ski turizam, ljetni ima možda jednako velike mogućnosti za razvoj. Koliko je samo onih koji u srpnju i kolovozu odluče pobjeći nekoliko sati s pregri-jane jadranske obale ili jednako pre-grijanih hercegovačkih gradova na svjež zrak i temperaturu petnaest ili

Detalj s, KupreaDetail from, Kupres


of the people from Kupres to other parts of the world.

Kupres is only 140 kilometres away from Split, 120 from Mostar, 220 from Dubrovnik and 350 kilo-metres away from Zagreb and is lo-cated on the crossroads to Bosnia, Dalmatia and Herzegovina.

All the things above mentioned were the reasons for the tourism de-velopment of Kupres even in the for-mer state. � at was the time when the hotel Adria ski was built on the slopes of Čajuša at the altitude of 1250 metres. Soon it became known for winter vacation and skiing, as for the active sportsmen so for the recreationists and the tourists. It was very attractive to various sports clubs as suitable place for basic prep-arations. Even before the war foot-ball club Hajduk from Split used to come here, and many other clubs and national teams. Devastated and burned hotel was renovated a� er the war, and its programs are becoming richer and more attractive every year. the foot-ball players of Hajduk, Široki Brijeg, Željezničar, Sarajevo, Split, Osijek, Zagreb, Slaven Belupo, Zrunjski, Posušje, Olim-pic, Croatia Sesvete, Solin, Mosor, Dugopolje, Trogir, GOŠK, Lučko, and many basketball, handball, karate, bowling, skiing and many other teams have had their prepa-rations here in the past few years. � e sportsmen have the football � eld next to the hotel and one in the town of Kupres at their disposal. A few more football � elds are planned to be built, one of them with the ar-ti� cial grass, and the sportsmen can use the sauna, pool, � tness hall, etc. the ski runs are the most attractive during the winter, which are visited by thousands of tourists during the season. As a rule and traditionally the most of the guests come from Split, but also from other towns from Dalmatia, Herzegovina, Bos-nia… � ere are schools of skiing organized and ski-li� s built. � ey have the snow cannons now, so the number of days for skiing has been increased. Not only the skiing is the reason for people to come here but

also the possibility of holding semi-nars, symposiums and work meet-ings. Adria ski has 250 beds, and modern equipped rooms o� er the comfort as the one in famous Alpine destinations. Besides the ski runs on Čajuša, those on the hill Stožer are also becoming more popular. And what would tourism be without rich gastronomic o� er, especially indig-enous homemade dishes and bever-ages.

Besides the Adria ski hotel, there are successful hotels Maestral, Ku-pres, St. Marcus, Gradska kavana… � ere are more than 50 smaller or bigger hostels, mostly with modern o� er on the level of developed tour-ist countries of Central Europe. And

most pleasant place for that. And so close – an hour and a half distance.

Still, the tourism in the Kupres region has to experience its bloom in the future, because all the above mentioned is not enough for more demanding and spoiled tourists. We must include some traditional events into the tourist o� er like days of haymaking on Strljanica, sports-cultural event that takes place every year in July. Besides the competition of haymakers from BiH and Croatia this event is also known for the Inter-national folklore festival, where sev-eral hundreds of members of folk-lore groups from di� erent countries of Europe have their performances. � e fans of riding are attracted by gallop horse races, the fans of mo-tors by the motorbike races, and the racing drivers organize their rallies searching and � nding the hardest

and impassable roads through gullies, sand and deep mud – all of this with the goal of giving adrenalin to themselves and the viewers.

Some are drawn to Kupres by training in School of riding;

while the fans of sports � shing have the best relax by the banks

of Kukavičko Lake. Some � nd re-lax in hiking, walking over the � our-ishing � eld, some in collecting the medicinal herbs, picking raspber-ries, blackberries, currants, forest strawberries, mushrooms, hazel-nuts… In the past few years Kupres has become popular meeting place for paragliding pilots who come from di� erent parts to enjoy beau-tiful landscapes of Kupres � eld and surrounding mountains from the blue skies. � e lovers of antiquities can come to see numerous stećaks or to visit Ethnographic museum, well preserved Roman walls and remains of hill-forts Poganec and Grad above the village Ravno, which originate from the period when Celts lived here as it’s assumed.

It’s not hard to � nd houses for sale or the land to build the weekend house in Kupres and surroundings. A real weekend house settlement has sprung up at the foot of Čajuša.

they are even more interesting, con-sidering that Kupres and its region have their authenticities, especially in the gastro o� er on the menus of several renowned restaurants.

Besides already established win-ter tourism, there are equal possi-bilities of developing the summer tourism. � ere are lots of those who decide to run away from the hot Adriatic coast or equally hot Her-zegovina towns to fresh air and the temperature � � een or more degrees lower, during July and August. And the Kupres peace, quietness and the fresh air enriched with the scent of � owers or just mown grass is the

clubs as suitable place for basic prep-arations. Even before the war foot-ball club Hajduk from Split used to come here, and many other clubs and national teams. Devastated

pic, Croatia Sesvete, Solin, Mosor, Dugopolje, Trogir, GOŠK, Lučko, and many basketball, handball,

ling, skiing and many

gallop horse races, the fans of mo-tors by the motorbike races, and the racing drivers organize their rallies searching and � nding the hardest

and impassable roads through gullies, sand and deep mud – all

while the fans of sports � shing have the best relax by the banks

of Kukavičko Lake. Some � nd re-lax in hiking, walking over the � our-ishing � eld, some in collecting the medicinal herbs, picking raspber-

Detalj s, KupreaDetail from, Kupres


has sprung up at the foot of Čajuša.has sprung up at the foot of Čajuša.


Kalendar kulturnih i zabavnih događanja ovog ljeta bi u Sarajevu mogao promijeniti turističku

statistiku. Dogodilo se da se ključne zabavne manifestacije ove godine održavaju tijekom srpnja, što će vrlo vjerojatno utjecati da ovaj mjesec bude udarno turističko razdoblje za glavni grad Bosne i Hercegovine. Dosadašnja praksa govori da su up-ravo ovi sadržaji od velikog značaja za privlačenje gostiju iz inozemstva.

Kakav je utjecaj kulturnih događaja na priliv turista najbolje se osjeti u vrijeme održavanja Sara-jevo Film Festivala. Ponajviše ljubi-telja � lma, ali i stranaca željnih malo glamura i zabave, okupe se tijekom održavanja ovog festivala u velikom broju.

Službena statistika bilježi da up-ravo u vrijeme održavanja SFF-a hoteli i prenoćišta u gradu ostvaruju najveću popunjenost svojih kapac-iteta. Prednjače gosti iz susjednih ze-malja, ali i drugih europskih država. Osim odličnih � lmskih projekcija, crvenog tepiha kojim koračaju neki od najvećih zvijezda � lmske indus-trije, posjetitelji SFF-a znaju da mogu računati i na urnebesne zabave koje se održavaju svake večeri. Tradicio-nalno, ovaj � lmski festival prate rock koncerti.

Tekst: Dejan Jazvić

SFF se obično održava u kolo-vozu, ali zbog činjenice da mjesec ramazana, koji za muslimane ima veliko značenje i tijekom kojeg se pridržavaju strogog posta, zadnjih godina pada upravo u to vrijeme, organizatori Festival pomjeraju u drugu polovicu srpnja. No, realno je očekivati da već narednih godina vrijeme održavanja SFF-a ponov-no bude vraćeno u kolovoz. Tako bi se osigurao veći posjet turista u ključnom ljetnom mjesecu za cijelu regiju, pa tako i za Sarajevo.

Ove godine će se ljubitelji � lma u Sarajevu skupiti pred kraj srpnja, a u to vrijeme u gradu će se održavati još jedna važna kulturna manifestacija – Baščaršijske noći. Tijekom cijelog srpnja ovaj festival osigurava živu kulturnu, a posebno glazbenu ak-tivnost u Sarajevu. Kao i ranijih go-dina, Baščaršijske noći su i ove počele 1. srpnja koncertom Sarajevske � lhar-monije na otvorenoj pozornici.

Ukupno 38 pro-grama u izvedbi umjetnika s tri kon-tinenta imaju prigo-du vidjeti i čuti pos-jetitelji Baščaršijskih noći tijekom 30 fes-tivalskih dana.

Da je festi-val “Baščaršijske noći” izrastao ne samo u veliki sara-jevski, već i jedan od najvećih bh. festivala, svjedoči podatak da svake godine njegove

sadržaje posjeti oko 100.000 ljudi. Od brojnih koncerta s ovogodišnjeg programa treba izdvojiti nastupe Massima Savića, grupe � e beat � eet TBF, Harisa Džinovića, Edina Ede Pandura, najpoznatije interpre-tatorke sefardskih-latino romansi Flory Jagode, te legendarnog pjevača evergreen glazbe, Lea Martina i Ga-bor Lengyel Retro Party Banda. Vrlo atraktivan s turističke točke gledišta je i folklorni segment “Baščaršijskih noći”. On je poznat i kao Festival folklora “Sarajevo 2011.”, na kojem ove godine sudjeluje više od 300 članova folklornih skupina iz Albanije, Rusije, Turske, Poljske, Grčke i BiH. Teatarski program će, između ostalog, donosi predstavu “Krokodil Lacoste” Kamernog teatra 55, te monodramu “Dimnjačar” Lju-


Brad

Pitt

i A

ngel

ina

Jolie

u S

araj

evu

Brad

Pitt

and

Ang

elin

a Jo

lie o

f Sar

ajev

o

The calendar of cultural and entertainment events this summer could change the tourist statistics in Sara-

jevo. It happened that the key enter-tainment events this year were held in July, what probably in� uenced that this month was the main tourist period for the capital of Bosnia and Herzegovina. Former experience showed that these programs were of great importance for attracting the guests from abroad.

What’s the in� uence of cultural events on the tourist in� ow is shown the best during the Sarajevo Film Festival. Mostly � lm lovers, but also the strangers wanting some glamour and fun gather in great number dur-ing this festival.

� e o� cial statistics record that in the time of SFF taking place, the hotels and hostels in the town make the highest occupancy rate. � e most of the guests are from surrounding countries but also from other Euro-pean countries. Besides great movie screenings, the red carpet where the biggest stars of the � lm industry ap-pear, the visitors of SFF know that they can count on great parties that are being organized every evening. � is � lm festival is traditionally fol-lowed by rock concerts.

SFF usually takes place in Au-gust, but because of the fact that the month of Ramadan, which is of great importance for the Moslems and during which they hold on to the old fast, in the past few years has been falling at that time, the organiz-ers moved the Festival to second half of July. But, it’s real to expect that in the next years the time of holding the Festival will be back in August.

� at’s how the larger num-ber of tourists’ visits would be ensured in the key sum-mer month for the entire region and the same for Sa-rajevo.

� is year the lovers of � lm in Sarajevo were gath-ered at the end of July, and during that time there was another very important cultural event taking place – the Baščaršija nights. During the entire July this festival ensured very lively cultural and especially mu-sical activity in Sarajevo. As it was the case until now, Baščaršija nights started on July 1st with the concert of Sarajevo philharmonic on the opened stage.

� e visitors of Baščaršija nights had the opportunity to see and hear 38 programs totally, performed by the artists from three conti-nents, during the 30 festival days.

� e information that about 100000 people visit the programs of Baščaršija nights every year is the proof of its development into not only big Sarajevo festival, but also one of the biggest BH festivals. Among the numerous concerts of this year’s program we need to sin-gle out the performances of: Mas-simo Savić, group � e beat � eet TBF, Haris Džinović, Edin Edo Pan-dur, the most famous performer of Sephardic-Latino romances Flory Jagoda and legendary evergreen music singer Leo Martin and Gabor Lengyel Retro Party Band.

� e folklore segment of Baščaršija nights is very attractive from the tourism point of view. It’s also known as the Folklore festival “Sa-rajevo 2011”, where more than 300 members of folklore groups took part, from Albania, Russia, Turkey, Poland, Greece and BiH.

Among the other plays the theatre program brought the play “Croco-dile Lacoste” of the Chamber theatre 55 and the monodrama “Chimney sweeper” by Ljubomir Kerekeš from Croatia. � ere are also many exhibi-tions and other programs at several locations in town. � e entrance to all the programs is free of charge, so


all the programs is free of charge, so all the programs is free of charge, so


Ang

elin

a Jo

lie n

a � l

m fe

stiv

alu

u Sa

raje

vuA

ngel

ina

Jolie

at �

lm fe

stiv

al in

Sar

ajev

o

bomira Kerekeša iz Hrvatske. Tu su i brojne izložbe i drugi sadržaji na nekoliko lokacija u gradu. Ulaz na sve programe je besplatan, pa bro-jni turisti koji se u večernjim satima nađu na sarajevskim ulicama imaju prigodu uživati u glazbenim i dru-gim sadržajima.

S Baščaršijskim noćima i SFF-om vremenski se ove godine poklapa još jedan atraktivan festival - Sara-jevo Sevdah Fest. Ovo je prvi festi-val u Bosni i Hercegovini koji će u potpunosti biti posvećen sevdahu i sevdalinci. Ideja za festival se rodila prije nekoliko godina iz želje da se u vrijeme kada u Sarajevu boravi najveći broj turista ponudi sadržaj koji će najbolje oslikati bh. kulturu i tradiciju. Sevdalinka u BiH živi već 400 godina i sa sobom donosi jedno posebno stanje i raspoloženje koje najbolje opisuje bh. tradiciju i kulturu, na koju često svi zaborav-ljamo koliko je unikatna i vrijedna, kažu organizatori. Za vrijeme festi-vala će se održati sedam koncerata trenutno najkvalitetnijih i najpopu-

larnijih izvođača sevdalinki koji ovu tradicionalnu vrstu pjesme kom-biniraju s mnogim drugim glazben-im žanrovima, kao što su jazz, pop, blues, pa i elektroničkom glazbom.

Dakle, oni koji žele istinsku zaba-vu Sarajevo trebaju posjetiti tijekom srpnja. To bi se ponajprije moglo odnositi na goste mlađe životne dobi ili one s većim sklonostima zabavi i društvenom životu. Kolovoz je, ba-rem ove godine, u Sarajevu rezer-viran za turiste koji žele uživati u miru, obilaziti znamenitosti grada i upoznavati ga mimo srpanjske festi-valske vreve.

Ono što bi turistima u bilo koje vr-ijeme da dođu u Sarajevo mogao biti problem je nepostojanje mjenjačnica novca. U cijelom gradu djeluje samo jedna, pa su turisti prisiljeni kon-verziju novca obavljati u bankama. Pravi problem nastaje u večernjim i noćnim satima kada banke ne rade, a poznato je da se baš u to vrijeme troši najviše novca u restoranima,

klubovima i diskotekama. Drugi problem koji su strani turisti pre-poznali i prenijeli domaćinima je nedostatak javnih toaleta. Za sada nema sluha za rješavanje ovih prob-lema, što znači da će se turisti i ovog ljeta mučiti sa zadovoljenjem � nan-cijskih, ali i nekih drugih potreba u gradu na Miljacki.

Ostaje i problem loših komuni-kacijskih veza Sarajeva s drugim eu-ropskim gradovima. Tek je nekoliko europskih prijestolnica s kojima je glavni grad BiH povezan redovitim zrakoplovnim linijama, dok su char-ter letovi prema Sarajevu prava rijet-kost. Ceste su posebna priča, jer su u takvom stanju da je Sarajevo i od sjeverne i od južne granice udaljeno barem tri sata ne baš ugodne vožnje. Ne treba sumnjati da i ove činjenice utječu na broj turističkih posjeta u ljetnim mjesecima. Bez obzira na brojne kulturne i zabavne sadržaje, ljepote i znamenitosti Sarajeva, us-pjeh turističke sezone umnogome je limitiran spomenutim nedostacima.


the numerous tourists that happen to be on the streets of Sarajevo in the evening have the chance to enjoy the musical and other programs.

Another attractive festival – Sa-rajevo Sevdah Fest coincided this year with Baščaršija nights and SFF. � is was the � rst festival in Bosnia and Herzegovina that was totally dedicated to sevdah and sevdalinka. � e idea for the festival was born few years ago from the wish to of-fer program that would illustrate the best BH culture and tradition, dur-ing the period when there is the larg-est number of tourists in Sarajevo. Sevdalinka has been living in BiH for 400 years and bringing a special state and mood with it, which best describes BH culture and tradition we o� en forget how unique and valuable it is, said the organizers. Seven concerts were held during the festival, of currently the most qual-ity and the most popular sevdalinka performers who combine this tradi-tional type of song with many other

musical genres, like jazz, pop, blues and even with the electronic music.

So, those who want real fun need to visit Sarajevo during July. � is should be related � rst of all to the younger guests or those who have greater inclination to fun and social life. August is, at least this year in Sa-rajevo, reserved for the tourists who want to enjoy in peace, go sightsee-ing and get to know it apart from the July festival crowd.

� e thing that could be the prob-lem whenever they come to Sarajevo is the absence of exchange o� ces. � ere’s only one working in Sarajevo, so the tourists are forced to convert money in banks. Real problem comes in the evening and night hours when the banks don’t work, and we all know that’s the time when the most of the money is spent in restaurants, clubs and discotheques. � e second problem that foreign tourists recog-nized is the absence of public toilets.

For now, there’s no will for solving these problems, which means that the tourists will have troubles with satisfying their � nancial and other needs in the town on the Miljacka.

� ere’s also the problem of bad connections of Sarajevo with other European cities. � ere are only a few European capitals, with which the capital of BiH is connected with reg-ular air line, while the charter � ights to Sarajevo are real rarity. � e roads are a special story, because they are in a condition that Sarajevo is at least three hours of not so pleasant ride away from the north and south border. � ese facts also in� uence on the number of tourist visits dur-ing the summer months, there’s no doubt. Regardless of numerous cul-tural and entertaining programs, the beauties and sights of Sarajevo, the success of the tourist season is great-ly limited by the above mentioned de� ciencies.


Stjecajem niza okolnosti, središnji turistički događaj ovog ljeta u Tuzli i okolici, koji nadmašuje lokalne ok-

vire, bio je – tenis!U okviru natjecanja u Euro-

afričkoj zoni Davis cupa, u tuzlan-skom Mejdanu, ukrstili su rekete najbolji tenisači Bosne i Hercegov-ine i Estonije. Kako je ovaj sportski događaj preseljen u Tuzlu, a ne u Sarajevo, odakle su prema čelnicima Teniskog saveza BiH odapinjali stre-lice pune zavisti i otrova, teško je reći. Jedni drže da je Slanigrad, kako Tuzlu još nazivaju novinarski po-slenici, domaćinstvo dobio zbog 60-godišnje tradicije “bijelog sporta”, dok drugi vjeruju kako je presudnu ulogu odigrao novi federalni mini-star prometa i komunikacija, Enver Bijedić, Tuzlak i, ujedno, predsjed-nik Teniskog kluba “Sloboda”.

Prema neslužbenim informaci-jama, Bijedić je uvjerio BH Telekom da organizaciju meča desetljeća sponzoriraju sa 100.000 maraka.

Turističke slike i (ne)prilike Tuzle i Tuzlanskog kantona ovog ljeta

Tuzlanski kanton i sama Tuzla obiluju turističkim poten-cijalima, ali se tokom ljeta njima posvećuje nedovolj-na pažnja, Kako je tokom meča desetljeća zavapio prvi bosanskohercegovački reket, Amer Delić

I, tako su u Tuzlu došli Amer Delić, Ismar Gorčić, Aldin Šetkić, Tomis-lav Brkić, Damir Džumhur i drugi iz bh teniske karavane, koji ove go-dine rezultatima plijene pozornost stručnjaka u ovom sportu.

Dođite bar dan u „Mejdan“!Bilo kako, teniska karavana tje-

dan je držala medijsku pozornost bh javnosti, pa je logično da su i mnogi turisti tih dana došli u Tuzlu. U „Mejdanu“ se prvog dana okupilo oko 1.500 gledatelja, tako da je uoči meča parova prvi bh reket Amer Delić, zavapio:

- Meni je jasno da na temperaturi od +38 stupnjeva više gode Panon-ska jezera nego sparni „Mejdan“, ali molim Tuzlake da barem jedan dan

promijene navike, i umjesto na ku-panje dođu bodriti našu reprezent-aciju da ostvari povijesni uspjeh!

Apel je urodio plodom tek po-sljednjeg dana meča i to kada je ulaz u Mejdan bio besplatan. Tada je dvoboj Amera Delića i prvog eston-skog igrača Jurgena Zoppa bučno pratilo oko 2.500 gledatelja.

Bilo je između mečeva i drugih sadržaja koji su tijekom tri dana obogatili turističku sliku Tuzle, inače, grada koji se ne može poh-valiti inventivnošću u organiziranju sadržaja primamljivih oku turista

Recimo, upriličen je na središnjem gradskom trgu mini te-nis, gdje su naši najbolji igrači igrali protiv najmlađih Tuzlaka. Upriličena je i aukcija teniskih rekvizita, među kojima je bio i reket Andy Murraya,

Tekst i foto: Miroslav Petrović


Slana jezera u Tuzli • Salt lakes in Tuzla

By a combination of circum-stances, the central tourist event of this summer in Tuzla and surroundings,

which surpasses the local frames, was – tennis.

Within the competition in Euro-Africa zone of Davis cup, the best tennis players of Bosnia and Her-zegovina and Estonia weighed their forces on Tuzla’s Mejdan. How is this sport event moved to Tuzla and not to Sarajevo, from where a lot of mean and envious words came to the head people of Tennis federation of BiH, it’s hard to tell. Some consider that the Salt town, as Tuzla is called by some journalists, got to be the host because of the 60 year old tradition of the “white sport”, while others be-lieve that the crucial role was played by the new federal minister of tra� c and connections Enver Bijedić, who is from Tuzla and the president of tennis club “Sloboda”.

According to the uno� cial infor-mation, Bijedić convinced BH Tele-com to sponsor the match of the de-cade with 100 000 marks. So, Amer Delić, Ismar Gorčić, Aldin Šetkić, Tomislav Brkić, Damir Džumhur and others from BH tennis caravan that draw attention of the experts in this sport with their results, came to Tuzla.

Come for a day to Mejdan Anyway, the tennis caravan held

the media attention of BiH public for a week, so it’s logical that a lot of tourists came to Tuzla at that time.

Summer tourism images of Tuzla and Tuzla County

Tuzla County and the town Tuzla are rich in tourist potentials, but during the summer insu� cient attention is drawn to them, as the � rst Bosnian-Herzegovinian racket Amer Delić said during the match of the decade.

On the � rst day about 1500 specta-tors gathered at “Megdan”, so before the match the � rst racket of BiH Amer Delić said:

- It’s clear to me that at +38° the Pannonian lakes are more pleasant than sultry “Mejdan”, but I would like to ask people of Tuzla to change their habits and instead of going for bathing come to encourage our team to win his-torical success.

� e appeal had success on the last day of the match and when the entrance was for free. Duel between Amer Delić and the � rst Estonian player Jurgen Zopp was loudly followed by 2500 spectators.

� ere were other programs between the matches that en-riched the tour-

ist image of Tuzla during the three days, the town that can’t be proud of inventiveness in organizing the programs attractive to tourists. Mini tennis was organized on the central town square, where our best players played against the youngest Tuzlaks.


Osvježenje na Pananskom jezeruRefreshment on Pannonian Lake

koji je prodat za 1.500 maraka. Orga-nizirana je i “Teniska bijela noć” na otvorenom, uz dosta glazbe i dobru gastronomsku ponudu, tako da je od 4. do 10. srpnja Tuzla zaista bila u znaku “bijelog sporta”. Ne poput Wimbldona, ali je i ovako plijenila pozornost svih medija u BiH

U jezerima kao u šibiciNo, ipak, ljeto u Tuzli bez sumnje

protječe u znaku Panonskih jezera. Direktor javnog poduzeća „Pannon-ica“, Maid Porobić, priopćio je prije nekoliko dana da su u četiri dana, kada su temperature bile iznad 35 stupnjeva, Panonska jezera dnevno primala po 10.000 posjetitelja. Dva jezera, u koje je tijekom gradnje uloženo oko 8 milijuna proračunskih sredstava Općine, sličila su na veliki mravinjak. Može se zamisliti kako izgleda kada u jezero istodobno uđe 3.000 ili 4.000 kupača, a svaki ima oko sebe prostor za plivanje od najviše 5-6 metara!?

No, nije posjet Panonskim jezeri-ma jedino radi kupanja. Na plažama oko dva jezera sa slanom vodom, površine oko 10.000 četvornih metara, stvori se ugođaj barem približan onom s Jadrana ili neke druge turističke destinacije u svijetu, sa platnenim i slamnatim sunco-branima i ležaljkama. Brojni tuševi omogućavaju rashlađivanje bez ulas-ka u jezero, s obzirom da je u njima tijekom vrelih dana voda prilično topla, unatoč sustavu stalnog pro-toka radi čišćenja i rashlađivanja.

Iako je Općina Panonskim jezerima, te slanim slapovima i u tom kompleksu izgrađenim Arheološkim parkom, najavila svoje turističke ambicije, valja reći da je to pretežito dnevni turizam, da su posjetitelji uglavnom građani Tuzle i susjednih općina koje nemaju rijeke i jezera, i da sezonski utržak ne puni značajnije općinski proračun.

Svjedoči tome i podatak da je skoro svake godine Općina morala pokrivati rupe u proračunu poduzeća “Pannonica”, za koje nikome nije jas-no kako su nastajale.

U ljetnim danima, ipak, Panon-ska jezera su postala središte bro-jnih kulturnih, zabavnih i sportskih događaja. U programu manifestacije “Ljeto u Tuzli”, među ostalim, najviše je koncerata narodne ili zabavne glazbe, lokalnih izvođača.

Vrijedan spomena koncert imao je bard sevdalinke Nedžad Salković, na obalama jezera pjevale su članice ansambla “Tuzlanke” i “Romansa”, čule su se tanke žice popularnih “Tuzlanskih tamburaša”...

Obučili na tisuće plivačaNa terenima kompleksa “Pannon-

ice”, veličine 5 hektara, održana su i brojna sportska natjecanja. Svakako su najpopularniji turniri u odbo-jci na pijesku i oni se organiziraju veoma često. Uz njih, priređuju se malonogometni turniri, dok plivački klubovi organiziraju stalne škole za neplivače i za par godina, kako kaže trener plivača Zmaja-Alpamma, Muhamed Smajlefendić, na jezerima je obučeno više od 2.000 plivača.

Ono što je mana turističkog ljeta u Tuzli, jeste činjenica da se najveći dio sadržaja organizira u kompleksu “Pannonica” ili na par gradskih trgo-va, dok se zapostavljaju neki drugi, sa turističkog aspekta, također za-nimljivi sadržaji

Tijekom ovog ljeta najavljen je koncert svjetski poznatog gitariste Sanela Redžića, 11. međunarodni festival “Pozorište bez granica”, oba-vit će se izbor najtinejdžera Tuzlan-skog kantona, folklorne udruge iz Tuzle i okolice upriličit će nekoliko koncerata i smotri folklora, što na trgovima, što na obalama jezera, ali sve su to, uglavnom, sadržaji isključivo lokalnog značaja.

Recesija i smanjeni proračun utjecali su i na organiziranje “Ljeta u Tuzli”. Opredijelili smo se na jef-tinije, ali ipak zanimljive sadržaje. Manje je nastupa inozemnih trupa i orkestara, ali i ovi domaći obogaćuju život tijekom ljetne sezone - objašnjavaju u Općini Tuzla nešto mršaviju turističku ponudu u gradu ovog ljeta.

Roleri se bore za svoje mjestoIpak, za obogaćivanje turističke

ponude postarali su se tuzlanski roleri, koji su nizom akcija naveli gradske oce da organiziraju „Prvu tuzlansku biciklijadu. U Tuzli, za razliku od nekih drugih većih gra-dova u BiH, ne postoje površine na kojima bi svoj hobi i vještine mogli upražnjavati roleri, bikeri, surferi i drugi poklonici tzv. ekstremnih sportova.

Ovoga puta, zahvaljujući napori-ma M-bike shop-a, BBK ‘’Extreme’’ i JKP ‘’Saobraćaj i komunikacije - Tuzla’’ dio naselja Stupine ustupljen je rolerima, bikerima i drugima na uporabu. Bilo je veoma zanimljivo, najbolji su nagrađeni, a najavljeno je da će ovakvih natjecanja ubuduće biti više.

Ne sjede skrštenih ruku ni turistički poslenici i razne agencije u drugim mjestima. U restoranu “Robinzon” u Lukavcu, na obali zapuštenog, ali još atraktivnog jezera Modrac, organiziran je peti put pop-

ularni party “Brodolom”. Tradicio-nalna zabava, koju zovu još i “Party u bijelom”, okupila je oko 3.000 pos-jetitelja, koje su zabavljali DJ-ovi i orkestri iz više gradova BiH. Orga-nizator je bila agencija Beral music


� e auction of tennis equipment was organized, among which there was Andy Murray’s racket, sold for 1 500 marks. � e “White tennis night” in the open was organized with a lot of music and good gastronomic o� er, so Tuzla was marked by the “white sport” from July 4th until 10th. Not like Wimbledon but it attracted the attention of all the media in BiH.

Crowded LakesBut still, the summer in Tuzla

is marked by the Pannonian Lake. � e director of the public company “Pannonica” Maid Porobić said that when the temperatures were above 35° degrees the Pannonian lakes had 10000 visitors a day. Two lakes, in which 8 million budget funds of the municipality was invested dur-ing the construction looked like a big ant-hill. Can you imagine how does it look when 3 or 4 thousand of swimmers get into the lake and everyone has 5-6 metres of space around them for swimming?!

Pannonian lakes are not worthy of visiting just because of bathing. On the beaches around two lakes with salty water and the surface of about 10 000 square metres, the at-mosphere is created at least similar to that of Adriatic sea or some other tourist destination of the world, with straw parasols and deckchairs. Nu-merous showers enable refreshment without going into the lake, consid-ering the fact that the water is very warm during the hot summer days, despite of the system of constant � ow through because of cleaning and cooling.

Even though the Municipality has announced its tourism ambitions with the Pannonian lakes, salt cas-cades and the Archaeological Park built within this complex, we need to say that it’s mostly daily tourism and that the visitors are mostly the citizens of Tuzla and the neighbour-ing municipalities that have no riv-ers and lakes, and that the seasonal pro� ts don’t signi� cantly � ll the municipality budget. � e witness of that is the information that the Mu-nicipality had to cover, almost every year, the holes in the budget of the

company “Pannonica”, which no-body knows how they appeared.

Still, the Pannonian lakes have become the centre of numerous cul-tural, entertaining and sport events during the summer days. Among other things, mostly concerts of folk or pop music of local performers or-ganized within the program of the event “Summer in Tuzla”.

� e bard of sevdalinka Nedžad Salković had a concert worthy of mentioning, the members of the en-semble “Tuzlanke” and “Romansa” sang on the banks of the lake, the so� strings of popular “Tuzla tam-bura players” could be heard…

� ousands of swimmers were trained

Numerous sports competitions were held at the terrains of the “Pan-nonica” complex, 5 hectares big. � e most popular are the volleyball tournaments and they are organized very o� en. Besides them, the foot-ball tournaments are also organized, while the swimming clubs organize schools for non-swimmers and as the swimming instructor of Zmaj-Alpamm, Muhamed Smajlefendić said, more than 2000 swimmers were trained.

� e fault of the tourist summer in Tuzla is the fact that the most of the programs is organized in the “Pannonica” complex or on couple of town squares, while the other programs also interesting from the tourism aspect are set aside.

� e following events are an-nounced during this summer: the concert of world famous guitar play-er Sanel Redžić, 11th international festival “� eatre without borders”, the selection of the best teenager of the Tuzla County, folklore groups from Tuzla and surroundings will hold several concerts and folklore re-views on the squares, on lake banks, but all of these are the programs of local importance.

- � e recession and reduced budget have in� uenced on orga-nization of “Summer in Tuzla”. We have decided for the cheaper but in-

teresting programs. � e number of performances of foreign groups and orchestras is smaller, but these local enrich the life during the summer season – explained us in the Munici-pality of Tuzla about the poor tourist o� er this summer.

� e rollers � ght for their place � e rollers from Tuzla took care

of the enrichment of the tourist sea-son, as they have leaded the town fa-thers to organize the “First Tuzla cy-cling race”. Unlike some other bigger towns in BiH, there are no surfaces in Tuzla for rollers, cyclists, surfers, and other fans of so called extreme sports where they could practice their sills.

� is time, thanks to the e� orts of M-bike shop, BBK “Extreme” and JPK “Tra� c and communica-tions – Tuzla” part of the Stupine settlement was ceded to rollers, cy-clists and others for use. It was very interesting, the best were awarded, and more competitions like this in the future are announced. � e tour-ist workers and di� erent agencies at other places don’t just sit inactively. � e � � h popular party “Shipwreck” was organized at the restaurant “Robinzon” in Lukavac, at the bank of abandoned, but still attractive Modrac Lake. Traditional party, also called “Party in white” gath-ered about 3000 visitors that were entertained by the DJs and orches-tras from several towns from BiH. � e organizer was the agency Beral music from Tuzla and they have to be congratulated, because they have raised the party to the level of re-gionally popular meeting to which people plan to come year ahead.

When we have already mentioned Modrac lake, then there’s a need to say that it’s not clear why the country of BiH, and especially Tuzla county and municipalities don’t invest al-most anything in this pearl. Modrac Lake is the biggest arti� cial creation in BiH. It was built at the beginning of the sixties for the accumulation purposes within the framework of the Water-management company “Spreča” and construction of the


“Spreča” and construction of the “Spreča” and construction of the


iz Tuzle i valja im skinuti kapu, jer su party digli na razinu regionalno popularnog skupa na koji se dolazak planira godinu unaprijed.

Kada već spominjemo jezero Modrac, onda ponovno treba reći kako nije jasno zbog čega država BiH, a pogotovo Tuzlanski kanton i općine, u ovaj turistički dragulj ne ulaži gotovo ništa. Modračko jezero najveća je umjetna tvorevina u BiH. Izgrađeno je s početka šezdesetih godina radi akumulacije u sklopu Vodoprivrednog poduzeća “Spreča” i izgradnje hidrocentrale Lukavac, i prostire se na području općina Lukavac (dvije trećine), te Tuzle i Živinica.

Mreže prijetnja ribljem fonduJezero je još bogato ribom, ali taj

fond opasno uništavaju krivolovci. “Bosansko more” bilo je u epicentru zanimanja neposredno nakon rata, kada se još nije moglo ići u inozem-stvo. Tada su obale Modraca bile pre-plavljene turistima iz cijele BiH, ali su ljudski nemar i društvena nebriga učinili svoje. Oko jezera preko noći nicale su vikendice, kuće i restorani, malo tko od vlasnika je imao doz-volu za gradnju, a skoro nitko nije vodio računa o izgradnji prstena za otpadne vode, te su se fekalije i industrijski otpad iz poduzeća u Živinicama, Banovićima, Lukavcu i Kiseljaku kod Tuzle, slijevali u jezero i zagađivali ga.

Iako su inspekcijske službe zabranile kupanje u jezeru Modrac, kupača ima, pogotovo onih koji ima-ju čamce. Na površini plutaju kompe – kućice na splavovima, kojima vlas-nici sebi i prijateljima omogućavaju uživanje, roštiljanje i kupanje, po-dalje od obale i znatiželjnika.

Zašto se u pročišćavanje i uređenje dna i obala ovog jezera, te poribljavanje, ne ulože značajnija sredstva, teško je objasniti s obzirom na procjenu da bi Modrac mogao postati turistički biser cijele BiH.

Tri općine, koje gazduju jezerom, ne mogu se ili ne žele dogovoriti

oko koncepta uređenja. Valja reći i da čelnici tuzlanske općine ne žele ulagati u Modrac, s obzirom da su u gradu Tuzli izgradili dva slana jezera i na tome baziraju svoje turističke perspektive.

Dva jezera „Hazna“ i „Vidara“Sasvim drukčiji primjer je iz

općine Gradačac, gdje vlast pod-jednako ulaže u održavanje dva jezera, „Hazna“ i „Vidara“, koja su top ovdašnjeg turizma, kako zbog ribolova, tako i zbog kupanja i or-ganiziranja sportskih natjecanja. Primjerice, Gradačac ima veslački klub, dok ga Tuzla ili Lukavac nema-ju, a posjeduju daleko veću vodenu površinu za bavljenje ovim i drugim sportovima na vodi.

Općina Gradačac je ovih dana ponudila još jednu turističku atrak-ciju, čime je pokazala da je jedna od rijetkih u Tuzlanskom kantonu koja znalački koristi svoje turističke potencijale. Naime, u ovom gradu osnovan je Konjički klub i, ujedno, otvoren hipodrom, jedan od rijet-kih u BiH. Upravo ovih dana orga-nizirane su prve konjičke utrke sa značajnim nagradnim fondom, čime je turistička ponuda u ovom dijelu BiH osjetno obogaćena, pogotovo zbog dolaska znatiželjnika iz cijele Bih i susjednih zemalja.

Kao što se obično događa, najljepše od ljetnih sadržaja kul-turnog dijela turizma, dolazi na kraju. Naime, u prvoj polovici rujna, ili na samom kraju ljeta, Tuzla će biti domaćin tri iznimno zanimljive kul-turna i zabavna događaja

Od 1. do 4. rujna Tuzla će biti domaćin 11. književnih susreta “Cum grano salis”, u sklopu kojih će se dodijeliti nagrada za roman godine “Meša Selimović”. Iako je sve više pristaša promjene koncepta manifestacije, jer postaje monotona i sa novčanog stanovišta nedovoljno atraktivna, ona je već postala tradici-ja koja na širem planu okuplja veliki broj poslenika lijepe riječi.

Rade Šerbedžija i „Interbifep“Drugi, ništa manje zanimljiv

događaj, vezan je za gostovanje vr-hunskog umjetnika i zabavljača Ra-deta Šerbedžije, i njegovog benda “Zapadni kolodvor”. Gostovanje u Tuzli je najavljeno za 9. rujna, dan nakon Sarajeva, a domaćin će biti BKC, kulturna ustanova u Tuzli koja tijekom godine organizira niz vr-hunskih događaja iz oblasti kulture, umjetnosti i zabave.

Rade Šerbedžija je svuda rado viđen gost, i poslije dugih pregovora uspjeli smo ga privoljeti da poslije mnogo godina dođe u Tuzlu. Ne sumnjam da ćemo napuniti dvoranu našeg centra – kaže direktor BKC-a u Tuzli, Semir Fejzić.

Naposljetku, 17. rujna otvara se u Tuzli vrhunska kulturna mani-festacija Interbifep – Internacionalni bijenalni festival portreta, koji orga-nizira Međunarodna galerija por-treta. Selekciona komisija izabrala je za ovogodišnji Interbifep 159 radova iz 50 zemalja. Ova galerija portreta ponovno je postala mjesto organiziranja vrhunskih kulturnih događaja, ne samo likovnih nego i glazbenih, književnih i drugih.

Istina, ovih se dana Galerija našla u središtu nevesele priče o tome da je iz njenog fonda nestalo čak 50 djela Ismeta Mujezinovića, Safeta Zeca, Haima Pinte, Adele Ber-Vukić, Božidara Jakca, Vere Fišer, Marije Ujević i mnogih drugih velikana likovne umjetnosti. Radi se o ogromnoj materijalnoj vrijed-nosti koja, sigurno, prelazi dva mili-juna maraka. Također, nedostaju i čuvena djela iz zbirke „Tito u dje-lima likovnih umjetnika“ koja su radili Safet Zec i Marija Ujević. Dvi-je slike iz ove zbirke posjedovala je samo Međunarodna galerija portre-ta Tuzla, na čitavom prostoru bivše države.

Kako su slike nestale, tko je tome kumovao i čije privatne umjetničke zbirke sada ukrašavaju, otkrit će, nadamo se, pravosudna tijela. Ali, to je već tema koja ne ulazi u kon-cept priče o ljetnim turističkim događanjima u Tuzli i Tuzlanskom kantonu.


hydro-electric power plant, and spreads over the territory of the mu-nicipalities of Lukavac (two thirds), Tuzla and Živinice.

Nets threat the � sh stocks� e lake is still rich in � sh, but

the � sh stocks are endangered by poachers. Every year the watching services take out hundreds of kilo-metres of nets from the lake, with which the poachers take out the � sh and sell it to the restaurants around the lake Modrac.

“Bosnian sea” was in the centre of the interest especially a� er the war, when people couldn’t go abroad. � at was the time when the banks of Modrac were � ooded by tour-ists from entire BiH, but the human indolence and social indi� erence have le� their mark. Weekend cot-tages, houses and restaurants were built over night around the lake, and not so many of the owners had the building permit and almost nobody took into accounts the construction of the sewage system so the faecal materials and the industrial waste from the companies in Živinice, Banovići, Lukavac and Kiseljak near Tuzla poured down into the lake and polluted it.

Even though the inspection de-partments forbade swimming in the Modrac Lake, there are swimmers especially those who have boats. � e � oating houses � ow on the surface of the lake, where the owners provide enjoyment, barbecues and bathing away from the banks and the curi-ous views, for themselves and their friends.

It’s hard to explain why some considerable funds aren’t invested into cleaning and arranging of the lake bottom and the banks, with re-gards to the estimation that Modrac could become the tourism pearl of the entire BiH.

� ree municipalities that have the “ownership” of the lake can’t or don’t want to agree on the concept of arranging. We need to mention that the head people of the municipality of Tuzla don’t want to invest in Mo-

drac, considering the fact that they have built two salt lakes in the town and they base their tourist perspec-tives on that.

Two lakes “Hazna” and “Vidara”Completely di� erent exam-

ple comes from the municipality Gradačac, where the government equally invest in maintenance of two lakes Hazna and Vidra, which are the top of the tourism here, as for the � shing, the same for bathing and organizing the sports competitions. Gradačac has the rowing club, while Tuzla or Lukavac don’t, and they have much bigger water surface for occupation in this and other water sports.

� e municipality Gradačac has o� ered one more tourist attraction and that way showed that it’s one of the rare municipalities in Tuzla County that knows how to use its tourist potentials. Equestrian club was founded in this town, and at the same town hippodrome was opened, one of the rare in BiH. � e � rst equestrian races were organized with rich awards, by what the tourist o� er in this part of BiH was mark-edly enriched, especially because of the arrival of the people from entire BiH and neighbouring countries.

As it usually happens the best of the summer programs of cultural part of tourism comes in the end. In the � rst half of September, or in the end of summer, Tuzla will be the host for three very interesting cul-tural and entertaining events.

From September 1st until 4th Tu-zla will be the host of 11th literary meetings “Cum grano salis”, where the award “Meša Selimović” for the novel of the year will be presented. Even though there are more of those who consider that the concept of this event should be changed because it is becoming monotonous and not attractive enough from the � nancial aspect, it has already became the tra-dition that gathers a large number of workers of the good word.

Rade Šerbedžija and “Interbifep”� e other equally interesting

event is related to the guest perfor-mance of the top quality actor and entertainer Rade Šerbedžija and his band “Zapadni kolodvor”. � e guest performance is announced for Sep-tember 9th, day a� er Sarajevo and the host will be BKC, cultural institution in Tuzla, which organizes a line of top cultural, art and entertainment events during the entire year.

Rade Šerbedžija is welcomed guest everywhere, and a� er the long negotiations we succeeded to talk him into coming to Tuzla a� er many years. I have no doubt at all that the hall of our centre will be � lled – said the director of BKC in Tuzla Semir Fejzić.

Finally, on September 17th, top quality cultural event will be opened in Tuzla – the Interbifep – interna-tional biennale festival of portraits, organized by the International por-trait gallery. � e selection commit-tee chose 159 works from 50 coun-tries for this year’s Inter ifep. � is gallery of portraits has again become the place of organizing high-quality cultural events, not only art but mu-sical, literary and others.

� e truth is that the gallery was the centre of not so nice story about missing 50 works by Ismet Mujezinović, Safet Zec, Haim Pin-to, Adela Ber-Vukić, Božidar Jakac, Vera Fišer, Marija Ujević and many other famous painters from the funds of the gallery. � e word is about huge material value that goes over 2 million marks. Also missing are the famous works from the col-lection “Tito in the works of artists of visual arts” made by Safet Zec and Marija Ujević. Two paintings from this collection were owned only by the International portrait gallery Tu-zla in the entire former state.

How did the paintings disappear, who did that and whose private col-lections they adorn now will be dis-covered soon by the juridical bodies. But that’s the issue that doesn’t � t into the concept of the story about the summer tourist events in Tuzla and Tuzla County.


Detalj iz predstave LEDA - Mostarsko proljeće • Detail from the play LEDA - Mostar spring

90 Turizam BiH • kolovoz 2011. Život kulture i kultura života

91Tourism BiH • August 2011� e life of the culture - � e culture of life

Unatoč krizi i općoj rece-siji koja ove godine nije zaobišla ni ovaj etabli-rani festival, Mostarsko

proljeće proživjelo je i preživjelo svojih 45 dana. I to, konačna je ocje-na, vrlo uspješno.

Dvadeset i četiri zbivanja, neko-liko stotina umjetnika sa svih me-ridijana, mnoštvo posjetitelja…, po-daci su vrijedni svakoga poštovanja u vremenima kada kultura diše na „škrge“, a sponzora i donacija sve je manje.

Ipak, uz potporu neko-liko sponzora i institucija koje su od početka s Mo-starskim proljećem, od prije dvije i pol godine i pu-nopravnim članom EFA-e – Saveza europskih festivala, i 13. izdanje blagdana um-jetnosti u gradu na Neretvi, uspješno je okončano.

Otvaranje Dana, već tradicionalno, bilo je u znaku Sarajeva i Sarajevske � lharmonije uz koju su nastupili operni umjetnici i dirigenti rođeni u Bosni i Hercegovini, koji žive i rade

Piše: Misijana Brkić-MilinkovićFoto: Marin Knezović, Stole Lasić

u Hrvatskoj.Klasični program donio je nas-

tupe tri trija svjetskoga ranga – Celi-bidache trija (Trio Muenchenske � lharmonije), ruskoga Brahms trija i Kotorart trija. Ostvarena je i surad-nja s Veleposlanstvima Mađarske, Francuske i Španjolske u BiH. Zahvaljujući njima, mostarska je publika prvi put, u Galeriji kraljice Katarine, mogla vidjeti izložbu jed-noga svjetskog umjetnika – oca op-arta - Victora Vasarelyja, slušati vrhunski jazz uz Viktor Toth trio ili sanjariti uz zvuke melankolične gi-tare Španjolca Richarda Gallena.

Potpuno drukčiji – folklorni doživljaj donijeli su članovi ple-sne skupine Židovske općine Za-greb – Or haŠemeš – Sjaj sunca, koji su na Mostarsko proljeće stigli zahvaljujući suradnji sa Židovskom općinom Mostar. Koreogra inja

i voditeljica Neda Wiesler bila je ushićena dočekom mostarskih domaćina. Cvijeće koje je dobila na dar, čuvat će, kaže, kao suvenir, na jedno od najljepših gostovanja u svome životu.

Da… Takav ugled uživaju Dani Matice hrvatske… Ansambli i um-jetnici iz regije, ali i šire, kažu kako je velika čast, ali i zadovoljstvo, biti dijelom Matičina Proljeća u Mosta-ru. Tako kazaše i pjesnici pristigli iz cijeloga svijeta – SAD-a, Rumunjske, Azerbejdžana, Malte, Turske, Ma-roka, Hrvatske, Srbije, Mađarske… Na tradicionalnom Mostarskom književnom proljeću, ostvarenom i ove godine u suradnji sa Sarajevskim danima poezije, govorili su svoje sti-hove, uživali u dočeku kod mostar-skih franjevaca i ljetnikovcu „Ra-dobolja“, gdje ih je svojom poezijom počastio Mile Stojić.

Iz predstave Sarah Bernhardt • From the play Sarah Bernhardt


In spite of the crisis and the global recession that hasn’t gone around the festival, Mo-star spring went through and

survived its 45 days. And the � nal grade is excellent.

Twenty four events, several hun-dred of artists from all the meridians, multitude of visitors…are the data worth of respect in the times when the culture struggles for breathe, and there are less sponsors and do-nations.

Anyway, with the support of few sponsors and institu-tions that have been since the beginning with the Mo-star spring, full member of EFA – European festival as-sociation for two and a half years, the 13th edition of this holiday of art in the town on the Neretva was ended suc-cessfully.

� e opening was, already traditionally, marked by Sa-rajevo and Sarajevo philhar-monic with which the opera artists and conductors born in Bosnia and Herzegovina, who live and work in Croa-tia, performed.

Classical program brought the performances of three world famous trios – Celibidache trio (Munich philharmonic trio), Russian Brahms trio and Kotorart trio. � e coopera-tion with the Embassies of Hungary, France and Spain in BiH was estab-lished. � anks to them, the audience in Mostar had the opportunity to see for the � rst time, in the Gallery

queen Katarina, the exhibition of one of the world’s artists – the father of op-art – Victor Vasarely, listen to high-quality jazz with Viktor Toth trio or to daydream with the melan-cholic sounds of the guitar of Span-ish artists Richard Gallen.

� e members of the dance group of the Jewish municipality Zagreb – Or haŠemeš – the sun shine, who came to Mostar spring thanks to the cooperation with the Jewish mu-nicipality Mostar, brought totally

ensembles and the artists from the region and wider say that it’s a great honour and pleasure to be a part of Matica’s Spring in Mostar. � e same said the poets who came from all over the world – USA, Romany, Azerbaijan, Malta, Turkey, Moroc-co, Croatia, Serbia, Hungary… � ey recited their lines at the traditional Mostar literary spring, realized this year too in the cooperation with Sa-rajevo poetry days, they enjoyed the welcoming at the Franciscans from

di� erent folklore experience. � e choreographer and the leader Neda Wiesler was thrilled by the welcom-ing of Mostar hosts. She said that she will keep the � owers she received, as a souvenir of one of the best guest performances in her life.

Yes, that’s the reputation that Days of Croatian Matica enjoy… the

Mostar and in the summer cottage “Radobolja”, where Mile Stojić treat-ed them with this poetry.

� e youngest ones had their part of the cake. � ey saw the plays “Pi-nocchio” by the Puppet theatre Mo-star and “� e devil’s bridge” of Pup-pet theatre, and stepped into a real wonder land together with little and

Detalj s otvaranja • Detail from the opening


wonder land together with little and wonder land together with little and

� e life of the culture - � e culture of life

I najmlađi su došli na svoje. Gledali su predstave „Pinokio“ Pozorišta lutaka Mostar i „Vragov most“ Lut-karskog kazališta, te ušli u pravu zemlju čuda, zajedno s malim i velikim plesačicama Športsko-plesnoga kluba Erigo i glumicama Majom Lasić i Irenom Knezović, u odličnoj plesnoj predstavi „Alisa u zemlji čuda“.

Mostarsko proljeće ove je godine predstavilo i stvaralaštvo domaćih umjet-nika – ak. slikara Krešimira Ledića, monogra� ju prof. Ubavke Prusine Prašo o „60 godina glazbenih škola u Mostaruu“, gastro-priručnik i kuharicu Slave Bage – „Do-bar tek, Bosno i Herecgo-vino“. Zajedno s Mostarskim proljećem, izložbom u Galeri-ji „Aluminij“ predstavio se i proslavio svojih prvih 100 godina Fotoklub Split.

Spomenimo i Festival dalmatinskih klapa Omiš i Nenu Belana, klaviristicu Lanu Genc, Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladeži, nastup Martine � omas i sastava Black Co� ee, pred-stavu HNK Zadar – „Sarah Bernardth“, predstavljanje knjige akademika Stjepana Krasića „Počelo je u Rimu“, ali i događaje koji su Kosaču ispunili – do posljednjeg mjesta – koncert Gibonnija, Matije Dedića, Marka Ramljaka i sastava Black Co� ee, te kultne „Gospodu Glembajeve“ u iz-vedbi Ateljea 212.

I Krleža ponovno, u samoj završnici festivala!

Na svečanom zatvaranju u velikoj dvorani Kosače, višenagrađivana „Leda“ u izvedbi osječkog HNK, bila je odličan izbor za okončanje još jed-noga blagdana umjetnosti i kulture u gradu na Neretvi. A i svojevrstan „hommage“ velikanu hrvatske pisane riječi Miroslavu Krleži, u po-vodu 30. godišnjice njegove smrti.

Iz predstave Glembajevi • From the play Glembajevi

Iz predstave Leda • From the play Leda

Koliko je Mostarsko proljeće nadišlo granice naše zemlje, govori i podatak o sve češćim posjetima i publike iz Metkovića, Imotskoga, Splita, Makarske… Iz Gradca na moru i ove je godine stigao autobus pun ljubiteljica kazališta.

- Nismo mogle ni htjele propusti-ti „Ledu“ – kaže gđa Branka Vlašić, voditeljica ove karavane koja već nekoliko godina dolazi na programe Dana Matice.

I ove je godine Hrvatska turistička zajednica dala potporu sponzorst-vom nad Festivalom dalmatinskih klapa Omiš. U Omiš, pak, iz Mo-stara idu izaslanstva Matice hrvatske

i Mostarskog proljeća, ali, od prošle godine, i naše domaće klape. Ove godine ženska klapa „Drača“ u samoj je završnici ovoga festivala. Odličan način razmjene potencijala, iskustava, prijateljstava i druženja, ali i prijedlog za uvrštenje, možda, u turističke planove naših tour op-eratera.

Zašto ne ponuditi gostima ne-zaboravnu večer na omiškim ska-lama , uz dalmatinsku pismu i miris mora? O Mostarskom proljeću kao potencijalnom kulturno-turističkom brendu već smo pisali, pa zašto ne izraditi strategiju koja bi ovu inici-jativu, još u povojima, pretvorila u stvarnost?


And the delegations of Croatian Ma-tica and Mostar spring go to Omiš every year, and since last year our klape (singing groups) too. � is year female klapa “Drača” was at the � -nals of the festival in Omiš. � is is an excellent way of exchanging the potentials, experiences, friendships and meetings, and the suggestion for including this into the tourism plans of our tour operators.

Why wouldn’t they o� er their guests unforgettable evening in Omiš with the Dalmatian song and the scents of the sea? We’ve already written about the Mostar spring as potential cultural-tourist brand, so why the strategy couldn’t be created that would turn this initiative into the reality?

big performers of Sport-dance club Erigo and the actresses Maja Lasić and Irena Knezović in great dance play “Alice in the wonderland”.

� is year’s Mostar Spring pre-sented the creativity of the local au-thors – painter Krešimir Ledić and the monograph by Prof. Ubavka Prusina Prašo about “60 years of music schools in Mostar”, gastro-handbook and the cookbook by Slavo Bago – “Bon appetite Bosnia and Herzegovina”. � e Photo club Split presented itself with the exhi-bition in the Gallery “Aluminij” and celebrated its � rst 100 years.

Let’s also mention the Festival of Dalmatian klape Omiš and Neno Belan, pianist Lana Genc, Jazz or-chestra of Croatian musical youth, the performance of Martina � omas and the Black Co� ee band, the play of HNK Zadar – “Sarah Bernardth”, presenting the book by academician Stjepan Krasić “It started in Rome”, and also the events that � lled Kosača to the last seat – the concert of Gibonni, Mtija Dedić, Marko Ram-ljak and the Black Co� ee band and the cult “Gospoda Glembajevi” per-formed by the Atelier 212.

Krleža again, at the � nals of the festival.

Awarded “Leda” performed by the HNK from Osijek at the cer-emony of closing in the big hall at Kosača, was great choice for ending one more holiday of art and culture in the town on the Neretva. And it was certain homage to the great man of Croatian written word Miroslav Krleža on the occasion of the 30th anniversary of his death.

How far Mostar spring surpassed the borders of our country, says the information that there are audience visits from Metković, Imotski, Split, Makarska…� e bus full of theatre fans came from Gradac on the sea.

- We couldn’t and didn’t want to miss “Leda” – said Mrs Branka Vlašić, the leader of this caravan that has been coming to the programs of � e Matica days for several years.

� is year too, the Croatian tour-ist board gave the sponsorship to the Festival of Dalmatian klape Omiš.

Klape • Group

Monika Leskovar Celibidache

Izložba Viktor Vasarely • Exhibition Viktor Vasarely


Piše

: Fra

no V

ukoj

aFo

to. A

let R

ajič

Međunarodni festival animiranog � lma NAFF 2011., održan na terasi neumskog

hotela Sunce, započeo je veselim ple-som Mostarskih mažoretkinja te pozdravima dobrodošlice od strane Živka Matuška, načelnika općine Neum, i Janet Miller, pred-stavnica Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH. Načelnik Matuško naglasio je veliko značenje ovog festivala u turističkoj ponudi jedinog bosanskohercegovačkog grada na moru, a Janet Miller je naglasila kako duboko vjeruje da kulturna razmjena unaprjeđuje i produbljuje bliske veze BiH i SAD-a. „Stoga mi je iznimno drago što će svoje iskustvo i znanje, kao predsjednik ocjenjivačkog suda i predavač, podijeliti ovdje i Bill Plymton, jedno do najpoznatijih imena animiranog � lma“, naglasila je predstavnica američkog Velepo-slanstva. U okviru otvaranja šestog izdanja NAFF-a posebno dojmljiv bio je nastup plesača KUD-a Huto-vo, brojni autori crtića iz čitavog svijeta bili su više nego oduševljeni njihovom izvedbom linđe, pravim biserom nematerijalne kulturne baštine neumskog zaleđa. Ovu međunarodnu smotru crtića tradi-cionalno podržavaju i Ministarstvo

kulture i sporta te predsjednik FBiH.NAFF 2011. opravdao je status jed-nog od najboljih svjetskih festi-vala animacije i uvrštavanje među 36 najboljih europskih � lmskih festivala svih kategorija. Na festi-val je pristiglo oko 500 animira-nih � lmova iz 43 zemlje, od kojih je njih 50 odabrano u natjecateljski program i borbu za Grand Prix i ostale festivalske nagrade, a na ovu svojevrsnu čaroliju pokretnih slika pod otvorenim neumskim nebom, uz šum mora, pristiglo je dvadese-tak autora iz osam zemalja svijeta. U natjecateljskom dijelu programa

našlo se čak sedam animiranih � lmova i SAD-a, šest iz Rusije, po četiri iz Francuske i Poljske…Ljubitelji crtića mogli su u šest festi-valskih dana (od 25. do 30. lipnja), uz � lmove iz natjecateljskog programa, uživati i u 35 animiranih ostvarenja u redovitom programu Panorame, a upriličene su i zanimljive radionice i stručna predavanja. Druga festi-valska večer ponudila je deset � lm-ova iz SAD-a, Hrvatske, Njemačke, Nizozemske, Finske, Švicarske i Poljske. Projekciju zanimljivih ost-varenja pozorno je pratio Bill Plym-ton koji je s Majom Begtašagić,

Jurinko Raič, Bill Plympton i info Na� Jurinko Raič, Bill Plympton and info Na�


International festival of ani-mated � lm NAFF 2011, held on the terrace of Neum’s hotel “Sunce”, started with the cheer-

ful dance of the majorettes from Mostar and welcoming speeches of Živko Matuško, the head of the mu-nicipality of Neum, and Janet Miller, the representative of the Embassy of the United States of America in BiH. � e mayor Matuško stressed the great importance of this festival in the tourist o� er of the only Bosnian-Herzegovinian town on the sea, and Janet Miller said that she deeply believes that cultural exchange im-

proves and deepens the close rela-tions between BiH and USA. “� at’s why I’m truly glad that Bill Plym-ton, one of the most famous names of the animated � lm, will share his experience and knowledge here as the president of the jury and lec-turer”, said the representative of the USA Embassy. Especially impressive was the performance of the dancers of KUD Hutovo at the ceremony of opening the 6th NAFF. Numerous au-thors of the cartoons from the entire world were more than thrilled with their performance of linđo, which is a true pearl of immaterial cultural heritage of Neum’s hinterland. � is international review of cartoons is traditionally supported by the Min-istry of culture and sports and the president of the Federation of BiH.

NAFF 2011 has justi� ed the status of one of the best world’s festivals of animation and was included among 36 best European � lm festivals of all categories. About 500 animated � lms from 43 countries arrived to the fes-tival, where only 50 were selected for the competition program and � ght for the Grand Prix and other festival awards. And about twenty authors from eight countries came to this speci� c magic of motion pic-ture under the opened Neum sky, by the sea. � ere were seven animated � lms from USA, six from Russia, four from France and Poland in the competition part of the program.

In six festival days (June 25 – 30), besides the � lms in the competition program, the cartoon fans could also enjoy in 35 animated works within the regular Panorama program, and some interesting workshops

and lectures were organized. � e second festival evening o� ered ten � lms from USA, Croatia, Germany, Netherlands, Finland, Switzerland and Poland. Bill Plymton, who was member of the jury of this festi-val together with Maja Begtašagić, Krešimir Zimonjić, Zoran Đerić and Mili Tiro, watched the screenings of interesting works with attention. Bill Plymton, one of the most eminent masters of animation, the winner of the greatest world’s awards, the author who makes all the stages of his � lm by himself, from layout and extreme to phasing, aroused great interest of the public in Neum.

“Some people call me a masoch-ist because of my way of work, but I would rather say that I’m actually a hedonist. It’s my pleasure the make the � lm systematically, step by step. Hollywood avoids me because of that, and I avoid it too”, said Plymton and added that he wants his cartoons to re� ect real emotions, like passion, love and erotic. Gathered authors, numerous lovers of the animated � lm and the representatives of the media listened to the great master of animation with big attention, who also said: “Hollywood thinks that animation is only entertainment for the children, but animated � lm can be extremely interesting to the grownups with sophisticated taste”. He stressed that it’s very hard to make people laugh in these depres-sive times. “I remember the laugh and joy that I experienced when I was a child watching cartoons. � e gi� of laughter is the most pow-erful thing that a man can have. I think that the Nobel Prize should be

Jurinko Raič, Bill Plympton i info Na� Jurinko Raič, Bill Plympton and info Na�


Grand Prix NAFF-a 2011. osvojio je francuski � lm „Goaming“ autora N. Nobraina. Plymton je naglasio kako je ocjenjivački sud odluku o Grand Prixu donio jednoglasno, svima se snažno dojmila ljepota slike i znalački ispričana priča francuskog autora.Jurinko Rajič, direktor NAFF-a, au-tor pet crtanih � lmova i voditelj Studija Neum, u čijoj je produkciji nastao i crtić „Jorgovan“ njegove kćerke Alete, više je nego zadovol-jan uspjehom šestog izdanja svjetske smotre animacije. „Oduševljen sam posjetom i zanimanjem ukupne javnosti za ovu našu smotru ani-macije. Moje brojne kolege, autori iz osam zemalja svijeta, projekcije na otvorenom, uz valove i šum mora

doživljavali su kao pravu � lmsku bajku. Uvjeren sam da će nekima od njih ukupni dojmovi iz Neuma biti nadahnuće za nova ostvarenja u svijetu ani-macije. Isto tako vjerujem da će dati svoj doprinos popularizaciji svjetskog festivala animacije u Neu-mu pa tako i turističkih potencijala jedinog bh. grada na moru. Ovakve kulturne manifestacije međunarodnog značaja na najneposredniji način stvaraju svijest o BiH,

njezinim ukupnim resursima, pa tako i turističkim – kazao je Jurinko Rajič, direktor NAFF-a.I drugi � lmski festiva-li u BiH pravi su veleposlanici bosanskohercegovačkog turizma. Sarajevo Film Festival i Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu privlače brojne � lmske autore iz niza zemalja Europe i svijeta, � lmske smotre u Orašju i Mostaru pohode autori i štovatelji pokretnih slika iz regije. Organizatori bh. � lmskih smotri, kao dobri domaćini, svojim gostima iz regije i čitavog svijeta priređuju izlete na najatraktivnija turistička odredišta. S druge strane, uspješni bosanskohercegovački � lm jedan je golemi turistički „spot“ Bosne i Hercegovine!

Krešimirom Zimonjićem, Zoranom Đerićem i Milim Tirom sudjelovao u ocjenjivačkom sudu ovog festivala. Bill Plymton, jedan od najrecentnijih majstora animacije, dobitnik najve-ćih svjetskih priznanja, autor koji sam uradi sve faze svog � lma, od layouta i ekstrema do faziranja, u Neumu je pobudio veliko zanimanje javnosti.„Neki me zbog moga načina rada na-zivaju mazohistom, a ja bih rekao da sam zapravo hedonist. Zadovoljstvo mi je raditi � lm sustavno, korak po korak. Hollywood me zbog toga izb-jegava, ali i ja njega“, kazao je Plym-ton, dodavši kako želi da njegovi crtići re� ektiraju istinske emocije, kao što su strast, ljubav, erotika. Okupljeni autori, brojni ljubitelji animiranog

mijati ljude“, dodao je Plymton. Ma-jstori animacije, pristigli iz raznih dijelova svijeta bili su oduševljeni pozitivnom reakcijom publike, posebno mladih, na svim projekci-jama. Mladima se jako dopao � lm „What’s up“ (Što ima) Finca M. Sa-lima, u kojem glavni junak putuje svemirom, dok se onim starijima dojmio crtić „Guide“ (Vodič) poljsk-og autora M. Jamurlskog, s temom borbe ljudi protiv prirode i samih sebe. Čehinja Eva Skurska bila je jako oduševljena projekcijama uz zalazak sunca i miris mora. Srpski autor Mi-lan Marić, autor � lma „Jedan grad, jedna priča“ kazao je kako je ovaj festival ponudio niz � lmova koji kao da su izišli iz studija nekadašnjih

� lma te predstavnici medija s ve-likom su pozornošću slušali velikog maga animacije koji je dometnuo: „Hollywood misli kako je animacija samo zabava za djecu, ali animirani � lm zna itekako biti vrlo zanimljiv odraslima so� sticiranog ukusa.“ Naglasio je kako je u današnjim turobnim vremenima teško nasmi-jati ljude. „Sjećam se onog smijeha i radosti koje sam doživio gledajući crtiće kao dijete. Dar smijeha nešto je najmoćnije što čovjek može imati. Mislim da treba dodjeljivati Nobel-ovu nagradu onima koji znaju nas-

slavnih velemajstora animacije.Nagradu za najbolji � lm u kat-egoriji 2D animacije dobio je fran-cuski autor Jean Clude Rozac za � lm „Četverooki Specko“, dok je u kategoriji 3D animiranog � lma trijum� rao Poljak Damin Nenow za � lm „Putovi mržnje“. U kat-egoriji lutke-plastelin za najbolji � lm proglašen je � lm „Dječak žir“ Latvijke Dace Riduze, a priznanje za najkvalitetniju � lmsku glazbu pri-pala je iranskom � lmu „Tihi grad“, autora Amira Mehrana. Nagrada za najuspješniji gra� čki art i dizajn stigla je u ruke Andreju Rehaku, au-toru iz Hrvatske, za � lm „Ubrzanje“, a priznanje za najbolji studentski � lm pripalo je Danieli Krajčovoj iz Slovačke za crtić „Plava Crvena“.

Žiri 2010. Jury 2010Šerif Aljić, Mija Begović, Vesna Bordo, Viktor Azeev, Pjer Žalica


awarded to those who can make the people laugh”, said Plymton.

� e masters of animation that came from di� erent parts of the world were thrilled with the positive reactions of the audience, especially the young, at all the screenings. � ey liked the � lm “What’s up” very much, made by Finn M. Salim, where the lead hero travels around the uni-verse, while the older people liked the cartoon “Guide”, made by Polish author M. Jamurlski with the theme of the � ght of the people against the nature and themselves. � e Czech woman Eva Skurska was very en-thusiastic with the screenings by the sunset and the smell of the sea. � e Serbian author Milan Marić, the author of the � lm “One town, one story”, said that this festival o� ered line of � lms that seem like they got out of the studios of former famous grand masters of animation.

� e French author Jean Clude Rozac won the award for the best � lm in category of 2D animation for the � lm “Four eyed Specko”, while in the category of 3D animation � lm the Polish Damin Nenow triumphed with the � lm “Roads of hate”. In the category puppets-modelling clay the best � lm was “� e acorn boy”, made by Latvian Dace Riduze, and the Ira-

nian � lm “Silent town”, made by the author Amir Mehran won the ac-knowledgment for the most quality � lm music. � e award for the most successful graphic art and design went to Andrej Rehak, the author from Croatia for the � lm “Accelera-tion” and the award for the best stu-dent � lm went to Daniela Krajčova from Slovakia for the cartoon “Blue red”. French � lm “Goaming” by the author N. Nobrain won the Grand Prix of NAFF 2011. Plymton said that the jury unanimously reached the decision about the Grand Prix, everybody were powerfully im-pressed by the beauty of the picture and expertly told story of the French author.

Jurinko Rajič, the director of NAFF, the author of � ve cartoons and the leader of the Neum Studio, in whose production the cartoon “Lilac” was made by his daughter Aleta, is more than satis� ed with the success of the sixth edition of the world review of animation.

“I’m thrilled with the visit and the interest of the entire public for our review of animation. Many of my colleagues, the authors from eight countries of the world experienced the projections in the open air, with the waves and the sounds of the sea

as a true � lm fairytale. I’m sure that the impressions from Neum will be the inspiration for some of them to make new creations in the world of animation. � e same, I believe that they will make their contribution to popularization of the world festival of animation in Neum and the tour-ist potentials of the only BiH town by the sea. Cultural events of inter-national importance like this cre-ate the attitude about BiH, about its resources in general and the tourist resources in the most direct way” – said Jurinko Rajič, the director of NAFF.

Other � lm festivals in BiH are also real ambassadors of Bosnian-Herzegovinian tourism. Sarajevo Film Festival and Mediterranean Film Festival in Široki Brijeg attract numerous � lm authors from many European countries and the world, the � lm reviews in Orašje and in Mostar are visited by the authors and lovers of motion picture from the re-gion. � e organizers of B-H � lm re-views, as good hosts, prepare trips to the most attractive tourist destina-tions for their guests from the region and the entire world. On the other hand, successful Bosnian-Herzegov-inian � lm is one huge tourist “spot” of Bosnia and Herzegovina!

Publika na otvaranju NAFF-a • Audience at the opening of NAFF


Kada je, u ponoć između 22. i 23. 7. vatromet iznad rezidencijalnog zdanja Konak u Sara-

jevu označio svečani početak 17. po redu Sarajevo Film Festivala, foto-reporteri, posebno paparazzi nisu bili zadovoljni: bez obzira na divnu julsku noć i prepuno dvorište ovog reprezentativnog zdanja, još nisu imali fotogra� ju za koju su mo-gli reći da je dovoljno „celebritiy“ i da zaslužuje naslovnice kakve se očekuju na jednoj ovakvoj mani-festaciji. Pokazat će se, međutim, vrlo brzo, da je to bio samo još jedan pogrešan prvi utisak.

Iako prvenstveno umjetnička, Sarajevo Film Festival postao je prestižna manifestacija, pre-poznatljiva ne samo po � lmovima koje nudi publici, nego i po pratećim sadržajima, zbog kojih, iz godine u godinu, u glavni grad Bosne i Her-cegovine u vrijeme Festivala dolazi sve veći broj zaljubljenika u sedmu umjetnost, umjetnika, novinara, partyanera, onih koji žele vidjeti i biti viđeni...Postao je tako SFF i jedna od bitnijih odrednica na turističkoj mapi Sarajeva, ali i Bosne i Hercegovine. Podatak da je samo za ovogodišnje praćenje Festivala

Tekst: Vanja Iličić

stiglo više od 800 zahtjeva za akredi-tovanje novinara iz raznih dijelova svijeta govori dovoljno, pa skoro i ne treba podsjećati da, gotovo po pravi-lu, tokom prvih sat vremena nakon otvaranja online rezervacije ulazni-ca za projekcije, već budu rezervi-rane gotovo sve u opticaj puštene ulaznice.

Kako se Sarajevo priprema? Teško da je na početku, u opkoljenom Sa-rajevu, iko mogao slutiti u šta će se pretvoriti ova, iz prkosa granatama nastala manifestacija. No danas se traži ležaj više, kako u privatnom smještaju, takozvanoj „kućnoj radi-nosti“, tako i u luksuznim hotelima koji, čini se, niču kao gljive poslije kiše. Ove godine, SFF je onima koji u Sarajevo dolaze zbog ove mani-festacije, preporučivao nekoliko vr-hunskih hotela-partnera u projektu: o� cijelni partner SFF je luksuzni hotel „Europe“ (koji je prije neko-liko godina, uz vraćanje starog sjaja, na opće odobravanje, dobio i novu glazuru); potom su tu i ostali ho-teli u strogom centru grada, koji su proglašeni partnerima Sarajevo Film Festivala: Astra, Astra Garni, Bosnia, City Boutique Hotel, Hotel Central West Wood Club &Spa, Hote Gaj, Holiday Inn, te Radon Plaza, jedan od novijih hotela i jedini koji nije u centru grada, nego na samom ulazu, na području općine Ilidža. No, imali su posla i ostali hoteli, mali i veliki. A pripremili su se dobro i ugostitelji, kojima su, ipak vremenske (ne)prilike uspjele dobro pomrsiti račune. Čak je i bašta na „Festivals-kom trgu“ ispred sarajevskog Nar-odnog pozorišta, neposredno pored crvenog tepiha, koju tradicionalno

popunjavaju i gosti i znatiželjnici – tragači za autogramima poznatih, ove godine bila slabije popunjena – kiša je uspjela potjerati i najupor-nije. Nikle su i nove bašte u centru grada, ali zbog (ne)vremena ostale su uglavnom prazne i bez planiranih sadržaja. Tako se činilo na momente da nema festivalske atmosfere kao prethodnih godina, ali i to je bio uti-sak koji vara...

Samo nekoliko dana prije ot-varanja Festivala u Sarajevu je ot-voren prvi McDonald’s u BiH. U širokim redovima brojni ljubitelji fast fooda strpljivo su čekali na ulaz i mjesto u restoranu. Prema saopćenju iz McDonald’sa, u prvih sedam dana od otvaranja, restoran je poslovao iznad očekivanja dobivenih na osn-ovu analiza koje su rađene prilikom ulaska na tržište BiH. Najproda-vaniji proizvod u ovom restoranu je sendvič “Big Mac”, a kao uspored-bu o kojim se količinama radi, iz “McDonald’sa” navode da je u Sa-rajevu za sedam dana prodato više “Big Macova” nego u cijeloj Srbiji, koja ima 15 restorana “McDonald’s”. No, nisu ni čuvene sarajevske ćevabdžinice i buregdžinice ostale bez posla u vrijeme festivala, tražilo se i ove godine mjesto više. Priliku koju im pruža SFF ni ove godine nisu propustili ni u Udruženju kuhara BiH, pa su organizirali specijalne gastro večeri. Posebno treba istak-nuti zanimljiv kulinarski preformans u kojem je, zajedno sa Dževadom Kovačem iz Vrapčića kod Mostara (koji je inače najveći bh. uzgajivač koza), uz kozji sir i druge prerađevine od kozjeg mlijeka, priredio priznati bh. kuhar Nihad Mameledžija. Gosti


When, at midnight be-tween July 22nd and 23rd the � reworks above the residen-

tial building Konak in Sarajevo marked the beginning of the 17th Sarajevo Film Festival, the photo-journalists, especially the paparazzi weren’t satis� ed: regardless of beau-tiful July night and the yard of this building being � lled, they still didn’t have the photography for which they could have said that was “celebrity” enough and deserves the cover that’s expected at an event like this. Very soon, it was proved that this was just one more mistaken � rst impression.

Even though Sarajevo Film Fes-tival is artistic event in the � rst place, it has become the prestigious event too, recognizable not only for the � lms it o� ers to the audience, but also for the accompanying pro-grams, because of which more lovers of this art, artists, journalists, those who want to party, to be seen and to see… come to the capital of Bosnia and Herzegovina during the festival. � at’s why SFF has become one of important destinations on the tour-ist map of Sarajevo and Bosnia and Herzegovina. � e information that more than 800 requests for jour-nalists’ accreditation arrived at this years Festival from all over the world speaks for itself, so there’s almost no need to mention that during the � rst hour of opening the online reser-vation of the tickets for screenings, almost all of the tickets released are reserved.

How does Sarajevo prepare? It’s hard to believe that in the begin-ning, in surrounded Sarajevo, any-

body could have foresee what would this event become, created in spite of shells. But today, an extra bed is searched in all the accommodation capacities over the town, in the pri-vate hostels and the luxury hotels, which grow like mushrooms. � is year, SFF recommended several � rst-rate hotel-partners in this project to those who come to Sarajevo because of this event: the o� cial partner of SFF is the luxury hotel “Europe”; then there are other hotels in the town centre that have been declared partners of Sarajevo Film Festival: Astra, Astra Garni, Bosnia, City Boutique Hotel, Hotel Central West Wood Club & Spa, Hotel Gaj, Holi-day Inn and Radon Plaza, one of the newer hotels and the only one that is not located in the town centre, but at the entrance to the town in Ilidža. But the other smaller and bigger hotels were also busy. � e caterers were also prepared, but the weather succeeded to spoil their plans. Even the garden at the “Festival Square” in front of the Sarajevo National theatre, right next to the red carpet, which is traditionally � lled by the guests and curious people – seek-ers for autographs, was not � lled as it used to be, because of the rain. New terraces were built in the town centre, but due to the weather con-ditions they were mostly empty and without planned programs. � at’s how it seemed for moments that there was no festival atmosphere as it used to be in recent years, but this was deceiving impression…

Only a few days before the Fes-tival opening the � rst McDonald’s in BiH was opened in Sarajevo. Nu-

merous fans of fast food were wait-ing in lines to get into the restaurant and to get the place inside. Accord-ing to the notice from McDonald’s, in the � rst seven days, the restaurant made business above the expecta-tions based on the analyses made before entering the market of BiH. � e best-selling product in this res-taurant is the “Big Mac” sandwich, and to compare the quantities, they said that in seven days in Sarajevo more “Big Macs” were sold than in entire Serbia which has 15 McDon-ald’s restaurants.

� e famous ćevabdžinice and buregdžinice were also very busy during the festival; there was a need for a place more. � e Association of chefs in BiH also took the opportu-nity that SFF o� ers and they organ-ized special gastro evenings. � ere’s a need to emphasize the interesting culinary performance that was pre-pared by the famous BH chef Nihad Mameledžija together with Dževad Kovač from Vrapčići near Mostar (who is the biggest BH goat breeder). � ey presented goat chese and other products made of goat milk. � e gusts had one more chance to assure of the quality of the food, cuisine and the cooks here. � e catering at the festival parties, as every year, was done by Nešo Grizelj with his team from the restaurant Lav from Ilidža.

And the opportunity that SFF gives was taken by others – congrat-ulations to agile Vlado Cabrera and his beer hall for the organization of “Sarajevo sevdah festival”. Sevdalin-ka is the Bosnian-Herzegovinian brand, and in seven festival days, the experts, and those who came to BiH


experts, and those who came to BiH experts, and those who came to BiH

� e life of the culture - � e culture of life

BiH tako su imali priliku još jed-nom se uvjeriti u kvalitet ovdašnje hrane, kuhinje i kuhara. Inače, kao i svake godine, katering je na festi-valskim feštama vrhunski odradio Nešo Grizelj sa svojom ekipom iz ilidžanskog restorana Lav. A priliku su iskoristili i drugi – pohvale ide i agilnom Vladi Cabreri i njegovoj Pivnici za istovremenu organizaciju „Sarajevo sevdah festa“. Sevdalinka je bosanskohercegovački brend, a u sedam festivalskih večeri poznava-oci, ali i oni koji su u BiH došli da bi upoznali ono što ova zemlja pre-bogata raznoraznim potencijalima nudi, uživali su u izvornoj bosanskoj pjesmi, ali i savremenim obradama

dobrih starih sevdalinki. Kiša ih je uspjela potjerati iz bašte u zatvoreni prostor, ali nije pokvarila štimung niti raspoloženje.

A hiljade posjetitelja iz noći u noć imao je i sarajevski Dom mladih, na koncertima organiziranim u okviru Heineken music stagea. Buru odu-ševljenja izazvali su mladi hrvatski glazbenici – momci koji su, nakon uspješno okončanih studija, odlučili stečeno znanje pokazivati kao duo „2 Cellos”. I publika u Sarajevu je bila oduševljena onim što su prikazali na koncertu otvaranja ovogodišnjeg Heineken music stagea. Ispunjen je bio Dom mladih i u narednim danima, kada su se na sceni redali: Crvena jabuka &Alexandria, potom Bajaga & Instruktori, DJ Timo Maas, pa Nina Badrić, Prljavo kazalište, Aleksandra Radović, domaći Kultur Shock & Billy Andol, te konačno, na završetku Festivala, Rambo Amade-us & Karne. Činjenica što koncerti, tradicionalno, nisu počinjali prije jedan sat ujutro nije umanjila broj posjetitelja. I to je već posebni, pre-

poznatljivi dio svakog, pa tako i po-sljednjeg Sarajevo Film Festivala.

No, vrijeme je da se vratimo priči s početka i opaski fotoreportera o pravoj fotogra� ji sa crvenog tepiha za naslovnicu. U Direkciji SFF-a su sačuvali tajnu o specijalnim gosti-ma i to do posljednjih sati. A onda se mujnevitom brzinom Sarajevom pronijela vijest da je u grad, ovaj put zvanično, stigao najpoznatiji holi-woodski par, Angelina Jolie i Brad Pitt. Vratilo se i sunce u grad i na festivalski trg, a oko crvenog tepiha posjetitelja kao niti jednog od pre-thodnih dana. Ulica Branilaca Sara-jeva bila je jedva prohodna. Zvijezde Holiwooda dočekane su ovacijama. Sarajevo Film Festival potvrdio je svoju veličinu. A najpoznatiji holi-woodski par nagovijstio još uz-budljiviji i posjetiteljima Sarajeva bogatiji naredni, 18. Sarajevo Film Festival.


to meet all the things this country, rich with di� erent potentials, o� ers, enjoyed the original Bosnian song and in modern versions of good old sevdalinka. � e rain only succeeded to get them from the terraces inside, but didn’t spoil the atmosphere.

� ousands of visitors went every night to Sarajevo Youth centre at con-certs organized within the Heineken music stage. Young Croatian mu-sicians elicited great enthusiasm – these are the guys who decided, a� er schooling, to show their mu-sical knowledge and talent as duet “2 Cellos”. � e audience in Sarajevo was thrilled with what they showed at the opening concert of Heineken music stage. � e Youth centre was full in other nights when the fol-lowing performers got to the stage: Crvena jabuka & Alexandria, Bajaga & Instruktori, DJ Timo Maas, Nina Badrić, Prljavo kazalište, Aleksan-dra Radović, Kultur Shock & Billy Andol and � nally at the end of the Festival Rambo Amadeus & Karne. � e fact that the concerts didn’t be-

gin before 1 a.m. didn’t decrease the number of visitors. And that is also recognizable part of each and so the last Sarajevo Film Festival.

But, let’s go back to the story at the beginning, about the photogra-phers’ remarks about real photo from the red carpet for the cover. � e man-agement of SFF kept the secret about the special guests until the end. And then, with the speed of the lightning the news was spread around the town – the most famous Hol-lywood couple Angelina Jolie and Brad Pitt came to Sarajevo. � e sun also came back to town and the festival square, and there were visitors around the red carpet more than any other day of the festival. � e steet Branilaca Sara-jeva was barely passable. � e Hollywood stars were

welcomed with ovations. Sarajevo Film Festival has proved its great-ness. And the most famous Holly-wood couple announced even more exciting next 18th Sarajevo Film Fes-tival and richer with visitors.


U okviru projekta „Zaštićena šumska i planinska područja“ Ministarstva okoliša i turizma FBiH priprema se Plan up-ravljanja (engl. Management Plan) za zaštićeno područje Parka prirode Blidinje. Izvoditelj Plana je konzorcij tvrtki

Oikon d.o.o. – institut za primijenjenu ekologiju iz Zagreba i Ecoplan d.o.o. iz Mostara.

Plan upravljanja za Park prirode BlidinjeNakon što je proglašeno zaštićenim područjem 1995. godine, PP

Blidinje među prvima je u FBiH koji dobiva Plan upravljanja. U praksi upravljanja zaštićenim područjima širom svijeta Plan upravljanja je temeljni dokument koji ima svrhu usmjeriti i kontrolirati upravljanje i korištenje dobara u zaštićenom području, te osigurati kadrovske i or-ganizacijsko-� nancijske pretpostavke za razvoj i provedbu programa potrebnih za podršku upravljanju i korištenju.

Plan upravljanja zaštićenim područjem se donosi za razdoblje od 10 godina, a nakon isteka pet godina analiziraju i procjenjuju ukupni efekti Plana upravljanja te se, po potrebi, obavlja revizija.

Planom upravljanja za zaštićeno područje Parka prirode Blidinje trenutno je u fazi konzultacija pred izradu � nalnog nacrta, a samim su Planom predviđena tri temeljna cilja za njegovo dugoročno održivo upravljanje: • očuvanje – trajno zaštiti i unaprijediti prirodnu raznolikost te

očuvati kulturnu baštinu, • obrazovanje i rekreacija – promovirati mogućnosti za razumijevan-

je i uživanje u netaknutoj prirodi i ostalim specifičnim kvalitetama Parka,

• jačanje lokalne zajednice – jačati suradnju s lokalnom zajednicom u održivom korištenju prirodnih dobara Parka s ciljem lokalnog, odnosno regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja prihoda lokalnom stanovništvu te otvaranja novih radnih mjesta.Sukladno navedenim ciljevima de� nirana je vizija Parka prirode

Blidinje koja glasi:Park prirode „Blidinje“ ostat će očuvano planinsko područje

iznimnih prirodnih vrijednosti u kojem se s visoko usklađenim zaštitnim i razvojnim ciljevima štiti i unaprjeđuje prirodno i kul-turno nasljeđe, a korištenje zaštićenog područja vodi po principima održivog razvitka i usmjerava prema interesima i potrebama lokal-

Piše: Prof. dr. sc. Ivan Martinić, voditelj projektnog timaFotofra� je: Višnja Šteko i Zrinka Mesić

104 Turizam BiH • kolovoz 2011. Znanstveno-istraživačke i stručne teme

The Management Plan for protected area of the Nature Park Blidinje is being prepared within the framework of the proj-ect “Protected forest and mountain areas” of the Ministry of environment and tourism of the Federation of BiH. � e

contractor is the consortium of companies Oikon ltd. – the institute for applied ecology from Zagreb and Ecoplan ltd. from Mostar.

The management plan for the Nature Park Blidinje

A� er it was declared protected area in 1995, NP Blidinje is among the � rst to get the Management Plan in the Federation of BiH. In the practice of management of the protected areas all over the world the Management Plan is the basic document that has the purpose of di-recting and controlling the management and usage of goods in pro-tected areas, and of providing the personnel and organizational-� nan-cial possibilities for development and implementation of the programs needed for the support and of management and usage.

� e Management Plan of the protected area is brought for the pe-riod of 10 years, and a� er � ve years expire, the total e� ects of the Man-agement Plan are analysed and evaluated and if needed the revision is done.

� e Management Plan for the protected area of the Nature Park Blidinje is at the phase of consultations before the construction of � nal dra� at the moment, and three basic goals for its long-term sustainable management are anticipated by the Plan: • preservation – permanently protect and improve the natural diver-

sity and preserve the cultural heritage,• education and recreation – to promote the possibilities for under-

standing and enjoyment in the untouched nature and other specific qualities of the park,

• Strengthening the local community – to strengthen the cooperation with local community in sustainable usage of natural goods of the Park, with the goal of local and regional economic growth and de-velopment, providing the revenues for the local people and opening the new work places. Congruently with the goals above mentioned the vision of the Na-

ture Park Blidinje was de� ned and it says: � e Nature Park Blidinje will remain preserved mountain area

of exceptional natural values, where natural and cultural heritage will be protected and improved by highly coordinated protective and developmental goals, and the usage of the protected area will

105Tourism BiH • August 2011Scienti� cal-research and pro� esional topics

Pogled prema jezeru Blidinje i morenamaThe view towards Blidinje Lake and moraines

nog stanovništva. Šira zajednica će uvažiti važnost i posebnost područja kroz trajnu podršku ostvarenju ciljeva Parka.

Plan upravljanja ima sljedeća tematska područja razmatranja za koje se de� niraju ciljevi, pokazatelji učinka i setovi upravljačkih akcija:

A. Zaštita i očuvanje biološke i geološke raznolikosti

B. Upravljanje krajobrazima i održivo korištenje prirodnih dobara

C. Zaštita i očuvanje kulturne baštineD. Turizam, zaštita okoliša i prostorno uređenjeE. Potpora lokalnim zajednicama F. Edukacija, tumačenje i promidžbaG. Upravljanje, administracija i održivost

Turistički potencijali PP Blidinje Mnoštvo prirodnih atrakcija, jedinstvene regionalne

odlike, klimatski uvjeti, krajolik, kulturno-povijesne i arheološke vrijednosti u Parku i njegovom okruženju čine Park prirode Blidinje atraktivnim i poželjnim mjestom posjećivanja. Današnji okvir turističke funk-cije Parka čini ponuda sljedećih aktivnosti: šetnja po pješačkim stazama, planinarenje, alpinističko penjanje, slobodno ili organizirano korištenje područja parka prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s � orom, geologijom, hidrogeologijom, te znanstvene aktivnosti. Tome treba dodati ugostiteljsku ponudu s mogućnostima smještaja u većem broju objekata.

„Vilinac“. Franjevačko odmaralište u Masnoj Luci, pored galerije i izložbe slika Likovne kolonije “Brijeg-Masna Luka”, omogućava i prenoćište. Na ulazu u Masnu luku u izgradnji je planinarski dom i upravna zgrada Javnog poduzeća „Park prirode Blidinje“. Pored smještaja u tim je objektima planiran prostor za znanstveno-istraživački rad te za okolišno-edukacijski centar. Nažalost, lovačke kuće na Čvrsnici još su uvijek uglavnom devastirane. U Dugom polju izgrađen je veliki broj vikendica u kojima se, posebno u zimskom razdoblju, smještaju posjetitelji. Na lokalitetu Risovac postoje uređene skijaške staze i tri ski-li� a.

Nadalje se ocjenjuje kako je proglašenje Parka prirode Blidinje, s kasnije razvijenim značajnim turističkim po-tencijalima i izgradnjom skijališta dalo važan početni impuls turističkoj a� rmaciji šireg područja Parka. Ipak, sadašnje stanje turističke funkcije Parka, bez obzira na visoku atraktivnost i potencijal, daleko je ispod stvarnih mogućnosti. Prije svega, samo područje proizvodi ne-dovoljan broj vrijednosti važnih za posjetitelje, pri čemu se misli na brojnost i organiziranost nositelja turističkih aktivnosti i ukupnost turističke ponude. Postojeća ra-zina ekonomske e� kasnosti nositelja turizma je niska i premalo vezana za kreiranje onih turističkih mogućnosti po kojima su zaštićena područja prirode širom svijeta turistički prepoznatljiva, a to je posjećivanje radi pri-marno izvornog doživljaj prirodnih osobitosti takvih područja.

U ocjeni stanja turističke funkcije PP Blidinje u Pla-nu upravljanja uzeti su u razmatranje postojeći turistički potencijali, prije svega u objektima i aktivnostima koje postoje u Parku. Turističku ponudu na prostoru Parka prirode Blidinje čini više objekata koji nude smještaj s ugostiteljskim uslugama: planinarski dom „Riso-vac“, moteli „Risovac“ i „Hajdučke vrleti“ te pansion

Pogled prema kanjonu Dive GraboviceThe view towards the canyon Diva Grabovica

Rizici u razvoju turizma U ocjeni rizika u razvoju turističke funkcije Parka

kao glavni problem i prijetnja razvoju de� niraju se be-spravna gradnja čiji su dosadašnji nekontrolirani razm-jeri i neprimjerena arhitektura ozbiljno degradirali kra-jolik, ali i prouzročili značajne probleme zaštite okoliša


be managed according to the principles of sustainable development and directed according to the interests and the needs of the local population. Wider com-munity will take the importance and particularities of the area into consideration through the permanent support to the goal achievement of Park.

� e Management Plan has the following thematic � elds of consideration, for which the goals, the indica-tors of e� ciency and the sets of management actions were de� ned:

A. Protection and preservation of biological and geological diversity

B. Management of the landscape and sustainable usage of natural goods

C. Protection and preservation of the cultural heri-tahe

D. Tourism and, environment protection and re-gional planning

E. Support to local communities F. Education, interpretation and promotion G. Management, administration and sustainability

Tourist potentials of NP Blidinje Abundance of natural attractions, unique regional

characteristics, climatic conditions, landscape, cultural-historical and archaeological values in the Park and its surroundings make the Nature Park Blidinje attractive and desirable place for visit. Today’s tourist function of the Park is consisted of the o� er of the following activi-ties: hiking over the hiking tracks, mountaineering, al-pine climbing, free or organized usage of the area of the park, educational activities with the goal of becoming familiar with � ora, geology, hydrogeology and scienti� c activities. Catering o� er with the possibility of accom-modation in most of the objects should also be added to this.

NP Blidinje tourism function. � e tourist o� er in the area of Nature Park Blidinje is made up of several objects that o� er accommodation with catering services: moun-tain home”Risovac”, motels ”Risovac” and “Hajdučke vrleti” and the pension “Vilinac”. � e Franciscan resort in Masna Luka, besides the gallery and painting exhibi-tion from the art colony “Brijeg-Masna Luka”, also pro-vides the accommodation. Mountaineers centre and the administrative building of the Public company “Nature Park Blidinje” are under construction at the entrance to Masna Luka. Besides the accommodation, these objects are planned for the scienti� c-researching work and for environmental-educational centre. Unfortunately, the hunters’ houses on Čvrsnica are still mostly devastated. A large number of weekend cottages were built in Dugo polje, where the visitors stay, especially during the winter months. � ere are ski runs and three ski-li� s arranged on the locality Risovac.

� en, it’s evaluated how the declaration of Blidinje as the Nature Park, with later developed tourism potentials and construction of the ski grounds, gave important start impulse for tourism establishment of the wider area of the Park. Still, current condition of the tourism function of the Park, regardless of the great attractiveness and po-tential, is far beyond real possibilities. First of all, the area itself doesn’t produce adequate number of values important for the visitors, and by this we think on the number and state of organization of the bearers of tour-ist activities and totality of the tourist o� er. � e existing level of the economic e� ciency of the bearers of tourism is low and not connected adequately with creation of the tourism possibilities by which the protected areas of the nature all over the world are tourist recognizable, and that is visiting primarily for authentic experience of the of natural characteristics of areas like this.

� e existing tourist potentials, above all in objects and activities that already exist in the Park, are taken into consideration in evaluation of the condition of the

The risks in tourism development In evaluation of the risks in development of the tour-

ism function of the Park the following was de� ned as

Pogled prema jezeru BlidinjeThe view towards Blidinje Lake

Izvor Jasle u Masnoj LuciSpring Jasle in Masna Luka


Graditeljsko nasljeđe, planinski stanArchitectural heritage, mountain house

u smislu neriješenih pitanja korištenja vode za lokalnu vodoopskrbu i odvodnje otpadnih voda, nelegalnog odlaganja komunalnog i građevinskog otpada, i drugo. Naglašeno, divlja odlagališta i iskopi građevinskog ma-terijala kao i propadanje objekata tradicionalne gra-diteljske baštine prijete trajnom uništenju kulturnog i prirodnog naslijeđa Parka.

Perspektive razvoja turizmaPrema Planu upravljanja perspektiva razvoja turističke

funkcije Parka prirode Blidinje trebala bi se temeljiti na ekološkom, tematskom i avanturističkom turizmu. Uz e� kasno upravljanje, Park ima uvjete u narednih 10 go-dina postati uzorno planinsko odredište koje integrira zaštićena prirodna i kulturna bogatstva u moderni sus-tav turističkih doživljaja i iskustava, promovirajući život na planini. Vizija razvoja turizma destinacije Blidinje postavlja se kao „planinska destinacija koja na tržištu nudi iskustva i doživljaje u zaštićenom prirodnom okruženju, promovira ljepotu života na planini i ponosi se svojom tradicijom i bogatom kulturom“ (citirano iz Master plana razvoja turizma, IGH Mostar). Uspjeh turističke funkcije Parka treba graditi kroz inovativan, ali održiv razvoj, čime će dati dugoročnu korist svim ključnim subjektima i prvenstveno svim stanovnicima ovog područja.

Mogući pritisci na zaštićene prirodne vrijednosti uzrokovane turističkim i rekreacijskim djelatnostima mogu biti uzrokovani brojnošću posjetitelja, upora-bom prirodnih resursa koja ne vodi dovoljno računa o održivosti, neselektivnom izgradnjom infrastruk-turnih i drugih građevina, kao i drugim aktivnostima u svezi s turističkim djelatnostima. Iz toga proizlazi da se metode dimenzioniranja prostora za turističke funk-cije zaštićenog područja trebaju temeljiti primarno na izračunu prihvatnog � zičko-ekološkog kapaciteta po-jedinih prostora posjećivanja pri kojima su odlučujući ekološka osjetljivost i prihvatni kapaciteti potencijalno najopterećenijih lokaliteta.

Glavne buduće akcijeJedan od glavnih ciljeva u Planu upravljanja za PP

Blidinje je omogućiti posjetiteljima uživanje i rekreaciju na način koji je u skladu sa zaštitom posebnih vrijed-nosti Parka, poštujući harmoniju prirodnog i kulturnog naslijeđa i odražavajući visoku kvalitetu okoliša.

Od brojnih upravljačkih akcija koje se odnose na turističku funkciju Parka u sljedećih 10 godina koliko je važenja Plana, treba izdvojiti:

• započeti provođenje programa cjelovitog sustava posjećivanja Parka u prve dvije godine provođenja Plana

• urediti jednu poučnu stazu u prvih 5 godina proved-be Plana te još jednu u sljedećih 5 godina

• osmisliti i ponuditi posjetiteljima višednevne plani-narske rute na području Parka

• izgraditi nove sadržaje te prilagoditi najmanje dva postojeća objekta infrastrukture osobama s poseb-nim potrebama

• poticati voditelje planinarskih domova na proširenje i poboljšanje ponude.

• za zainteresirane iznajmljivače osigurati uvjete i/ili prostor za iznajmljivanje rekvizita i opreme za sportske aktivnosti u prirodi

• u skladu sa smjernicama zaštite prirode odrediti i urediti mjesta pogodna za kampiranje

• osmisliti promociju i turističku ponudu osobito vri-jednog krajobraza kanjona Dive Grabovice

• Usredotočiti se na osmišljavanje prepoznatljivih turističkih doživljaja i razvijati nove turističke proiz-vode, primarno za jednokratno posjećivanje i za sva godišnja doba

• inicirati objedinjavanje nositelja turističkih djelat-nosti u eko-turistički klaster radi poboljšanja stan-darda smještajnih sadržaja i usluga

• poticati usavršavanje turističkih kadrova kroz obuku i prakse u inozemstvu.

• jačati sposobnosti uprave Parka za apliciranje na inozemna sredstva za provedbu projekata razvoja turističke funkcije Parka

• istražiti i odrediti prihvatne kapacitete pojedinih lokaliteta za posjećivanje u skladu sa smjernicama zaštite prirode te pratiti i regulirati broj posjetitelja.

Zoniranje Parka prirode BlidinjeVažan faktor razvoja turističke funkcije PP Blidinje

čini zoniranje Parka. Prema nacrtu Plana upravljanja unutar granica Parka de� nirat će se:


the main problem and the threat for the development: the illegal building whose uncontrolled proportions and unsuitable architecture have seriously degraded the landscape and signi� cant problems in environment pro-tection in the sense of unsolved issues of water usage for the local water supply and the waste waters drain-age, illegal communal and industrial waste disposal and other things. Wild waste disposal sites and excavations of construction materials and decay of the buildings of traditional architectural heritage threaten with perma-nent destruction of cultural and natural Park heritage.

Perspectives of the tourism development

According to the Management Plan the perspec-tive of the tourism function development in the Nature Park Blidinje should be based on ecological, thematic and adventurous tourism. With e� cient management in the next 10 years, the Park has the prerequisites to become exemplary mountain destination that integrates protected natural and cultural wealth into the modern system of tourist experiences, promoting the life on the mountain. � e vision of the development of the tour-ism of Blidinje destination is set up as the “mountain destination that o� ers experiences in protected natural environment to the market, and promotes the beauty of life on the mountain and is proud of its tradition and rich culture” (quoted from the master plan of the tour-ism development, IGH Mostar). � e success of the tour-ism function of the Park should be built through inno-vative but sustainable development, what will give the long-term bene� t to all the key entities and especially to all the inhabitants of this area.

sources that doesn’t take the sustainability into account, unselective construction of the infrastructure and other buildings, as well as the other activities related to the tourism activities. It means that the methods of dimen-sioning of the area for tourism functions of the pre-served area should be primarily based on calculations of acceptable physical-ecological capacities of individual visiting areas, at which the ecological sensibility and the reception capacities of potentially the most strained lo-calities are crucial.

Major future actionsOne of the main goals in the Management Plan for

NP Blidinje is to enable the visitors pleasure and recre-ation in the way that is compatible with the protection of the special values of the Park, respecting the harmony of natural and cultural heritage and keeping the high qual-ity of the environment.

Out of many management actions related to the tour-ism function of the Park in the next 10 years we need to single out the following: • start the implementation of the program of integral

system of visiting the Park in the first two years of the Plan implementation,

• arrange one educational track in the first five years of the Plan implementation and one more in the fol-lowing five years,

• create and offer several-days mountain routs on the area of the Park to the visitors

• create new programs and adjust at least two existing infrastructure buildings to the disabled persons,

• encourage the leaders of the climbers’ lodgings to ex-pand and improve the offer,

• for interested renters, ensure the conditions and/or the space for rental of the equipment for sport activi-ties in the nature

• determine and arrange the places suitable for camp-ing in accordance with the guidelines of the nature protection

• create the promotion and tourist offer of especially valuable landscape of the canyon Diva Grabovica

• focus on creation of recognizable tourist experiences and develop new tourist products, primarily for sin-gle visits and all seasons of the year,

• initiate the uniting of the tourist work holders in the eco-tourism cluster for the purpose of improvement of the accommodation programs and services stan-dard,

• encourage the improvement of tourism personnel through education and practice in foreign countries,

Possible pressures on the protected natural values caused by the tourism and recreational actions could be caused by the number of visitors, usage of the natural re-

Graditeljsko nasljeđe, planinski stanArchitectural heritage, mountain house


through education and practice in foreign countries,through education and practice in foreign countries,

Scienti� cal-research and pro� esional topics

izračun prihvatnoga kapaciteta po stanišnim cjelinama šuma, pašnjaka i livada, obala Blidinjskog jezera, vrhova Čvrsnice i Prenja i dr., koje se međusobno razlikuju po svojim prirodnim karakteristikama, ekološkoj osjetlji-vosti te po načinu i intenzitetu mogućega turističkog korištenja.

Kao kritično opterećeni lokaliteti posjećivanja u Parku prirode Blidinje, za koje je nužno odrediti za-sebne granične prihvatne kapacitete, de� niraju se: obale Blidinjskog jezera, lokalitet Masna Luka i kanjon Dive Grabovice.

Vikend naselje, Risovac • Weekend settlement, Risovac

• zona stroge zaštite koja će uključivati područja naj-veće prirodne vrijednosti čije je očuvanje iznimno važno i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo mini-malne ljudske intervencije. U područjima ove zone trebaju prevladavati prirodni procesi te se ne smije dopustiti bilo kakav razvoj infrastrukture. Aktivnosti koje se mogu izvoditi u zoni stroge zaštite su znanstvena istraživanja, praćenje sta-nja (monitoring) te ljudske intervencije u izvanrednim okolnostima.

• zona aktivne zaštite koja obuhvaća područja velike vrijednosti za čije je očuvanje dopušteno provoditi aktivnosti održavanja, obnavljanja ili stvaranja prirod-nih vrijednosti važnih za očuvanje prirode. Toj kategoriji pripadaju sva područja koja bi bez aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne karakteristike. Dopuštene ak-tivnosti usmjerene su na nadzor područja, znanstvena istraživanja i praćenje stanja, košnju, ispašu, tradicionalnu zemljorad-nju, sječu, športski ribolov i dr. U ovoj zoni nalazi se površinom najveći dio Parka prirode Blidinje (oko 83 %).

• zona korištenja koja obuhvaća područja niže vri-jednosti očuvanja i područja gdje je tradiciona-lno prisutan određeni stupanj korištenja te se njima uglavnom upravlja u neke druge svrhe značajne za razvoj zaštićenog područja. Korištenje ove zone mora biti u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe i ciljeva zaštićenog područja. Ova zona obuhvaća ukupno oko 0,7 % površine Parka, a u njoj se nalaze već izgrađena područja. Ovo su područja intenzivnog korištenja i zadržavanja koris-nika prostora na kojima je već prisutna određena in-frastruktura koju je potrebno obnavljati, poboljšavati i sl. Dopuštene aktivnosti uključuju održavanje i ob-novu posjetiteljske i rekreacijske infrastrukture, in-tervencije u prostoru u funkciji poboljšanja sustava posjećivanja i sl.

Prihvatni turistički kapacitet ParkaZa turističko posjećivanje Parka prirode Blidinje

predviđa se uspostava organiziranog sustava posjećivanja pri čemu se kao najvažniji ekološki kriterij planiranja i organizacije prostora uzima prihvatni kapacitet (engl. carring capacity) kojim se utvrđuje najveći dopušteni broj posjetitelja pri kojemu još uvijek nije ugrožena prirodna ravnoteža područja.

Za objektivno određivanje ukupnog prihvatnog ka-paciteta Parka potrebno je u prvim godinama proved-be Plana upravljanja prioritetno provesti diferencirani

ZavršnoPark prirode Blidinje ima vrlo povoljan geo-

prometni položaj koji bi izgradnjom planiranih prometnica višeg ranga (koridor Vc, završetak izgrad-nje autoceste Split-Dubrovnik) trebao postati lako dostupno atraktivno odredište za brojne posjetitelje – jednako one zaljubljene u izvorno očuvanu prirodu, kao i onih željnih rekreacije i speci� čnih turističko-ugostiteljskih doživljaja.

U dosadašnjim javnim konzultacijama sa zain-teresiranim stranama u pripremi Plana upravljanja prevladavalo je nepodijeljeno mišljenje svih sudion-ika da vrijednosti Parka prema kojima treba usmjeriti upravljanje i razvoj Parka moraju ostati njegova lj-epota netaknute prirode, a turizam biti glavni način njegova održivog korištenja.

Ipak treba voditi računa da je, imajući u vidu postojeću gospodarsku krizu, upitna sposobnost proračunskog � nanciranja infrastrukture nužne za razvoj prihvatljivih oblika turizma. Upravo bi veliki raskorak između mogućnosti i potreba mogao biti najkritičniji element razvoja turizma Parka. S druge strane, ako bi se ovakva javna ulaganja sagledavala u kontekstu postizanja ukupnih ciljeva upravljanja Par-kom i doprinosa širem regionalnom razvoju, onda bi ona koliko bila nužna toliko i opravdana.


• strengthen the capacities of the Park management for applying to the foreign funds for implementation of projects of the tourism function development of the Park,

• research and determine acceptable capacities of in-dividual localities for visit in accordance with the guidelines of the nature protection and record and regulate the number of the visitors.

Zoning of the Nature Park Blidinje � e important element of the development of the

tourism function of NP Blidinje is the zoning of the Park. According to the dra� of the Management Plan the following will be de� ned within the Pa :• The zone of strict protection that will include the

areas of the highest natural value, whose preserva-tion is extremely important and that don’t demand any or just minimal human interventions. In the ar-eas of this zone natural processes should prevail and no development of infrastructure must be allowed. The activities that could be performed in the zone of strict protection are scientific researches, monitor-ing and human interventions in exceptional circum-stances.

• The zone of active protection that comprises the areas of high value for the preservation of which it’s only allowed to perform the activities of main-tenance, renewal or creation of natural values im-portant for the preservation of nature. All the areas that would change their important characteristics without active management belong to this category. Allowed activities are directed to the supervision of the area, scientific researches and monitoring of the condition, mowing, pasture, traditional agriculture, cutting, sport fishing, etc. The biggest part of the Na-ture Park Blidinje surface is in this zone (83%).

• The zone of exploitation that includes the areas of lower value of preservation and the areas where tra-ditionally there was certain level of exploitation, and these are mostly managed for some other purposes important for the development of protected area. The exploitation of this zone has to be in accordance with the principles of sustainable development, with-out ruining the purpose and goals of protected area. This zone includes about 0, 7% of the Park surface and there are already built areas in it. These are the areas of intensive usage and keeping the users of the spaces which already have certain infrastructure that needs to be renovated, improved, etc. Allowed activi-ties include maintenance and renovation of visiting and recreational infrastructure, intervention in the area with the function of improvement of the visiting system, etc.

Carrying tourist capacity of the Park� e establishment of organized system of visiting

is planned for tourist visits to Nature Park Blidinje, in which process the carrying capacity is taken as the most important ecological criterion of planning and organi-zation of space, by which the largest number of visitors is determined and where the natural balance of the area is not endangered.

For objective determination of total carrying capac-ity of the Park it’s necessary, in the � rst few years of the Management Plan implementation, to conduct primar-ily the di� erential calculation of carrying capacity over the habitat units of forests, pastures, meadows, Blidinje lake banks, peaks of Čvrsnica, Prenj and others, which di� erentiate by their natural characteristics, ecological sensibility and by the mode and intensity of possible tourism usage.

� e banks of the Blidinje Lake, locality of Masna Luka and the canyon of Diva Grabovica are de� ned as critically loaded localities of visit in the Nature Park Blidinje and it’s needed to determine limited carrying capacities for them.

Closure� e Nature Park Blidinje has very favourable geo-

tra� c position, which should become easily available by construction of planned roads (corridor Vc, the ending of highway construction Split-Dubrovnik) and attractive destination for numerous visitors – those lovers of authentically preserved nature and those wanting recreation and speci� c tourism experi-ences.

In public consultations, so far, with the interested sides in the preparation of the Management Plan, the unique opinion of all the participants prevailed that the values of the Park, according to which the man-agement and the development of the Park should be directed, have to be the beauty of its untouched na-ture, and the tourism should be the main way of its sustainable exploitation.

However, the capability of the budget � nancial in-frastructure necessary for the development of accept-able types of tourism should be taken into account, having in mind the current economy crisis. Big dis-crepancy between the possibilities and the needs could be the most critical element in development of the tourism in the Park. On the other hand, if public investments like these would be viewed within the context of achieving the total goals of management of the Park and contributions to wider regional develop-ment, then they would be necessary and justi� ed.


Napraviti stručnu analizu stanja gospodarstva nije lak ni jednostavan posao ni u uređenim gospodarstvima i državama, a kamo li u tako upravno i etnički složenoj, te gospo-

darski na razini prvotne akumulacije kapitala i pravno krajnje nede� niranoj državi kao što je Bosna i Herce-govina, ili, još teže, u jednom dijelu takve države – sada i ovdje predmet našeg zanimanja ; Federaciji Bosne i Hercegovine, a ako idemo dalje zasigurno će biti još i teže; istražiti stanje jedne grane njezinog gospodarstva i osobito ako je ona u povojima svog razvojnog puta kao što je to slučaj s turizmom u Federaciji BiH.

Ono što je moguće, kao prvo a što je ujedno i uvjet za jednu takvu analizu, potrebno je istražiti i biti svjestan uopće mogućih potencijala za razvoj turizma u Feder-aciji BiH.

Turizam u svijetu uistinu doživljava svoju ekspanziju, ekspanziju kojoj se još ni iz daleka ne vidi kraja.

Razvojem znanosti, tehnike i tehnologije, pojavlju-je se za čovjeka i sve više slobodnog radnog vremena,

tako i pitanje kako ga popuniti. Čovjek je i biće koje putuje, u svakom smislu i u svakom pogledu, znači na određeni način; turist. S razvojem standarda i viška novca, javlja se i želja za putovanjem. Globalizacijom, u svakom pogledu, i ta želja za putovanjem postala je glo-balna, gotovo sveopća. Želja za putovanjem postoji kod svakog čovjeka – pitanje je samo osobne i kolkektivne mogućnosti i kamo. I osobne i kolektivne mogućnosti su svakim danom sve veće i za sve više njih. No, nije svejedno kamo će ti ljudi, potencijalni turisti, putovati. Toga su postali svijesni i oni koji putuju i oni kod kojih se putuje.

Bosna i Hercegovina uopće, tako ni Fedaracija BiH, se ne može pohvaliti s nekim velikom gospodarskim potencijalima. No, može iskoristiti ono što ima. Turisti vole sve ono što nemaju doma, vole različitost, razno-likost. A Bosna i Hercegovina je različita, raznolika po svemu, pošli od sjevera prema jugu ili od istoka prema zapadu, raznolika po svom izgledu, reljefu, po prirod-nim ljepotama, po prirodnim rijetkostima, raznolika je po svojoj kulturno-povijesnoj baštini, raznolika kultur-no, etnički i vjerski…

Znači, potencijali za razvoj turizma u Federaciji BiH su neupitni. No, ono što je, u ovom trnutku, upitno jeste:

Grgo Mikulić


To make the expert analysis of the condition of the economy is not an easy job not even in ar-ranged economies and countries, let alone in such an administratively and ethnically com-

plicated, economically at the level of the � rst capital ac-cumulation and legally extremely unde� ned country as Bosnia and Herzegovina is, or even harder in one part of such a state – which is now and here the object of our in-terest – the Federation of Bosnia and Herzegovina. And if we go further it is going to become even harder – to explore the condition of only one branch of its economy and especially if it’s in the infancy of its developmental way as it’s the case with tourism in Bosnia and Herze-govina.

� e thing possible, in the � rst place, and which is the precondition for such an analysis is to research and to be aware of the possible potentials for the development of tourism in the Federation of BiH. Tourism in the world is truly experiencing its expansion, the end of which is not nearly seen.

More free working time appears for humans with the development of the science, technique and technol-ogy, and the question also how to � ll that time. � e man is the creature that travels, in every sense and in every way, in a certain way, a tourist. � e desire for travelling appears with the development of standard and extra money. In every sense, with the globalization this de-sire for travelling has become global, almost universal. � e desire for travelling exists in every man – it’s only the question of personal and collective possibility and where to. � e personal and collective possibilities are becoming greater every day and for more people. And it’s not regardless where these people, potential tourists

will travel. � ose who travel, and those where you travel to, became aware of that.

Neither Bosnia and Herzegovina in general nor the Federation of BiH can praise themselves with great economical potentials. But it can use what it has. � e tourists love everything they don’t have at home, they like di� erence, variety. And Bosnia and Herzegovina is di� erent; various by everything, no matter you go from north to south or from east to west, it’s di� erent in its looks, relief, natural beauties, natural rarities, it’s di� er-ent in its cultural-historical heritage, culturally, ethni-cally and religiously…

� at means the potentials for the tourism develop-ment in Federation of BiH are not questionable. But what is questionable in this moment is how to valorise these potentials in terms of tourism? How to give the chance to tourism and how to turn that chance into own economical chance?

� ere are many questions, and there will be even more answers, but the start has to be somewhere. And to start from something, we must have that something. In every beginning that something are the information based on which we’ll make the initial decisions. � ose initial decisions are basically the most important, because they will set the direction of our movement, our development. If we fail the direction, we made a strategic mistake, and strategic mistakes


Kako te poencijale turistički kvalitetno valorizirati? Kako turizmu dati šansu, te kako tu šansu pretvoriti u vlastitu gospodarsku šansu?

Pitanja je mnogo, odgovora će zasigurno biti još i više, no od nečega se mora početi.

Kako bismo uopće od nečega počeli, moramo imati to nešto. Na svakom početku to nešto su početne in-formacije na temelju kojih ćemo donijeti i početne od-luke. Te početne odluke su u pravilu i najvažnije, jer će odrediti smijer našeg kretanja, našeg razvoja. Ako pogriješimo smijer, napravili smo stratešku pogrešku, a strateške pogreške se plaćaju vrlo skupo, jer njihovo ispravljanje puno košta i, u pravilu, dugo traje. Zbog toga, kako bismo napravili što manji broj i što manje pogreške, potrebno je prva istraživanja, analizu stanja, napraviti stručno i nepristrano.

Svega toga bilo je svijesno i Federalno ministarstvo okoliša i turizma kada se odlučilo u svibnju 2010. godine provesti jedno takvo istraživanje, a koje je predvidjela, kao jednu od svojih prvih aktivnosti, i Strategija razvoja turizma u Fedraciji BiH od 2008. – 2018., pod nazivom: Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja u Federaciji BiH – TOMAS FBiH „pilot“ 2010.. To istraživanje povjereno je Institutu za turizam u Zagrebu.

Ovo istraživanje obuhvaća zapravo četiri istraživanja:TOMAS FBiH „pilot“ Sarajevo 2010.TOMAS FBiH „pilot“ Mostar 2010.TOMAS FBiH „pilot“ Međugorje 2010. i TOMAS FBiH „pilot“ Neum 2010.Temeljni cilj ovog istraživanja je uspostaviti kvalitetan

metodološki okvir za sva istraživanja koja će se vršiti u budućnosti.

Kao posebni ciljevi ovog pilot istraživanja navedeni su:

- postaviti metodološki okvir za praćenje obilježja turističke potražnje

- utvrditi obilježja turističke potražnje- utvrditi prednosti i nedostatke turističke ponude- utvrditi obujam i strukturu turističke potrošnje- segmentirati tržište s obzirom na sociodemo-

grafska obilježja turista, te obilježja boravka u destinaciji.

Ovo istraživanje za Bosnu i Hercegovinu, još više za Federaciju BiH, ima zapravo povijesni karakter za turističku djelatnost jer je to prvo stručno, znanstveno utemeljeno i sustavno istraživanje koje je provedeno na ovim prostorima.

Prvi put su tim istraživanjima dobivene informacije za koje se može reći da su reprezentativne, pouzdane, međunarodno uspredive, jer su rađene po međunarodno prihvaćenim kriterijima, za obilježja gradskog, vjerskog i ljetno odmorišnog turizma.

Gradski turizam je praktički treća vrsta po važnosti putovanja Europljana, odmah iza ljetno kupališnog tur-izma i kružnih putovanja. Ovo istraživanje vršeno je u gradovima Sarajevu i Mostaru.

Kada je u pitanju Međugorje onda se mora kazati kako se tu više radi o hodočasničkom nego o vjerskom turizmu, no organizatori ovog istraživanja su ovu vrstu turizma svrstali u širi pojam vjerskog turizma.

O obilježjima ljetno odmorišnog turizma u Federaci-ji BiH vršeno je istraživanje na području općine Neum.

Zajedničke skupine obilježja koja su obuhvaćena ovim istraživanjima u sva četiri grada:

- pro� l turista- glavna obilježja putovanja- glavna obilježja boravka u mjestu- stupanj zadovoljstva turista turističkom ponudom

Federacije BiH i mjesta u kojem turisti borave- ukupni izdaci boravka u mjestu- izdaci za glavne vrste usluga tijeko boravka u

mjestu.Pod pojmom pro� l turista podrazumijevalo se

u prvom redu starost kao glavno sociodemografsko obilježje, mjesečna primanja i stupanj obrazovanja.

U glavna obilježja putovanja uvršteni su: - motiv putovanja – bilo je ponuđeno nekoliko mo-

tiva (privlačnih čimbenika destinacije) od kojih su ispitanici mogli odabrati najviše tri

- korišteni izvori informacija – bilo je ponuđeno isto tako nekoliko izvora informacija od kojih su ispitanici mogli odabrati najviše tri ( Posebno je ispitivano korištenje interneta.)

- učestalost dolazaka- način dolaska – koje je prijevozno sredstvo

korišteno za dolazak, te način rezervacije prijevo-za i smještaja.

Pod glavnim obilježjem boravka u destinaciji podra-zumjeva se duljina boravka, a mjeri se brojem ostvare-nih noćenja turista u mjestu boravka, a za jednodnevene posjetitelje brojem sati boravka u mjestu.

Stupanj zadovoljstva turista mjerilo se ocjenama različitih elemenata turističke ponude Federacije BiH i destinacije u kojoj su boravili. Ocjene su bile od 1 (vrlo loše) do 5 (odlično).

Struktura izdataka rađena je prema preporuci WTO-a i na temelju metedologije izrade satelitskog računa tur-izma, tj. metedologiji izračuna izravnih učinaka turizma na cjelkupno gospodarstvo zemlje (izdaci za smještaj s uključenom hranom, izdaci za ugostiteljske usluge, za kupnju, kulturu itd.) .

Kao i kod svih TOMAS istraživanja podaci su se pri-kupljali izravnim kontaktima turista metodom intervjua. Za svaku pojedinu destinaciju sastavljen je upitnik s un-aprijed ponuđenim odgovorima s tim da su turisti mogli izabrati više, ali samo određeni broj između ponuđenih odgovora.


are expensive because their correction costs and lasts for a long time. � at’s why, in order to make as less mistakes possible and smallest possible, we need to make real re-searches, the analysis of the condition expertly and ob-jectively. � e Federal ministry of environment and tour-ism was aware of all that when it decided in May 2010 to conduct a research like that, and this research was anticipated as one of its � rst activities by the Strategy of tourism development in the Federation of BiH from 2008 – 2018 under the title: Attitudes and expenditures of the tourists and visitors in the Federation of BiH - TOMAS FBIH „Pilot“2010. � is was given in charge with the Institute for tourism in Zagreb.

� is research actually comprises four researches:TOMAS FBIH „Pilot“ Sarajevo 2010 TOMAS FBIH „Pilot“Mostar 2010TOMAS FBIH „Pilot“Međugorje 2010 and TOMAS FBIH „Pilot“ Neum 2010.� e basic goal of this research is to establish quality

methodological framework for all the future researches.Special goals of this pilot research are:- establishing the methodological framework for

monitoring the characteristics of the tourist de-mand

- determining the characteristics of the tourist de-mand

- determining the advantages and disadvantages of the tourist o� er

- determining the volume and the structure of the tourist expenditures

- segmenting the market considering the socio-de-mographic characteristics of the tourists and the characteristics of the stay in a destination.

� is research has historical meaning for the tourist trade for Bosnia and Herzegovina and even more for the Federation of BiH because this is the � rst expert, sci-enti� cally based and systematic research conducted in these areas.

� e information are received from this research for which we can say they are representative, reliable, inter-nationally comparable, because they were done accord-ing to internationally accepted criteria, for the charac-teristics of city, religious and summer vacation tourism.

City tourism is practically third most important type of trips in Europe, right a� er the summer bathing tour-ism and round trips. � is research was done in the towns of Sarajevo and Mostar.

When the word is about Međugorje, then we need to say that this is more pilgrim than religious tourism, but the organizers have aligned this type of tourism into wider term of religious tourism.

� e research about the summer vacation tourism in the Federation of BiH was done at the area of the mu-nicipality of Neum.

Common characteristics comprised with these re-searches in all four towns were:

- the tourist pro� le,- the main characteristics of travelling,- the main characteristics of stay in a place,- the level of the satisfaction of the tourists by the

tourist o� er in the Federation of BiH and places where tourists stay,

- total expenses of the stay - expenses for the main types of services during the

stay.� e concept of the pro� le of tourists implied the age

as the main socio-demographic feature, monthly in-comes and the education level.

� e main characteristics of travel were: - the motive for the travel – several motives were

o� ered (attractive factors of the destination) out of which the persons questioned could have cho-sen three the most,

- used sources of information - it was also o� ered several sources out of which the persons ques-tioned could have chosen three the most (the us-age of the internet was especially questioned)

- the arrival frequency - the way of coming – which means of transport

was used for coming and the way of reservation of the transport and accommodation.

� e length of the stay was considered to be the main characteristic of the stay in a destination, and it was measured by the number of tourists’ overnights in a place, and for one day visitors the number of the hours spent in a place.

� e level of satisfaction of the tourists was measured by evaluating di� erent elements of the tourist o� er of the Federation of BiH and the destination they stayed at. � e grades were from 1 (very bad) to 5 (excellent). � e structure of expenditures was done by the recommenda-tion of WTO and based on the methodology of creation of the satellite calculus of tourism, i.e. the methodology of calculation of the direct impacts of tourism on total economy of a country (the expenses for the accommo-dation including food, the expenses for the catering ser-vices, shopping, culture, etc.)

As it has been the case at every TOMAS research, the information was collected by the method of inter-view with direct contact with tourists. A questionnaire was composed for every single destination with o� ered answers, with that the tourists could choose several, but only determined number of answers o� ered.

Besides in Croatian, the questionnaires were printed in other European languages: English, German, Spanish, Italian, Slovenian, French, Polish and Turkish language.

� e total sample size according to the project task was 3600 questioned persons.


Osim na hrvatskom jeziku, upitnici su se tiskali i na drugim europskim jezicima: engleskom, njemačkom, španjolskom, talijanskom, slovenskom, francuskom i poljskom, te na turskom jeziku.

Ukupana veličina uzorka prema projektnom zadatku iznosila je 3 600 ispitanika.

Veličina uzorka za Sarajevo iznosila je 1 000 ispitan-ika, a anketiranje se vršilo u 19 hotela i na četiri sara-jevske lokacije gdje se turisti zadržavaju dulje i u većem broju.

U Mostaru anketiranje se vršilo u hotelima i na području starog grada, a uzorak je trebao biti 800 ispi-tanika ( 200 u hotelima i 600 na lokaciji starog grada).

U Međugorju predviđeni uzorak je bio 1 000 ispitan-ika, a anketiranje je vršeno u 13 hotela, te na nekoliko lokacija oko crkve sv. Jakova.

U Neumu predviđeni uzorak je bio 800 ispitanika, a anketiranje je vršeno u smještajnim objektima.

Na koncu, ukupan broj prikupljenih i pravilno is-punjenih upitnika iznosio je 3 729, odnosno 4% više od planiranog.

U Sarajevu je prikupljeno 983 upitnika ili 98%, u Mostaru 879 ili 109%, u Međugorju 1053 ili 105% i u Neumu 814 ili gotovo 102%.

Rezultati istraživanja

1. Sosiodemografski pro� l turista Struktura turista po gradovima s obzirom na zemlju porijekla

Destinacija Zemljaporijekla % Zemlja

porijekla % Zemljaporijekla % Zemlja

porijekla %

Sarajevo Hrvatska 12,7 BiH 11,8 SAD 8,4 Turska 7,60

Mostar BiH 26,9 Hrvatska 15,3 Italija 11,3 Španjolska 10,1

Međugorje BiH 18,9 Hrvatska 13,7 Italija 13,3 SAD 11,6

Neum BiH 34,1 Poljska 23,1 Francuska 10,4 Njemačka 5,8

Samo iz četiri ( u tabeli navedene) zemlje u Sarajevo dolazi 40,5% turista, u Mostar 63,6%, u Međugorje 57,5%, a u Neum čak 73,4% turista.

- Prosječna dob turista koji su dolazili u Sarajevo, Mostar i Neum je 42 godine, a u Međugorje 45 godina.- Dvije trećine turista koji dolaze u Bosnu i Hercegovnu ima više ili visoko obrazovanje.- Većina turista (preko 50%) u ova četiri mjesta FBiH ima primanja veća od 2.000 € mjesečno.

2. Glavna obilježja putovanja- Kao glavne motive putovanja u Sarajevo turisti su naveli: poslovne obveze (38%), kulturne znamenitosti (25,9%),

nova iskustva i doživljaji (23,5%), te upoznavanje okolice (22,6%); kao glave motive putovanja u Mostar turisti su naveli: kulturne znamenitosti (44,9%), nova iskustva i doživljaji (33,8%), kratki odmor u gradu (30,3%), te posjeta rodbini i prijateljima (22,2%); u Međugorje: religiozni motivi: molitva, zahvala, ispovijed (85,2%), duhovni razvoj (35,7%), hodočašće (30,5%), imidž Međugorja (10,5%), tek 6% se izjasnilo da su prije svega turisti; a kao glavne motive putovanja u Neum turisti su naveli: odmori i opuštanje (69,2%), zabava (45,4%), gastronomija (23,7%), te nova iskustva i doživljaji (7,8%).

- Najvažnije izvore informacija za dolazak turista u Sarajevo turisti su naveli:preporuke prijatelja i rodbine (23,9%), iskustva prijašnjeg boravka (22,5%), internet (14,4%), te radio, � lm, televizija, video (14,2%); za putovanje u Mostar turisti su koristili: internet (26,4%), preporuke prijatelja i rodbine (25,7%), iskustva prijašnjeg boravka (22,3%), te brošure, oglasi i plakati (17,3%); za dolazak u Međugorje posjetitelji su koristili najviše: preporuke rodbine i prijatelja (30,7%), prijašnji boravak (24,9%), brošure, oglase i plakate (24,2), te radio, televizija, � lm, video (18%); a za dolazak u Neum turisti su koristili najviše: brošure, oglasi, plakati 32,6 %, preporuke rodbine i prijatelja 23,7 %, internet 22,5% , te radio, televiziju, � lm ili video 22%.


� e sample size for Sarajevo was 1000 questioned persons, and the polling was done in 19 hotels and four locations in Sarajevo where tourists spend more time and in large number.

� e polling in Mostar was done in the hotels and at the area of the old town, and the sample was supposed to be 800 questioned persons (200 in hotels and 600 on the location of the old town).

Anticipated sample in Međugorje was 1000 ques-tioned persons and the polling was done in 13 hotels

and several locations around the St. Jacob’s church.Anticipated sample in Neum was 800 questioned

persons and the polling was done in the accommoda-tion buildings.

Finally, the total number of collected and correct-ly � lled questionnaires was 3729, i.e. 4% more than planned.

983 questionnaires were collected in Sarajevo or 98%, 879 or 109% in Mostar, 1053 or 105% in Međugorje and 814 or 102% in Neum.

The results of the researches

1. Socio-demographic pro� le of the tourists � e structure of the tourists in towns considering the country of origin

Destination Countriyof origin % Countriy

of origin % Countriyof origin % Countriy

of origin %

Sarajevo Croatia 12,7 BiH 11,8 USA 8,4 Turkey 7,60

Mostar BiH 26,9 Croatia 15,3 Italy 11,3 Spain 10,1

Međugorje BiH 18,9 Croatia 13,7 Italy 13,3 USA 11,6

Neum BiH 34,1 Poland 23,1 France 10,4 Germany 5,8

Just from four (mentioned in the table) countries 40.5% of the tourists come to Sarajevo, 63.6% to Mostar, 57.5% to Međugorje and to Neum 73.4% of the tourists.

- � e average age of the tourists that came to Sarajevo, Mostar and Neum is 42 years, and to Međugorje 45 years. - Two thirds of the tourists that come to Bosnia and Herzegovina have higher level of education.- � e most of the tourists (over 50%) in these four places in FBiH has the income higer than 2000 € a month.

2. The main characteristics of travel- As the main motives for trips to Sarajevo the tourists mentioned: business commitments (38%), cultural sights

(25.9%), new experiences (23.5%) and getting familiar with the surroundings (22.6%); as the main motives for trips to Mostar the tourists mentioned: cultural sights (44.9%), new experiences (33.8%), short rest in town (30.3%) and visiting the relatives and friends (22.2%); to Međugorje: religious motives: prayer, thanking, confes-sion (85.2%), spiritual growth (35.7%), pilgrim (30.5%), the image of Međugorje (10.5%), only 6% said that they were tourists before the other things; as the main motives for trips to Neum the tourists mentioned: rest and relaxation (69.2%), entertainment (45.4%), gastronomy (23.7%) and new experiences (7.8%).

- As the most important sources of information for coming to Sarajevo the tourists mentioned: recommendations of friends and relatives (23.9%), the experiences of former visit (22.5%), internet (14.4%) and radio, � lm, televi-sion, video (14.2%); for coming to Mostar the tourists used: internet (26.4%), recommendations of friends and relatives (25.7%), the experiences of former visits (22.3%), and the brochures, adverts and posters (17.3%);%); for coming to Međugorje the tourists used: recommendations of friends and relatives (30.7%), former visits (24.9%), the brochures, adverts and posters (24.2%), and radio, � lm, television, video (18%).


Struktura turista s obzirom na broj dolazaka u destinaciju (u %)

Destinacija Više od 6 puta Od 3 do 6 puta 2 puta Prvi put

Sarajevo 30,8 18,5 13,8 36,9

Mostar 25,4 13,8 15,1 45,7

Međugorje 43,8 30,3 20,1 5,8

Neum 23 34,9 28,7 13,4

- U Sarajevo turisti najčešće dolaze: zrakoplovom 43,9%, automobilom 39,7%, autobusom 13,4%, te s ostalim prijevoznim sredstvima 3% turista; u Mostar: automobilom 56,9%, autobusom 30,5% i ostalim prijevoznim sredstvima 12,7% turista; u Međugorje turisti najčešće dolaze: automobilom 54,5%, autobusom 16,9%, zrakoplov – redovni let 16,7%, zrakoplov - čarter 11,6%; dok u Neum turisti načešće dolaze: automobilom 78,8%, autobu-som 16,1%, zrakoplov – redovni let 3,2%, te zrakoplov – čarter 1,7%.

- U Sarajevo turisti dolaze s prethodno rezerviranim smještajem izravno sa smještajnim objektom 45,1%, posredst-vom turističke agencije 23%, bez prethodne rezervacije u Sarajevo dođe 17% turista, te 14,4% turista koristi nešto drugo; u Mostaru turisti rezerviraju smještaj izravno sa smještajnim objektom njih 56%, posredstvom turističke agencije njih 23,5%, bez prethodne rezervacije smještaja u Mostar dođe 17,8% turista, a 2,7% njih koristi neke druge načine; u Međugorje posjetitelji dolaze u vlastitoj organizaciji njih 72,9%, posredstvo turističke agencije 17,7%, posredstvom župe 8,4% posjetitelja i 1% u organizaciji udruge, škole, kluba i sl.; dok u Neum turis-ti dolaze bez prethodne rezervacije smještaja njih čak 52,1%, rezervaciju smještaja njih 30,8% obavlja izravno sa smještajnim objektom, a tek 16% turista u Neum dolazi s prethodno rezerviranim smještajem posredstvom turističke agencije.

3. Glavna obilježja boravka u mjestu- Prosječna duljina boravka turista u Sarajevu u ljetnom razdoblju iznosila je 4 noćenja, u Mostaru 2,5 noćenja, u

Međugorju 3,6 noćenja, a u Neumu 5 noćenja.Jednodnevni posjetitelju u Mostaru se u prosjeku zadržavaju 4,6 sati, a u Međugorju 5,9 sati.

Struktura turista s obzirom na broj ostvarenih noćenja u destinaciji (u %)

Destinacija 8 i više noćenja 4 do 7 noćenja 2 do 3 noćenja 1 noćenje

Sarajevo 13,3 14 28 44,7

Mostar 1,3 18,5 46,6 33,6

Međugorje 1,1 41,9 53,8 3,2

Neum 4,6 76,6 17 1,7

4. Stupanj zadovoljstva turista elementima turističke ponude u destinaciji- U Sarajevu vrlo visok stupanj zadovoljstva turisti imaju: gostoljubivošću lokalnog stanovništva, ljubaznošći oso-

blja hotela, gastronomskom ponudom, osobnom sigurnošću, kulturnim znamenitostima, ponudom suvenira, mogućnošću kupnje, vrijednošću za novac ukupnog boravka; srednji stupanj zadovoljstva imaju: sadržajima za zabavu, opskrbljenošću hotela turističkim brošurama; nizak stupanj zadovoljstva imaju: kvalitetom lokalnog pri-jevoza, uređenošću mjesta, zelene površine, te razmještajem i jasnoćom putokaza, dok vrlo nizak stupanj zado-voljstva imaju mogućnošću parkiranja.

- U Mostaru turisti su najzadovoljnij kulturnim znamenitostima, ljubaznošću osoblja u smještajnom objek-tu, gastronomskom ponudom, gostoljubivošću lokalnog stanovništva, arhitektonskom slikovitošću mjesta i


� e structure of the tourists considering the number of arrivals to a destination (%)

Destination More than 6 times From 3 to 6 times 2 times First time

Sarajevo 30,8 18,5 13,8 36,9

Mostar 25,4 13,8 15,1 45,7

Međugorje 43,8 30,3 20,1 5,8

Neum 23 34,9 28,7 13,4

- � e tourists come to Sarajevo most o� en by: airplane 43.9%, car 39.7%, bus 13.4% and by other means of trans-portation 3 % of the tourists; to Mostar: by car 56.9%, bus 30.5% and other means of transportation 12.7% of the tourists; to Međugorje the tourists most o� en come by: car 54.5%, bus 16.9%, airplane – regular � ights 16.7%, airplane – charter 11.6%; while to Neum the tourists most o� en come by: car 78.8%, bus 16.1%, airplane – regular � ights 3.2 % and airplane – charter 1.7%.

- � e tourists come to Sarajevo with previously reserved accommodation directly with the accommodation place 45.1%, through the tourist agency 23%, without previous reservation 17 % of the tourists come to Sarajevo and 14.4% of the tourists use something else; in Mostar 56% of the tourists reserve the accommodation directly with the accommodation place, 23.5% through the tourist agency, without previous reservation 17.8 % of the tour-ists come to Mostar and 2.7% of them uses some other ways; 72.9% of the visitors come to Međugorje in their own arrangement, 17.7% through the tourist agency, 8.4% through the parish and 1% in the organization of the associations, schools, clubs, etc; without previous accommodation reservation 52.1 % of the tourists come to Neum, 30.8% reserve the accommodation directly with the accommodation place, and 16% of the tourists come to Neum with previously reserved accommodation through the tourist agency.

3. The main characteristics of the stay - the average length of the tourists stay in Sarajevo during the summer period was 4 nights, in Mostar 2.5 nights, in

Međugorje 3.6 nights and in Neum 5 nights. One day visitors stay in Mostar for 4.6 hours on the average and in Međugorje for 5.9 hours.

� e structure of the tourists considering the number of overnights in a destination

Destination 8 and more overnights 4 to 7 overnights 2 to 3 overnights 1 overnight

Sarajevo 13,3 14 28 44,7

Mostar 1,3 18,5 46,6 33,6

Međugorje 1,1 41,9 53,8 3,2

Neum 4,6 76,6 17 1,7

4. The level of satisfaction of the tourists with the elements of the tourist o� er in a destination - � e tourists have very high level of satisfaction in Sarajevo with: the hospitality of the local population, the kind-

ness of the hotel sta� , the gastronomic o� er, personal safety, cultural sights, the souvenir o� er, possibility of shop-ping, value for the money of the entire stay; they have the middle level of satisfaction with: the entertainment programs, supply of the hotels with the tourist brochures; the low level of satisfaction with: the quality of local transportation, arrangement of the green surfaces and placement and clearness of the signposts, while they have very low level of satisfaction with the possibility of parking.

- In Mostar, the tourists are satis� ed the most with the cultural sights, the kindness of the personnel in the accom-modation places, gastronomic o� er, the hospitality of the local population, architectural picturesqueness of the place and urban harmony and the possibility of shopping so they have high level of satisfaction with that; they


urbanističkom skladnošću, te mogućnošću za kupnju pa o tome imaju vrlo visok stupanj zadovoljstva; sred-nje su zadovoljni: opskrbljenošću smještajnih objekata turističkim brošurama, sadržajima za zabavu, kvalite-tom označavanja znamenutosti; nizak stupanj zadovoljstva imaju: razmještajem i jasnoćom putokaza i kulturnim događanjima, a vrlo nizak stupanj zadovoljstva imaju: mogućnošću za parkiranje, kvalitetom lokalnog prijevoza, te uređenošću mjesta.

- Za Međugorje se može reći kako je opći dojam posjetitelja o njemu vrlo dobar. Tako turisti imaju vrlo visok stu-panj zadovoljstva suvenirima-trgovinama, osobnom sigurnoću, ljubaznošću osoblja u trgovinama, restoranima, hotelima, čistoćom i uređeneošću svetišta, gosoljubivošći lokalnog stanovništva, restoranima, smještajnim objek-tima, uređenošću mjesta, mogućnošću parkiranja, kvalitetom informacija u mjestu, turističkom signalizacijom, sanitarnim čvorovima itd., a visok stupanj zadovoljstva imaju tek: putokazima za Međugorje, organizacijom pro-meta u mjestu i prometnom dostupnošću Međugorja. Niže stupnjeve zadovoljstva turisti uopće nisu navodili.

- Kada je Neum u pitanju, turisti su najzadovoljniji ljepotama prirode i krajolika, ljubaznošću osoblja u smještajnom objektu, kvalitetom hrane u smještajnom objektu, kvalitetom usluga u smještajnom objektu, osobnom sigurnoću i gostoljubivošću lokalnog stanovništva; srednji stupanj zadovoljstva imaju prometnom dostupnošću, kvalitetom informacija u mjestu, kvalitetom hrane u restoranima izvan smještajnog objekta; dok nizak stupanj zadovoljstva imaju opremljenošću-uređenošću plaža i čistoćom plaža.

5. Ukupni izdaci boravka u mjestu i struktura tih izdataka- Prosječni dnevni izdaci turista u Sarajevu iznose 91,12€.

U Mostaru prosječni ukupni dnevni izdatci višednevnih turista iznose 73,56€. Ukupni prosječni izdaci u Međugorju iznose 60,67€ za višednevne posjetitelje.U Neumu turisti prosječno ukupno troše u hotelima 50,19€, a u privatnom smještaju 37,93€ što znači da prosječna ukupna dnevna potrošnja turista u Neumu iznosi 43,2€.

Struktura dnevnih izdataka u destinacijama u €-ima i %

Destinacija Smještaji hrana

Ugost.usluge

Izdaci zakupnju

Kultura,sport, zabava Izleti Ostali

izdaci

Sarajevo52,99€58,2%

17,70€19,4%

12,41€13,6%

2,79€3,1%

1,14€1,3%

4,10€4,4%

Mostar42,06€57,2%

12,70€17,3%

12,76€17,3%

3,67€5%

0,20€0,3%

2,17€°2,9%

Međugorje30,77€50,7%

12,10€20%

10,58€17,4%

7,22€11,9%

Neum26,30€60,9%

8,26€19,1%

5,19€12%

0,86€2%

027€0.6%

2,31€5,4%

- Jenodnevni turisti u Mostaru u prosjeku ukupno troše 23,16€. a od toga na ugostiteljske usluge otpada 9,66€ ili 41,7%; na izdatke za kupnju 10,50€ ili 45,3%; na izdatke za kultguru, sport, rekreaciju i zabavu 3,67€ ili 3,1%; na izdatke za izlete otpada 1,24€ ili 5,3%, a na ostale izdatke otpada 1,06€ ili 4,6%.

- Jednonevni posjetitelji prosječno ukupno troše u Međugorju 35,93€. Od toga na ugostiteljske usluge otpada 14,64€ ili 40,7%; na izdatke za kupnju 13,17€ ili 36,6%; a na ostale izdatke 8,13€ ili 22,6%.Svi podaci dobiveni ovim istraživanjem s detaljnim obrazloženjima nalaze se u publikaciji: FBiH 2010., TOMAS,

Stavovi i potrošnja turista u Federaciji Bosne i Hercegovine, pilot istraživanje, Zagreb-Sarajevo, 2010., u nakladi Fed-eralnog ministarstva okoliša i turizma – Sarajevo, BiH i Instituta za turizam – Zagreb, RH.

Autori ovog istraživanja i publikacije su: Zrinka Marušić, dipl. ing. mat., univ. spec. oec.; dr. sc. Sanda Ćorak; Ivan Sever, dipl. oec.;

dr. sc. Damir Krešić; Katarina Miličević, MBA i mr. sc. Neven Ivandić.


have the middle level of satisfaction with: the supply of the accommodation places with the tourist brochures, the entertainment programs and with the quality of marking the sights; they have low level of satisfaction with: the placement and clearness of the signposts and cultural events, while they have very low level of satisfaction with the possibility of parking, the quality of local transport and the arrangement of the place.

- We can say for Međugorje that the general impression of the visitors about it is very good. So the tourists have very high level of satisfaction with the souvenir shops, personal safety, kindness of the personnel at the shops, restaurants, hotels, the cleanness and the arrangement of the sanctuary, the hospitality of the local population, restaurants, accommodation places, arrangement of the place, the possibility of parking, the quality of the in-formation in the place, tourist signalization, sanitary facilities, and they have high level of satisfaction only with the signposts to Međugorje, the organization of the tra� c in the place and tra� c availability of Međugorje. � e tourists haven’t mentioned lower levels of satisfaction.

- When the word is about Neum, the tourists were satis� ed the most with the beauty of the nature and the land-scape, the kindness of the personnel in the accommodation places, the food quality in the accommodation places, the quality of services in the accommodation places, personal safety and the hospitality of the local population; they have middle level of satisfaction with tra� c availability, the quality of the information in the place, the food quality in the restaurants outside the accommodation places; while they have low level of satisfaction with the arrangement of the beaches and their cleanness.

5. Total expenditures of the stay in a place and the structure of the same- Average daily expenditures of the tourists in Sarajevo are 91.12 €. Average daily expenditures of the several days’ tourists in Mostar were 73.56€. Total average expenditures in

Međugorje were 60.67 € for several days’ tourists. In Neum the tourists spend 50.19 € on the average, and in the private accommodation 37.93 € which means that the average total daily expenditure in Neum was 43.2 €.

� e structure of daily expenditures in destinations in Euros and %

Destination Accommodationand food

Cateringservices

Shoppingexpedintures

Culture,sport, fun Trips Other

expedintures

Sarajevo52,99€58,2%

17,70€19,4%

12,41€13,6%

2,79€3,1%

1,14€1,3%

4,10€4,4%

Mostar42,06€57,2%

12,70€17,3%

12,76€17,3%

3,67€5%

0,20€0,3%

2,17€°2,9%

Međugorje30,77€50,7%

12,10€20%

10,58€17,4%

7,22€11,9%

Neum26,30€60,9%

8,26€19,1%

5,19€12%

0,86€2%

027€0.6%

2,31€5,4%

- One day tourists in Mostar spend 23.16 € on the average, and 9.66 € or 41.7% goes to catering services, shopping expenditures are 10.5 € or 45.3%, expenditures for culture, sport, recreation and fun are 3.67 € or 3.1%, expendi-tures for trips are 1.24 € or 5.3 % and the other expenditure are 1.06 € or 4.6 %.

- One day tourists in Međugorje spend 35.93 € on the average and 14.64 € or 40.7% are the expenditures for cater-ing services, the shopping expenditures are 13.17€ or 36.6% and other expenditures are 8.13 € or 22.6%. All the information received from this research with detailed explanations can be found in the publication FBiH

2010, TOMAS, Attitudes and expenditures of the tourists in the Federation of Bosnia and Herzegovina, pilot re-search, Zagreb-Sarajevo, 2010, published by the Federal ministry of environment and tourism – Sarajevo, BiH and Tourism Institute – Zagreb, Republic of Croatia.

The authors of this research and publication are: mathematics engineer Zrinka Marušić, D. Sc. Sanda Ćorak, Ivan Sever, B.B.A;

D.Sc. Damir Krešić, Katarina Miličević, MBA and M. Sc. Neven Ivandić.


Telefon: 00387 39 706 113Tel./faks: 00387 39 703 036E-mail: [email protected]

Djelatnost: - nakladništvo - trgovina - usluge: izrada tiskanica, pečata, graviranje itd.

Gral d.o.o. Široki Brijeg

Stjepana Radića 18a88220 Široki Brijeg

Cijena 30 KM

Cijena 25 KMCijena 5 KM

Turizamurizamurizamurizam BiHI mpresum

Izdavač / Publisher: Udruga Stećak www. turizam-bih.com [email protected]

Suizdavači / Co-publishers: Federalno ministarstvo okoliša i turizma GRAL d.o.o. Široki Brijeg

Za izdavače / For the publisher: Grgo Mikulić Majo Harmandić

Glavni urednik / Editor in chief: Grgo Mikulić [email protected]

Zamjenik glavnog urednikaAssistant editor in chief: Krunoslav Šetka

Uredništvo / Editorial board: Dr. sc. Nevenko Herceg Majo Harmandić, Krunoslav Šetka, Ivan Mikulić, Tatjana Bulaić, Senaid Šabanović, Grgo Mikulić.

Prijevod na engleski / Translation: Ivana Medić

Lektura / Language editor: Stanko Jurilj

Korektura / Proofreding: Stanko Jurilj, Ivana Medić Grgo Mikulić

Fotogra� je / Pictures: Zoran Grizelj Fra Vinko Jelušić Miljenko Karačić Grgo Mikulić Arhiv Turizma BiH

Gra� čka priprema / Art layout: SD studio

Tisak i uvez / Printed by: Grafotisak Grude

ISSN 1986-5058

Časopis Turizam BiH upisan je u Registar javnih glasila u Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke pod rednim brojem 19. stranica 0019. dana 26. listopada 2009. godine.

SMART

/ RA

GU

Ž&

BARB

ARI

Ć D

ESIG

N/ F

OT

O: I

VAN

KEL

AVA

fondacija za kinematografiju bih vele-poslanstvo sjedinjenih američkih drža-va u bih vlada republike hrvatske turi-stička zajednica zapadnohercegovačke županije vlada zapadnohercegovačke žu-panije općinsko poglavarstvo široki brijeg

ŠIROKI BRIJEG22.–27.8.2011.

12. MEDITERAN FILM FESTIVAL

www.mff.ba

MFF no12 plakat B1 LAYOUT.indd 1 8/11/11 8:36:59 AM

Broj

5 • k

olovo

z 201

1. • G

odina

III.

Turizamurizamurizam BiHBESPL ATAN PRIMJER AK

Broj 5 • kolovoz 2011. • Godina III.

Tem

a b

roja

-

HO

DO

ČA

SNIČ

KI

TUR

IZA

M

•

Is

sue

top

ic

- PI

LGR

IM

TOU

RIS

M

Tem

a b

roja

- H

OD

OČ

ASN

IČK

I TU

RIZ

AM

•

Iss

ue

top

ic -

PIL

GR

IM T

OU

RIS

M T

uri

zam

BiH

Č ASOPIS Z A TURIZ AM I KULTURU ŽIVL JENJA

ISSN 1986-5058

9771986505001

turizam bih - broj 5

Documents