Turizam i okoliš

BITNO !

I turizam polučuje negativne utjecaje na okoliš.

Gospodarski napredak

Društveni napredak

Upravljanje prirodnim resursima

ODVIJAJU

SE

USPOREDNO

Koja su nam znanja

potrebna?

DRUŠTENE ZNANOSTI

PRIRODNE ZNANOSTI

Multidisciplinarni pristup

ODRŢIVI RAZVOJ

“Agenda 21”

Dokument proizašao s konferencije UN u Riu 1992.g.

“Agenda 21” – plan akcija za budućnost, prvenstveno po pitanju zaštite okoliša, a njegove poruke i plan aktivnosti usmjerene su na tijela uprave, vlade i obrazovni sustav.

“Agenda 21” – zadaci usmjereni vladama zemalja:

• Unaprijediti i preorijentirati politiku cijena i drţavnih poticaja, subvencija u području turizma.

• Diversificirati ekonomiju u planinskim područjima njihovim uključivanjem u turističku ponudu.

• Unaprijediti mehanizme za očuvanje ugroţenih područja, gdje je potrebno poduzeti mjere za očuvanje ţivotinjskog svijeta, biološke raznolikosti, te takva područja od posebna značaja uključiti u sustav zaštite.

• Promovirati ekološki osviještene turističke aktivnosti.

20. stoljeće

Da li prihvatiti koncepciju odrţivog razvoja?

21. stoljeće

Ključno pitanje - implementacija

DA

KAKO?

PROBLEM IMPLEMENTACIJE ODRŢIVOG RAZVOJA

Koncepcija odrţivog razvoja reflektira i zahtijeva značajni preokret naših vizija i predodţbi o odnosu funkcioniranja ekonomskih aktivnosti i prirode.

Koncepcija odrţivog razvoja u prvi plan ističe kvalitativno unapreĎenje u odnosu na kvantitativni rast.

Procesu implementacije odrţivog razvoja turizma u praksi nameće se nekoliko prepreka:

• Fizička, prirodna ograničenja – teško je precizno procijeniti limite tolerancije prirode i prostora, budući dolazi do stalnih promjena.

• Kompleksnost odnosa – turistički razvoj nije moguće promatrati kroz pojednostavljeni odnos uzrok-posljedica izmeĎu dva ili više čimbenika, već je to kompleksan odnos izmeĎu različitih čimbenika koji su meĎusobno u različitim vezama.

• Vremenski odgoĎeno javljanje posljedica – postoje efekti čiji uzroci seţu u prošlost, te koji su se pojavili nakon proteka duţeg vremenskog perioda (npr. pojava ozonskih rupa).

• Asimilacijski period – potrebni je protok odreĎenog vremena da bi se priroda i čovjek prilagodio novoj situaciji. Često se nuţnost proteka asimilacijskog perioda zanemaruje kod razvojnih projekata, što izaziva negativne posljedice.

Primjenom koncepcije odrţivog razvojaturizma treba maksimizirati koristi od turizma iistovremeno minimizirati štete ili troškove, teusmjeriti i limitirati turistički razvoj sukladnozahtjevima odrţivog razvoja turizma.

MeĎuzavisnost turizma i okoliša u cilju dostizanja odrţivog razvoja uključuje:

a) povezivanje razvojne politike s menadţmentom prirodnih resursa na temelju projekata, planova i programa;

b) povezivanje razvoja turizma i politike menadţmenta prirodnih resursa na lokalnoj, regionalnoj i drţavnoj razini;

c) povećanje lokalnih kapaciteta u skladu s realnim mogućnostima okoliša (posebno u područjima gdje se ostvaruju intenzivna turistička kretanja).

Nova koncepcija turizma (WTO)

Turizam

Zaštita okolišaLokalna zajednica

Inicijativa za održivi razvoj treba stići iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekološka odgovornost.

Utjecaji turizma na okoliš

• NEGATIVNI

• POZITIVNI

Negativni utjecaji turizma na okoliš

a) Onečišćenje vode

b) Onečišćenje zraka

c) Buka

d) Vizualna degradacija

e) Prenapučenost (saturiranost)

f) Iskorištavanje zemlje

g) Ostali ekološki problemi

h) Degradacija prostora

i) Oštećenja povijesnih i arheoloških lokaliteta

j) Zbrinjavanje otpada

Pozitivni utjecaji turizma na okoliš

a) Očuvanje značajnih prirodnih područja

b) Očuvanje povijesnih i arheoloških lokaliteta

c) Poboljšanje kvalitete okoliša

d) UnapreĎenje okoliša

e) Poboljšanje infrastrukture

• Upravljanje okolišem usko je vezano uz planiranje razvoja turizma.

• Suvremene razvojne koncepcije u turizmu zasnivaju se na načelima odrţivog razvoja.

• Potrebno je:• Utvrditi razvojne ciljeve

• Dati dijagnozu postojećeg stanja

• Analizirati faktore razvoja

• Definiranje plana

• Preporuke

• Implementacija (uključujući monitoring)

Prihvatni potencijal u turizmu (kapacitet nosivosti, carrying capacity)

• U dokumentima Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (United Nations Environment Programme - UNEP) i Svjetske turističke organizacije (World Tourism Organization - WTO) prihvatni potencijal definira se kao “maksimalni broj turističkih korisnika koji simultano posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca”

Parametri vaţni za odreĎivanje prihvatnog potencijala:

• Fizičko-ekološka infrastruktura

• Socio-demografski parametri

• Političko-ekonomski parametri

Scenariji razvoja i prihvatni potencijal:

• Scenarij slobodnog razvoja

• Scenarij intenzivnog turističkog razvoja

• Scenarij alternativnog turističkog razvoja

• Scenarij odrţivog turizma

NAČELA I POLITIKA PROSTORNOG PLANIRANJA I TURIZAM1. Planirani i kontrolirani razvoj turizma, s definiranom

gornjom granicom razvoja2. Turizam – sredstvo očuvanja okoliša3. Marketinška usmjerenost ka ekološki osviještenom

trţišnom segmentu4. Kontrolirati rast i razvoj turizma i kontinuirano ga

usklaĎivati sa potrebama,planom i situacijom5. Velike turističke kapacitete pomno planirati, učinkovito

koristiti infrastrukturu, kontrolirati utjecaje na okoliš6. Diversificiran pristup razvoju pojedinih područja u

zavisnosti o već dosegnutom stupnju turističkog razvoja i lokalnim uvjetima (metoda “korak po korak”)

7. Koristiti različite tehnike i instrumente kontrole korištenja resursa

8. Primjenjivati i alternativne strategije turističkog razvoja

• Vizualno zagaĎenje prostora - narušava ljepotu krajobraza, te moţe bitno smanjiti atraktivnost destinacije a time i njenu konkurentnost na trţištu

• Arhitektura mora slijediti regionalne tradicijske ili povijesne stilove i motive (varijacije stilova moguće su u interijeru)

• Potrebno je osigurati i energetsku učinkovitost (korištenje energije sunca, vjetra), te racionalno koristiti ostale prirodne resurse (vodu...)

PROCJENA UČINAKA NA OKOLIŠ (EIA)

• Procjena utjecaja na okoliš je metoda kojom se procjenjuju potencijalni utjecaji turističkog razvoja (ili nekog projekta) na okoliš, na način da se izbjegne nepoţeljna degradacija okoliša i maksimiziraju potencijalne koristi.

• S ekonomske točke gledišta, kao i ekološke, osiguranje adekvatne infrastrukture dugoročno je jeftinije od korektivnih aktivnosti za sanaciju šteta u okruţenju.

• Trošak izrade procjene utjecaja na okoliš mnogo je manji od šteta do kojih moţe doći jer se nisu poznavali potencijalni utjecaji, budući troškovi procjene čine relativno mali dio ukupnih troškova novog projekta.

Procjena utjecaja na okoliš ima za turizam dvojaku ulogu:

1. Ukoliko se u okviru ili neposrednoj blizini turističke destinacije pokreće određeni gospodarski projekt koji može imati negativne posljedice za okoliš nužno je prije njegova odobrenja izraditi procjenu utjecaja na okoliš, budući bi takvi utjecaji mogli dugoročno umanjiti mogućnost turističke valorizacije prostora. Analiza troškova i koristi uz istovremenu studiju utjecaja na okoliš treba ukazati je li projekt opravdan ili nije.

2. Ukoliko se radi o pokretanju velikih projekata turističke izgradnje (npr. resort), nagla ekspanzija turističkih aktivnosti u prostoru može izazvati negativne utjecaje na okoliš. Odnosno, negativni utjecaji će biti sigurno prisutni, no one što je predmet ove analize su negativni utjecaji koji prelaze određene standarde ekološke kvalitete, dugoročno su rizični ili su velike potencijalne opasnosti od incidenta.

Osim što utječu na ekonomsku osnovu, negativni utjecaji na okoliš mogu bitno umanjiti kvalitetu života lokalnog stanovništva, u krajnjim granicama i uzrokovati njegovo iseljavanje.