TURIZAM I OKOLIŠ

TURIZAM

Skup odnosa i pojava koje nastaju kretanjem ljudi i zadovoljenjem njihovih

potreba(rekreativnih ili kulturnih), s privremenim boravkom duţim od 24 sata, a da se pri

tome ne ostvaruje nikakva direktna ekonomska dobit.

Gornja granica je 365 dana.

TURIST

Osoba koja privremeno napušta mjesto svog boravka zbog odmora, rekreacije ili zadovoljenja

kulturnih potreba

RAZVOJNE FAZE TURIZMA

1. PREDTURISTIČKO DOBA-od 5. st.do polovice 19. st.

a) Antičko doba-oi, ljetnikovci, terme, Grĉka i Rim

b) Feudalno doba (od 7.st.)-hodoĉašća, 16.-19. st.-Grand Tour,kruţno putovanje u

trajanju od 3 mjeseca, bogati plemići, Grĉka, Rim, Španjolska

2. RAZDOBLJE SUVREMENOG TURIZMA-od 1841. do danas

a) Od 1841. do 1950.

- T. Cook-organizirao putovanje u Engleskoj,vlakom

- Razvoj industrije-gradovi-slobodno vrijeme-odmor

- Razvoj prometa-ţeljeznica

- Dugaĉka putovanja

- Pojedinci-plemići, bogati

- Sezonalnost-zima(more), ljeto(planine) zbog koţe

b) Od 1950. do danas

- Masovnost(2007. g. 898 mil. Ljudi u svijetu)

- Sezonalnost-ljeto i zima

- Organiziranost i relativna sigurnost

- Otkrivanje „novih“ destinacija-Tajland

- Vremenski kraća putovanja-nekoliko puta godišnje

- Turisti-više iskustva-veći zahtjevi

- Korištenje moderne tehnologije-internet(dislociranost ponude i potraţnje)

- Segmentacija turistiĉkih trţišta-stvaranje SOT-a

- 2007. g. U Hrvatskoj je bilo 11,2 mil. turista

EMITIVNA PODRUČJA

- Podruĉja od kuda turisti dolaze

- Podruĉje potraţnje

- Inicijalni čimbenici-oni koji utjeĉu da bi netko postao turist (slobodno vrijeme i višak

financijskih sredstava)

- Regije od kuda turisti dolaze:

I. Europa-Njemaĉka, VB

II. Sjeverna Amerika

III. Istoĉna Azija-Japan i Kina

RECEPTIVNA PODRUČJA

- Podruje gdje se turizam odvija

- Podruĉja ponude

- Regije gdje se turizam odvija:

I. Europa-Alpe i Mediteran

II. Sjeverna Amerika-SAD

III. Jugoistoĉna Azija

LOKALITET-jedan od elemenata turistiĉke atraktivnosti (Piramide)

MJESTO-osnovni uvjet atraktivnosti i receptivnosti

CENTAR-mjesto+funkcije „višeg“ ranga

REGIJA-homogena-ţive iskljuĉivo od turizma (Maldivi) i heterogena

-izdvojeni prostor iz okolnog podruĉja (Zagorje, Istra)

MAKRO-REGIJA-Primorska, Gorska, Panonsko-peripanonska

DESTINACIJA-nedefinirana prostorno, odredište turista

TURIZAM I PROSTOR

Turizam koristi prostor na 3 načina:

1) Prostor koji sluţi za izgradnju prometne infrastrukture

2) Prostor koji sluţi za izgradnju receptivnih kapaciteta-najviše uništenja

3) Prostor koji privlaĉi turiste-turistiĉki resurs

Receptivni kapaciteti:

1. Komunalna infrastruktura

2. Smještaj

3. Prehrana

4. Zabava

5. sport

TURISTIČKI RESURS

RESURS-svako prirodno ili antropogeno dobro koje se moţe valorizirati

TURISTIĈKI RESURS-resurs koji je dovoljno atraktivan da privuĉe paţnju turista(Piramide,

Plitvice...)

Podjela resursa:

1) PRIRODNI (BIOTROPNI)

- Klima, geomorfološki, hidrogeografski, biogeografski, pejzaţ

2) DRUŠTVENI (ANTROPOGENI)

- Kulturno-povijesni, etnosocijalni, umjetniĉki, manifestacijski, ambijentalni

4 svojstva turističkog resursa:

1) Estetsko-da privlaĉi izgledom

2) Rekreativno-bavljenje neĉim

3) Znamenitost-koliko je resurs vaţan po prošlosti

4) Rijetkog pojavljivanja-jedinstvenost

PROSTOR

OKOLINA-sociološki pojam(u kojem društvu se krećemo)

OKOLICA-geografski pojam(okolica Zagreba...)

OKOLIŠ-prirodna sredina i društvena modifikacija (prostor)

6 osnovnih eko-sustava:

1. Litosfera-zemljina kora

2. Hidrosfera-voda

3. Pedosfera-tlo

4. Atmosfera-zrak

5. Biosfera-biljke i ţivotinje

6. Ĉovjek

-kapacitet okoliša

EKOLOGIJA

- J.J. Roussean-18. st. (razvoj gradova)-treba se vratiti prirodi

- 1866. g.-Earnst Haeckl-pojam ekologije

- Oikos-kuća

- Logos-znanost

- Biologijska znanstvena disciplina-danas interdisciplinarna (geografi, ekonomisti....)

- Znanstvena disciplina koja izuĉava meĊusobne odnose ţive i neţive prirode na

lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

- Znanost o odrţavanju ĉitavog svijeta u cjelini

OČUVANJE OKOLIŠA

Posljednjih 30-ak godina

Zaštita se javlja kao posljedica:

1. Uništavanja prirodnih resursa-krĉenje šuma, kamenolomi...

2. Nekontroliranog demografskog rasta

3. Ratnih razaranja

4. Industrijalizacije-otpadne vode...

5. Povećane koliĉine otpada

6. Snaţnog razvoja prometa

Druga polovica 19. st.-prvi zakoni i propisi, u SAD-u

- 1877.g.-MeĊunarodno udruţenje protiv zagaĊenja rijeka, Njemaĉka

- 1913.g.-I. MeĊunarodna konferencija o zaštiti prirode, Švicarska (Bern)

Poslije II. Svjetskog rata

- Nevladine udruge

- Globalno pitanje

- 1960.-ih-prve vladine organizacije

1972.g.-I. Svjetska konferencija o zaštiti okoliša-Stockholm

- Moto-„samo jedna zemlja“

- „Stockholmska deklaracija“

- Doneseno 7 glavnih toĉaka

Sustav za globalno praćenje okoliša-„Earthwatch“

Program UN-a za okoliš

- Zaštita i unaprjeĊenje okoliša-potrebe svih ljudi i zadatak sviju vlada

1987.g.-„Our Common Future“ tkz. Brunthlandovo izvješće

-Pojam odrţivog razvoja

1989.g.-Svjetska komisija za okoliš i razvoj-WCED

-ODRŢIVI RAZVOJ-razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez

ugroţavanja budućih generacija.

EKO SUSTAV=zemlja

1992.g.-II. Konferencija UN-a o okolišu i razvoju-Rio de Janeiro, 172 zemlje

5 temeljnih dokumenata:

1. Deklaracija o okolišu i razvoju

2. Deklaracija o šumama

3. Konvencija o zaštiti klime

4. Konvencija o zaštiti bioloških razliĉitosti

5. Agenda 21

AGENDA 21:

Plan akcije za budućnost

Odnosi se na ukupni ekonomski sustav

UnaprjeĊenje mehanizama za oĉuvanje okoliša

1997.g.-Konferencija u Kyotu

- Posvećena klimatskim promjenama

- Protokol-trebale bi ga potpisati sve zemlje

- 1999.g postala sluţbena

- 2005.g. Poĉela vrijediti

2002.g.-Konferencija o odrţivom razvoju-Johannesburg, 191 zemlje

Preporuke:

- Treba odstraniti loše strane globalizacije

- Da se poveća udio alternativne energije-da se minimiziraju kemikalije u moru

- Da pitka voda bude dostupna 50% ĉovjeĉanstva do 2015. g.

- Da se sve zemlje ratificiraju prema protokolu iz Kyota

2007.g.-Konferencija o klimatskim promjenama-Bali

EUROPSKA UNIJA:

- 1972.-Deklaracija o zaštiti okoliša-Pariz

- 1992.-Ecolebelin

- 1996.-strategija o smanjenju CO2

- 1997.-prihvaćeni princip odrţivosti

- „Natura 2000“-mreţa zaštićenih podruĉja EU

- Europska komisija za upravljanje okolišem:

1) Klimatske promjene

2) Zaštita bioraznolikosti

3) Odrţiva upotreba prirodnih bogatstva

4) Upravljanje otpadom

5) Okoliš i zdravlje

TURIZAM I ZAŠTITA OKOLIŠA

- Potreban „kvalitetan“ prostor

- Veliki interes u zaštiti okoliša

- Turizam ovisi o prostoru

- Istovremeno:

Zaštita-ostvarivanje dodatnih prihoda kroz turizam (npr. NP)

Iskorištavanje:

Izgradnja prometnica

Izgradnja receptivnih kapaciteta

Dolazak velikog br. Ljudi-carrying capacity (nosivi kapaciteti)

ODRŢIVI RAZVOJ U TURIZMU-zadovoljenje potreba turista uz istovremeno

odrţavanje kvalitete okoliša kako bi i buduće generacije mogle na izvornim

karakteristikama prostora razvijati turizam.

Načela odrţivog razvoja koja se moraju zadovoljiti:

1) Ekonomsko-investicija isplativa

2) Socijalno-dobro za lokalno stanovništvo, ne narušava se tradicionalni naĉin ţivota

3) Ekološko-treba oĉuvati prirodu

PRINCIPI ODRŢIVOG RAZVOJA U TURIZMU:

- Racionalno korištenje resursa

- Redukcija otpada

- Njegovanje raznolikosti

- Integracija turizma u planiranje

- Podupiranje lokalnog ekonomskog razvoja

- Uĉestvovanje lokalnog stanovništva

- Konzultacije s investitorima i nevladinim udrugama

- Konstantno obrazovanje kadrova

- „odgovorni“ marketing

- Razvoj se temelji na istraţivanju

GLAVNI UČINCI TURIZMA

1. NEEKONOMSKI-djeluju na turiste

- Zdravstveni

- Zabavni

- Kulturni

- Socijalni

- Politiĉki

2. EKONOMSKI

- Povećanje zaposlenosti

- Multiplikativni-razvoj ostalih grana

- „izvoz bez izvoza“

- Razvoj do tada nerazvijenih podruĉja

GLAVNI UČINCI TURIZMA NA LOKALNOJ RAZINI:

POZITIVNI:

- Povećanje zaposlenosti

- Poticaj razvoja lokalnih poduzetnika

- Povećanje standarda

- Konstantno obrazovanje kadrova

- Razvoj infrastrukture

- Stvaranje dodatnog trţišta za lokalne proizvode

- Povećanje zaštite okoliša

- Podizanje svijesti o vaţnosti zaštite okoliša

NEGATIVNI.:

- Povećanje prometnih guţvi

- ZagaĊenje zraka, vode

- Povećanje koliĉine otpada

- Povećanje buke

- Povećanje guţve u muzejima, kazalištima, dućanima

- Povećanje mogućnosti devastacije

- Mogućnost gubitka lokalnog identiteta

- Ne-reinvestiranje ostvarenih prihoda

ODRŽIVI RAZVOJ U TURIZMU

Zahtjeva usklaĊivanje:

1) Turistiĉke industrije-siguran povrat sredstava, naći radnu snagu, resursi

2) Lokalne zajednice-ekonomski rast, oĉuvanje tradicije

3) „okoliša“-oĉuvanje, racionalno iskorištavanje

TURIZAM I ZAŠTITA OKOLIŠA

Briga o zaštiti okoliša:

1) MeĊunarodna razina-WTO

2) Drţavna razina-zakoni, planovi

3) Regionalna-ţupanije

4) Lokalna-gospodarski subjekti, stanovništvo, turisti

„ODGOVORNI TURIST I PUTNIK“-prema WTO-u

- Što više i bolje se informirati o destinaciji

- Tolerantan prema drugim kulturama i tradicijama

- Poštivanje ljudskih prava

- Pomoć u oĉuvanju prirode

- Odgovorno ponašanje prema kulturnom okolišu

- Putovanje pomaţe u ekonomskom i socijalnom razvoju

- Vlastita odgovornost- potreba informiranja o trenutnoj mogućnosti medicinske zaštite

- Vlastita odgovornost-upoznati se s lokalnim zakonodavstvom

GLOBALNI ETIČKI KOD U TURIZMU

-WTO: 10 principa

Implementiran 2001.g.

1. turizam pridonosi većem meĊusobnom razumijevanju i toleranciji

2. turizam je pokretaĉ individualnog i kolektivnog razvoja

3. turizam je faktor odrţivog razvoja

4. turizam koristi kulturno naslijeĊe kao faktor njegovog odrţavanja

5. turizam je aktivnost koja donosi koristi lokalnoj zajednici

6. odgovornost poduzetnika u turistiĉkom razvoju

7. pravo na turizam

8. sloboda turistiĉkog kretanja

9. prava radnika u turistiĉkoj industriji

10. implementacija principa Globalnog etiĉkog koda u turizmu

EKOTURIZAM

-jedan od specifiĉnih oblika turizma:sportski, zdravstveni, vjerski, nautiĉki.....

-putovanje odgovornih u prirodna podruĉja gdje se ĉuva i štiti okoliš i brine o blagostanju

okolnog stanovništva

-turizam koji ukljuĉuje putovanja u relativno netaknuta prirodna podruĉja s namjerom

izuĉavanja i uţivanja u okolišu, tj. Prirodnim i društvenim aspektima koji se nalaze na tom

podruĉju

6 PRINCIPA:

1. Minimalan negativan utjecaj na okoliš

2. Podizanje svijesti o okolišu

3. Pomoć u prevenciji zaštite okoliša

4. Maksimalan utjecaj lokalnog stanovništva

5. Pomaţe u oĉuvanju tradicionalnih djelatnosti-konobe

6. Maksimalno korištenje znanja lokalnog stanovništva o oĉuvanju okoliša

VRSTE EKOTURISTA:

1. „okorjeli“-znanstvenici, istraţivaĉi

2. „odani“- putuju u zaštićena podruĉja kako bi uĉili

3. „avanturisti“-putovanja u zaštićeno kako bi mogli priĉati o tome

4. „obiĉni“

-ljudi cca 40-ak godina, višeg obrazovanja i veće plateţne moći

POZITIVNI UĈINCI EKOTURIZMA:

-direktna financijska korist

-zapošljavanje

-povećanje drţavnih prihoda

-poboljšanje upravljana i planiranja okolišem

-povećanje svijesti o okolišu

-edukacija turista

-povećanje zaštite prostora

NEGATIVNI UĈINCI EKOTURIZMA:

-dolazak velikog br. Ljudi:buka, guţva, trganje i odnošenje biljaka, hranjenje ţivotinja

-gradnja receptivnih kapaciteta

-povećana potrošnja energije

-povećana koliĉina otpada

ATMOSFERA

GLOBALNI EKOSUSTAVI

-ukupnost meĊusobno povezanih sastojaka koji tvore neku svrsishodnu cjelinu

1. Atmosfera-zrak

2. Litosfera-reljef

3. Hidrosfera-vode

4. Pedosfera-tlo

5. Biosfera-biljke, ţivotinje, ljudi

KLIMA

VRIJEME-trenutaĉno stanje

Tipovi vremena:

1. Stalno vedrog vremena-Sahara

2. Stalno vlaţnog vremena

3. Promjenjivog vremena

KLIMA-prosjeĉno stanje u atmosferi nad nekim prostorom

-prouĉava se 30g. Nad nekim prostorom

KLIMATSKI ELEMENTI:

-sastavni dijelovi klime kako bi se odredila klima nekog prostora

1) TLAK ZRAKA:

-teţina kojom nas pritišće zrak, srednja vrijednost-1013 Hp, smanjuje se s visinom

2) VLAŽNOST ZRAKA:

-koliĉina vlage koju zrak moţe primiti, ovisi o tlaku i temperaturi

3) PADALINE:

-nakupine vode u zraku

-kada je vlaţnost 100%

-kiša, snijeg, tuĉa-iz oblaka

-rosa, mraz-na površini Zemlje

4) VJETAR:

-horizontalno strujanje zraka, nastaje zbog promjena tlaka

1. Stalni:

a) Pasati:izmeĊu obratnica i ekvatora

b) Zapadni:uz svaki zapadni dio kontinenta

2. Periodiĉki-u odreĊenim razdobljima

Monsuni:JI dio Azije, Indija, Tajland, J Kina, J Japan, Vijetnam ; ljeti:vlaţno,

zimi:suho

3. Lokalni-nad odreĊenim podruĉjem

jugo, bura, maestral

fen-topal vjetar u Alpama, uz obronke planina, topi snijeg

5) SUNČEVO ZRAČENJE:

-sunĉeva energija koja dolazi do nas

-do Zemlje doĊe 38%

INSOLACIJA:br. Sunĉanih sati, Hvar 2630 h, Rijeka 2300 h, Zagreb 1700 h

6) TEMPERATURA:

-stupanj topline, smanjuje se s visinom

KLIMATSKI FAKTORI:

-modifikatori klime, kakva će klima biti na nekom prostoru

1) ZEMLJINA REVOLUCIJA:

-okretanje Zemlje oko Sunca (365 dana)

2) ZEMLJINA ROTACIJA:

-okretanje Zemlje oko svoje osi (24 h)

3) GEOGRAFSKA ŠIRINA:

-od ekvatora prema polovima (sjever i jug)

4) NADMORSKA VISINA:

-reljef-smanjuje se i tlak i temperatura zraka

5) RASPODIJELA KOPNA I MORA:

-razlika zagrijavanja/hlaĊenja kopna i mora

6) MORSKE STRUJE:

1. Tople-Golfska

2. Hladne

7) DJELOVANJE ČOVJEKA:

-tvornice, krĉenje šuma, poljoprivreda

-gradovi imaju 2-3 ºC više temperature od okolice

ATMOSFERA-plinovit zraĉni omotaĉ oko Zemlje

Slojevi:

☺Troposfera-temperatura prvo pada, ţivot

Stratosfera

☺Ozonosfera-sunĉeve zrake, temperatura

Mezosfera

Jonosfera

Termosfera

TROPOSFERA:

-kemijski sastav:dušik 78%-kisik 21%

-najniţi sloj:

Na polovima-15km

Nad ekvatorom-10km

Veća nadmorska visina tanji sloj

EMISIJA PLINOVA:

1. Bez utjecaja ĉovjeka:vulkani

2. Uz utjecaj ĉovjeka (antropogeni plinovi):paljenje šuma, industrija, promet....

-TEMPERATURNA INVERZIJA:sniţavanje s visinom, smog ili niski oblaci nad gradom pa

je u planinama temperatura niţa

-SMOG:zagaĊenje zraka(fosilna goriva-ugljen), L.A., Mexico City, Peking

-ĉišćenje:prirodni naĉin-vjetar, oblaci, kiša, apsorbacija biljaka (špinat)

OZONOSFERA:

-ozon-modrikasti plin

-velik svega 10 km

-bitan za regulaciju temperature na Zemlji

-ozon lat.-mirisati

-izmeĊu 40 i 50 km od Zemlje

-temperatura izmeĊu -20 i 0 ºC

-spoj 3 atoma kisika i zbog toga je nestabilan: 100ºC-kisik, -112ºC-tekućina

-kontrolira koliĉinu sunĉevih zraka koja dolazi do nas

-sredinom 1970.g. otkrivene prve rupe u ozonu-smanjiti koncentraciju stakleniĉkih plinova-

1987. Montrealski sporazum

-CFC-freon-najviše oštećuje ozon

-1990.-Svjetska konferencija o klimi-nije globalni problem-ne postoji jedinstvena zaštita

EFEKT STAKLENIKA:

-regulacija Zemljine temperature

-samo 48% zraka dolazi do Zemlje

-CO2-staklena barijera-ne pušta sunĉeve zrake van atmosfere

-povećanje CO2 uništava ozon i povisuje temperaturu

-izgaranje fosilnih goriva

KYOTO PROTOKOL:

-nastao na konferenciji 1997.-stupio na snagu 2005.-prva zemlja Rusija

-Hrvatska ratificirala 2007. (27.4)

CILJ:

1. Stabilizacija koncentracije plinova u atmosferi koji uzrokuju efekt staklenika (metan i

CO2)

2. Smanjenje njihove emisije od 5% u odnosu na 1990-tu do 2012.g.

ZEMLJE KOJE NISU POTPISALE:

1. Australija-zbog nejasnih dokaza da ĉovjek uvjetuje promjene u klimi

2. SAD-zbog nemogućnosti dokaza znanstvenika i zbog otpuštanja radnika

-neki struĉnjaci su skeptiĉni prema hipotezi globalnog zatopljenja

-2007.-Konferencija na Baliju-doneseni samo prijedlozi primjena i potpis KYOTO

PROTOKOLA

PROMJENE:

-globalno zagrijavanje→

-topljenje leda→

-podizanje razine mora- 4 ºC uzrokovalo 90 cm- 2 mm godišnje→

-opskrba pitkom vodom-90% dolazi iz podzemnih voda, što ako poraste more?

-širenje pustinja→

-opskrba energijom

-vremenske nepogode (oluje, poplave.....)

VRSTE KLIMA:

1. EKVATORIJALNA KLIMA:

-podruĉja uz Ekvator

-stalno visoke temperature-više od 25 ºC

-podruĉja Amazone i zaljeva rijeke Kongo

-nema godišnjih doba

-velike koliĉine padalina-puno kiše

-bujna vegetacija

-za turizam nepovoljna zbog temperatura i padalina

-moguće promjene-zbog povećanja temperature bit će još nepovoljnija

2. TROPSKA KLIMA:

-sliĉna Ekvatorijalnoj

-2 godišnja doba na osnovi koliĉine padalina: puno kiše i manje kiše

-visoke temperature

-nema velikih amplituda

-vegetacija-palme

-tropske oluje=uragani=harigeni-velike razlike u tlakovima, vjetrovi vrlo velike brzine s puno

kiše

-podruĉja J Kine, J Japana, Kuba

TROPSKO-MONSUNSKA KLIMA:

-podruĉja JI Azije (Tajland), I dio Indije, J Kina

-2 razdoblja: ljeto-puno padalina, visoke temperature, poplave ;

zima-temperatura cca 20-25 ºC, ugodne visoke temperature i sušno razdoblje

-za turizam zima je povoljnija, razdoblje od 10-2 mjeseca u JI Aziji, Kuba

-moguće promjene-pojaĉavanje oluja, skratit će se razdoblje povoljno za turizam

3. MEDITERANSKA KLIMA (SREDOZEMNA):

-umjereno topla klima

-najpovoljnija za turizam

-4 godišnja doba

-vruća ljeta/blage zime-nema hibernacijskog razdoblja-temperatura nije ispod 6 ºC

-padaline:jesen i zima

-podruĉja J Europa, S Afrika, Kalifornija, Urugvaj, JZ dio Australije

-moguće promjene-produljenje sezone-proljeće i jesen

4. UMJERENO SVIJEŽA KLIMA:

-Oceanska i Kontinentska

-4 godišnja doba

-vegetacijsko mirovanje- od 1 do 3 mjeseca

a) KONTINENTSKA:

-zime hladne/ljeta topla

-padaline:jesen i proljeće

-velike amplitude-ljeta do 35 ºC, zime do -20 ºC

-podruĉja Europe, središnje Kine, Amerike, J Amerike

b) OCEANSKA:

-zime blaţe/ljeta svjeţija zbog utjecaja Oceana

-puno padalina

-podruĉja VB, Irska

-za turizam neutralne

-moguće promjene:bolje za turizam, dobivanje elemenata mediteranske klime

5. HLADNE KLIME:

a) PLANINSKA KLIMA:

-ovisi o nadmorskoj visini: EU 1500m

-rjeĊi zrak pogodan za sport

-hladne zime/svjeţa ljeta

-pogodan za zimski turizam, a ljeti za ljude koji ne podnose vrućine

-moguće promjene-nestat će

b) POLARNA KLIMA:

-nije pogodna za turizam

-moguće promjene-postat će planinska

6. SUHE KLIME:

-ovise o koliĉini padalina-manje od 100 l kiše

PUSTINJSKA KLIMA:

-hladne i tople(Sahara) pustinje

-za turizam pogodni izleti (safari)

-moguće promjene-širenje

-velike amplitude-dan 45 ºC, noć 10 ºC

PROMJENE I TURIZAM:

→Turizam danas:

-istovremeno raširen ali i koncentriran (Antarktik)

-meteorološki uvjeti odreĊuju atraktivnosti turista

-klima direktno utjeĉe na sezonalnost-ulaganje cijele godine, profit samo u kratkom

vremenskom roku-hladni pogon

-udaljenije destinacije će imati veći rizik

PRILAGODBA:

-cijene nekretnina ?-na promjene klime (podizanje razine mora, promjene klime)

-promjena praznika-rad institucija ( 5 i 6 mjesec topliji od 7 i 8-og.)

-promjene turistiĉkih kretanja vezano uz promjene klime

HRVATSKA:

-mediteranska, planinska, kontinentalna klima

PROMJENE KLIME I TURIZAM U HRVATSKOJ:

1. Primorska Hrvatska-produţenje sezone, poboljšanje

2. Gorska Hrvatska-pretvorba u kontinentalnu klimu

3. Panonsko-peripanonska Hrvatska-ljeta još vruĉija

VODE

-71% površine Zemlje

-nisu ravnomjerno rasporeĊene

PODJELA:

1. Mora i oceani-97,4% (slane vode

2. Vode na kopnu:

- Podzemne-0,58%-pitka voda

- Rijeke i jezera-0,06%

- Led-2%-zalihe pitke vode

VAŢNOST:

-hrana-ribe

-stanište biljkama i ţivotinjama

-vaţan ĉimbenik u fotosintezi

-prenositelj energije-morske struje

-vaţan klimatski faktor

1) OCEANI I MORA:

1. Veliki (Tihi) ocean-49%

2. Atlantski ocean-29%

3. Indijski ocean-21%

1. SREDOZEMNA MORA:odvojena prirodnim prolazom od oceana ; Mediteransko,

Crveno, Crno, Baltiĉko

2. RUBNA MORA:spadaju pod ocean ; Sjeverno more

PODMORJE:

1) ŠELF-sva podmorja do 200 m dubine, bogatstvo ţivotinjskog i biljnog svijeta, Jadran,

Sjeverno, Japansko

2) KONTINENTALNI NAGIB-strmi pad do 4000 m

3) DUBOKOMORSKO DNO-do 6000 m

4) DUBOKOMORSKI JARCI-preko 6000 m, Marijanska brazda-1022m (Tihi ocean)

ŢIVOT U MORU:

1. BENTAL (BENTOS)- organizmi koji se drţe morskog dna (alge, rakovi)

2. PELAGIJAL-organizmi koji plutaju-ribe

a) PLANKTON-nemaju dovoljno energije da se same kreću, pokreće ih struja

b) NEKTON-ribe

MORA I TURIZAM:

-odmor i oporavak

-sportska rekreacija

-zadovoljstvo

-OSNOVNE AKTIVNOSTI:kupanje, ronjenje, nautiĉke aktivnosti, sezonalnost

SVOJSTVA MORA:

1. VALOVI:

-vertikalno gibanje mora uzrokovano vjetrovima

-atraktivniji manji valovi osim za surfanje

2. MORSKE STRUJE:

-polagano horizontalno gibanje mora uzrokovano temperaturom i salinitetom mora

-tople i hladne

3. MORSKE MJENE:

-utjecaj mjeseca

-poţeljnije male razlike

-plima i oseka

-15 m u Francuskoj u zaljevu Sant Malo-elektrana (vjetrenjaĉe)

-LUĈKO DOBA-uplovljavanje i isplovljavanje brodova u vrijeme plime i oseke

4. SLANOĆA (SALINITET):

-koliĉina soli u moru, mjereno u promilima, prosjeĉni salinitet svih mora je 35 promila

-ovisi o otvorenosti mora-zatvorenija slanija, o dubini-plića slanija i vanjskoj temperaturi-

toplija slanija

-slana mora: Mrtvo more najslanije, Jadransko

5. TEMPERATURA:

-zagrijavanje suncem, s dubinom se hlade, prosjeĉna temperatura je 18 ºC što je ujedno i

minimum za kupanje

-Jadransko more (24-26 ºC), Perzijski zaljev (35 ºC)

6. PROZIRNOST:

-toplija prozirnija, koliko duboko se moţe vidjeti podmorje

-Jadran (56 m), hladna mora (do 20 m)

7. BOJA:

-ovisi o dnu, planktonima i o okolici

-svijetloplava, svijetla, prozirna su poţeljnija

2) VODE NA KOPNU:

1. LED:

I. LED NA KOPNU:

a) Ledenjaĉki pokrov

b) Ledenjaci-Europa 2600m, Ande 5200 m, divljenje, skijanje

II. LED U MORU:

-nema veliku atraktivnost, opasni za brodove

2. PODZEMNE VODE:

-najveće zalihe pitke vode

a) PONORNICE-vrelo-vrulje-utoci ponornice u podmorje

b) TERMALNO-MINERALNE VODE-veće temperature od 20 ºC i razliĉite po sastavu

(kalcij), prije u zdravstvene svrhe, danas wellness, zabava isl.

c) GEJZIRI-izvori podzemnih voda na površinu zemlje, izbijaju pod tlakom, tople, Island,

SAD (Yellowstone), Tibet, izazivaju divljenje i kupanje

3. JEZERA:

a) STALNA-PERIODIĈKA

b) DEPRESIJA-i površina i dno ispod razine mora-Mrtvo more

KRIPTODEPRESIJA-površina iznad a dno ispod razine mora-Bajkalsko jezero

c) PO POSTANKU:

1. TEKTONSKA-pomicanjem tla

2. VULKANSKA-erupcija vulkana

3. LEDENJAĈKA-otapanje ledenjaka, oko planina, hladna jezera

4. RIJEĈNA-Plitvice, prirodna brana na rijeci

5. UMJETNA- iskopavanje(Jarun, Bundek), pravljenje brana na rijekama

4. RIJEKE:

-tekuće vode

-vodostaj-kretanje razine vode

-rijeĉni reţim-pluvijalni i nivalni (punjenje kišom ili snijegom)

-odmor, rekreacija, divljenje-slapovi

OBNOVLJIVI IZVOR:

-stalno kruţenje

-godišnje potrebe cca 10%

-odnos slatke vode:

Led 77%

Podzemne vode do 800 m 10%

Podzemne vode od 800 do 4000 m 12%

Jezera 0,35%

Rijeke 0,003%

Ostalo 0,64%

POTREBE:

-2-3 l dnevno

-J Amerika-Afrika-najveće zalihe vode

-Kanada-najveće zalihe po stanovniku (100 000 l po ĉovjeku)

-Hrvatska-7000 l po glavi stanovnika + rijeke 17 000 l

-prosjeĉna potrošnja-180 l vode dnevno po ĉovjeku, u HRV 150 l

-osobna potrošnja 7-48%

-industrija 22-24%

-poljoprivreda 31-88%

-turizam-potrebno je duplo više vode ( po turistu od 280-400 l vode, rastrošnost)

ONEĈIŠĆENJE VODE:

-izlijevanje nafte

-balastne vode-za ravnoteţu brodova koji prevoze naftu kada su prazni

-odlaganje otpada-luke

-otpadne vode-industrija,stanovništvo, poljoprivreda

-promet

-ĉišćenje atmosfere

→INDEKS POPULACIJE-br. Vrsta biljaka i ţivotinja u moru- smanjilo se za 35 % u 30 g., u

slatkim vodama smanjenje za cca 50%

-prijenos biljaka –alge

-„cvjetanje mora“-eutrofikacija-povećanje kisika u vodi uslijed zagaĊenja mora

-„luĉka naselja“-ne postoji biljni i ţivotinjski svijet

ZAŠTITE VODA:

→oko 20 meĊunarodnih zakona

-1958-Konvencija o otvorenom moru

-1978-Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora

-1982-Konvencija UN-a o otvorenom moru

→HR

-Zakon o zaštiti okoliša

-Pomorski zakonik RH

-Zakon o morskim lukama

-Zakon o prijevozu opasnih tvari

VODE U HRVATSKOJ:

-kvaliteta se odreĊuje ljestvicom od 1(najbolje)-4(najlošije)

1. RIJEKE-kvaliteta nije baš posebna

Sava-najzagaĊenija, ugraĊeni filtri prije par godina

Drava

Mura

Dunav

Neretva

Una

-85% pitke vode se crpi iz podzemnih voda

-75%stanovništva je prikljuĉeno na vodovod

-obrada otpadnih voda-samo 20%

-nemaju granica pa smeće dolazi iz dr. drţava

2. JADRANSKO MORE

-duţina: malo rubno more, širine 200 km, Otrantska vrat 70 km

-salinitet: slanija od prosjeka, 38 promila

-dubina: do Splita 100 m, poslije malo dublje od 200 m

-morske struje: kreće se obrnuto od kazaljke na satu, spora, 7,2 km dnevno

-vjetrovi: bura, jugo-stvara veće valove i maestral-pogodan za nautiĉki turizam ; stvaraju

valove i rashlaĊuju zrak

-valovi: visina do max. 2 m

-temperatura: toplo more, zima:12-14 ºC, ljeto: 23-26 ºC

-morske mijene: razlika izmeĊu plime i oseke je jako mala: na S-0,5 m, na J do1 m

-boja: plava, zelena, izuzetno ĉisto more-svakih 15 dana se mjeri kakvoća (Zadar, Rijeka i

Opatija su jedina problematiĉnija podruĉja)

GLAVNI IZVORI ONEĈIŠĆENJA JADRANSKOG MORA:

-industrija-otpadne vode i oneĉišćenje zraka

-poljoprivreda-herbicidi→voda odlazi u tlo

-marikultura: umjetan uzgoj riba, školjaka i morskih biljaka (alge)-Japanci

- tuna, dagnje i kamenice (školjke su prirodni poĉišćivaći mora)

- tuna: hrani se ribom i ostaci padaju na dno što uništava biljni i

ţivotinjski svijet, i time oneĉišćuje more, zato je dobro pored

takvog uzgajališta imati i uzgajalište školjaka, 8 uzgajališta,

izvoz Japanu, meĊu najkvalitetnijom tunom na svijetu,

hlaĊenje ugljiĉnim dioksidom

- zna biti u suprotnosti s turizmom

-podzemne vode-krško podruĉje, iz Like i Gorskog kotara dolaze prljave vode i slijevaju se

kroz tlo u more

-stanovništvo-kanalizacija, otpadne vode, divlja izgradnja-molovi, marine, betoniranje obale...

-turizam:

Nautiĉki turizam

Cruising-otpad i otpadne vode

Velik br. Turista-automobili

→PRAĆENJE STANJA- ĉisto more, 1 kvalitete

- Plava zastava-ĉistoća mora, plaţe, spasioci, koševi za smeće,

sanitarni ĉvorovi, tuševi, prilaz za invalide…

- Izdaje se samo na godinu dana

- Osim plaţa dobivaju je i marine

- Od 1981. godine

-preopterećenje kapaciteta: Bol (Zlatni Rat), Crikvenica i Makarsko primorje

FLORA I FAUNA

-biosfera-jedan eko sustav

1) Ljudi

2) Biljke

3) Ţivotinje

-gornja granica biosfere je 6000 m

FAUNA

-ţivotinjski svijet

-o temperaturi ovisi gustoća naseljenosti

-indeks populacijskih vrsta-br. Vrsta na svijetu

- Cca 3-5 milijuna razliĉitih vrsta

-„uvoz“ vrsta-prenošenje, posljednjih 200 g., ovce i kunići u Australiji

-Hrvatska-mungosi na Mljetu, purica

- Cca 24 000 vrsta

FLORA

-biljni svijet

-poklapa se s klimatskim zonama

-PEJSAŢ:

1) Prirodni

2) Kulturni-polja tulipana u Nizozemskoj, polja ruţa u Bugarskoj, polja kukuruza

-prijenos vrsta:kaulerpa taksifolija (alga), vinova loza, kava, kukuruz

-cca 500 000 razliĉitih biljaka, as gljivama preko milijun

-do danas je izumrlo 99% svih vrsta od poĉetka svijeta

VEGETACIJSKE ZONE:

1. TUNDRA

-niske temperature

-hladne/polarne klime

-mahovina i lišajevi

-kratko vegetacijsko razdoblje: 1-3 mjeseca

-rubni S dijelovi Amerike, Europe i Azije

-turizam-nije privlaĉan faktor

2. TAJGA

-vegetacija ĉetinarskih (borealnih) šuma: borovi, sibirski cedar, jela…

-pruţanje: Kanada, SAD (manje), Švedska, Finska, Rusija (S dijelovi)

-„zelena mora“-jednoliĉnost

Gospodarski vaţna podruĉja šuma-namještaj, papir, celuloza…

Ekološki vaţna podruĉja-kisik

-turizam- ili atraktivno ili ne, relativno hladne klime pa je nepovoljno

3. MIJEŠANE ŠUME

-umjerene klime

-klasiĉna šuma-listopadna šuma

-bukva, javor, hrast, grab, breza, jabuka, kruška…

-krĉenje šuma-gusto naseljen prostor

- 30% nekadašnjih površina

-turizam-ugodna, lovni turizam, ok

4. MEDITERANSKA VEGETACIJA

-mediteranska i suptropska klima

-nema hibernacije

-ovisno o padalinama:

a) MAKIJA-mahovina, lišajevi, nisko grmlje

b) ŠUME-razliĉite vrste borova

-kada se iskorištavaju pretvaraju se u kamenjar→ovce i poţari

-ruţmarin, kadulja, bosiljak, lavanda, smokve, masline…

-turizam-super pogodna, vezano za klimu, privlaĉe mirisom i izgledom

5. STEPE

-umjerena klima

-travnata površina

Europa-stepa

S Amerika-prerija

J Amerika-pampas

-podruĉje za stoĉarstvo

-iskorištavanje-Europa i S Amerika→pretvorba u polja pšenice→s vremenom postaju

neplodna ako se ne odrţavaju

-turizam-ne atraktivno

6. SAVANA

-prijelaz iz suhih u vlaţne klime

-podruĉja visokih trava s povremenim drvećem-ovisi o padalinama

-Kenija, Afrika

-grmolike biljke, eukaliptus

-plantaţe-tamo gdje ima dovoljno kiše-kava, kikiriki, kakaovac

-turizam-safari turizam

7. PUSTINJSKA VEGETACIJA

-male kol. padalina

-oskudna vegetacija i ţivotinjski svijet

-oaza→ima dovoljno vode-palme, datulja

-arteški bunari-voda sama izvire na površinu-crpljenje

-scarabe-mitska ţivotinja-Egipat

-turizam-izleti, oaze

8. KIŠNE ŠUME

-ekvatorska i tropska klima

-bujna vegetacija- po 20 m visine

-visoke temperature, velike kol. padalina

-podruĉja Amazone, zaljeva Kongo, JI Azija

-prašuma-prohodna

-dţungla-neprohodna

-iskorištavanje-JI Azija, Amazona-tikovina, mahagonij

- Tlo brzo postaje neplodno

-turizam-vegetacija atraktivna no zbog klime nepovoljno

ŠUME:

-cca 25% teritorija kopna

-prirodna

-umjetna-ĉovjek

-ĉovjeku je potrebno u ţivotu cca 200 stabala-namještaj, papir…

-uloga šuma:

Ujednaĉava klimu

Ţivotinjski svijet

Sprjeĉava eroziju tla-uništavanje i ispiranje

Spremnik za vodu-korijenje

Proĉišćavanje vode i zraka

Zalihe drveta

Hrana za ljude i ţivotinje

DEFORESTACIJA-najveće iskorištavanje, Brazil i Indonezija

-proces odumiranja šuma

-3 osnovna uzroka:

1) Upijaju štetne tvari iz zraka (fosilna goriva)

„kisele kiše“-spajanje CO2 i kiše (ugljen)

Sušenje stabala

2) Vremenski ekstremiteti-nagla izmjena temperatura

3) Gospodarenje šumama

Zapuštanje šuma

INDEKS POPULACIJE:

MeĊunarodno društvo za zaštitu prirode i prirodnih resursa-IUCN (85 drţava ĉlanica,

osnovano u Francuskoj pa preseljeno u Švicarsku)

3 kategorije:

1) Osjetljive vrste-br. Se poĉeo smanjivati

2) Vrstama kojima je ugroţena regeneracija populacije-br. Jako pada-bjeloglavi sup,

medo, panda

3) Rijetke vrste- moţemo ih nabrojati, 50 jedinki vukova, velebitska degenija

ODNOS S TURIZMOM

-klima, reljef i more- glavni resursi

-veliko znaĉenje kao privlaĉan faktor

-razliĉite aktivnosti

-lokalna hrana

-izgradnja infrastrukture-prometnice, hoteli, staze…

-utjecaj turista-buka, oštećenje biljaka-skijanje, branje i odnošenje biljaka, hranjenje ţivotinja,

lov ţivotinja-tuljani (Kanada)

LITOSFERA-PEDOSFERA

ZEMLJA

-spljošteni elipsoid-posljedica rotacije, ispupĉena oko Ekvatora

-opseg- 40 000 km-stadij (149 m) izraĉunat u vrijeme Egipta

-magnetski pol-kompas (S), s vremenom se pomiĉe, iz Kanade prema Rusiji, ne poklapa se s

ovim kojega crtamo na karti

-geologija, pedologija, geomorfologija

SASTAV ZEMLJE:

1. Jezgra-tekuće stanje (6000 C), unutrašnjost

2. Plašt-debljine 2 900 km

3. Kora-debljine 10-15 km-Ocean-Kontinent

-zone diskontinuiteta-Mohorović

LITOSFERA-dio kore i gornji dio plašta

LITOSFERNE PLOČE:

-pomiĉni dijelovi

-9 velikih: Sjevernoameriĉka, Euroazijska, Pacifiĉka

-posljedica rotacije Zemlje i temperature

3 vrste granica-pomicanje na 3 naĉina:

1) KONZERVATIVNE:pomicanje jedne uz drugu-Europa i Afrika

2) KONSTRUKTIVNE:odmicanje jedne od druge( godišnje 1-2 mm)-sredina Atlantskog

oceanastvaranje novih planina, kontinenta i sl.

3) DESTRUKTIVNE-SUBDUKCIJA:sudaranje(jedna ispod druge u dubinu)-Marijanska

brazda

-potresi ili vulkanidvije posljedice na površini Zemlje

POTRESI

-nemaju velikog utjecaja

-hipocentar-u unutrašnjosti; epicentar-vani

-pucanje Zemlje-Ĉile (obala se podigla 1 m)

-tsunami-potres u podmorju-Tajland-valovi veliĉine i do 30 m-svakih 70-100g (nestali

Pacifiĉki otoci)

-crne toĉke: dodiri kontinenata

-Japan (100 dnevno), L.A., San Francisco, Dubrovnik i Zgb-Medvednica

-utjecaj na okoliš:mijenjanje izgleda

VULKANI

-znaĉajniji za turizam zbog atraktivnosti

-strahopoštovanje i ljepota

-aktivni vulkani-unutrašnjost Zemlje

-utjecaj na okoliš: mijenjaju izgled

magma(unutrašnjost)-lava(vani)

erupcija-rastopljene stijene-spali i uništi

-pepeoblizina Napulja, pokriven grad (20 000 ljudi, spasilo se 18 000), visine od 3 do 3, 5

m, Pompei

-oblaci uţarenih plinova-manje mjenjaju okoliš

-vulkanske bombe

-gejziri-izvori vruće vode

-Etna (Napulj), Vezuv (Sicilija)aktivni, Fuiyama (Japan), Hekla (Grĉka)

-vulkanski otoci:Hawai, Santorini (crni pijesak, nema algi i riba)

-utjecaj turizma-smeće (Japan), relativno sigurni (ne moţe se do kratera)

PLANINE

-Alpe se izdiţu svake godine

-zdravlje-dišni putovi, srce, rjeĊi zrak

-rekreacija-alpinizam, planinarenje, skijanje, paraglajding

-divljenje

-problem je dostupnost

-utjecaji turizma-gradnja cesta (trošenje reljefa), skijaške staze (krĉenje šuma, uništenje tla,

ţiĉara), planinarski dom (voda, kanalizacija), buka, smeće, uništavanje biljaka, mijenjanje

staništa, umjetan snijeg (kemijski aditivi, velika kol. vode, mijenjanje mikroklime zbog duţeg

zadrţavanja), skijanje sve više uništava okoliš

STIJENE I MINERALI

-vrlo atraktivni

-minerali:nakupine atoma, iona i molekula

-stijene:nakupine minerala

3 vrste stijena:

1. ERUPTIVNE/VULKANSKE-crne, granit

2. METAMORFNE-mijenjanje eruptivnih ili sedimentnih stijena, izlaganje velikom tlaku

i temperaturi,mramor, dijamant

3. SEDIMENTNE-za turizam vaţne, nastaju taloţenjem vodeizdvajanjem kalcija,

pijesak, šljunak, glina, karbonatne stijene (stalagmiti(stoje) i stalaktiti(vise); povećanje

1-2 mm; Plitviĉka jezera-sedrene barijere, Slapovi Krke-vani)

PEČINE I ŠPILJE

-problem dostupnosti-ulaz, siguran put

-Postojska jama, ĉovjeĉa ribica

-utjecaji turizma-turisti lome stijene, hodanje šteti stabilnosti stijena, uvoĊenje

infrastruktura(unutra i vani)

TROŠENJE RELJEFA

DENUDACIJA-trošenje kroz turizam, industriju, infrastrukturu, poljoprivredu

-fiziĉko trošenje-razlika u temperaturi

-padinski procesi-utjecaj gravitacije

-rijeke(uvijek naĊe put, poplave)-fluvijalnialuvijalne nizine(nastale utjecajem rijeka)

-abrazija(utjecaj mora)-klif(turistiĉki atraktivni, VB, Irska, SZ Francuska)-strmac(Kornati,

duboko more)

-ledenjaci-omicanje 1-2 cm niz padine, drobi stijene (udoline)

-eolski procesi-širenje pustinja, nošenje pijeska putem vjetra, isušuje stijene

-krški procesi-taloţenje kalcija, otapanje stijena u vodi, cijelo Hrvatsko primorje je Krš

KRŠ:

1. Karbonatne stijene-topive u vodi, Zgb katedrala

2. Škrapa-utori, male udubine, ţljebasta udubljenja

3. Kamenica-malo udubljenje u stijeni do 0,5 m, bazenĉić, rijetko

4. Ponikva-do 50 m udubljenja,zelenilo i zemlja, jedina plodna podruĉja

5. Uvala-do 0,5 km

6. Polja u kršu-Krbavsko, Liĉko, Sinjsko, Gacko, do 50 km

7. Špilje-pećine-Cerovaĉke

8. Rijeke-vrela-vrulje-kratke, ponornice

TLO

-rahli gornji površinski sloj Zemlje debljine 1-2 m

-pedologija-znanost o istraţivanju tla

-kvaliteta tla-prema kol. humusa (raspadnuti ostaci biljaka i ţivotinja), više tamo gdje je

vlaţnije

-veţu se uz klimezonalna tla

1. LATERITNA ILI CRVENA TLA-bogata ţeljezom, plodna, Istra

2. EOLSKA (fliš) TLA-siva, plodna, Istra, N. Vinodolski, Ravni Kotari (Zadar)

3. PUSTINJSKO-STEPSKA TLA-smeĊa

4. CRNICE-Ĉernozemi-najplodnije, Slavonija

5. SIVA ŠUMSKA TLA-plodna, listopadna drveća, Gorski Kotar

6. PODZOLI-ĉetinarske šume, neplodna

7. TUNDRE-neplodna

-vaţnost:stanište biljkama i ţivotinjama; bavljenje ratarstvom, stoĉarstvom;

regulacija:zraĉenja i topline, zadrţava vodu, filtar za štetne tvari

DEGRADACIJA TLA

-ĉovjek

-priroda:

1. Lateralizacija-ispiranje kišom, postaje neplodno

2. Dezertifikacija-suše i širenje pustinja

3. Salinizacija-previše navodnjavanja, neplodno

4. Erozija-prirodno postaje neplodno

oneĉišćenje preko voda:

poljoprivreda

industrija

otpadne vode

divlja odlagališta smeća

naselja-gradnja

oneĉišćenje preko zraka

Promet

Industrija

Naselja-grijanje i sl.

TLO, RELJEF I TURIZAM

-turistiĉki resursi-reljef, tlo i krajolik

-vaţan turistiĉki resurs

-turizam:

NagrĊivanje krajolika

Trošenje zemljišta:izgradnja receptivnih kapaciteta;izgradnja prometnica, dolazak

velikog br. ljudi

STANJE U HRVATSKOJ

-koncentracija u primorskom dijelu-krš

Izgradnja kapaciteta-zakoni-70 m od mora

ZAŠTITA PROSTORA

-ekološki pritisak→koliko priroda moţe podnijeti, a da se ne uništi

NAĈINI ZAŠTITE:

1. Strogi rezervat-mala podruĉja, nepromijenjen eko sustav; Hajduĉki i Roţanski kukovi,

Bijele i Samarske stijene

2. Posebni rezervat-69

3. Park šuma-zaštita šume kao ekosustava, šuma uz Trakošćan, Maksimir,23

4. Zaštićeni krajolik-kombinacija estetske, društvene i prirodne, Zelenjak, 18

5. Spomenik prirode

6. Spomenik parkovne arhitekture

7. Pojedina biljna ili ţivotinjska vrsta

8. Park prirode-gotovo neizmijenjeni ekosustavi, lov, 11

9. Nacionalni park-8

→najvaţniji u turizmu:PP i NP

NACIONALNI PARK:

-1872. Yellowstone-SAD

-Australija

-Kanada

-1914. prvi u Europi-Švicarska

1933.-Londonska konvencija-odrednice i standardi NP

-1960.-MeĊunarodna konvencija za NP-ICNP→kako dobiti status NP

-razrada principa i uvjeta

-turizam se smatra djelatnošću koja pomaţe NP

-2 tipa:

1) Ameriĉki-nikakav utjecaj ĉovjeka

2) Europski

Funkcije NP:

1. Znanstvena

2. Kulturna-poznavanje, stvaranje misli

3. Odgojno-obrazovna

4. Turistiĉka

NP I TURIZAM:

POZITIVNI UĈINCI:ostvarivanje dodatnih prihoda putem ulaznica i suvenira, povećanje

zaposlenosti, infrastruktura

NEGATIVNI UĈINCI:

- Turizam u NP-prevelika kol ljudi u isto vrijeme

- Opteretni (nosivi) kapacitet (caring capacity)-u EU ne ali u SAD da; Plitvice ljeti

- Velika kol. smeća

- Buka

- Odnošenje i trganje biljaka, stijena i sl.

HRVATSKA:

-rano se poĉela baviti zaštitom prostora

-urbanistiĉki planovi-poĉetak 20. st

-1974.-prostorni plan na razini Hrvatske

-kako bi se Hrvatska trebala razvijati:4 ili 5 većih centara, nije uspjelo

-1992.-Deklaracija o zaštiti okoliša RH

-1994.-Zakon o zaštiti prirode

-prostorni planovi na razini drţave, ţupanija, gradova

-2007.-Zakon o gradnji-70 m od mora se ne smije graditi

BRIJUNI-prijeti gubitak licence, uvoz ţivotinja, golf

RISNJAK-Gorski Kotar, ime po risu, slabo koristi turizam, pouĉna staza

S VELEBIT-Velebit, Roţanski i Hajduĉki kukovi, Lukina jama, planinarski domovi

PAKLENICA-1949., 2. po starosti, Starigrad Paklenica, stijene, alpinizam, Velika i Mala

Paklenica, Manita pećina, podzemni tuneli i pećine

KORNATI-velika skupina otoka, nemogućnost kontrole nautiĉara, izgraĊena marina-problem,

140 otoka, najduţi otok Kornat (kruna), ¾ more, krš, otoci privatno vlasništvo, 346 biljnih

vrsta, klifovi-strmci, 300 „stambenih“ objekata, suhozid

KRKA-1985., Ĉikola-Krka, 7 sedrenih slapova-Roški slap, Skradinski buk, otoĉić Visovac-

franjevaĉki samostan, problem je kupanje-oštećenje sedrenih barijera

MLJET-samo dio je NP, Veliko i Malo jezero, slana jezera, otoĉić Sv. Marije-benediktinski

samostan-12.st., nema zmija, 1960.g.

PLITVIĈKA JEZERA-1896. Društvo za uljepšavanje Plitviĉkih jezera, 1979-na UNESCO-

voj listi, 70% šuma, 17 jezera, sedrene barijere-jedinstvene, najveći slap ostaje bez vode što je

veliki problem

ENERGIJA

IZVORI ENERGIJE:

-prirodna sila koja transformirana sluţi za obavljanje industrijskih i dr. procesa i radova

2 grupe:

1) Neobnovljivi izvori energije – fosilna goriva (nafta, ugljen, zemni plin)

2) Obnovljivi izvori energije – voda, vjetar, sunce i biogoriva

OBLICI ENERGIJE:

1. Toplinska-vatra

2. Mehaniĉka (elektriĉna)

3. Kemijska

-neograniĉena i ima je svugdje

hrana-vatra-vjetar i vodanestalne

rezerve (neobnovljivi izvori):

Ukupne, poznate (otkrivene istraţivanjem), iskoristive (koliko?)

1. NEOBNOVLJIVI IZVORI:

UGLJEN

-Kina-1 100. g. pr. Kr.-za grijanje

-17. st.-znaĉajnija primjena

-20. st.-elektriĉna energija, industrija

DEFINICIJA: prirodno ĉvrsto gorivo, biljnog porijekla koje nastaje procesom karbonifikacije.

-nastaju kada se biljni i ţivotinjski ostaci naĊu u unutrašnjosti tla, na njih se nataloţe stijene te

one promijene svojstvo.

VRSTE PREMA UDJELU UGLJIKA:

1. TRESET-najstabilniji, nastaje na površini zemlje, slabe energentske vrijednosti, za

roštilj

2. LIGNIT-svijetlosmeĊi, veće vrijednosti, preskupa eksploatacija

3. SMEĐI-MRKI UGLJEN-najviše se koristi,visoke peći za preradu ţeljeza

4. KAMENI UGLJEN-uz smeĊi koristi se najviše

5. ANTRACIT-manje od 2%, vrlo rijedak, preko 95% ugljika

smanjivanje vaţnosti kao energetskog izvora-povećava se kao izvor sirovina za industriju

-procjene zaliha ugljena-velike-isplativo za iskoristiti-50%

-zemlje bogate ugljenom: Kina (3 500 ljudi pogine u rudnicima), SAD, Indija, Australija,

Rusija

Hrvatska:

-gotovo neznatne zalihe, lignit

-Raša u Istri, Hrvatsko Zagorje

-Plomin I i II-termoelektrana na ugljen, Raše-Labin

Utjecaji:

POZITIVNI: velika energetska vrijednost, primjenjiv u industriji, laki transport, velike zalihe

NEGATIVNI: ostaje smeće nakon iskorištavanja (odlazi u Plominski zaljev), opasna

eksploatacija, mijenjanje okoliša, izgaranjem se stvaraju velike koliĉine sumpora

(sumpor+kiša=kisele kišeproblem za Gorski kotar)

PLIN

-nalazi se uz nalazišta nafte

-SAD, Rusija, Kanada, Meksiko, Iran, Saudijska Arabija, Libija

Karakteristike:

-lagana transportacija-plinovito i tekuće stanje (-117C)

-dobro miješanje sa zrakom

-paljenjem se postiţu visoke temp.

-ne sadrţi neizgorive tvari

-ekološki prihvatljiv

CIJENA: nekada jeftiniji, danas cijena raste

NAFTA

-prirodni tekući mineral

-NAFATA-arapska rijeĉ koja znaĉi crno

-teorije postanka:

1. Organska – taloţenje biljaka i ţivotinja

2. Anorganska – otapanje minerala u unutrašnjosti zemlje, manje zastupljena teorija

ANTIKLINALE-crpilišta nafte koja se nalazi ili na vrhu ili na dnu

-proĉišćavanje prije transporta

-1877.- pogonsko gorivo

-kemijska industrija-sintetiĉki kauĉuk, pvc vrećice

-zalihe-u svijetu velike, Perzijski zaljev

OPEC-udruţenje zemalja izvoznika nafte, sjedište u Beĉu, 1 barel=149 l, 1 galon=3, 74 l

7 GLAVNIH ZONA NALAZIŠTA:

1. Zemlje Bliskog i Srednjeg istoka-Saudijska Arabija

2. Istoĉnoeuropska nalazišta-Rumunjska i Rusija

3. Insulindija-Indonezija (JI Azija)

4. Kina

5. S Afrika i podruĉja Gvinejskog zaljeva-Alţir, Libija, Nigerija

6. Amerika-SAD, Mexico, Venezuela

7. Bazen S podmorja (VB i Norveška) i Aljaske (SAD)

Utjecaji:

POZITIVNI: velika kaloriĉna vrijednost, nesagorivi ostaci (smatrala se ekološki

prihvatljivom), laki transport, velika mogućnost primjene

NEGATIVNI: posljedice izlijevanja su velike

2. OBNOVLJIVI IZVORI:

VODENA SNAGA

-geotermalna voda-više od 27C, Island (gejziri za zagrijavanje)

-mlinovi, sustavi za natapanje

-danas-dobivanje elektriĉne energije

Relativno lagano se dobiva

Jednostavno se prenosi na velike udaljenosti-ţice

Velike mogućnosti korištenja

Ekološki ĉista

-1882.-prvi put

-prva hidroelektrana-SAD-TESLA (trofazna struja)

-1895.-Nijagara

-razvijene zemlje-70% proizvodnje-najveće brane (mgh)

-proizvodnja elektriĉne energije per capita-Norveška, Kanada

-najveći proizvoĊaĉi-SAD (Kuverova brana), Rusija i Kina

-Asuanska brana u Egiptu

GRADNJA HIDROELEKTRANA:

Pozitivno: zapošljavanje, izgradnja infrastrukture, dobivanje elektriĉne energije, nema

negativnih ostataka

Negativno: mijenjanje mikroklime gubitak staništa, iseljavanje ljudi, sve manje ekološki

prihvatljivo, mijenjanje krajolika

Potencijal Hrvatske:

-59%, Drava, Cetina, Lika i Gacka

-nisu iskorištene: Drava, Sava, Krka, Kupa

ENERGIJA MORA

NAĈINI:

1. Toplinska snaga mora-razlika temp. površine i dna, nema velike razlike

2. Energija valova-hidroelektrana na obali, veći poţeljniji, ovise o vjetru, jedina u Japanu

3. Energija plime i oseke-15 m, Francuska-zaljev San Malo, jedina

4. Energija morskih struja-eksperimentalno

BIOMASA

-svi tipovi ţivotinjskih i biljnih materijala koji se mogu pretvoriti u energiju –npr. drvo

-za zemlje u razvoju to je najpristupaĉnije

-fermentacija:

Etilni alkohol-dobivanje iz šećerne trske

Biodizel-dobivanje iz šećerne repice (autobus-12% ZET, za ulazak u EU 6% na

biodizel, mi na 2%, dobre predispozicije)

Bioplin-dobivanje iz otpada

-naĉini dolaska do biomase-iz prirode ili uzgojem

-korištenje:

POZITIVNO: ekološki prihvatljivo-mali ostaci, utjecaj na atmosferu je min., korištenje

poljoprivrednih površina-zapošljavanje

NEGATIVNO: uzgoj hrane opada (protivno onome što nam treba)-glad (velike razlike

bogatih i siromašnih zemalja)

ENERGIJA SUNCA

-insolacija-ovisi o br. sunĉanih sati

Dobivanje toplinske i elektriĉne energije

Pasivno korištenje sunĉeve energije-energetska kuća (okretanje prozora prema I i J, Z i

S se izbjegavaju, prva takva je izgraĊena u Osijeku, sama sebe odrţava)

Solarne elektrane-problemi: nestalnost sunĉeve energije, gradnja tamo gdje ima puno

sunca

-korištenje:

POZITIVNO: obnovljiv izvor energije (beskonaĉno), izgradnja gotovo svagdje, nikakve

štetne nuspojave, povećanje zaposlenosti, manja emitacija CO2-do 2030. g.

NEGATIVNO: veliko nagrĊivanje krajolika (mijenjanje izgleda)

-ĉesto korišteno u hotelima-npr. Zaton, za dobivanje tople vode i sl.

ENERGIJA VJETRA

-obnovljiv izvor

-horizontalno strujanje zraka zbog promjena u tlaku (iz podruĉja visokog tlaka na niţi)

-brzina-vjetrenjaĉe

-stalni, povremeni i lokalni

-prve vjetrenjaĉe-Aleksandrija (Egipat) i Grĉka

-mlinovi i navodnjavanje

-1876.-Philadelphia-prva prezentacija elektrana, SAD, u Europi nešto manje

-od 1970-ih-ponovna aktualizacija, sve veći br. Elektrana zbog naftne krize

-Hrvatska: Pag i zaleĊe Šibenika

-korištenje:

POZITIVNO: nama nuspojava, instalacija gotovo svagdje, prostor koji se ne iskorištava-

planine

NEGATIVNO: mijenjaju izgled cijeloga prostora, stvaraju veliku buku, opasne za ptice

(nestajanje ptica), nisu pogodne za turizam

POTROŠNJA ENERGIJE 15. st.- ţivotinje (magarci)

Sredina 19. st-ţivotinje, biomasa, ugljen

Kraj 20. st-nafta

ENERGIJA I TURIZAM:

-promet-gl. „potrošaĉ“ energije

-poskupljenje energenata-poskupljenje putniĉkih aranţmana (30% otpada na putovanje)

-nagrĊivanje okoliša:

HE-mijenjaju izgled

VJETRENJAĈE-buka

CJEVOVODI-plinovi

-Kina-najveća hidroelektrana na svijetu, problem otpadnih voda koje utjeĉu u rijeke, iseljeno

puno ljudi s podruĉja gdje je izgraĊeno jezero-malo brinu o okolišu

STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ

-turist-osoba koja privremeno radi zabave ili razonode provede više od 24 h izvan svog

stalnog mjesta boravka, a da time ne ostvaruje direktnu financijsku korist

KARAKTERISTIKE:

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA:

NATALITET-br. RoĊenih na 1000 stanovnika

MORTALITET-BR. UMRLIH NA 1000 STANOVNIKA

Izraţava se u promilima

STOPA PRIRODNOG PRIRAŠTAJA-razlika izmeĊu nataliteta i mortaliteta, promili

Niska-manji od 5 promila

Umjerena-od 5 do 15 promila

Visoka-od 15 do 20 promila

Vrlo visoka-veća od 20 promila (zemlje u razvoju)

Hrvatska-niska, negativna stopa

KRETANJE BROJA STANOVNIKA

Dobno-spolne piramide-5 g.

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA (6,5 MLRD. LJUDI, Kina i Indija)

I FAZA-visok mortalitet i natalitet-1700. g., ratovi i kuga

II FAZA-pada mortalitet (medicina, bolji uvjeti ţivota), raste natalitet-1800 g

III FAZA-pada mortalitet i natalitet-1900 g

IV FAZA-niski mortalitet i natalitet-2000 g.

-sastav prema dobi i spolu:

1) PROGRESIVNI-mlado

2) REGRESIVNI-zrelo, Hrvatska

3) STACIONARNI-staro, 60+, Hrvatska 2020 g

DEPOPULACIJA:

Veći mortalitet od nataliteta

Proces izumiranja stanovništva

Emigracija viša od imigracije

Lika i Gorski kotar

Politike:

1. POPULACIJSKA POLITIKA-progresivna-poticanje drţave na 2 i više djece-povećanje

br. Vrtića, duţi porodiljini, bonus, osiguranje od otkaza

2. SMANJENJE BROJA DJECE-Japan, Kina, JI Azija-osiguranje za samo 1 dijete

3. REDISTRIBUTIVNI-motiviranje stanovništva da se seli iz gradova u manje razvijene

krajeve-Italija S_J, Francuska-osiguranje smještaja, posla, škole, manji porezi

4. STANOVNIŠTVO DOBRE KVALITETE-plava kosa, plave oĉi

NASELJENOST-neravnomjerna

-kategorije prostora:

1) EKUMENA-naseljeni prostor

2) SUBEKUMENA-povremeno naseljen-Grenland, istraţivaĉi

3) ANEKUMENA-nenaseljen prostor-S pol, planinski vrhovi

-92% stanovništva ţivi na S polutci, njih 80% izmeĊu 20 i 60 paralele na S

-Egipat-3% prostora, 95 % naseljenost

-MeĊimurje i Hrvatsko Zagorje-najnaseljeniji dio

-Lika i Gorski kotar-najrjeĊe naseljen prostor

-Japan-najgušće naseljen

-kategorije gustoće naseljenosti:

Rijetko-od 5 do 6 st/km2-Mongolija

Srednje-do 50 st/km2

Gusto-do 100 st/km2

Prenaseljeno- više od 101 st/km2

-Kina, Indija, Europa i SAD-više od mil. Stanovnika

-Tokyo-31 mil. Stanovnika-na 1.mjestu

-Mexico City-21 mil. Stanovnika-3.mjesto

-Kairo-16 mil. Stanovnika

-Pariz, Pokrajina Rajna (Njemaĉka)

PREMA MJESTU BORAVKA

1. SEOSKO – RURALNO STANOVNIŠTVO

2. GRADSKO – URBANO STANOVNIŠTVO

-Hrvatska-veći udio gradskog stanovništva

PROCES URBANIZACIJE: proces seljenja ljudi sa sela u gradove

1) Direktna-direktno preseljenje sa sela u grad

2) Indirektna-sa sela u predgraĊe

3) Pseudourbanizacija-širenje gradova po predgraĊima, s vremenom predgraĊa postaj

sastavni dijelovi grada (npr. Zagreb-Sesvete-Zaprešić-V. Gorica)

-2 i 3 najbolje za ljude zbog lakše prilagodbe

EKONOMSKI SASTAV STANOVNIŠTVA: odnosi se na podruĉja u kojima je stanovništvo

zaposleno

-primarna, sekundarna, tercijarna-NERAZVIJENE ZEMLJE

-tercijarna, sekundarna, primarna-RAZVIJENE ZEMLJE

PROBLEMI:

-konstantan porast br. stanovnika

-neravnomjerna naseljenost

-stalan proces urbanizacije

-povećanje ţivotne dobi (u razvijenim zemljama postaje sve starije, svaka generacija će ţivjeti

1 god. Duţe, Afrika-starost 50 g.-umiru zbog rata, AIDSA, Europa-starost 80 g.; za turizam

zahvalna kategorija turista-više vremena, veće plateţne moći)

UTJECAJI STANOVNIŠTVA NA OKOLIŠ

-energija-stalno povećanje potreba

-promet

-otpad

-poljoprivreda

-industrija

-turizam

-naselja (velika potrošnja zemljišta, veliki oneĉišĉivać okoliša, turizam doprinosi razvoju

naselja-mala ribarska mjesta pretvaraju se u napućene gradove)

POLJOPRIVREDA I OKOLIŠ

-poljoprivreda-znaĉajan zagaĊivaĉ

Pretvaranje divljine u kultivirani krajolik

Štetni utjecaji na tlo, vodu i zrak-pesticidi

Zbijanje tla i erozija

Osiromašenje izgleda krajolika

Gubitak znaĉajnog prostora za ţivljenje

Krĉenje šuma

Nemogućnost ponovnog pošumljavanja

Velike kol. vode

Neprimjerene tehnike navodnjavanja

-ne kvalificira se štetnom zbog uzgoja hrane

POLJOPRIVREDA I TURIZAM

-„sukob“ oko korištenja tla

Turizam najĉešće „oduzima“ zemljište koje je najplodnije i najlakše za obraĊivanje

-turizam je ovisan o poljoprivrednim proizvodima

-turizam stvara dodatno trţište za poljoprivredne proizvode

-u turizmu bi nazadovanje poljoprivrede imalo za posljedicu smanjenje atraktivnosti tih

podruĉja kroz:

Manje odraţavanje krajolika

Gubitak atraktivnosti kroz ruralni turizam

Nestajanje starih uvrijeţenih obiĉaja i kulturnog nasljeĊa

Odseljavanje stanovništva

INDUSTRIJA I TURIZAM

-turizam kao industrija

-razvoj industrije-omogućio razvoj turizma

-postojanje radnog vremena i godišnjih odmora

-industrija veliki oneĉišćivaĉ:

Zraka

Vode-teško se vraća u prvobitno stanje

Tla

Krajolika

-nisu kompatibilni

-turizam-dodatno trţište za industrijske proizvode

-direktno u sukobu sa turizmom

-u Hrvatskoj 4 grada nemaju odgovarajuću kvalitetu

STANOVNIŠTVO I TURIZAM

-turisti

-stvaranje turistiĉkih resursa-antropogeni turistiĉki resursinastali ljudskim djelovanjem

PODJELA:

1) Kulturno-povijesni: crkve, mostovi, sve što je nastalo u prošlosti (npr. Piramide)

2) Etno-socijalni: obiĉaji, kultura, nošnje, tradicionalna jela i sl

3) Umjetniĉki: najmanje atraktivni, slike, kipovi (Mona Lisa)

4) Manifestacijski: sportske, zabavne, kulturne

5) Ambijentalni: izgled nekog prostora (npr. Venecija)

manje privlaĉni od prirodnih

POZITIVNI UTJECAJI TURIZMA NA ANTROPOGENE RESURSE:

Stvaranje dodanih radnih mjesta

Izgradnja infrastrukture

Prikupljanje sredstava za odrţavanje

Ukazivanje na njihovu vaţnost (npr. popularizacija starih obrta, manifestacija,

tradicionalnih jela i obiĉaja…)

Promocija destinacije, regije i sl.

NEGATIVNI UTJECAJI TURIZMA NA ANTROPOGENE TURISTIĈKE RESURSE:

Dolazak velikog br. ljudi (guţve u gradovima, trgovinama, muzejima…)

„trošenje“ (npr. kamene ulice)

Mogućnost gubljenja izvorne vaţnosti zbog prevelike komercijalizacije (Moreška,

Hula ples)

EKOLOŠKA SVIJEST

-spoznaja o ugroţenosti prirodnih osnova za ţivot ljudi, uzrokovanih samim djelovanjem

ljudi, uz spremnost na otklanjanje opasnosti po okoliš

DISKREPANCIJA-ekološke svijesti i djelovanja

EKOLOŠKA SVIJEST TURISTA-turisti zamjećuju ekološke probleme

PONAŠANJE OVISI O:

Vrijednostima koje pripisujmo okolišu

Subjektivnim normama-odgoj

Percipiranoj kontroli ponašanja-ponašamo se kao lokalno stanovništvo

Ponašanja u prošlosti

-netaknuta priroda-„zajedniĉko dobro“

Stav-„nije naša briga“

WTO-„odgovorni turist i putnik“

PROMET-OTPAD

PROMET

-djelatnost koja omogućava prijevoz/prijenos ljudi i dobra

-razvoj:

1. ANTIĈKO DOBA

Perzija-kraljevski put

Rimske ceste

Sredozemno more

2. SREDNJI VIJEK

3. Europa-zaustavljanje prometa zbog ratova i raspada Rimskog carstva

Sredozemno more

4. VELIKO GEOGRAFSKO OTKRIĆE

Atlantski ocean

5. INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

parni stroj

benzinski i diesel motori

PODJELA:

1) PROMET NA KOPNU

a) Cestovni

b) Ţeljezniĉki

c) Cjevovodni

2) PROMET NA VODI

a) Pomorski

b) Rijeĉni

c) Jezerski

d) Kanalski

3) PROMET U ZRAKU

a) Letjelice teţe od zraka-avion

b) Letjelice lakše od zraka-balon

ODNOS PROMETA I OKOLIŠA

-bitno utjeĉe na njegovu kvalitetu

-mijenja izgled:

Oplemenjuje

Negativno:

Vizualna degradacija prostora

Zauzimanje ţivotnog prostora i zelenih površina

-na prometnice u gradovima otpada 30%

GLAVNI UTJECAJI PROMETA NA OKOLIŠ

Gradnja infrastrukture

Proizvodnja prometnih sredstava

Posljedica proizvodnje:

o Potrošnja energije

o Potrošnja prirodnih resursa

o Otpadne industrijske vode i otpadni plinovi

Odrţavanje vozila-ulja, boje….

Otpisana prometna sredstva

Otpad-odlaganje, akumulatori i baterije su veliki problem

Putovanje

UTJECAJI PROMETA NA ATMOSFERU

-Najjaĉi utjecaj imaju avioni

Ispušni plinovi

Sumpor-dioksid

Ugljik-dioksid

Smog

Klimatske promjene

Pospješuje globalno zagrijavanje

Kisele kiše

-Kiše direktno proĉišćuju atmosferu kao i biljke

-U Hrvatskoj 4 grada imaju problema s zrakom, Kutina najviše ali do 2010. g. se to mora

sanirati

UTJECAJI PROMETA NA LITOSFERU

Erozija tla

Gubitak tla

Gubljenje staništa za biljke

Zauzimanje djela tla

Izgradnja infrastrukture

Promjena izgleda krajolika

Gubitak minerala u tlu-postaje neplodno

Upijanje toksiĉnih metalnih iona (aluminija, kadmija) u tlo-uslijed ispiranja kišom

Ceste i infrastruktura (na njih otpada u drţavi 1-3%,a u gradovima 20-50%)

UTJECAJI PROMETA NA HIDROSFERU

Difuzija oneĉišćenja u vode

Kroz kiše-proĉišćenje atmosfere

Ispiranje kolnika

Promjena vodotoka-zbog izgradnje cesta

Promjena stanja podzemnih voda

Kontaminacija podzemnih voda-ispiranjem

UTJECAJI PROMETA NA ŢIVOTNI PROSTOR

Utjecaj na floru i faunu

Štete na flori i fauni nastale uslijed:

Podizanje podzemnih voda

Erozija tla

Uzimanje plodnog tla-hrane

Redukcija ţivotnog prostora-gradnja prijelaza za ţivotinje

UTJECAJI PROMETA NA LJUDE

Ispušni plinovi

Buka-do 20 dB ugodno, iznad 60dB izaziva oštećenje sluha, limitiranje brzine u

gradovima blizu prometnica

Guţva

Ozljede-Hrvatska-15 umrlih na 1000 stanovnika

Kardiovaskularni i respiratorni problemi

Gubitak zelenih površina-parking

Uništavanje povijesnih i kulturnih spomenika-arheološka nalazišta

PROMET I TURIZAM

Turizam

Promjena mjesta boravka-kretanje

Prijevozno sredstvo

Povećava kretanje

Razliĉiti utjecaji na okoliš

Izbor prijevoznog sredstva u turizmu:

1. CESTOVNI PROMET

Većina turista-autobus i auto

Razlozi:

+ brz naĉin prijevoza, nema presjedanja, zaustavljanje i razgledavanje, velika

mobilnost po destinaciji, prijevoz više od 3 osobe istovremeno-troškovi

relativno mali

-guţva, stres, ovisnost o vremenskim prilikama, umor, nesreće

Utjecaji na okoliš

Izgradnja infrastrukture degradacija prostora (ceste, pumpe, odmorišta)

Velika kol. energije-gorivo

Ispušni plinovi

Ostaci guma, ulja....

2. ŢELJEZNIĈKI PROMET

-nije jako zastupljen u turizmu, prijevoz na srednje udaljenosti

Razlozi:

+nema guţvi, ne ovisi o vremenskim prilikama, jeftiniji naĉin

-ne omogućava nikakvu mobilnost

Utjecaji na okoliš

Infrastruktura-pruge

Buka-100 dB

Poţari-iskrenje traĉnica

Kemijska sredstva za odrţavanje-najveći utjecaj

3. POMORSKI PROMET

Razlozi:

izgubio smisao u turizmu zbog sporosti

jedino kao sot: nautiĉki turizam, cruseri ili kao trajektni prijevoz

utjecaji na okoliš:

izgradnja luka

otpadne vode

balastne vode

kemikalije-premazi

sidrenje-uništavanje dna

cruiser

nautiĉki turizam

prijevoz nafte-nesreće

4. AVIONSKI PROMET

-Sve više zastupljen

Razlozi:

+UvoĊenje chartera i sniţenje cijena karata, dalje destinacije, brz naĉin,

udoban, najsigurniji

-cijena, jalovo vrijeme-od grada do aerodroma

Utjecaj na okoliš:

Izgradnja zraĉnih luka-ravne površine, kvalitetno tlo za poljoprivredu

Ispušni plinovi

Buka-120 dB

Otpad-hrana (ambalaţa)

OTPAD

Nusproizvod rada i/ili ţivljenja

Otpad je nepotreban, nepoţeljan ili suvišan materijal preostao nakon završetka nekog

procesa.

Moţe biti:

1) Kruti (ĉvrsti)-kutije, ormari...

2) Tekući-otpadne vode, industrijske vode

3) Plinovit-plinovi iz tvornica, klima...

Koncepcija odlaganja

1) U prirodi

2) Organizirana-pojavila se s pojavom gradova (poĉetak 20.st.)

o Hrvatska ima 179 odlagališta, 10 zadovoljavaju uvjete, prvo takvo u Bjelovaru,

80% otpada na organizirano odlaganje, a 20% nema te uvjete, to su najĉešće

sela

Podjela:

1. Komunalni-kućni, organski, plastika, papir, staklo, metal, tekstil

2. Industrijski

3. GraĊevinski-šuta

4. Elektriĉki i elektriĉni-mobiteli, TV

5. Otpadna vozila i otpadne gume

Prema utjecaju na okoliš:

1) Neopasan-većina otpada

2) Opasan

a) Toksiĉan-kemikalije, pare, fosfor

b) Upaljiv

c) Korozivan-ţeljezo

d) Eksplozivan

e) Radioaktivan

Otpad

1. Koristan (Nizozemska 80% otpada ponovno reciklira i sl.)

U komunalnom otpadu cca 45%

2. Nekoristan

Reciklaţa je ponovna obrada otpadnih materijala u proizvodnom procesu za

ponovnu upotrebu

→ Papir, aluminij, plastika, gume...

Ponovno korištenje

→ Svaku aktivnost kojom se otpad upotrebljava za namjenu za koju je

prvobitno korišten ili za dr. namjene bez ponovne obrade (npr. Staklene

boce)

UREĐENO ODLAGALIŠTE

Problem na otocima

Lokacija

Niti predaleko niti preblizu grada

→ Mogućnost korištenja nakon zatvaranja-park (Munchen)

Dovoljno tla za dnevno prekrivanje

Eventualno-prostor za „tvornicu prerade otpada“

Uvjeti

Vodonepropusna podloga

Sustav drenaţe-prikupljanje procjednih voda

Slojevito slaganje

Zaštitni pokrov i zelenilo

Sustav praćenja kvalitete zraka i odvodne vode

OTPAD I TURIZAM

Glavni uzroĉnici otpada u turizmu

1. Smještaj i prehrana

a) Kuhinja i restorani-limenke, staklo, ostaci od jela i kuhanja, ambalaţa

b) Hotelske sobe-ambalaţa/sredstva za ĉišćenje, isluţena tekstilna oprema

c) Uredi-papir, toneri, sredstva za pisanje

2. Industrija sportskih potrepština

a) Mijenjanje trendova u sportskoj rekreaciji

b) Novi materijali

c) Moda-u sportu i odijevanju za sport

3. Turoperatori

a) Katalozi

4. Zrakoplovne kompanije

a) Ispušni plinovi, buka

b) Ambalaţa od hrane

5. Velike priredbe

Turizam

Stvara povećane kol. otpada

Zbrinjavanje

o Problem vizualnog identiteta destinacije-npr. Postavljene kante za smeće