tvornica - hitech.at · hi!tech sijeČ anj 2009 02 03 start hi!tech kako nalaz postaje dokazom . ....

SijeČanj 2009

hi!tech

Magazin za inovacije

S i e m e n s H r v a t s k a

Tvornica budućnostiSjajni novi proizvodi – brže, individualnije, povoljno

SPREMNIKNA PUTUKontrolaštedi vrijeme iresurse

SNAGA VJETRAOSVAJAvelike projektei novetehnologije

MODERNAMEDICINSKA TEHNOLOGIJAu uporabipred sudom

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMPRINT

hi!tech – Magazin za inovcije od Siemens AustrijaIzdavaČ i vlasnik Siemens AG Austria, Siemens-straße 92, A-1210 Vienna Opunumocen za izdavanje Gerald Oberlik Corpo-rate Communications (CC) Šef redakcije Elisabeth Dokaupil CC Redakcija Klemens Lendl, Ursula Grablechner, Claus-Dieter Gerhalter, Markus Honsig, Günther Schweitzer Oglas Gabriele Groulik Fotoredakcija, distribucijaSieglinde, Hofstätter, Sabine Nebenführ Telefon 05 17 07-222 07 Faks 05 17 07-530 00 GrafiČki dizajn Sajovic & Augustin Litografija Repro Zwölf Tiskanje Druckerei Berger, Horn E-Book ClaAn, www.claan.orgČlan udruženja za integrisanu [email protected]/hitech

Trendovi i mode se sve brže mijenjaju.

Potrošači uvijek žele najnovije proizvode, i to

po mogućnosti što individualnije i originalni-

je. Istovremeno na globaliziranom tržištu raste

pritisak na cijene, a visoka je kvaliteta posta-

la samorazumljiva. Novi proizvodi zbog toga

dolaze na tržište u sve manjim razmacima, u

sve više varijanti i sa sve većim troškovima te

uz zahtjev za kvalitetom. Za tvrtke to znači da

istovremeno moraju postati brže, fleksibilnije

i efikasnije.

To je moguće kada se moderne tehnike simula-

cije koriste obuhvatno, a informacijske i proiz-

vodne tehnologije savršeno usklade. Tvor nica

budućnosti zasniva se na neprekinutom pro-

cesu koji teče od razvoja proizvoda preko pla-

niranja proizvodnje do upravljanja izradom i

logistikom. Ključ uspjeha je pri tome povezi-

vanje virtualnih i realnih vrijednosti, kako pri

razvoju proizvoda, tako i pri koncepciji proiz-

vodnje. Siemens raspolaže širokom kompe-

tencijom u svim temama koje se tiču digitalne

tvornice i s industrijom uspješno radi na pro-

izvodnji budućnosti. Pročitajte više o tome

u priči s naslovnice ovog broja magazina

hi!tech. Osim toga Vas očekuju članci o logi-

stici, novim tehnikama za iskorištavanje vjet-

roenergije, ekološki prihvatljivoj proizvodnji

čelika, sudskoj medicini i mobilnoj gradnji.

Brigitte EdererPredsjednica Uprave tvrtke Siemens Austrija

PS: Magazin hi!tech možete naći na internets-

koj adresi www.hitech.at i kao elektronsku

knjigu s aktualnim dodatnim sadržajima od

video snimki preko pdf-a do galerije slika.

Naše ikone pokazuju koliko više hi!tech nudi

na internetu.

RIJEC UREDNIKA

Draga čitateljice, dragi čitatelju!

02 ■ 03hi!tech SijeČanj 2009

START hi!tech

Kako nalaz postaje dokazom . . . . . . . 26Nakon razvoja standardiziranih postupaka pretraga moderna bi se medicinska tehnologija trebala priznavati i na sudu.

Prezentiranje i određivanje parametara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Novi informatičari

Svjetleći podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Velike se količine podataka mogu brzo i sigurno prenositi pomoću svjetlosti.

Vrući rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Novi materijali omogućuju turbinama da neprestano obaraju svjetske rekorde u učinkovitosti.

Inovacija − čimbenik uspjeha . . . . . . . 34Suočavanje s aktualnim izazovima uz pomoć novih projekata.

Gradovi u kojima vrijedi živjeti . . . . . . 36Anketa o aktualnim izazovima u hrvatskim gradovima.

HI!TECH – MAGAZIN ZA INOVACIJE

Naslovna priča: Tvornica budućnosti 04Ako tvrtke sve brže i povoljnije žele nuditi što individualnije proizvode prilagođene klijentima, uspjet će samo uz pomoć digitalne tvornice.

Siemensova automatizacijska rješenja SIMATIC obilježila 50 godina rada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Roboti koji ispunjavaju svaku želju . . 14Slovačka tvornica Kie u mjestu Teplička nad Váhom pripada najmodernijim tvornicama u koncernu

Putovanje pod kontrolom . . . . . . . . . . 16Učinkovit i siguran prijevoz spremnika na brodu, vlaku i kamionu uz pomoć pametnog upravljanja.

Osvježavajući vjetar . . . . . . . . . . . . . . . 20Energija vjetra se etablirala kao jedan od najizglednijih alternativnih izvora energije.

Novi proizvodi i rješenja. . . . . . . . . . . . 24

04 30

SADRŽAJ

xx1814

Čisti čelik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Inovativni postupci značajno poboljšavaju bilancu emisije i ekološku bilancu pri proizvodnji čelika.

Vrijednosti i vizija . . . . . . . . . . . . . . . 41Siemensovi radnici i radnice djeluju odgovorno, izvrsno i inovativno.

Online do nove kvalitete . . . . . . . . . 42Uz pomoć sustava Teleimage liječnici koji naručuju pretrage dobivaju slike najveće kvalitete.

Brzo i uz očuvanje klime . . . . . . . . . . 44Aktualni trendovi na području osobnih i prijenosnih računala.

Znakovi koji pričaju priče . . . . . . . . . 46Slike Olivera Dorfersa sastoje se od organizama, struktura i oblika koji djeluju višeznačno.

Povijest: Malo, a stvarno veliko . . . . 48Prije 70 godina razvijen je prvi

hi!tech

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

NASLOVNA PR ICA

Markus Honsig Siemens

Realno i virtualnoAko tvrtke žele sve češće, brže i jeftinije nuditi nove proizvode koji su prilagođeni željama klijenata, moraju povezati virtualne i realne vrijednosti.


www.automation.siemens.comwww.it-solutions.siemens.comwww.powergeneration.siemens.com www.siemens.com/mobilitywww.siemens.com/plmwww.eclipseaviation.comwww.magnasteyr.comwww.siemens.com/pof

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINFOHI!LINK

PIONIR. Automobilska industrija vodi u uporabi digitalnih alata za realni svijet proizvodnje.

modernih alata za digitalizaciju i simulaciju te

ujedinjavanje cijelog tijeka od razvoja proiz-

voda preko planiranja tvornice do upravljan-

ja proizvodnjom u jedan neprekinut proces.

Glatko povezivanje virtualne i realne tvornice

sljedećih će godina biti ključ uspjeha tvrtki

pojedini golf individualan proizvod. Vreme-

na su se promijenila od legendarne izjave

Henrya Forda s početka proteklog stoljeća po

kojoj su njegovi klijenti mogli naručiti Ford T

u svim bojama, ako se radi o crnoj. Nije dakle

slučaj da je automobilska industrija branša

koja upotrebljava digitalne tehnologije nacrta

i simulacije dosljedno kao malo koja druga.

To se odnosi na razvoj proizvoda kao i na pla-

niranje i upravljanje proizvodnjom. Nacrti,

konstrukcije i ispitivanja automobila rade se

računalno, tvornice i proizvodni sljedovi pla-

niraju se i simuliraju računalno, procesi upra-

vljanja strojevima razvijaju se i programiraju

računalno.

Preneseno na druge branše bi to moglo značiti

da ćemo u budućnosti moći sami konfigurira-

ti vlastite visokotehnološke tenisice za trčanje

– od kroja prilagođenog obliku stopala preko

Novi proizvodi dolaze sve brže na tržište, u sve više varijanti i uz sve veće troškove i zahtjeve

za kvalitetom. Brže, fleksibilnije,

učinkovitije: tvrtke će u bu duć-

nosti moći zadovoljiti ove stan-

darde samo uz korištenje svih

koje ne žele bez daha trčati za tržištem koje

se stalno ubrzava. Za to ima više no dovoljno

dokaza. Jedan od njih je primjerice iPod tvrt-

ke Apple. Otkako je prije sedam godina prvi

put predstavljen u listopadu 2001., na tržište

je stiglo daljnjih 35 novih modela. To znači

da Apple u prosjeku svaka dva i pol mjeseca

prezentira novi iPod. To je živi primjer kako

tržište stalno držati u napetosti.

Individualni masovni proizvod. Sličan pro-

ces možemo vidjeti i kod proizvoda duljeg

vijeka trajanja: kada uzmemo u obzir sve

mogućnosti opreme i izbora, bez obzira radi

li se o vanjskoj boji, presvlakama za sjedala,

varijantama motora i prijenosnika ili brojnoj

dodatnoj opremi, nevjerojatno je da ćemo na

ulici naići na dva ista VW golfa, iako ih se pro-

daje toliko mnogo. Kao zaključak bi se moglo

reći da je golf masovni proizvod, ali je svaki

Digitalni se lanac zatvara

PROIZVODNJA BUDUĆNOSTI1 Klijent želi posebne tenisice za trčanje i predaje svoju individualnu narudžbu.2 Izrađuje se virtualni računalni nacrt proizvoda, simuliraju se i optimiziraju proizvodni procesi.3 Klijent provjerava međustanje i izražava želje za promjenom. 4 Te želje ulaze u oblikovanje proizvoda i mijenjaju proces izrade. 5 Proizvodnja se odvija u visoko automatiziranom, digitalno upravljanom procesu. 6 Tenisice napuštaju proizvodnju i ukrcavaju se na kamion. 7 Moderna telematika ubrzava vožnju i čini je sigurnijom. 8 RFID tagovi omogućuju klijentu da uvijek zna gdje se nalazi pošiljka.9 Tenisice pravovremeno dolaze do klijenta.

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMarkus Honsig, Nicole Krohn/Siemens, Eclipse Aviation Siemens

boje do amortiziranja prilagođenog podlo-

gama na kojima se trči. Pojedinačni proiz-

vod izrađen po mjeri pri tome gotovo neće

biti skuplji od masovno proizvedene robe. To

dakako može funkcionirati samo ako digitalni

lanac od narudžbe do gotovog proizvoda teče

bez prekida. Izazov je dakle povezati digital-

ne alate koji danas djelomično već postoje u

jedan neprekinuti proces kako bi se dodatno

povećala brzina, učinkovitost i fleksibilnost

u razvoju i izradi proizvoda i kako se procesi

od prvog nacrta do gotovog proizvoda više ne

bi odvijali u slijedu kao prije, nego paralel-

no, kako bi se moglo bez skupih prototipova i

proba, i kako bi se uz pomoć modernih postu-

paka simulacije uz računalnu potporu već iz

prvog pokušaja mogao dobiti gotov proizvod

– bez obzira radi li se o dizajnu vozila ili lay-

outu tvornice u kojoj se proizvodi. Kako bi se

to postiglo, mora se omogućiti svima koji sud-

jeluju, bez obzira radi li se o dizajnerima ili

tehničarima, da paralelno rade na dotičnom

proizvodu u svako vrijeme i na svakom mjestu

na svijetu. Cilj je povezati razvoj i proizvodn-

ju. Preduvjet za to je centralna, zajednička i

transparentno koherentna baza podataka.

Product Lifecycle Management. Siemens želi

stvoriti most između razvoja i proizvodnje

novim sustavom pod imenom Product Life-

cycle Management (PLM). Radi se o softveru

kojim se može prikazati životni ciklus kako

proizvoda, tako i proizvodnih postrojenja.

On obuhvaća tri velika područja: razvoj uz

računalnu podršku, upravljanje podacima

o proizvodu i digitalnu tvornicu te se njime

među ostalim može optimizirati planiranje

procesa, i simulacija tvorničkih i proizvodnih

procesa, layout tvornice ili ergonomija radnih

mjesta. Softver potječe od teksaške tvrtke UGS,

vodećeg ponuđača softvera Product Lifecycle

Management koju je Siemens kupio prošle

godine. UGS je nadopunio veliki Siemensov

know-how na području automatizacije i upra-

vljanja procesima znanjem o digitalnom raz-

voju i digitalnoj tvornici, što je jedina takva

kombinacija na tržištu.

Digitalni se lanac počinje zatvarati. Siemens

može, primjerice za automobilsku industri-

ju, već sada isporučivati prohodne sustave i

hi!techNASLOVNA PR I CA


AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA. Tehnike simulacije optimiziraju kompleksne procese u tvornici.

MLAŽNJACI TVRTKE ECLIPSE se u potpunosti konstruiraju u virtualnom prostoru. Kada se optimiziraju na taj način, upola su jeftiniji od konkurentnih mlažnjaka.

rješenja za cjelokupni životni ciklus proiz-

voda i za cijeli lanac stvaranja vrijednosti. To

je alat koji otvara potpuno nove mogućnosti.

Jedan od primjera je izgradnja aviona:

američki proizvođač aviona Eclipse Aviation

je s tipom Eclipse 500 razvio novi tip privat-

nog mlažnjaka koji je kompaktan, lagan i brz,

ima dva motora, šest sjedala i 4500 kg startne

težine. Odlučujuće je kod njega to što košta

oko milijun eura i time je za oko polovicu jefti-


Tiguanu demonstrirao spektar mogućnosti i

na trasi dugoj 160 metara pokazao odvijanje

cijelog proizvodnog lanca: neka su područja

prikazana realno, a neka, poput preše za lim,

lakirne stanice ili montaže pogonskih kom-

ponenti, samo virtualno. Siemensova je vizija

stvorili sveobuhvatan digitalni pregled cije-

log proizvodnog ciklusa. Veliki korak bliže toj

viziji je učinjen s najnovijom verzijom softve-

ra Simatic Automation Designer predstavlje-

nom u travnju. Podaci se sada mogu direktno

preuzimati iz faze planiranja u automatizaciju

– sve do virtualnog puštanja u pogon.

Realno i virtualno. „U stanju smo spoji-

ti virtualno simulirane strojeve s realnim

upravljačkim sustavima, što je usporedivo

sa simulacijom leta“, kaže Michael Weyrich,

voditelj odjela New Generation Business u

Siemensu. „Na taj način možemo precizno

optimizirati upravljačke programe i isključiti

veliku većinu programerskih grešaka“. Ta je

kvaliteta to važnija, što su proizvodi kompleks-

niji. „Vremena rada kompleksnih strojeva se u

simulaciji mogu skratiti do osam puta“, kaže

Weyrich. Koliko je velik broj okretaja napret-

ka, pokazuje kratko putovanje kroz vrijeme sa

Siemens Mobility. Od 1999. se pri proizvodn-

ji španjolskog Velara dosljedno koristilo 3 D

konstruiranje, 2002. uveden je Virtual Reali-

ty System, 2003. došle su virtualne upute za

montažu u kojima su monteri mogli vidjeti


niji od sličnih strojeva. Postoje automobili koji

su skuplji od njega. To je također omogućila

dosljedna primjena Siemensovih softverskih

rješenja.

Potpuno digitalni razvoj. Tvrtka Eclipse je ove

mlažnjake do posljednjeg vijka razvila digi-

talnim alatima, virtualno koncipirala izradu

i pomoću 3 D simulacija naslutila potencijal-

ne greške još dok niti jedan dio aviona nije

postojao u realnom svijetu. Svim se podacima

o proizvodu upravlja centralno, uključujući i

podatke najrazličitijih dobavljača. Dobrodošli

u lijepi novi digitalni svijet u kojem je moguće

financirati čak i privatne mlažnjake.

Proizvođači automobila su pioniri na području

digitalne tvornice, a nekoliko stvarno veli-

kih poput Nissana, BMW-a ili Volkswagena

radi sa Siemensovim rješenjima. Siemens je

na sajmu industrije u Hannoveru u travnju

prošle godine na Volkswagenovom modelu

STVARNOST I SIMULACIJA. Nove se komponente mogu testirati na virtualnom modelu (ispod) i uvesti u realnu proizvodnju.

SAJAM U HANNOVERU 2008. Digitalni prikaz životnog ciklusa proizvoda na Volkswagenovom modelu Tiguan.

»VRIJEME RADA KOMPLEKSN IH STROJEVA U S IMULAC IJ I SE MOGU SKRAT IT I DO OSAM PUTA .«

MICHAEL WEYRICH, voditelj odjela New Generation Business u Siemensu

animirane prikaze pojedinih radnih koraka.

2004. uveden je Product Lifecycle Manage-

ment koji glatko upravlja i dokumentira pro-

ces nastajanja proizvoda. Od 2006. postoji 3 D

lanac procesa koji nadilazi pojedinu lokaciju

u kojem se već u fazi koncepta mogu provo-

diti simulacije. Siemens Mobility je već davno

počeo uvoditi i digitalnu tvornicu koja bi se

trebala primjenjivati od kraja 2009.

Vježbanje montaže. Austrijska tvornica u kojoj

su se razvijale nove flote Railjet za prometo-


BEZ OBZIRA RADI LI SE O NOSU AVIONA ILI PILOTSKOJ KABINI – sve se mogućnosti optimiziranja vlaka mogu simulirati. Virtualne upute za montažu sadrže animirani prikaz pojedinih radnih koraka.

vanje na velikim udaljenostima i u kojoj su se

proizvodili prvi vlakovi, niskopodni tramvaji

ULF i metroi, također visoko vrednuje digi-

talni svijet proizvodnje. „Vozila se uglavnom

konstruiraju pomoću 3 D sustava. Radovi na

montaži i održavanju mogu se vježbati na vir-

tualnom modelu prije no što se uopće proiz-

vede prvo vozilo neke serije. Tako se vrijeme

učenja može toliko skratiti da se vlakovi mogu

ranije pustititi u pogon“, kaže Hanns-Diet-

er Adam iz Siemens Mobility, Projektiranje



vagona putničkog vlaka i Project Engineering

Coach Cars. „Logistički procesi u proizvodnji

poput transporta u tvornici i tijekova materi-

jala mogu se virtualno optimizirati. Tako se

proizvodne površine mogu bolje iskoristiti, pa

kasnije u stvarnosti sve teče glatko“.

Ekološki prihvatljiv metro. Čak je i pri razvoju

metroa koji je zbog upotrijebljenih materija-

la i učinkovite uporabe energije tijekom rada

ekološki najprihvatljiviji na svijetu, a kojeg

Siemens gradi za Oslo i Wiener Linien, bio

važan prethodni virtualni rad: „Pomoću simu-

lacija vožnje s različitim konstrukcijama vla-

kova može se izračunati potrošnja energije.

Vozilo se također može optimalno prilagoditi

otporu pri vožnji zbog čega vlak troši posebno

male količine energije. Tako moderni potpu-

no tračnički vlakovi trebaju samo oko 0,3 litre

benzina po putniku i po 100 km vozne rute. To

ne može niti jedan auto ili avion“, naglašava

Adam. „Osim toga, mogu se simulirati karak-

teristike bitne za sigurnost, poput osjetljivosti

na bočni vjetar i pasivne otpornosti na kolizi-

ju pri sudarima, što su sve karakteristike koje

određuju formu koju će vlak imati.“

Markus Honsig MAGNA Steyr, Achim Bieniek, Fraunhofer, Siemens

Što sve može donijeti konzek-ventna uporaba digitalne tehno-logije pokazala je tvrtka Magna Steyr Fahrzeugtechnik u Grazu na razvoju aktualnog modela Fiat Bravo: od prvog koncepta do pokretanja proizvodnje proteklo je samo 17 mjeseci. Na koji je način Magna Steyr skratila put do cilja koji inače traje 24 do 28 mjeseci, brzo postaje jasno. Novi je Bravo u potpunosti vir-tualno razvijen – kako proizvod, tako i proizvodnja. Manje mjeseci rada ne štedi samo vrijeme, nego i mnoge troškove. „Na taj se način negativni poslovni slučajevi mogu pretvoriti u pozitivne“, kaže Martin Wifling, voditelj procesa nastajanja proizvoda u predrazvoju u tvrtki Magna Steyr. Magna Steyr je idealna tvrtka za uporabu virtualnih tehnologija. Razvoj visokotehnoloških kom-ponenti, primjerice u tehnologiji na sva četiri kotača, razvoj cjelokupnih vozila, poput Fiata Bravo ili proizvodnja manjih, finijih serija poput aktualnog Saab Cabria ili Aston Martin Rapida i Porsche Caymana zahtijeva veliku fleksibilnost, učinkovitost i brzu reakciju na tržištu koje postaje sve tvrđe kao što je tržište

dobavljača automobila.Bez obzira radi li se o testiranju sudara, pitanjima ergonomije ili stupnju učinkovitosti klima-tizacijskog uređaja ili pak o kvaliteti laka, montaži vrata, određivanju mjesta varenja ili tijeku materijala: gotovo se sve može računalno simulirati. Tako se primjerice ne moraju izrađivati generacije prototipo-va: „Trebali smo samo nekoliko fizičkih modela na kojima bi

mogli verificirati i osigurati virtualne rezul-tate“, komentira Wifling brzi razvoj. „Izazov je razmjena podataka, nepregledna masa alata koje treba integrirati kako bi planiranje proiz-vodnje stvarno radilo s istim podacima kao i konstrukcija.“ Ubrzanje cjelukupnog razvoja se može postići samo ako obje frakcije rade paralelno. Potrebni su sveobuhvatni alati koji bi ujedinili različite standarde i formate različitih programa poput CAD-a, programa za upravljanje popisom potrebnih dijelova ili simulacije izrade ili koherentnosti rada. „Siemens za to već sada nudi dobre početke“, potvrđuje Wifling.

Wifling: „Izazov je razmjena podataka.“

Automobil za 17 mjeseci

METRO U IZRADI. Otpor pri vožnji vozila optimizira se pomoću simulacije.

»DIGITALNOM TVORNICOM ŽELIMO POBOLJŠATI KVALITETU, SKRATITI VRIJEME RAZVOJA I SMANJITI TROŠKOVE.«

MICHAEL WEYRICH


Slagalica inteligentne tvornice još nije složena

do kraja. Djelomično nedostaju odgovarajući

alati za određene procese, djelomično nužna

prohodnost podataka o cijelom razvojnom i

proizvodnom procesu. Bez obzira na to vri-

jedi sljedeće: „Ono što želim simulirati, prvo

moram modelirati. A to, jednostavno rečeno,

također znači puno rada“, objašnjava muke

koje treba svladati na ovoj razini posla Gerd

Ulrich Spohr, voditelj odjela Strategic Techno-

logy u sektoru Siemens Industry Sector.

Jednostavna promjena. Ipak, nema sumnje

da će se te muke u svakom pogledu isplatiti.

Spohr kaže: „Strojevi i procesi bi u tvornica-

ma trebali generirati informacije kojima bi se

onda njihovi virtualni ekvivalentni mogli pre-

cizno prilagoditi. Ako se tada u realnoj tvorni-

ci moraju provoditi promjene, možemo tako

egzaktno simulirati rješenje da ono automat-

ski generira softver koji će moći odgovarajuće

promijeniti ponašanje realnog stroja. Uvjere-

ni smo da se od toga može razviti jedan jedi-

ni integrirani proces koji će zahtijevati vrlo

rijetke ručne zahvate. To je naša vizija, i mi

očekujemo da će se moći ostvariti u sljedećih

deset godina.“ Cilj je jasan kao i trend spome-

nut na početku. Weyrich kaže: „digitalnom

tvornicom želimo poboljšati kvalitetu, skratiti

vrijeme razvoja i smanjiti troškove.“ ■

SIMULACIJA PLINSKIH TURBINA. Otkrivanje grešaka prije montaže brojnih građevnih dijelova.

Pametne tvorniceU GEMLab-u u Stuttgartu izrađuje se nact tvornice iz budućnosti. Carmen Constantinescu, voditeljica projekta na institutu Fraunhofer Institut, o izazovima i ciljevima istraživačkog projekta koji podupire i Siemens, kaže sljedeće.

Na čemu radi GEMLab?

Istraživačka platforma GEMLab je suradnja

instituta Fraunhofer Institut za proizvod-

nu tehniku i automatizaciju i Instituta za

industrijsku proizvodnju i tvornički pogon

na Sveučilištu u Stuttgartu. Naš tim radi na

daljnjem razvoju inteligentne tvornice. GEM

znači Grid Engineering for Manufacturing.

To je koncept koji smo razvili, a koji podat-

ke, alate i modele raspoređuje na različita

računala, umrežava i konačno stavlja na ras-

polaganje svim fazama planiranja.

Kako se to može konkretno predočiti?

Središnji dio GEMLab-a je veliki 3 D sustav za

prezentaciju u kojem u različitim prozorima

možemo paralelno vizualizirati različita stan-

ja planiranja – primjerice planiranje investi-

cija, planiranje procesa i logistike, planiranje

layouta i još mnogo više. Isto tako stručnjaci

mogu surađivati pri planiranju tvornica i pro-

cesa, podaci o planiranju se aktualiziraju, izb-

jegavaju se greške pri planiranju, povećava

se kvaliteta planiranja i smanjuje trajanje pla-

niranja. Na tome radi 48 umreženih računala

na kojima su između ostalog instalirani i

različiti alati Siemensovog softvera Product

Lifecycle Management.

Koji su vaši ciljevi?

Prvo želimo integrirati sve alate u jedan

neprekinuti proces. Ključ za to je upravljanje

podacima u tvornici koje jednako podržava

primjerice planiranje layouta kao i planiran-

je logistike ili simulaciju ergonomije. Kada

dođe do promjene, ona mora biti raspoloživa

svima. To je izazov: oblikovati glatka sjecišta

digitalne i virtualne tvornice, dakle modeli-

ranja i simulacije. XML je integracijski stan-

dardni format razmjene namijenjen tome.

S time je usko povezan razvoj generičkih

modela podataka o tvornici, jedna vrsta digi-

talnog standarda kojeg razvijamo i analizira-

mo za najrazličitije branše.

Smart Factory je zamišljena tako da ide još

jedan korak unaprijed.

Osnova za Smart Factory je RFID tehnologija.

Kada sve objekte planiranja u tvornici, bez

obzira radi li se o strojevima ili pogonskim

sredstvima, opremimo inteligentnim RFID

čipovima, možemo dobiti kontekstne podat-

ke i manipulirati u slijedu, recimo pozicijom,

statusom, pokretanjem objekata. To su

podaci pomoću kojih možemo upravljati

digitalnom tvornicom. Digitalna tvornica

modelirana jučer već danas može prestati

biti aktualna, jer je jedan stroj u kvaru ili

stoji na drugom mjestu. U budućnosti više

nećemo moći razlikovati digitalnu i realnu

tvornicu. Kada se možemo igrati sa svim

podacima, tvornica postaje živi organizam

koji odmah može reagirati na svaku smetnju

– djelomično i bez vanjskog djelovanja.

CONSTANTINESCU: „Nestat će razlika realne i digitalne tvornice.“


IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

plementiranim kontrolerom, panelom i in te-

li gentnom kamerom te servo motori s pri-

padajućim SINAMICS S120 upravljačkim

su stavom. S obzirom na ugovorene narudž-

be Kraševih naručitelja, kompletan projekt

od ugovoranja do puštanja u rad realiziran

je u svega tri mjeseca. Nova proizvodna linija

omogućit će kompaniji Kraš veću raspoloži-

vost proizvodnih kapa citeta, veću pouzdanost

procesa, bolju kva litetu proizvoda i dugoroč-

nu zaštitu investicije. Već dugi niz godina

Griotte su jedan od najprodavanijih Kraševih

proizvoda koji se i danas proizvode prema

izvornoj recepturi staroj gotovo 90 godina.

Potvrda visoke kva litete proizvoda Griotte je

i znak “Hrvatska kvaliteta” koji Hrvatska gos-

podarska komora dodjeljuje samo odabranim

proizvodima.

Kompanija Siemens vodeći je dobavljač

sustava automatizacije i pogonske tehnike

u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Zahvaljujući

svojem razgranatom portfelju Siemens d.d.

omogućava kupcima poput Kraša cjelovito

rješenje iz jednog izvora – od isporuke susta-

va, ugradnje opreme i aplikacija te održavanje

sustava i zamjenu rezervnih dijelova. SIMA-

TIC je Siemensov skup sustava i proizvoda za

potpuno integriranu automatizaciju s prim-

jenom u brojnim industrijskim granama koji

ove godine slavi 50 godina primjene.

Projektni tim stručnjaka tvrtke Siemens d.d.

proveo u suradnji sa Službom održavanja u

Krašu testiranje sustava nakon čega je pu štena

u rad jedna od najmodenijih inačica Siemen-

sova sustava za industrijsku automatizaciju u

svijetu – SIMATIC. Kraš, vodeći hrvatski pro-

izvođač konditorskih proizvoda, potpisao je

početkom lipnja sa Sie mensovim odjelom

Industrijske automatizacije i pogonske tehni-

ke ugovor o modernizaciji vrlo zahtjevne linije

za proizvodnju Griotta i sličnih konditorskih

proizvoda. Ugovor je obuhvaćao zamjenu sta-

rog Siemensova sustava upravljanja SIMATIC

S5 koji je zbog kompleksnih uvjeta rada u

tvornici bilo potrebno modernizirati uz mini-

malno zaustavljanje procesa proizvodnje.

Novo rješenje najmodernija je Siemensova

tehnologija koju čini SIMATIC sustav s im -

Početkom rujna odjel Industrijske auto mati-zacije i pogonske tehnike u Siemensu d.d. isporučio

je tvornici Kraš u Zagrebu novu

liniju za proizvodnju Griotta i

ostalih konditorskih proizvoda.

INDUSTRIJA

Najmodernija linija za poizvodnju Griotta u tvornici Kraš

SIEMENSOVA RJEŠENJA koriste se i u proizvodnji Griotta.

NOVOSTIhi!tech

U organizaciji Siemensa d.d. i Fakulteta

elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u

Zagrebu prošle godine održana je prezen-

tacija i demonstracija ICT projekta Masli-

NET. Tom prigodom demonstriran rad

bežične mreže osjetila (eng. wireless sen-

sor network) u pokusnom masliniku obi-

telji Pavlović u Petrčanama. Bežična mreža

osjetila prikuplja podatke o mikroklimi i

vlažnosti tla, a omogućava i uvid u posto-

janje maslinove muhe. Podaci se trenutač-

no prate i analiziraju u laboratoriju FER-a

u Zagrebu. Sustav će u masliniku raditi do

završetka berbe, a nadograđena inačica će

se postaviti ove godine.

MasliNET je razvojno-istraživački projekt

pokrenut u lipnju 2007. kada su partne-

ri FER i Siemens d.d. predstavili javnosti

ciljeve i planove rada za trogodišnje raz-

doblje, a projektne aktivnosti započele su

u listopadu prošle godine. Na prezentaciji

Stanislav Janjac, dipl.ing. iz Siemensa, je

napomenuo: „Cilj projekta MasliNET je

izgradnja koncepta mreže inteligentnih

senzora za praćenje mikroklimatskih

uvjeta i pojave štetnika - maslinove muhe

u maslinicima. Namjera je partnera da se

primjenom informacijske i komunikacij-

ske tehnologije stvore preduvjeti za pove-

ćanje kvalitete uzgoja domaće masline“.

ICT projekt “MasliNET” - prototip sustava primijenjen u testnom masliniku

ISTRAŽIVANJE

SIEMENS D.D. U SURADNJI sa stručnim partnerima radi na projektu bežičnih senzorskih mreža u uzgoju masline.

www.maslinet.comwww.kras.hr

Vladimir Duduc Peter Hudec


spektra zahtjeva u automatizaciji“, rekao je

na svečanoj proslavi gospodin Uwe Gre go rius,

predsjednik uprave Siemensa d.d. „Ima mo

velike planove za budućnost. Je dan od njih je

i dalje postavljati trendove u programima i

sustavima za procesnu i proizvodnu industri-

ju. Drugi je ostati vodeći dobavljač rješenja za

automatizaciju. Treći je i dalje nuditi cjelo vita

rješenja, koja su na jekonomičnija, naj flek-

sibilnija i u najvećoj mjeri ekološki prihvatljiva“,

nadovezala se gospođa Ivana Ilić, komercijalna

direktorica Siemensove divizije za automatska

rješenja i pogonske tehnologije.

Koncern Siemens je vodeći proizvođač susta-

va za industrijsku automatizaciju u svijetu, s

udjelom od 33 posto tržišta dok je dominacija

na europskom tržištu još izraženija. Tijekom

2007. godine na globalnoj razini koncern

je zabilježio nove narudžbe u vrijednosti od

16,794 milijardi eura što je porast za 17 posto

u odnosu na prethodnu godinu. Iste 2007.

godine isporučeno je automatizacijskih rješe-

nja u vrijednosti od 15,389 milijardi eura što

je porast u prodaji za 18 posto u odnosu na

2006. godinu. Porast novih narudžbi pratio je

rješenja već pola stoljeća predstavljaju pre-

kretnicu u industrijskoj proizvodnji te su pre-

poznata kao najefikasniji i najekonomičniji

integrirani sustav za rješavanje velikog spek-

tra zahtjeva u automatizaciji. Svečanoj prosla-

vi uz Siemensov management prisustvovali

su i brojni dugogodišnji poslovni partneri i

klijenti.

Na svečanoj proslavi tvrtke iz cijele Hrvat-

ske prezentirale su aplikacije u industrijama

hrane i pića, toplinarstva, telemetrije, indu-

strije nafte i plina, ali i iz područja kazališnih

aplikacija. Radi se o rješenjima iz portfelja

SIMATIC koja je Siemens d.d. isporučio, a koja

se koriste u hrvatskoj industriji poput Sla-

dorane u Županji, toplane EL-TO u Zagrebu

i Hrvatskog Doma u Vukovaru. Siemensova

divizija Energy Oil&Gas Solutions (E OS) tom

prilikom predstavila je projekt modernizacije

Nadzorno-upravljačkog sustava Jadranskog

naftovoda dok je divizija Industry Industrial

Automation & Drive Technologies (I IA/DT)

prezentirala upravljački sektor za proizvod-

nju polietilena (LDPE) te projekt moder-

nizacije linije za proizvodnju Griotte kod

vodećeg hrvatskog konditora Kraš. „Već 50

godina SIMATIC predstavlja najpouzdaniji

odgovor na sve veće i veće zahtjeve u proi-

zvodnoj i procesnoj industriji. Govorimo o

naj mo der nijoj inačici Siemensova sustava za

indu strijsku automatizaciju na svijetu. Govo-

rimo o najefikasnijem i najekonomičnijem

inte gri ranom sustavu za rješavanje velikog

Početkom listopada prošle godine u za-grebačkom hotelu Antunović organizi ra na svečana proslava po vodom

obilježavanja 50 godi na rada

Sie mensovih automatizacijskih

rješenja SIMATIC. Siemensova

JUBILEJ

Ove godine Siemens slavi 50 godina automatizacijskih rješenja SIMATIC.

i rast broja djelatnika u industrijskom sektoru

koncerna Siemens te on u 2007. godini broji

85,004 zaposlenika.

Kratki razvoj SIMATIC-a

Prvi Simatic G koji se zasnivao na germani-

ju i bio je ograničen na logičke funkcije te

se upotrebljavao za zadatke koji uključuju

brojanje. Godine 1964. došlo je do temeljne

promjene u tehnologiji budući da se za uprav-

ljačke sustave i sustave rasklopnih krugova

počeo upotrebljavati silicij koji nije bio ovisan

o temperaturi. Ovaj razvoj doveo je do stva-

ranja serije Simatic N i Simatic H i Simatic

P. Koncern Siemens je 1996. godine na kon-

ferenciji za medije u Rotterdamu predstavio

koncept Totally Integrated Automation koji

osigurava cjelovitu integraciju komponenti i

sustava od razine proizvodnje do upravljanja

cijelim poduzećem. Na prijelazu u novi mile-

nij je individualizirana proizvodnja konačno

postala dio industrijske svakodnevnice pa se i

složeni proizvodi poput automobila i računa-

la sastavljaju unutar automatiziranog procesa

proizvodnje po individualnim odrednicama

koje daju klijenti.

Siemensova automatizacijska rješenja SIMATIC obilježila 50 godina rada

www.siemens.hr/simatic

ne čuje se buka strojeva za obradu ili preša. Na

ogromnom području objedinjeni su svi proce-

si proizvodnje automobila: prešaonica, proiz-

četrdeset radnika. Kontrolu kvalitete osigu-

rava optički 3-D sustav. Automatizacija proce-

sa doseže 98%, što je znatno veća vrijednost

nego u drugim tvornicama automobila. Goto-

vi limeni dijelovi slažu se pomoću automat-

skih strojeva za paletiranje ili se vješaju na

pomične trake. To je do sada jedini sustav te

vrste kod Hyundai-Kia.

Sve radove varenja obavlja više od tristo robo-

ta.

Čovjek samo provjerava kvalitetu zavarenih

spojeva i upravlja računalima. Roboti mogu

prepoznati koji model i koju verziju auto-

mobila imaju pred sobom pa sukladno tome

Blistavo čisti ambijent više sliči nekom labora-toriju nego tvornici u kojoj se

svake minute proizvede jedan

automobil. U slovačkom gradu

Teplička nad Váhom, u kojem

Kia Motors proizvodi automobile,

VARIONICA. Više od 300 robota koji obavljaju varenje automatski prepoznaju koji model automobila im dolazi sljedeći na montažu.

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIVladimir Duduc Peter Hudec

vodnja karoserija, lakirnica, završna montaža

i pogon za proizvodnju motora. Hale su pove-

zane pomičnim trakama i transportnim sus-

tavom na principu visećih tračnica kojima se

prenose pojedine komponente i automobilski

dijelovi. Iz centralne prostorije s računalima

vrši se nadzor i upravljanje cjelokupnim tije-

kom proizvodnje.

Stopostotno automatizirano. Pojedina pod-

ručja su praktički stopostotno automatizira-

na. U prešaonici, u kojoj se od nekoliko tona

teških čeličnih kolotura proizvode bočne sti-

jenke, poklopci motora i oko šezdeset drugih

limenih dijelova, u svakoj smjeni radi oko

Roboti koji ispunjavaju svaku želju


prilagođavaju faze rada. Južnokorejska tvor-

nica automobila Teplička proizvodi hatchback

Kia cee’d s po tri i pet vrata, njegovu verziju

kombi vozila i model Kia Sportage. Sva četiri

tipa montiraju se naizmjenično. Na pomičnoj

traci može se vidjeti Kia cee’d s trima vratima

i odmah iza njega Kia Sportage. Uskoro će

nastupiti i četvrta verzija– štedljivi, ekološki

prihvatljivi eco_cee’d.

Sustav rotacijskog potapanja. U hermetički

zatvorenu lakirnicu gotovo da nitko ne ulazi.

Samo jedino zrnce prašine može ugroziti

završni izgled premaza. Karoserija se prvo

u cijelosti uranja u spremnik s elektrodama,

gdje se pomoću rotacijskog sustava uranjanja

i okreće za 360°. Tako se na čak i najnedostu-

pnije dijelove kućišta može nanijeti sloj za

zaštitu karoserije. Prskanje obavlja 36 robo-

ta koji na raspolaganju imaju četrnaest boja

i koji samostalno mijenjaju patrone s boja-

ma. U proizvodnji automobila upotrebljavaju

se samo boje koje su topive u vodi i koje se

zapeku u pećima pri visokim temperaturama.

Kia za pečenje boja koristi poseban termički

separator koji doprinosi smanjenju potrošnje

energije i emisija plinova. U hali za montažu

uređaji za manipulaciju podižu i postavljaju na

odgovarajuće mjesto teške dijelove i one koji

su osjetljivi na udarce. Svako vozilo se proiz-

vodi prema narudžbi budućeg vlasnika i ima

jednu vrstu rodovnice koja ga prati tijekom

cjelokupnog proizvodnog procesa. Montažni

roboti ugrađuju armaturnu ploču u cockpit, a

pritom se karoserija na transportnoj traci ne

mora ni na sekundu zaustaviti. Robot snima

kamerom armaturnu ploču i uspoređuje je s

informacijama u računalu. Samo umetanje

armaturne ploče ne traje duže od dvije do tri

sekunde. Iako je slovački Kia-Motors-pogon

zapravo tvornica za montažu i ne razvija

nove modele automobila, sa svojim visokim

stupnjem automatizacije ubraja se u najmo-

dernije u automobilskoj industriji. Tvornica

kod grada Žilina je prva europska tvornica

južnokorejskog proizvođača automobila.

Poseban rang. Posebno mjesto pripada proiz-

vodnji motora, kod koje se ne montiraju samo

dobavljeni dijelovi. Glava, vratilo i blokovi

također se proizvode u gradu Teplička. Kapa-

citet tvornice motora se sve više povećava.

Nakon dovršenja nove Hyundai tvornice

motora u gradu Nošovice u Moravskoj proiz-

vodit će se motori i za tu tvornicu. ■


PREGLED. Događaje u pojedinim postrojenjima neprekidno nadzire šezdeset kamera, a slike se prenose u centralnu prostoriju s računalima.

SPREMNIK ZA URANJANJE U LAKIRNICI. Ovdje se cijela karoserija uranja u spremnik s elektrodama kako bi se i na teško dostupna mjesta nanijela zaštita od korozije.

www.kia.skwww.siemens.com/automotive




Oni su simbol našeg glo bal-nog gospodarskog su sta va,

sa vrše no su pri kladni za slanje robe širom cijelog svijeta: spremnici. Kako bi

SPREMNIC I

mogli brzo, pou-

zdano, povoljno i

ekološki prihvatljivo

putovati od Singapura

do Beča i od Rija do Moskve,

treba savladati brojne izazo-

ve. Potreban je ne samo glatko

povezani intermodalni transportni

lanac, nego i sveobuhvatno upravl-

janje svim prometnim sredstvima koja

sudjeluju i djelotvorna tehnologija za osi-

guravanje vrijednog tereta.

Samo kroz jednu luku poput Hamburga, koji je

pored Rotterdama najveća luka Europe, godišnje

prođe oko 10 milijuna TEU-a, tj. nešto više od

6,5 milijuna tona robe, od tenisica proizvedenih

u Kini do brazilske kave. Jedinica TEU koja laici-

ma može zvučati egzotično znači Twenty Food

Equivalent Unit i označava standardni sprem-

nik dužine od oko šest i širine i visine od oko 2,5

metara. U cijelom se svijetu ove godine očekuje

promet spremnika od oko 600 milijuna TEU-a,

što je vrlo rastuća tendencija kakva je bila i u

proteklim godinama i nije iznenađujuća. Rate

porasta iznose deset posto godišnje i više.

„Karike transportnog lanca su u osnovi dobro

međusobno povezane“, kaže Gerlinde John,

voditeljica terminalskog razvoja u Hamburg-

Altenwerderu. Štafeta brodova, vlakova i

kamiona dobro funkcionira. Duge se trase

uglavnom prelaze brodom i vlakom, što je

učinkovito i s aspekta troškova i s energets-

kog aspekta, a posljednji kilometri fleksibil-

nim kamionom. Samo se još predaja štafete

od jednog trkača drugome ne odvija bez

zamjerke. Ono što nedostaje je komunika-

cija među svim sudionicima. „Prateći tijek

informacija je na nekim dijelovima vrlo

isprekidan“, potvrđuje John. Otegotna

je okolnost to što u jednom putovanju

spremnika sudjeluje posebno mnogo

suputnika: proizvođači, globalni prije-

Markus Honsig Alberto Incrocci/Getty Images

Putovanje pod kontrolom

hi!tech


SPREMNICI NA PUTU. Pri predaji robe s jednog prometnog sredstva na drugo postoje veliki procijepi u informacijama.


mens za to upotrebljava prokušane platforme

IT tvrtki poput IBM-a, Oracla ili Tica koje se

prilagođavaju specifičnim zahtjevima klije-

nata i integriraju u dotične poslovne procese.

Odlučujuće je ipak da se relevantni podaci,

primjerice o kašnjenjima, blokiranim luka-

ma ili željezničkim rutama, o raspoloživim ili

neraspoloživim stanicama za utovar ili istovar,

da navedemo samo neke od primjera, pretvore

u smislene akcije i rješenja, od upozoravanja

na moguće posljedice nekog događaja pa sve

do izrade novih vremenskih planova ili novih

ruta i odgovarajućih informacija za sve sudio-

voznici, lokalne prijevozne tvrtke, brodarska

poduzeća, željezničke tvrtke ili javne institu-

cije poput carine. „Svi doduše znaju mnogo o

svom dijelu puta, ali ne usklađuju međusobno

te informacije“, kaže John. To na kraju uzroku-

je da primjerice kamioni prelaze bespotrebne

kilometre kako bi ukrcali spremnike koji još

uopće nisu stigli – što ne može biti dobro ni

u smislu zaštite klime niti u smislu budžeta

za prijevoz – ili da se kapaciteti u lukama

sve više smanjuju „jer se spremnici kod nas

predugo skladište dok mi ne znamo u kojem

smjeru nastavljaju svoj put dublje u kopnene

predjele.“ Kako bi se savladali ti problemi, u

Hamburgu se trenutno radi na tzv. platformi

Import Message.

Glatko upravljanje. Siemens je razvio sve-

obuhvatan i neprekinut upravljački sustav

koji može zatvoriti takve procijepe u procesu

prijevoza i koji na jednoj globalnoj platformi

okuplja važne informacije za sve sudionike te

ih odgovarajuće obrađuje: Intermodal Trans-

portation Integration Platform. „Suradnja koja

nadilazi granice tvrtke je uvijek teška i kom-

plicirana, jer nitko ne želi omogućiti pogled u

vlastite karte“, objašnjava Herwig Schweng,

Transportation & Logistics iz Siemensovog

odjela IT Solutions & Services. Rješenje dvojbe

je svakako manje komplicirano. Potrebno je

ubaciti neutralnu posredničku međurazinu,

koja nema neposredan interes u logističkom

sektoru.

Otvorena tehnologija. Platforma treba okupiti

sve relevantne podatke svih sudionika. Prvi je

preduvjet za to dakle imati otvorenu tehnolo-

giju koja može obraditi različite podatke. Sie-

nike. Siemensov sustav po prvi put omogućava

neprekinut End-to-End-Management cijelog

lanca prijevoza. „Naša je nova platforma“,

kaže Schweng, „klasični primjer kako se neki

organizacijski problem može riješiti pomoću

IT tehnologije.“ I to vrlo učinkovito: može se

očekivati ubrzavanje procesa na nezgodnim

sjecištima do čak trideset posto.

Elektronička plomba. Siemens nudi rješenje i

za carinu koja je drugo prirodno mjesto zas-

toja u prometu spremnicima, i to rješenje koje

značajno ubrzava formalnosti na granicama:

elektroničku plombu. U usporedbi s konven-

Markus Honsig James Lauritz/Getty Images, Giribas/ullstein/picturedesk.com, Joker/ullstein/picturedesk.com, Fox Fotos/Getty Images

povijest

Sjajna kutijaU osnovi je to bila logična ideja: koliko bi se samo ovaj proces ubrzao, razmišljao je Malcom McLean 1937. dok je u luci Hobo-ken u New Jerseyu čekao da se njegova pošiljka pamuka utovari na brod, kada se na brod ne bi morala nositi bala po bala, nego kada bi se na brod jednostavno nato-vario kamion, ili prikolica, ili još bolje, pri-jevozni spremnik koji bi se jednako mogao smjestiti i na kamione, i na vlakove, i na brodove; to bi bile velike, normirane, sta-bilne kutije.Dvadesetak godina kasnije McLean prodaje svoje prijevozno poduzeće, kupuje malu brodarsku tvrtku i prilagođava teretne brodove prijevozu robe u spremnicima. U travnju 1956. prvi brod za prijevoz spremnika napušta luku Newark u New Jerseyu natovaren s 58 spremnika i kreće prema Houstonu u Texasu. Deset godina kasnije spremnici su se počeli upotrebljavati i u Euro-pi. U međuvremenu je cijeli svijet proputovalo više milijuna spremnika bilo vodenim, zračnim i kopnenim putem. Samo se na najveći brod za prijevoz spremnika, danski Emma Maersk, može smjestiti 13.000 tih sjajnih kutija.

spremnici na brodu, vlaku, kamionu. Uspješan upravljački sustav mora prikupljati informacije koje nadilaze pojedinačne tvrtke i pretvarati ih u rješenja.

www.siemens.com/mobilitywww.hhla.dewww.it-solutions.siemens.comwww.mogis.de

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIInfohi!link

Ovi su spremnici nešto manji od onih koji se šalju brodovima preko mora, ali im je i taktno vrijeme znatno kraće: kroz cijelu Bečku opću bolnicu svakodnevno putuje 720 spremnika. To se odvija potpuno automatski na ruti dugoj 7,5 kilometara koja uključuje pokretne mostove, uređaje za prebacivanje i dizala koje pokreće 2.500 elektromotora i kojima upravlja 7.500 senzora. Spremnici nose teret jela, rublja, lijeko-va ili sterilnih predmeta. Automatski sustav za prijevoz spremnika Bečke opće bolnice najveći je takav sustav u Austriji. Od rujna ove godine opremljen je Siemensovim RFID čipovima koji omogućuju da se spremnici pravovremeno dopreme na pravu adresu. To je logistički vrlo zahtjevan zadatak, pogotovo za kuhinju. U najprometnijim se danima u Bečkoj općoj bolnici spremi do 11.000 obroka od kojih se 6.000 mora dostaviti na odgovarajuće odjele u roku od dvadesetak minuta. Obroci se također moraju dostaviti ispravnom primatelju, jer osim četiri glavna jelovnika među kojima se može izabrati postoji oko 150 posebnih jelovnika za brojne dijete koji u bolnici kao što je Bečka

opća bolnica, stoje na individualnim planovi-ma prehrane pacijenata. U kuhinji se i na RFID čipove smještene na vanjskoj strani spremnika preko barkoda programiraju najvažniji podaci: tip i broj spremnika, polazišna adresa, status spremnika, ciljni odjel, oznaka odjela, porijeklo i vrijeme slanja. Od tog trenutka spremnici sami pronalaze put preko velikog teretnog kolodvora u podrumu Bečke opće bolnice. Usporedba sa starim sustavom pokazuje koliko je novi sustav siguran: stari uređaji za čitanje magnetskog zapisa bili su mnogo veći i mogli su preuzeti samo djelić informacija koje su se osim toga morale unositi ručno. To je narav-no bio proces s visokom kvotom pogrešaka. Najveću prednost nove tehnologije objašnjava Wolfgang Schneller, voditelj projekta u tvrtki VAMED-KMB odgovornoj za upravljanje zgra-dom Bečke opće bolnice: „Zahvaljujući RFID-u sada možemo bez prekida pratiti sve spremnike u cijelom bolničkom kompleksu.“ Gubljenje u nepreglednim prostranstvima bolničkih hodnika u budućnosti bi trebalo predstavljati opasnost samo za posjetitelje. Spremnike koji eventualno ipak zalutaju na krivu adresu locirat će tehno-logija za upravljanje zgradom koja će otkriti i sve relevantne podatke o vremenu slanja, pošiljatelju i cilju.Poseban su izazov iz aspekta tehnologije bili higijenski standardi bolničkog pogona: sprem-nici se nakon svake vožnje moraju prati na tem-peraturama višim od 90 stupnjeva i nakon toga sušiti na temperaturama do 130 stupnjeva. To su nepovoljni vanjski uvjeti kojima moraju odo-lijevati i RFID čipovi.

www.siemens.com/rfid


cionalnim plastičnim plombama kojima je

lako manipulirati, ona nudi više informacija i

više sigurnosti. Inteligentni pečat zasniva se

na RFID tehnologiji i pouzdan je čuvar na vra-

tima koji odmah prepoznaje svaki neovlašteni

pristup spremnicima i koji zbog povezanosti

s komunikacijskom jedinicom može alar-

mirati na pravim mjestima. On je savršena

nadopuna širokom asortimanu nadzornih

senzora koje nudi Siemens, bez obzira radi li

se o senzorima ubrzanja ili naginjanja, sen-

zorima temperature ili vlage. Sustav praćenja

Mogis osigurava da senzori ni na otvorenom

moru ne izgube kontakt s centralom. Mogis

je hibridni komunikacijski sustav s GSM/GPRS

baznom stanicom i s infrastrukturom Mobile

GSM Infrastructure over Satellite koja je baza

za nadzor u cijelom svijetu. Podaci sa senzo-

ra se ovisno o raspoloživosti šalju ili direktno

preko satelita kao SMS ili uz korištenje brods-

ke komunikacije kući, 24 sata dnevno, sedam

dana u tjednu. Ispitne vožnje u Južnom kines-

kom moru provedene prošle godine polučile

su uvjerljive rezultate: podaci s RFID čipova su

se korektno slali i korektno primali, a prijelaz

sa zemaljske mreže na satelite i obrnuto funk-

cionirao je glatko. n

vienna General hospital

Uvijek na pravom putu

održati kontakt. IWLAN - bežične mreže uspostavljaju kontakt sa spremnicima i u velikim vanjskim zonama, a ručni terminali služe jednostavnom registriranju RFID podataka.

jelo, rublje, lijekovi... u Bečkoj općoj bolnici se šalju preko spremnika. RFID čipovi omogućavaju da se spremnici pravovremeno dostave na pravu adresu.

Siemens, Peter M. Mayr

spremnic i hi!tech


Prelazak s fosilnih na ob novljive izvore ener-gije je izazov nadola ze-ćih go dina. Korištenje vjetro-

ener gija se u međuvremenu

etabliralo kao najizglednija al-

ternativa za čistu proizvodnju

stru je, koja će bolje čuvati klimu. U nekim zemljama vjetar već danas osigurava

vrlo značajan udio potrebe za strujom. Kra-

jem 2007. je u cijelom svijetu proizvedeno oko

94.000 megavata vjetroenergije, a 20 posto od

toga je dovedeno na električnu mrežu samo

tijekom protekle godine. Pri tome prednjači

Njemačka s gotovo 20.000 vjetroturbina koje s

učinkom većim od 22.000 megavata pokrivaju

6,4 posto ukupne potrošnje struje u toj zemlji.

Najveće stope porasta u izgradnji vjetroener-

gije trenutno imaju zemlje poput Španjolske,

SAD-a i Kine. U Austriji je posljednjih godina

izgradnja vjetroenergije stagnirala, razvoj je

zastao na gotovo 1.000 megavata. Revizijom

Zakona o ekološkoj proizvodnji struje tržište

u Austriji bi se trebalo ponovno pokrenuti.

Jeftina proizvodnja. Glavna razlika između

vjetroelektrana i drugih alternativnih oblika

energije, poput one dobivene fotonaponskim

principom, su niži troškovi po kilovatsatu, koji

su već danas blizu trenutnim cijenama struje

(koje u budućnosti sigurno neće padati).

To su, dakle, najbolji preduvjeti za daljnji raz-

voj vjetroenergije. Ovaj trend pažljivo prate

stručnjaci za vjetroenergiju poput Siemen-

sa – tvrtke koja se proteklih godina razvila u

vodećeg ponuđača vjetroenergije. Siemens

ne dobavlja samo sustave, nego nudi i spa-


Vjetar mijenja smjer

janje na mrežu, što može biti poseban izazov,

primjerice kod vjetroelektrana na otvorenom

moru. Pri tome je glavni cilj što je više moguće

smanjiti gubitke energije, što će u budućnosti

omogućavati prijenos istosmjerne struje viso-

kog napona.

Siemens će priključiti britanski obalni vjet-

ropark Greater Gabbard na opskrbnu mrežu.

Taj će vjetropark sa 140 vjetroturbina koje je

također ugradio Siemens i koje su udaljene 25

km od obale Suffolka i s ukupnim učinkom od

500 megavata biti najveći na svijetu.

Čista klima. Koliko se tržište vjetroenergi je

u zadnje vrijeme pokrenulo, pokazuje nje-

mačka tvrtka za proizvodnju energije E.ON

koja do 2011. sa Siemensom u SAD-u i Europi

planira izgraditi vjetroelektrane s ukupnim

učinkom od 1.150 megavata. Ukratko: vjetar

je primijenio smjer. Korištenje vjetroenergi-

je nudi ogroman potencijal za smanjivanje

količine CO2 tijekom proizvodnje struje i time

predstavlja nužnu tehnologiju na putu prema

čistoj klimi.

Jednu od najuzbudljivijih perspektiva global-

no gledajući otvaraju offshore elektrane koje

su do sada pretežno građene na područjima

blizu obale. Sada bi se moćne vjetroturbine

trebale premjestiti daleko na otvoreno more.

Time se, dakako, dodatno otežavaju zahtjevi

za gradnju i rad takvih sustava. Siemens je

vodeća tvrtka na tržištu na području offshore

elektrana i nudi trenutno najveću serijski

proizvedenu vjetroturbinu sa snagom od 3,6

megavata, promjerom rotora od 107 metara i

obloženom površinom kruga rotora od 9.000

kvadratnih metara. Siemensove vjetroturbine

između ostalog odlikuje tehnika proizvodnje u

kojoj su sve lopatice rotora izlivene u jednom

komadu, što omogućava posebnu stabilnost

i pouzdanost tijekom rada. Ove su osobine

ključna kvaliteta na kopnu, a još više na otvor-

ENERGIJA VJETRAhi!tech


U TRENDU SU OFFSHORE ELEKTRANE. Sve se više vjetroelektrana gradi u moru. Time raste značaj prijenosa na kopno pri kojem nema gubitaka.


enom moru gdje svaki popravak i održavanje

sustava uzrokuje velike troškove.

Smanjene potrebe servisiranja su općenito

važne za učinkoviti rad vjetroparka i mo gućnost

jeftine ponude alternativne struje. Tako

bi primjerice inteligentan sustav senzora

predstavljen ovo ljeto trebao pomoći u pre-

poznavanju oštećenja na sustavu prije nego

što do njih uopće dođe. To omogućuje softver

sa sposobnošću učenja koji stalno analizi-

ra prijenosnik i na temelju nastalih vibraci-

ja predviđa moguće kvarove. Ovaj modul za

dijagnosticiranje vibracija, koji je razvio Sie-

mens, zamišljen je kao nadopuna i potpora

sustava Condition-Monitoring koji se godina-

ma uspješno upotrebljavao i koji kontroli-

ra prethodno definirane kritične parametre

vjetroelektrane i prenosi ih osobi koja njome

upravlja.

Pomoću modula za dijagnosticiranje, sustav

će u budućnosti moći sam definirati para-

metre i tako fleksibilnije reagirati na različite

uvjete iz okoline.

Može li i bez prijenosnika? Testiraju se i vjetro-

elektrane bez prijenosnika koje odlikuje jed-

nostavan dizajn i manje strojnih komponenti.

Umjesto prijenosnika koji pretvara niski broj

okretaja rotora u visoki broj okretaja potre-

ban za proizvodnju struje, u prvim pokusnim

elektranama rade sinkroni generatori koji kre-

tanje rotora direktno pretvaraju u električnu

energiju. U rujnu prošle godine je u Danskoj u

pokusni pogon puštena prva vjetroelektrana

bez prijenosnika, koja bi trebala ispitati kon-

kurentnost u usporedbi s vjetroturbinama

s prijenosnikom. Daljnji istraživački projekt

pokrenut će se početkom 2009. Siemens u sur-

adnji s norveškim koncernom Statoil-Hydro

planira pustiti u pogon prvu plutajuću vjet-

roelektranu kao prototip nedaleko norveške

obale. Centralni dio je plutajuće tijelo dugo

120 metara izrađeno od čelika, betona i balast-

nih tankova, koje će konstrukciju odvući toli-

ko duboko dok se njezino težište ne smjesti

dovoljno duboko pod površinu vode. Tako bi

se trebalo spriječiti ljuljanje čak i pri visokim

valovima. Kako platforma ne bi otplutala, bit

će pričvršćena za morsko dno fleksibilnim

čeličnim konopima. Istraživači se nadaju da će

na ovaj način moći sigurno instalirati vjetro-

turbine na dubinama do 700 m i time otvoriti

nove potencijale za stvaranje energije vjetra.

Po proračunima američkog laboratorija Nati-

onal Renewable Energy Laboratory potencijal

Markus Honsig Siemens, quietrevolution

Miješalica na krovuMože li se vjetroenergija koristiti i u privatne svrhe? Možda u budućnosti. Britanska tvrtka Quiet Revolution razvila je malu vjetroelektranu sa snagom od 6 kilovata koja se sa svojih pet metara visine i tri metra širine može instalirati na krovove kuća ili u vrt. Njome bi se godišnje moglo proizvesti do 100.000 kilovata struje, čime se može pokriti potreba za energijom dvije obiteljske kuće. Gotovo bizarno dizajnirana ver-tikalno usmjerena vjetroturbina s tri umjetnički svinute vretenaste lopatice rotora savršeno hvata vjetar, a posebno je prilagođena vjetru koji često mijenja smjer i slabom vjetru kakvi su česti na gradskim područjima. Prve elektrane su već prodane po cijenama od oko 30.000 eura, što je trenutno još uvijek vrlo skupo zadovoljstvo. Da bi mala vjetrotur-bina ipak mogla imati veliku budućnost pokazuje činjenica da je u rujnu prošle godine velika njemačka tvrtka za opskr-bu strujom RWE osigurala svoj manjinski udio u tvrtki Quiet Revolution sa 7,5 milijuna eura.www.quietrevolution.co.uk

BIJELI DIV.Siemens proizvodi

trenutno najveće vjetroturbine na svi-

jetu s promjerom rotora od 107 metara,

i to od jednog izlivenog komada.

ENERGIJA VJETRAhi!tech

www.eon.comwww.siemens.com/pofwww.powergeneration.siemens.com



unutar 50 morskih milja od američke obale je

veći od trenutne snage svih elektrana u SAD-u

– više od 900 gigavata.

Austrija sporije slijedi trendove. U Austriji

doduše definitivno nema mora, ali u nekim

je regijama snaga i vrsta vjetra jednaka

onima na moru. „Na područjima Weinviertel

i Sjevernom Gradišću po godišnjem prosijeku

imamo iste snage i vrste vjetra kao na obali

Sjevernog mora“, potvrđuje Stefan Hantsch,

direktor tvrtke IG Windkraft iz Beča. U skladu

s time su pozitivne i njegove procjene raz-

vojnih mogućnosti energije vjetra u Austriji.

„Trenutno imamo do 982 megavata energije

koja dolazi od vjetra, a to je oko tri posto uku-

pne potrebe za strujom. Potencijal je 3.500

megavata do 2020.“ Dio toga bi se trebao

povećati tijekom sljedećih godina zbog upra-

vo postignute revizije Zakona o ekološkoj pro-

izvodnji struje. Preduvjeti su svakako dobri.

„Pri cijenama struje od preko osam centi

troškovi vjetroelektrana postaju sve manji“,

kaže Hantsch. Faktori koji povećavaju trošak

proizvodnje vjetroturbina su između ostalog

rastući troškovi materijala za čelik od kojeg se

izrađuju do 105 metara visoki tornjevi. Zbog

toga branša djelomično prelazi na beton,

odnosno hibridne načine gradnje, kaže Mar-

tin Berger, voditelj sektora Wind Power u tvrtki

Siemens Austrija. Daljnji nezanemarivi faktor

troška je prijevoz ogromnih dijelova, poput

lopatica rotora dugih do 52 metra i teških 16

tona, što bi moglo označiti prirodnu granicu

daljnjeg povećavanja vjetroturbina.

Potencijal u zemljama središnje i istočne Euro-

pe. Berger još veći potencijal od austrijskog

vidi u istočnoj i jugoistočnoj Europi. „U zeml-

jama poput Bugarske, Rumunjske ili Hrvatske

se energija vjetra gotovo uopće ne koristi, a

u skladu s time su očekivanja za nadolazeće

godine visoka“. U Bugarskoj je primjerice kra-

jem 2007. postojalo 30 vjetroturbina s ukup-

nom snagom od 70 megavata. Prognoze polaze

od toga da će se ove količine sljedećih godina

umnogostručiti na 900 megavata. Situacija je

slična u mnogim drugim zemljama ove regi-

je. Radi se o izazovu koji se isplati prihvatiti,

pogotovo u onim zemljama čija će se potreba

za energijom tijekom sljedećih godina zbog

rasta gospodarstva enormno povećati. ■

VJETROTURBINA BEZ PRIJENOSNIKA NA TESTIRANJU. Turbina je robusna i pouzdana – prije svega zbog uporabe na moru – zahvaljujući jednostavnom dizajnu i manje rotirajućim strojnim komponentama.

Velika vjetroturbinaVjetroturbine se projektira-ju po tzv. danskom dizajnu s tri lopatice na rotoru. Podesive lopatice rotora najveće Siemensove vjetro-elektrane, SWT-3,6-107, duge su 52 metra, a tipična visina glavčine je 80 metara. Cijeli je rotor težak 95 tona, kabina s prijenosnikom i ge neratorom 125 tona. Velika se vjetroturbina uključuje pri brzini vjetra od 4 m/s, a isključuje pri brzini od 25 m/s, dok pri otprilike 13 m/s velika vjetroturbina dostiže svoju punu snagu od 3.600 kW.

ubrajaju u najinovativnije željeznice u Euro-

pi. Ovaj je vlak konstruiran uz uporabu najno-

vije digitalne simulacije. Trodimenzionalni

CAD-sustavi omogućuju ispitivanje kolizije

gra đevnih dijelova, a mehaničke karakteristi-

ke osnovne konstrukcije vagonskog san duka

obračunavaju se na temelju CAD-podata-

ka i ispituju tlačnim testiranjem prototipa.

14. prosinca 2008. otvorit će se prva Railjet

veza Budimpešta- München preko Beča. U

2009. godini će na planu vožnje biti 17 Railjet

veza na kojima će prometovati jedanaest vla-

kova. Potpuno novi prošireni koncept usluge,

izuzetno udobne sjedalice, vrlo široki prijelazi

između vagona i posebno veliki prozori jamče

udobno putovanje. U Railjetu se posebno pazi

i na informiranje putnika. U tu svrhu posto-

je informativni ekrani, ploče s prikazima na

vanjskoj strani vlaka, mogućnost elektronske

rezervacije mjesta i centralni informativni

pult.www.oebb.at; www.siemens.com/mobility

kompozicija vlaka na osnovi vagona s pogo-

nom koju gura odnosno vuče lokomotiva veli-

kog učinka. S ovim konceptom koji se u Europi

koristi po prvi put, Austrijske željeznice se

Maksimalna brzina od 230 km/h, 185 m dul-jine, 330 tona težine, 408 sje-

dećih mjesta, sedam vagona

i izgled Taurusa. To je Railjet

Austrijskih željeznica, fiksna

NOVI KONCEPT VLAKA

Putovanje Railjetom

RAILJET. Novi vlak izuzetnih brzina Austrijskih željeznica dobiva bodove za inovativnu kvalitetu usluge.

Elektrana Kogan Creek u Australiji troši 90 posto manje vode od konvencionalnih postrojenja jer gotovo potpuno može bez vode za hlađenje. Ogromni valoviti limovi na šipkama visokim 15 metara hlade paru koja se kondenzira i pri tome oslobađa 500 litara vode po sekundi koja se ponovno može isko-ristiti za proizvodnju pare. Elektrana postiže učinkovitost od 45 posto.

Štednja vode u nenastanjenim područjima

TEHNOLOGIJA HLAÐENJA

Dobar zrak u Lübecku. U sjevernonje-mačkom lučkom gradu je upravo u pogon pušteno prvo kopneno napajanje strujom u trgovačkom brodskom prometu u Njemačkoj. S rješenjem Siharbor koje je razvila tvrtka Siemens, brodovi se dok su usidreni napajaju strujom preko kopnene mreže, umjesto da ju proizvode na brodu pomoću dizelskih ge ne-ratora. Na taj način nastaje 35 posto manje ugljičnog dioksida.

Utičnica za brodove

KOPNENO NAPAJANJE STRUJOM


NEWShi!tech

Ursula Grablechner, www.siemens.com/pof Siemens, ÖBB-Huger

U centru kompetencija Siemensovog središnjeg odjela Corporate Technology u Münchenu dr. Wolfgang Rossner, znan-stvenik koji se bavi djelatnim tvarima, sa svojim timom miješa najfiniji keramički prah kako bi stvorio materijale s novim osobinama. U ovom je istraživanju poseban inovativni izazov stvoriti ovu djelatnu tvar polazeći od atomske strukture i prilagoditi različite komponente materijala njihovom pojedinačnom području primjene. Činjenicu da je laboratorijski rad osnova pionirskih proizvoda upravo je dokazao razvoj posebne keramike za rendgenske detektore. Aktivne tvari iz keramike ne nalaze se samo u izuzet-no brzim računalnim tomografima, nego i mnoge druge proizvode čine efikasnijima i učinkovitijima – od ogromnih lopatica turbi-na pa sve do sićušnih svjetlećih dioda.www.ct.siemens.com

Prostorija za pečenje keramike

TEHNOLOGIJA MATERIJALA

cm postiže se sasvim posebnom konstrukci-

jom. Umjesto konvencionalnog voznog pos-

tolja upotrebljava se portalno vozno postolje.

Vertikalno ugrađeni elektromotori pokreću

svaki kotač pojedinačno. Funkciju osovine

preuzima elektronika. Ova pogonska tehni-

ka omogućava vraćanje energije kočenja i

osigurava vrlo miran rad. Električne kompo-

nente poput pretvarača frekvencije, grijanja,

zračenja i opskrbe on bord mreže su smještene

u spremniku na krovu. Zbog gotovo potpunog

izjednačavanja visine ulaza u tramvaj i visine

pločnika štedi se oko 40% vremena na izmje-

ni putnika. Time se znatno smanjuje ukupno

vrijeme vožnje.

www.siemens.com/mobility

tramvaja iz Austrije – to je prvi put da se nis-

kopodni tramvaji izrađeni za Beč upotreblja-

vaju u inozemstvu. U Beču do sada prometuje

150 garnitura niskopodnog tramvaja. Vozila

teška oko 30 tona dostižu maksimalnu brzinu

od 70 kilometara na sat. Najniži ulaz na nis-

kopodnom tramvaju na svijetu od samo 19

Najomiljeniji tramvaj Be čana više ne pripada samo njima. Od ne davno

niskopodni tramvaj vozi i

gra du Oradea u zapadnoj Ru-

munjskoj koji je naručio deset

NISKOPODNI TRAMVAJ

Niskopodni tramvaj vozi i u inozemstvu

TNISKOPODNI TRAMVAJ U RUMUNJSKOJ. Zbog posebne konstrukcije najniži ulaz na svijetu.

Trafostanica je sigurnija i ekološki prihvatljivija ukoliko sadrži izolacijsku tekućinu na bazi biljnog ulja koje je potpuno biološki razgradivo i, u usporedbi s mineralnim uljem koje se do sada upotrebljavalo, teško zapaljivo. Tako trafostanice mogu opskrbljivati mrežu stru-jom pod strožim uvjetima. Sustav se može upotrijebiti i na područjima koja su zahtjevnija u pogledu tehničkih uvjeta za zaštitu od požara. Opskrbljivač energijom EnBW trenutno ispituje Siemensove prototipe koji su gotovo spremni za tržište u trafostanici Teinach u Schwarzwaldu. Uređaj je hermetički zatvoren, pa tako u njega ne može prodrijeti kisik i na taj način negativno utjecati na električne osobine izolacijske tekućine. Posljedica: vijek trajanja transformatora raste, on se može jače opteretiti i tako smanjiti investicijske troškove vlasnika. www.siemens.com/innovation

Ekološki prihvatljiv i siguranZELENI TRANSFORMATOR


Kada vrhunska tehnologija svjedoči


FORENZIKAhi!tech

Ovom se temom odnedavno bavi novi Institut

za kliničko-forenzičku slikovnu dijagnostiku

Ludwig Boltzmann u Grazu.

Radiologija se do sada bavila samo onim

informacijama koje su važne za liječenje ozl-

jeda ili oboljenja. Za sud su važna neka druga

područja. Između ostalog se radi o što objek-

tivnijem i razumljivijem utvrđivanju i kate-

goriziranju težine ozljeda. Važan je i smjer

udaraca ili pritiska kao i vremenski redosli-

jed nastanka ozljeda. Naposljetku, vještake

na sudu pitaju mogu li se ozljede svesti samo

na događaj o kojem se raspravlja ili postoje i

druge mogućnosti. Za radiologe je to strani

svijet koji se stalno mijenja. I kod zločinaca

postoje trendovi. „Zbog rasta očekivanog

životnog vijeka postat će sve važnije pravilno

klasificirati ozljede kod starijih osoba. Nove

zahtjeve postavlja i rastući broj zločina na

području organiziranog kriminala“, naglasio

je sveučilišni profesor Stephan Pollack, preds-

jednik Njemačkog društva za sudsku medi-

cinu povodom otvaranja Instituta Ludwig

Boltzmann, na kojem će surađivati Medicinsko

sveučilište u Grazu, Institut za kazneno pravo,

kaznene postupke i kriminologiju Sveučilišta

i dokazivanje krivnje počinitelja. Odlučujući

korak prema tome može biti i uporaba moder-

nih dijagnostičkih postupaka poput magnets-

ke rezonancije i računalne tomografije (MR,

CT) koje se u sudskoj medicini još uvijek ne

koriste ciljano.

Bez uvida. U okviru postupaka se do sada kod

živih osoba pregledavala samo površina tijela.

Na ovaj se način teško mogu obuhvatiti unu-

tarnje ozljede. MR i CT služe za dokazivanje

ozljeda koje nisu vidljive izvana. Da bi moder-

na medicinska tehnika bila priznata i pred

sudom potrebne su znanstvene pripreme.

Karl Franzens u Grazu te viši pokrajinski sud u

Grazu. Tehničke će izazove riješiti Siemens sa

stručnjacima poput prof. Rudolfa Stollbergera

iz Instituta za medicinsku tehniku i prof. Hor-

sta Bischofa iz instituta Institute for Compu-

ter Graphics and Vision Tehničkog sveučilišta

u Grazu. Tako će se ostvariti suradnja između

sudsko-medicinskog istraživanja i praktične

primjene jedinstvene u svijetu.

Prevoditelj. „Rezultati istraživanja moraju uz

tehnike vizualiziranja biti predstavljeni tako

da budu razumljivi i medicinskim laicima“

objašnjava sveučilišna profesorica Kathrin

Yen, voditeljica Instituta. „Na taj način klinička

sudska medicina ispunjava važnu funkciju

Godišnje u Europskoj uniji od ozljeda umire više od 300 000 ljudi, 78 000 su žrtve ubojstava, a oko

milijun ljudi u svijetu umi re

u prometnim nesrećama. Ove

brojke pokazuju koliko je

važ na prevencija, zaštita žrtava

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINFOCONTENT■ MR I CT upotrebljivi na sudu tek nakon znanstvene pripreme.

■ Pretpostavka je STANDARDIZIRANJE postupaka pregledavanja

Elisabeth Dokaupil Bernhard Bergmann/Med Uni Graz


prevoditelja između medicine i sudova.“ Yen

je uvjerena da nove mogućnosti osiguranja

dokaza mogu dovesti do skraćivanja sudskih

postupaka. U svakom se slučaju svima koji su

uključeni u slučaj pomoću ranog i opsežnog

sudsko-medicinskog osiguranja dokaza bitno

mogu skratiti opterećujuća i dugotrajna ispi-

tivanja. Tako se može povećati i pravna sigur-

nost kod lažiranih nasilnih činova. Yen: „Raste

broj takvih slučajeva koji se naposljetku ipak

razotkriju. Za objektivno stručno ocjenjivanje

potrebno je specijalizirano znanje s područja

sudske medicine.“

Forenzička ambulanta. Institut Ludwig

Boltz mann u okviru istraživačke djelatnos-

ti vo di kliničko-forenzičku ambulantu koja

da nonoćno vodi brigu o žrtvama fizičkog

nasilja i seksualnog zlostavljanja. „Prvi korak

ka smislenom postupanju leži u prepoznavan-

ju stanja stvari, po mogućnosti što prije i bez

opterećivanja žrtve“, naglašava sveučilišni

profesor Josef Smolle, rektor Medicinskog

sveučilišta u Grazu. „Na temelju nalaza mogu

se poduzeti pravni koraci i daljnje mjere za

zaštitu osoba uključenih u slučaj.“ Oni dobi-

vaju dokumentaciju o svojim ozljedama, a

moguće je i policijsko istraživanje i utvrđivanje

tragova te davanje stručnog mišljenja. „Nada-

mo se da će mnoge žrtve nasilja pristati na

radiološki pregled i tako pomoći da se u suds-

koj medicini uskoro učinkovito počnu koristiti

MR i CT“, naglašava dr. Eva Scheurer, zamje-

nica voditelja Instituta koju čudi što se ove

metode još nisu prilagodile sudskoj medicini.

U budućnosti bi se to ipak moglo brzo promi-

jeniti ako se u Austriji definiraju standardi za

kliničko-forenzičku radiologiju. ■

[email protected]


PREGLED U FORENZIČKOJ AMBU-LANTI. MR i CT omogućuju dokazivanje ozljeda koje nisu vidljive izvana. Rezultati bi se u budućnosti trebali upotrebljavati i na sudu.


Forenzikahi!tech

relevantne za sudsko-medicinsku procjenu.

Radiolozi će imati potporu forenzičkih alata

koji se trenutno razvijaju, a to je projekt u

kojem sudjeluje i Siemens.

Je li vam poznat koji slučaj u kojem je

radiološki pregled imao odlučujuću ulogu kod

donošenja sudske presude?

Već sam se tijekom mog rada u Bernu bavila

ovom temom i provodila forenzičko-radiološke

preglede na živim osobama. Između osta-

log smo jednu studenticu medicine nakon

pokušaja davljenja pregledali pomoću MR-a.

Tada smo shvatili što se sve tako može vid-

jeti, a da nije vidljivo izvana. U jednom dru-

gom slučaju kućnog nasilja u kojem je muž

pokušao zadaviti ženu, magnetska se rezo-

nancija pokazala kao bitna osnova za presudu

kojom je počinitelj zločina proglašen krivim.

U trenutku sudske rasprave ozljeda više nije

bila vidljiva. Ali ovako se moglo pokazati da

se žrtva nalazila u životnoj opasnosti. Otada

se u Bernu sve žrtve davljenja pregledavaju

MR-om. n

ja. Da bi se razjasnilo je li ozljeda nastala zbog

pada ili udarca u glavu, na slici se mora vidjeti

cjelokupno meko tkivo, a ono se u kliničkom

radu često ne može snimiti ili pohraniti.

Kako se ovaj problem može riješiti?

Na novom Institutu za kliničko-forenzičku

slikovnu dijagnostiku Ludwig Boltzmann

radimo na standardizaciji odgovarajućih

postupaka istraživanja, a naše ćemo rezul-

tate objaviti u obliku koji će omogućiti da se

isti brzo mogu početi koristiti u cijelom svije-

tu. Interes je velik. Ovdje zapravo obavljamo

pionirski posao, a Austrija će vjerojatno biti

prva zemlja koja će u kliničkoj sudskoj medi-

cini rutinski upotrebljavati standardizirani

forenzičko-radiološki postupak.

Što će se u tom kontekstu tražiti od radiologa?

Uska suradnja između radiologa i liječnika

stručnjaka za sudsku medicinu pretpostavka

je za primjenu forenzičko-radioloških metoda.

Ali radiolozi će se posebno obrazovati kako bi

mogli shvatiti i ispravno interpretirati nalaze

Zašto se moderni dijagnostički postupci kao

što su MR i CT trenutno ne primjenjuju u

kliničkoj sudskoj medicini?

Za to ne postoji razumno obrazloženje. Jedan

od razloga je činjenica da je sudska medicina

dosad vrlo malo dolazila u doticaj s radiologi-

jom, osobito zato što postoji mogućnost aut-

opsije leševa, a tako i „izravnog“ ispitivanja

nalaza. Kod sudskih rasprava nalazi CT-a i

MR-a kao dokazna sredstva samo povremeno

imaju prednost pred dijagnostikom ozljeda.

A oni se u pravilu izrađuju prema kliničkim

stajalištima.

Kakva iskustva imate s time?

U takvim se slučajevima uglavnom ispostavi

da za stručnu forenzičku ocjenu nedostaju

bitni podaci. Tipičan primjer su traume nas-

tale zbog sindroma shaken-baby syndrome

- tresenje malog djeteta kod neutješnog,

neprekidnog plača. Za stvarno dokazivanje

tresenja većinom nije dovoljna magnetska

rezonancija glave. Moraju se dokazati i ozlje-

de od snažnog pritiskivanja tijela kod tresen-

Sveučilišna profesorica Kathrin Yen, voditeljica

novog Instituta za kliničko-forenzičku slikovnu dijag-

nostiku Ludwig Boltzmann u Grazu o primjeni moder-

nih postupaka za slikovnu dijagnostiku pred sudom.

Dr. Eva SchEurEr, Prof. Kathrin YEn.

Austrija će vjerojatno biti prva zemlja koja će na sudu

upotrebljavati standardizirane forenzičko-radiološke postupke.

Kako nalaz postaje dokazom

Elisabeth Dokaupil Bernhard Bergmann/Med Uni Graz, Gernot Muhr

Introvertirani progra-meri koji usamljeno mozgaju nad svojim projektima pripadaju prošlosti. Informatičari bu- dućnosti moraju znati prezen-tirati i savjetovati. Na mjesto

tava. Istovremeno raste značaj arhitektura

koje su usmjerene na uslugu kao i neovis-

nost platformi. Kompleksnost i kratki vijek

trajanja zahtijevaju intenzivno savjetovanje

klijenata. „Tri dimenzije, tehnologija, metode

i poznavanje domene predstavljaju stručnu

osnovu za inženjere sadašnjice i budućnosti

koji se bave razvojem sustava“,

naglašava Drexler. IT-stručnjaci

moraju stoga raspolagati znan-

jem o metodama i tehnologijama

isto kao i specifičnim stručnim

znanjem.

Poznavati procese. Poslovni pro-

cesi i IT se sve više isprepliću,

tako da je dobro poznavanje pro-

cesa koji se odvijaju kod klijenata

preduvjet za uspjeh. Drugi pre-

duvjet je fleksibilno vođenje pro-

razvoja osnovnih rješenja dolazi industrijska

proizvodnja softvera. „Inženjeri koji rade na

razvoju softvera u budućnosti će se manje

baviti razvojem, a više određivanjem para-

metara i prilagodbom standardnog softve-

ra“, naglašava dr. Herbert Drexler, voditelj

sektora Siemens IT Solutions i Services PSE.

„U budućnosti će tematska područja kao što

su troškovi uvođenja i troškovi rada, podrška

i održavanje potpadati pod njihovu odgovor-

nost, isto kao i stalna optimizacija procesa i

alata.“

U okviru trenda industrijskog razvoja softve-

ra traže se novi postupci poput postepenog

pronalaženja rješenja s kratkim razvojnim

ciklusima. Open Source i komponente koje

se mogu ponovo upotrijebiti sve se češće

primjenjuju. Općeniti trend standardizacije

zahtijeva normizaciju sučelja različitih sus-

Kontrola kvalitete zraka ne može se jednostavno postići. Preduvjet za to je precizno mjerenje njegova sastava. Jednu od mogućnosti za to nude senzori na mikročipovima, koji se još zovu mikroelektromehanički sustavi (MEMS). Oni mogu detektirati kemijske tvari – npr. u plinovima koji su proizvod sagorijevanja ili kod indus-trijskih procesa. Jedna od mogućnosti izgrađivanja MEMS sustava je nanošenje poluvodljivih metalnih oksida na čip u obliku tankog filma. Električni otpor se mijenja zbog plina koji nastaje, a taj signal očitava procesor čipa. Siemensovi su znanstvenici uspjeli postaviti na čip različite receptore koji su osjetljivi na plin, kako bi se istovremeno moglo mjeriti više različitih plinova.www.siemens.com/innovation; www.siemens.com/pof

Osjetljivi mikročipovi

jekta koje skraćuje vrijeme razvoja i smanjuje

potrebu za dokumentacijom.

Premalo voditelja projekta. Na nekim naj-

važnijim zadacima na području razvoja soft-

vera Drexler vidi veliki nedostatak stručnjaka.

„Imamo premalo voditelja projekta, soluti-

on arhitekata i stručnjaka za integraciju kod

kompleksnih projekata klijenata.

Ovdje su nam potrebni ljudi koji

su upoznati s novim metodama.“ U

nove, sada već vrlo tražene profile

budućnosti ubrajaju se arhitekti,

requirement inženjeri, voditelji za

konfiguraciju ili usability inženjeri.

Međutim, jedno je još uvijek ostalo

isto u IT branši koju karakteriziraju

stalne promjene. Java je kao pro-

gramski jezik još uvijek aktualna.

www.it-solutions.siemens.com

Prezentiranje i određivanje parametara


hi!technoVoST i


WLANhi!tech

najveće prednosti: širina frekvencijskog poja-

sa, brzina, sigurnost. Za razliku od radiovalo-

va svjetlost ne prodire kroz zidove pa se izvana

informacije praktički ne mogu špijunirati.

Gledanje televizije preko interneta uz visoku

rezoluciju, preuzimanje filmova, video kon-

ferencije ili razmjena podataka između sen-

zora samo su neke od mnogih primjena koje

će u budućnosti i dalje povećavati promet

podacima. Uobičajene se WLAN-mreže – koje

opskrbljuju mreže visoke brzine koje i kod

preuzimanja i slanja nude 100 Mbit/s i više

– opterećuju do samih granica. Čak i najbrži

širokopojasni pristup malo može pomoći

kada zapinje prosljeđivanje primljenih poda-

taka na sve veći broj priključnih uređaja.

Raščišćavanje zastoja. Surfanje na svjetlos-

nim valovima bi moglo spriječiti prijeteći

zastoj u podacima. Korištenje optičkih zra-

ka za prenošenje podataka nije zapravo

nova ideja, primjerice infracrveno upravl-

janje i kablovi od staklenih vlakana spada-

ju u trenutno stanje tehnike. Istraživači iz

Siemensovog centralnog odjela Corporate

Technology uspjeli su napraviti novi razvojni

skok – po prvi se puta bez kablova i pomoću

svjetla prenijelo do 100 megabita podataka u

sekundi. Kao izvor svjetlosti služile su bije-

le svjetleće diode koje se mogu modulirati,

odnosno uključiti i isključiti izrazito brzo

i neprimjetno ljudskom oku. Na drugom je

kraju uobičajena silicijska fotodioda koja

jima postiže udaljenost od oko jedan metar, a

sa svjetlijim bi se svjetlećim diodama razmak

naravno trebao brzo povećati. „Stvar funk-

cionira“, zaključuje zadovoljno Walewski. A i

otvara privlačne perspektive. Tako je svjetlosni

prijenos podataka savršeno usklađen s power-

line tehnologijama, poznatijima kao Internet

iz utičnice. Svjetleće diode su jamačno i ras-

vjeta budućnosti, jer ih odlikuje dugi vijek tra-

janja, velika robusnost, mali pogonski napon i

prije svega visoka energetska učinkovitost.

Svugdje, gdje gori svjetlo. Za

po četak se mogu zamisliti naj-

raz ličitije mogućnosti uporabe,

primjerice u uredima, tvorničkim

halama ili rafinerijama, dakle, na

mjestima gdje je svjetlo stalno

upaljeno. Još su jedan primjer bol-

nice, u kojima treba osigurati da

neugodni podaci o pacijentima pri

prijenosu ne napuštaju određene

prostorije. Walewski ipak ne želi

sa sigurnošću tvrditi hoće li i kada

internet preko svjetlećih dioda

doći u uporabu. „Ipak, to bi moglo

biti brže no što mislimo.“ Azijske

tvrtke poput Samsunga pogotovo

guraju tehniku i standardizaciju

prema naprijed kako bi ju u prvom

koraku mogli upotrijebiti za izra-

vnu komunikaciju među mobite-

lima.

U Europi se početkom godine pokrenuo

istraživački projekt Omega, konzorcij od 20

partnera s područja znanosti i industrije

poput Siemensa ili Infineona Austrija. Cilj

konzorcija je razvoj novih standarda za ultra

širokopojasne kućne mrežne sustave koji s

kvotama prijenosa od jednog gigabita u sekun-

di nisu samo brzi i učinkoviti, nego i praktični

i jednostavni za uporabu. Siemens će napra-

viti probnu prostoriju s odgovarajućom ras-

vjetom. Za provjeru e – maila bit će dovoljno

upaliti svjetlo. ■

Svjetlo kao medij za bežični prijenos po-dataka bi moglo otvo-riti novu brzu traku na „autocesti podataka“ koja je sve češće zakrčena – u domovima, uredima, bolnicama ili tvorni-cama. Brzo se mogu nabrojati

služi kao prijemnik koji signale ponovno

pretvara u električne impulse.

„Izazov je bio u prenošenju tako velike količine

podataka“, objašnjava Siemensov istraživač

Joachim Walewski. Pomoću uobičajenih

svjetlećih dioda može se prenijeti možda 3

Mbit/s pa je dakle do ciljanih 100 Mbit/s na

početku nedostajalo jako mnogo. Istraživači

su se posebno trudili oko dvije stvari: “S jedne

strane za prijenos podataka upotrebljavamo

samo plavo svjetlo svjetlećih dioda od kojeg

se u normalnom slučaju uz poticanje fosfo-

rom stvara bijela svjetlost. Fosfor usporava

vrijeme reakcije emitirane svjetlosti prema

promjenama opskrbne struje“.

S druge strane mali šum signala omogućava

posebnu modulaciju amplitude pulsa zbog

čega se dobiva na širini frekvencijskog pojasa.

Ostali faktori ključni za uspjeh eksperimenta:

trebalo je uzeti u obzir potencijalne izvore

smetnji poput fluorescentnih svjetiljki koje

također moduliraju svjetlost. Osim toga je

„prenošenje podataka na velikim udaljenosti-

ma još uvijek teško.“ Trenutno se u laboratori-

Kada podaci svijetle

VARIATION OF THE LIGHT OF AN LED transmits data in a Siemens lab to a photodetector acting as the receiver.



www.ict-omega.euwww.siemens.com/innovation


SVJETLOST PRENOSI PODATKE. Sa svjetlećim diodama informacije putuju brzinom do 100 megabita u sekundi, i to pouzdano i sigurno. Za razliku od radiovalova svjetlost ne prodire kroz zidove, pa se podaci izvana praktički ne mogu špijunirati.

John Still, 5Wgraphics


Padaju svjetski rekordi: već se otprilike godinu dana u jednoj od elek-trana tvrtke E.ON u bavar-skom mjestu Irsching okreće najveća i najučinkovitija plinska turbina na svijetu kojase nalazi u pokusnom pogonu. Do sada ne do-

stig nuta snaga od 340 megavata odgovara

snazi 13 mlažnjaka. Istovremeno je u Mülheimu

na Ruhru završena najveća i najjača parna

turbina na svijetu, a obje je turbine proizveo

Siemens. Posljednja je namijenjena elektrani

u finskom Olkiluotou i svojom snagom od oko

1.600 megavata može opskrbiti strujom veliki

grad s 1,6 milijuna stanovnika. U Siemenso-

vim se laboratorijima već pripremaju sljedeći

svjetski rekordi. Istraživači upravo rade na

komponentama koje podnose temperature

do 700 stupnjeva i time mogu otvoriti nove

potencijale učinkovitosti.

Raditi za zaštitu klime. Učinkovitost je zaslužna

za svjetske rekorde. Koliko god se takvi rekor-

di promatraču čine sjajnima, u stvarnosti su

oni puno veći. Svaki postotak koji se dobije na

učinkovitosti rasterećuju klimu našeg planeta.

Elektrane na ugljen u cijelom svijetu prosječno

rade s učinkovitošću od 30 posto. Najbolje

elektrane – poput Waigaoqiaoa III u Šangaju

za koju je Siemens dobavio dvije plinske tur-

bine od 1.000 megavata već danas dosežu

učinkovitost od oko 45 posto. To konkretno

znači da se u Waigaoqiaou za jedan kilovat

sat struje mora uporabiti 320 grama kame-

nog ugljena, a emisija CO2 iznosi 761 gram

Vrući rad

rade na još višim temperaturama od oko 1.400

stupnjeva, ali i pod manjim tlakom od samo

20 bara. Plinska turbina koja drži novi svjetski

rekord povećava dopuštene temperature izga-

ranja na 1.500°C što je temelj za daljnji rast

učinkovitosti. U kombinaciji s parnom turbi-

nom priključenom nakon plinske postiže se

ukupna snaga od 530 megavata. Učinkovitost

po kilovat satu. U njemačkom je Lünenu pak

Siemens upravo izgradio elektranu koja će s

učinkovitošću od 46 posto postaviti novi rekord

i imati još manje emisije ugljičnog dioksida.

Potencijal se može predočiti ovako: kada bi sve

elektrane na ugljen na svijetu radile za samo

jedan posto učinkovitije, godišnje bi se moglo

uštedjeti oko 260 milijuna tona emisija CO2.

Učinkovitost će se i dalje pokušavati povećati.

Sljedeća generacija elektrana na ugljen bi do

2015. trebala prijeći čarobnu granicu od 50

posto, što bi značilo smanjivanje emisija CO2

za dodatnih šest do sedam posto.

700 stupnjeva. Ključna fraza glasi „elektrana

sa 700 stupnjeva“, što je istraživački projekt

na kojem zajednički rade različiti proizvođa-

či, graditelji postrojenja i opskrbljivači ener-

gijom. Kako bi to uspjelo, moraju se znatno

povećati i temperatura rada i tlak, sa 600 na

700 stupnjeva odnosno s 285 na 350 bara.

Jednadžba je relativno jednostavna. Fosil-

ne parne elektrane su strojevi koji proizvo-

de toplinsku energiju: dakle što je para koja

odnaprijed ulazi u turbinu vruća i što hladnija

iz nje izlazi, to se više energije može dobiti iz

procesa.

Kako bi se ova velika opterećenja temperature

i tlaka mogla jamčiti tijekom cijelog životnog

vijeka sustava od preko 40 godina, potrebni su

novi materijali. Siemens radi s novim vrstama

legura od nikla, kroma i malog udjela željeza.

Ove su legure ekstremno otporne na toplinu,

ali i ekstremno skupe. Kako troškovi ne bi

izmakli kontroli, one se moraju vrlo precizno

upotrijebiti, što zahtijeva specifičan know-

how na području postupanja s materijalom i

konstrukcije ogromnih strojeva.

Slične se legure nikla već upotrebljavaju za

izgradnju filigranskih plinskih turbina koje

ZAŠITA TURBINA. Nanokompozitni slojevi (iznad) i keramike (ispod) štite plinske turbine od ekstremno vrućih izgarajućih plinova.



TURBINE hi!tech

bi trebala porasti na 60 posto, odnosno dva

posto više od 58 posto koji su se postizali do

sada, što bi rezultiralo smanjivanjem emisije

CO2 od oko 40.000 godišnje.

Iz čarobnjakova šešira. Najviše temperature do

1.500 stupnjeva se ipak nalaze opasno blizu

tališta željeza, pa su zato Siemensovi inženjeri

zagrabili duboko u čarobnjakov šešir: dvosloj-

ni termički zaštitni sloj koji se sastoji od sloja

protiv prianjanja i tankog keramičkog sloja

smanjuje prijenos topline s izgarajućeg plina

na metal. Osim toga se lopatice aktivno hlade

zrakom. Dodatni izazov za materijal su centri-

fugalne sile koje nastaju na vrhovima lopati-

ca turbina i mogu biti do 10 000 puta veće od

akceleracije sile teže.www.powergeneration.siemens.comwww.eon.com; www.siemens.com/pof


Sljedeći ciljevi su više od 60 posto učinkovitosti

za plinske i parne elektrane i više od 50 posto

za parne turbine. Ti su ciljevi već izgledni i

postići će se u dogledno vrijeme. ■

340 MEGAVATA daje najjača turbina na svijetu, koja bi trebala postići i rekord u učinkovitosti.

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIUrsula Grablechner Getty Images

VRUĆE IDEJE. Inovacije procesa su u Siemensu isto toliko tražene koliko i obećavajuće tehnologije.

Inovacija – čimbenik uspjehaS inovativnim tehnolo-gijama rasti dvostruko brže od globalnog bru to socijalnog proizvo da i pritom

ostvarivati velike re zultate. To

je centralna stra tegija tvrtke

Siemens, gdje se inovacije smatraju snažnim

pokretačem poslovanja. Najvažniji centri za

istraživanje i razvoj nalaze se u Njemačkoj,

Austriji, SAD-u, Kini i Indiji. Austrija kao loka-

cija za istraživanje ima dugu tradiciju, a Sie-

mens je tome dao značajan doprinos. „S 872

milijuna eura uloženih u istraživanje i razvoj

u 2007. godini, naše poduzeće sudjeluje s

oko 18% ukupnih austrijskih poduzetničkih

izdataka za istraživanje i razvoj“, naglašava

predsjednica Uprave Brigitte Ederer. Prije

godinu dana s Go.For.Innovation započela je

inicijativa za inovacije. Centar za korporativne

inovacije (Corporate Innovation Center) sad

profesionalno i strateški obrađuje inovacije.

Istovremeno se s Call 08 traže novi inovaci-

jski projekti. „Oni bi trebali imati potencijal

za globalni centar kompetencija u CEE regiji,


INNOVAT ION hi!tech

John Still, 5Wgraphics

sanaciju zatvorenog bazena Wien-Brigittenau

dobio nagradu od inicijative European Energy

Service.

Sustav kontrole vlakova. Odlučujući doprinos

zaštiti klime dala su sredstva javnog prometa

koja u pogledu financiranja često predstavlja-

ju veliki izazov. Tako si npr. manja željeznička

poduzeća na sporednim željezničkim putovi-

ma ne mogu priuštiti sustave za kontrolu vla-

kova. Novo rješenje prihvatljivije cijene bilo bi

od pomoći.

Industrija. Tri inovacijska projekta bave se opti-

mizacijom industrijske proizvodnje. Industri-

ja papira profitirat će od nove tehnologije za

dobivanje energije od otpadnih tvari – SiPaper

Reject Power. Stručnjaci s područja industrije

i informacijske tehnologije iz SIS CEE rade na

osigurati rast u tom prostoru, otvarati nove

mogućnosti poslovanja i smisleno nadopuniti

standardni portfelj, kako bi se još bolje mogle

zadovoljiti potrebe kupaca“, te zahtjeve opi-

suje CIC voditeljica Edeltraud Stiftinger. Pri-

tom su nove inovacije procesa bile isto toliko

tražene kao i obećavajuće tehnologije. Oko

50 ideja za inovacijske projekte diskutirano je

uoči Call 08 na raznim radionicama.

14 ih je ušlo u uži izbor, a deset projekata je

dobilo potporu. Brigitte Ederer: „Call 08 je

jasno pokazao kompetenciju našeg poduzeća

za stvaranje inovacija u svim sektorima i odje-

lima.“

Isto kao i kod težišta poslovanja i kod inova-

cijskih projekata u središtu se pozornosti

nalazi svladavanje aktualnih izazova, kao što

su zaštita klime i okoliša, urbanizacija ili sve

starije stanovništvo.

Inovativna brojila električne energije. Sie-

mens je vrlo rano razvio inteligentna brojila

električne energije, koja dozvoljavaju inter-

aktivnu razmjenu podataka i struje između

klijenata i poduzeća za opskrbu električnom

energijom. Time smo opremljeni i za tržišta

budućnosti kad će se upotrebljavati mnogi

alternativni izvori energije i kad će kućanstva

isporučivati struju u mrežu iz svojih solar-

nih uređaja ili gorivih članaka. Novi Centar

kompetencija za Metering Services preuzeo

je poslovnu odgovornost za implementaci-

ju i integraciju projekata na području smart

metering. Tu je riječ o upravljanju podacima

dobivenih na temelju brojila, automatskim i

redovitim čitanjem brojila u kućanstvu, npr.

svaki mjesec ili sat, i obradi svih podataka iz

brojila. Sustav upravljanja podacima dobivenih

iz brojila interaktivnom razmjenom podataka

i visokim stupnjem automatizacije omogućava

svladavanje velikog broja podataka koji pritom

nastaje. SIS PSE će podržati CoC.

Zelene zgrade. Još jedan Centar kompetencija

nastat će na temu energetski učinkovitih zgra-

da. Austrija u tome već godinama bilježi uspje-

he. Između ostalog, u mnogobrojnim školama

financirane su mjere za uštedu energije putem

Contracting modela. Divizija Siemens Buil-

ding Technologies je za energetsko-tehničku

povećanju inteligencije proizvodnje (Produc-

tion Intelligence). Razvijen je sustav za eviden-

tiranje i upravljanje proizvodnim podacima u

realnom vremenu za srednje velike pogone.

Već postojeća rješenja koja nude IT povezi-

vanje proizvodne razine s menadžmentom

pretežno su predviđena za velike proizvodne

pogone. Inovativno rješenje za mjerenje tem-

perature i plinskog tlaka u procesu pomoću

transpondera pomaže poduzećima u mini-

malizaciji proizvodnog otpada. Prve primjene

trebaju se realizirati u proizvodnim procesima

kao što su preše s trakom.

Sigurnost. Zbog sve većeg kriminaliteta, tema

„sigurnost“ sve više dobiva na značaju. Projekt

„Freiland Video-detektion“ zalaže se za sustav

s novim video algoritmima za veću sigurnost

u cestovnom prometu.

Promet. Janus-Telematik Enforcement je novi

korak na području naplate cestarine. Riječ je

prijenosu podataka između On-Board-Unit

u automobilu i primatelja naplate cestarine,

koji također otvara i nove poslovne modele za

regulaciju voznog parka ili gospodarenje par-

kirnim prostorima.

Zdravlje. Healthcare-Team iz SIS PSE dalje će

razvijati europski sustav radioloških informa-

cija.

Sredstva za realizaciju projekata dijelom

potječu iz fonda za inovacije tvrtke Sie-

mens Austrija, kojeg je pokrenulo centralno

zaposleničko vijeće i kojeg su koristili i radni-

ci. Siemens je na globalnoj razini u poslovnoj

godini 2007. investirao 3,4 milijarde eura u

istraživanje i razvoj. Oko 32.500 djelatnika koji

rade na istraživanju i razvoju na velikom broju

lokacija u više od 30 zemalja brinu se da Sie-

mens zahvaljujući inovacijama osigura i dalje

nadograđuje svoju vodeću poziciju na tržištu.

Inovacijska strategija se uvijek izvodi iz poslo-

vne strategije. Tako će koncern Siemens dalje

jačati već postojeće prednosti i omogućiti pro-

fitabilni rast. ■

www.siemens.com/innovation


»CALL 08 POKAZAO JE INOVACIJSKU KOMPETENCIJU NAŠEG PODUZECA U SVIM SEKTORIMA I ODJELIMA.«

BRIGITTE EDERER

koju je pokrenuo Siemens može se zaključiti

da su ljudi odgovorni za upravljanje hrvats-

kim gradovima, u stanju rješavati izazove na

različitim područjima gradskog života, pri

če mu su učinkovitost i strateški isplanirano

stva ranje novih radnih mjesta najteža pitan-

ja.

Promet. Na ovom je području problem nedo-

statak financijskih sredstava za prometnu

infrastrukturu. 43 posto ispitanika smatra

da je prometna infrastruktura nedostatna za

zadovoljavanje trenutnih potreba. Jednako

toliki postotak kritizira potpuni nedostatak

nekih elemenata. Općenito gledano, građani

prvenstveno žele rješavanje lokalnih promet-

nih problema. Mjere bi se trebale provesti i u

122 stanovnika zagreba, rijeke, splita, osije-

ka, zadra, pule, dubrovnika i varaždina dali

su svoja mišljenja o razvoju infrastrukture i o

problemskim sferama u gradovima, pogotovo

o temama prometa, opskrbe vodom i zbrin-

javanja otpadnih voda, energije, zdravstva i

sigurnosti. Zadovoljstvo kvalitetom života je

gotovo dvostruko veće od nacionalnog prosje-

ka koji iznosi 44 posto. Kao najvažniji čimbenik

konkurentnosti svojih gradova ispitanici su

naveli investiranje u prometnu infrastruktu-

ru. U međunarodnim se anketama osim pro-

meta jače isticala sigurnost. Dok je u najvećim

gradovima svijeta zagađenje okoliša jedan od

najvažnijih ekoloških problema, Hrvati kao

glavne probleme navode zbrinjavanje otpada,

opskrbu vodom i njezino pročišćavanje. Što se

tiče nezaposlenosti, ispitanici su kao glavne

ekonomske probleme naveli nedostatak tvrtki

i nezaposlenost, koja se i na međunarodnoj

razini smatra najvažnijim ekonomskim pro-

blemom u gradovima. Osim nezaposlenos-

ti problem su i visoki troškovi života koji u

Hrvatskoj nisu u središtu pažnje. Iz ankete

70 posto stanovnika hr-vatskih gradova smatra da je njihova kvaliteta života veća od nacionalnog

prosjeka. To je rezultat prve

ankete o izazovima pred ko-

jima se nalaze hrvatski gradovi.

javnom i u privatnom prometu, pri čemu bi

privatne investicije trebale biti značajne, ali

ne dominantne.

Zdravstvo. Situacija u zdravstvu se procjenjuje

drugačije. Na ovom području Hrvati preferira-

ju javno financiranje. U pitanjima vezanim za

energiju važnijim smatraju izgradnju novih

elektrana nego mjere štednje energije. Sprem-

ni su platiti cijenu za to, ali 80 posto naglašava

da bi cijenu trebalo određivati tržište. 80 posto

daje prednost elektranama koje koriste izvore

fosilne ili atomske energije pred onima koje

koriste obnovljive izvore energije. Opskrba

vodom bi u najvećoj mjeri trebala ostati pod

javnom upravom. ■

www.zagreb.hr

Gradovi u kojima vrijedi živjeti.

HRVATSKA

122 Stanovnika Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Zadara, Pule, Dubrovnika I Varaždina Odgovaralo Je Na Pitanja O Razvoju Infrastrukture I Problemskim Sferama U Gradovima.

Gradovi u usporedbi

Kvaliteta života veća nego na selu

Najveći ekološki problem

Socijalni izazovi

Važno za konkurentnost

Hrvatski gradovi

70 %

Zbrinjavanje

otpada

Nezaposlenost

Promet

Globalni mega gradovi

40 %

Zagađenje zraka

Loši životni uvjeti,

velika razlika između

siromašnih i bogatih

Promet, sigurnost

Zagreb, Split: Stanovnici hrvatskih gradova daju dobru ocjenu komunalnom menadžmentu.

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIElisabeth Dokaupil, Ursula Grablechner Walter Bibikow/Getty Images, Karl Thomas/PictureDesk.com, Siemens, Ötztaltourismus

Jednostavno uključiti i koristiti, bez napornog proučavanja uputa za uporabu – tako bi uređaji trebali funkcionirati. To pravilo vrijedi za novu Siemensovu generaciju ugradbenih uređaja. Njima se upravlja intuitivno. Jednostavan gumb za uključivanje i isključivanje, tipke koje svijetljenjem pokazuju aktivne funkcije, koje se dodatno pokazuju tekstualno na novom grafičkom zaslonu, pojednostavljuju rad u kuhinji. Na tekstualnom prikazu pojavljuju se i detalji poput osigu ranja od dohvata djece i brzog zagrijavanja. Tako se još inten ziv-nije koriste tehničke inovacije poput elektronički upravljanog automatskog pečenja ili načina rada „HydroBacken“, kod kojeg tekućina od pečenja ostaje u pećnici kao vodena para.www.bsh-group.com

Uređaji koji jasno govoreZA NOVU KUHINJU

Dobre vijesti za našu klimu: Europska

komisija planira donijeti odredbu kojom

bi se konvencionalne žarulje zamijenile

štednim žaruljama. Za rasvjetu javnih

zgrada bi se već od veljače sljedeće

godine mogle donijeti odgovarajuće

smjernice koje bi se onda morale

postepeno primjenjivati. Sljedeći su

korak propisi za ekološku rasvjetu

uredskih zgrada. Informativne kampanje

bi trebale promijeniti način razmišljanja

u cijeloj Europi i ubrzati ostvarivanje

ekoloških mjera. Zamjena u privatnim

kućanstvima će dakako trajati nešto

duže. Po podacima Komisije u europskim

kućanstvima upotrebljava se oko

3,7 milijardi konvencionalnih

žarulja i samo pola milijarde štednih

žarulja. Stručnjaci procjenjuju da

će konvencionalne žarulje nestati

s europskog tržišta u sljedećih pet do

deset godina. Štedne žarulje traju do

15 puta dulje od konvencionalnih,

a svjetleće diode čak do 50 puta dulje.

Obje štede oko 80 posto struje. To znači

da jedna štedna žarulja tijekom svog

vijeka trajanja uštedi nekoliko stotina

eura i pola tone CO2.

www.osram.com

Odredbe o štednji energije.

EU

Veliki skijaški užitakSKIJANJE

uživanje u pisti od studenog do svibnja.

Zahvaljujući 24 najmodernije žičare, čekanje

neće pokvariti najprofinjeniji užitak skijan-

ja u Hochgurglu. Svakog se sata i do 40.000

skijaša diže u visine neuobičajene za skijaško

područje. Dovoljne količine snijega osigura-

Suhi snijeg ili škriputavi sloj snijega pri izlasku sunca – skijaški obronci na području Obergurgl-Hochgurgl pozivaju na 110 kilometara dugo

vaju automatski snježni topovi izvedeni viso-

kom tehnologijom. Nakon što se odredi gdje i

koliko treba sniježiti, procesi se odvijaju pri-

tiskom na gumb. Prenošenje podataka funk-

cionira na svim uređajima za umjetni snijeg

dostupnima na tržištu. Uspinjače nude sigur-

nost, stabilnu udobnost za skijaše, tempo i

optimalno korištenje uređaja. To osigurava

industrijski prokušana automatizacijska teh-

nologija poput sustava upravljanja iz Sie-

mensove obitelji Simatic. Zbog toga je rizik

zaustavljanja iz tehničkih razloga minimalan.www.siemens.at/alpine

Obergurgl-Hochgurgl: Zajamčen snijeg i udoban

uspon u neuobičajene visine.


NOVOSTI hi!tech


Bez obzira radi li se automobilu ili industrij-skom postrojenju, mostu ili kućanskom uređaju – naša je svakodnevica nezamisliva bez čelika. On je uz to i ekološki mate-rijal koji se jako dobro reciklira.

Izazov predstavlja proizvodnja čelika. Ona

uzrokuje štetne emisije, smanjuje kvalitetu

lokalnog zraka i pridonosi efektu staklenika.

Trenutni projekti ipak pokazuju da je moguće

preoblikovati proizvodnju željeza i čelika u

ekološki prihvatljivu proizvodnju. Austrijski

specijalisti poput tvrtke Siemens VAI kao gra-

ditelj postrojenja i ponuđač rješenja i voestal-

pine kao vlasnik čeličana rade na razvoju

postupaka koji smanjuju emisije i zagađenje

okoliša pri proizvodnji čelika. Gospodarsko

okruženje u kojem se kreće branša proizvodn-

Čišći čelikje čelika traži prelazak na ekološki prihvatl-

jivije postupke. Pri tome se nikako ne radi

samo o sve strožim nacionalnim ekološkim

propisima koji se moraju poštivati pri grad-

nji i radu čeličana. Barem su isto toliko važni

troškovi za energiju i sirovine, čiji je udio kod

nekih proizvođača čelika porastao s 30 posto

u 1990-ima na današnjih oko 70 posto.

Odlučujući čimbenik je proizvodnja. Kako se

investiranje u nove tehnologije koje po ve-

ća va ju učinkovitost isplaćuju brže no ikad,

bitno su se promijenili preduvjeti za rad

čeličane. Već dugo o profitabilnosti čeličane

ne odlučuju samo troškovi investicija, nego

i tekući troškovi proizvodnje. U pogonu je

odlučujući faktor uspjeh. Količina sirovina se

mora reducirati, a potrošnja energije smanji-

ti, najbolje postupkom koji će smanjiti i emi-

sije. Ono što poboljšava ekološku bilancu, ima

pozitivan učinak i na bilancu tvrtke. Jednako

je toliko važno i oblikovanje procesa.

Fleksibilnost i kvaliteta proizvodnih procesa

također odlučuju o konkurentnosti.

Tehnologija okoliša i energetska tehnologija. Sa

svojim novim odjelom za energetsku tehno-

logiju i tehnologiju okoliša Siemens VAI dakle

cilja na odlučujući problem svojih klijenata

iz metalne branše. „Želimo smisleno ujedini-

ti i dopuniti naš portfelj proizvoda na ovom

području“, kaže voditelj Josef Lanschützer

o cijevima nove strukture. Tvrtka ipak već

sada može mnogo ponuditi glede ovih tema.

Tako je Siemens VAI zajedno s koncernom

voestalpine razvio postupak za čišćenje

ispušnih plinova u uređaju za sinteriranje,

u kojem se priprema željezna rudača za pro-

ces u visokoj peći: Meros je skraćenica je za

„Maximized Emission Reduction of Sintering“

i označava suhi uređaj za čišćenje ispušnih

plinova koji reducira emisije iz procesa sin-

teriranja – prašinu, teške metale, organske

spojeve, sumporni dioksid – ponegdje čak

i više od 90 posto. To je napredak koji nije

samo mjerljiv, nego i vidljiv: nema više dima.

U koncernu voestalpine je prvi takav uređaj u

pogonu od sredine prošle godine, a drugi se

upravo sastavlja u Kini. Voestalpine je novom

tehnologijom uspio dugoročno osigurati

lokaciju tvornice na području grada Linza.

Postupak Corex kojeg je razvio Siemens VAI ide

jedan, ili bolje rečeno, još dva koraka naprijed. Za


Postupak Finex funkcionira po istom principu. U njemu se upotrebljava povoljna fina rudača, što smanjuje troškove proizvodnje, i to do dodatnih 15 posto.

Lump Ore, PelletsFine Ore

Fluidized Bed Reactor

Export Gas

Reducing Gas

Export Gas

Reducing Gas

Reduction Process

Coal Coal

Postupkom Corex se tekuće sirovo željezo proizvodi direktno od kamenog ugljena, željezne rudače i peleta. Emisije dušikovih oksida i prašine se ovim skraćenim postupkom proizvodnje smanjuju do 90 posto, a sumporni dioksid do čak 97 posto.


METAL hi!tech

Popratni učinak koji je nadasve dobrodošao:

plinovi koji nastaju u procesu mogu se iskoris-

titi za proizvodnju struje, što smanjuje emisije

CO2 uzrokovane procesom do 30 posto, ovisno

o kombinaciji regionalnih izvora energije. Kada

se podvuče crta nakon takve opsežne ekološke

studije, jasno je da se postupkom Corex u uspo-

redbi s konvencionalnim postupcima ukupna

opterećenja okoliša mogu smanjiti do 38 posto.

Sličan cilj ima postupak Finex razvijen u surad-

nji s korejskim proizvođačem čelika Posco koji

je upravo pušten u pogon. Sirovo se željezo i

ovdje proizvodi u samo jednom jedinom kora-

ku, a emisije prašine, sumpora i dušikovih oksi-

da smanjuju se do 90 posto. Razlika je to što se

u postupku Finex upotrebljava povoljna fina

rudača, što dodatno smanjuje troškove proiz-

vodnje do 15 posto.

razliku od konvencionalnog procesa u vi sokoj

peći, u procesu Corex se tekuće sirovo željezo

proizvodi direktno od kamenog ugljena, željezne

rudače i peleta. Tako nisu potrebni uobičajeni

međukoraci u koksari i uređaju za sinteriranje,

koji također troše energiju i uzrokuju emisi-

je. Emisije dušikovih oksida i prašine se zbog

tog skraćenog proizvodnog puta reduciraju do

90 posto a sumporni dioksid čak do 97 posto.

NOVI POSTUPCI. Suho čišćenje ispušnih plinova pri sinteriranju u postrojenju koje koristi Meros u Linzu. Skraćeni proces Corex kod kineskog proizvođača čelika Baosteel zadovoljava stroge ekološke propise. Postupak Finex kod razvojnog partnera Posco u Koreji koristi povoljnu finu rudaču.

Učinkovitost i ekološka prihvatljivostCOREX® FINEX®

www.siemens-vai.comwww.metalsandmining.siemens.comwww.voestalpine.comwww.ulcos.org


Beskrajno. Sličan princip pomaže da se i u

daljn jem tijeku proizvodnje štedi energi-

ja: Siemens VAI s talijanskim proizvođačem

čelika Arvedi ostvaruje novi postupak proiz-

vodnje čeličnih traka. Pri tome se dosad odvo-

jeni koraci povezuju u jedan postupak u čijem

se tijeku od tekućeg čelika proizvodi tanka,

beskrajna čelična traka. Ušteda energije: tri-

deset posto. Tvornica u Cremoni bi trebala

početi s radom krajem godine. „U posljednjih

smo trideset godina smanjili uporabu energi-

je pri proizvodnji čelika za oko pedeset posto,

u proteklih 15 godina za oko 20 posto“, kaže

Peter Schwab, voditelj odjela za istraživanja

i razvoj koncerna voestalpine u Linzu. „Sada

pak postaje teže, jer na mnogim područjima

već radimo blizu teoretskih i tehnoloških

granica“, kaže Schwab. „Daljnji se napredak

može postići samo dosljednim istraživanjem

i razvojem.“ Zbog toga je voestalpine sa

svojim partnerima osnovao vlastiti centar

kompetencije koji s budžetom od 20 miliju-

na eura spada u najveće i najbolje opremlje-

ne istraživačke centre u Austriji. Osim toga,

koncern ima vodeću ulogu u međunarodnom

konzorciju ULCOS koji radi na potpuno novim

tehnologijama, od čuvanja nastalog ugljičnog

dioksida do elektrolize čelika.

Otpad umjesto ulja. Najnovija inovacija kon-

cerna voestalpine u Linzu: ubrizgavanje

plastične mase pomoću mlaznica na novoj

visokoj peći A, koja je trenutno energetski

najučinkovitija i ekološki najprihvatljivija

na svijetu. Umjesto fosilnog redukcijskog

sredstva, poput recimo teškog ulja, upotrebl-

java se prerađena stara plastična masa koja iz

rudače izvlači kisik. Na taj se način godišnje

prerađuje 220.000 tona plastike – trećina

ukupnog plastičnog otpada u Austriji – i time

oslobađa znatno manje ugljičnog dioksida.

U apsolutnim je brojkama to više od 400.000

tona godišnje ili 0,6 posto ukupne emisije CO2

u Austriji. „Najčišća čeličana svijeta nalazi se

u Linzu“, ponosno kaže Peter Schwab. ■

Dobro ohlađenoProizvodnja modernih materijala, poput višefaznih ili duboko izvučenih čelika, zahtijeva veliku preciznost tijekom proiz-vodnje, jer će samo tako ove vrste čelika imati tražene specijalne osobine. Pose-bno težak korak je hlađenje. Inovativno rješenje za taj postupak do kojeg je došao Siemens VAI jamči da će se odstupanja od zadane krivulje hlađenja korigirati u samo 200 milisekunde. To je jedno od 90 rješenja koje je Siemens VAI proteklih godina razvio za proizvodnju čelika.

Upečatljiv rekordBrame koje voestalpine može izliti pomoću novog uređaja VAI-a su posebno debele. Lijevanje brama je proces u kojem tekući čelik prvi put poprima čvrsti oblik. Pri tome se sada može postići debljina od 355 mm. Te su brame temelj za proizvodnju debelih grubih limova koji se mogu više puta valjati bez gubitka kvalitete. Takvi se limovi upotre-bljavaju u brodogradnji i gradnji cjevovoda i moraju zadovoljiti najviše standarde čvrstoće i trajnosti.

TVORNICA U ARVEDI. Odvojeni koraci pri proizvodnji čelika objedinjeni su u jednom postupku.

INOVATIVNA VISOKA PEĆ U LINZUEnergetski najučinkovitija i ekološki najprihvatljivija peć na svijetu.


METAL hi!tech


hi!tech SijeČanj 2009

Cilj je stvoriti dugoročne vrijednosti za dio ničare i klijente, a pri tome djelovati odgovorno, izvrsno i inovativno.

Vrhunska postignuća s etičkim zahtjevom

Izvrsno Dolazimo do velikih postignuća i izvrsnih

rezultata.

U Siemensu postavljamo ambiciozne ciljeve

koje izvodimo iz svoje vizije i verificiramo ih

određenim mjerilima, i činimo sve kako bismo

postigli te ciljeve. Podupiremo svoje klijente u

potrazi za savršenom kvalitetom i nudimo im

rješenja koja nadmašuju njihova očekivanja.

Možemo biti izvrsni samo ako definiramo put

stalnog usavršavanja i neprekidno preispi-

tujemo postojeće procese. Osim toga, mora-

mo prihvatiti promjene kako bi naša tvrtka

bila dobro pozicionirana kada se otvore nove

poslovne mogućnosti.

Biti izvrstan znači da smo kao tvrtka privlačni

najboljim mozgovima koje tržište nudi. To

znači da im moramo prenijeti znanja i dati

mogućnosti potrebne za vrhunske rezultate.

Želimo poticati kulturu učinkovitosti u tvrtki.

Inovativno Inovativni smo kako bi stvorili trajne vrijed-

nosti.

Inovacije su kamen temeljac Siemensovog

uspje ha. Zbog toga pažljivo usklađujemo svoje

istraživačke i razvojne djelatnosti s poslovnim

strategijama, držimo važne patente te zauzi-

mamo jak položaj kako po pitanju etabliranih

tako i po pitanju novih tehnologija. Naš je cilj

određivati trendove na svim našim poslovnim

poljima.

U Siemensu omogućujemo oslobađanje ener-

gije i kreativnosti svih djelatnika te kročimo

novim i neobičnim putovima. Osim toga smo

stvaramo izumima i tu osobinu shvaćamo na

najrazličitije načine – puni smo duha, inven-

tivni i kreativni.

U Siemensu smo poduzetni, a naše su inova-

cije uspješne širom svijeta. Mjerimo uspjeh

svojih inovacija po uspjehu naših klijenata.

Stalno obnavljamo svoj portfelj kako bismo

ponudili odgovore na bitne izazove društva

i time stvaramo trajne vrijednosti.

Kako i u proteklih 160 godina, Siemens i u bu-

dućnosti želi određivati trendove po moću no vih

tehnologija, razvijati inovacije koje usmje ravaju

te davati posebne konkurentne prednosti klijen-

tima.www.siemens.com/about

Siemens je na temelju povijesti i kulture tvrt-

ke definirao svoje osnovne vrijednosti i vizi-

ju pomoću koje tvrtka pokazuje kako visoka

postignuća uz najviše etičke standarde vode

prema dobiti i rastu.

Cilj je stvoriti dugoročne vrijednosti za dio-

ničare i klijente, a pri tome djelovati odgovor-

no, izvrsno i inovativno.

Vizija za budućnost je svijet dokazanih vodećih

snaga koje

■ ostvaraju revolucionarne inovacije,

■ omogućuju jedinstvenu konkurentnu pred-

nost klijentima,

■ podupiru društva u savladavanju najvećih

izazova i

■ stvaraju pouzdane vrijednosti.

OdgovornoObvezujemo se na etičko i odgovorno djelovanje.

U Siemensu smo čvrsto odlučili ispuniti sve

zakonske i etičke standarde – čak ih i nadmašiti

tamo gdje možemo. Naša je odgovornost vodi-

ti tvrtku u skladu s najvišim profesionalnim i

etičkim standardima i praksama: bez prostora

za neprikladne načine ponašanja.

Principi koji ulaze u vrijednosni pojam „odgo-

vorno“ služe kao kompas kojeg koristimo pri

donošenju naših poslovnih odluka. Osim to ga,

moramo potaknuti poslovne partnere, do bavl-

jače i ostale interesne predstavnike da na svoju

poslovnu etiku primijene slične standarde.

SIEMENS

Nulta tolerancija

Siemens ima obvezujuće smjernice koje od svih djelatnika zahtijevaju etičko ponašanje u skladu sa zakonom. To je određeno u Siemensovom programu Compliance čiji su središnji dio smjernice Business Contact Guidelines.Posredstvom informativnog sustava vezanog za compliance „tell us“, klijenti i dobavljači u cijelom svijetu mogu dobiti informacije o kršenju ovih smjernica.www.siemens.com/compliance

40 ■ 41


TELEIMAGEhi!tech

Elisabeth Dokaupil Siemens

ziranog sustava za distribuciju slike prenose

na njegovo računalo. To omogućava novi Sie-

mensov sustav Teleimage. Teleimage orga-

nizira apsolutno siguran i brz elektronički

prijenos radioloških slika velikog volumena

liječnicima koji naručuju pretrage, a osim

ortopeda također i kirurzima, neurolozima,

pulmolozima ili otorinolaringolozima. Dr.

Farkas je na tom projektu sudjelovao još dok

je bio u pilot fazi. „Samo se s informacijama

maksimalne kvalitete mogu pripremiti za

pacijente. Sve funkcionira baš onako kao što

sam zamišljao“, naglašava Farkas.

Nema više nošenja stvari. Papiri, filmovi, ali i

CD-i za njega pripadaju prošlosti, a također i

pacijenti kao pismonoše koji su do sada preu-

zimali slike od radiologa i nosili ih sa sobom,

što nije značilo samo dvostruki posao, već i

određenu opasnost za slike – zbog kiše, kave

pa sve do jednostavnog zaboravljanja.

A to sve i nije bilo tako strašno kao smanje-

na kvaliteta ispisanih analognih izvadaka

iz ogromne količine informacija koje nude

kompjutorski tomografi, magnetna rezonanci-

ja, digitalni rendgen ili suvremeni ultrazvučni

uređaji. „Kao ortopedu potrebne su mi sve

slike kako bih mogao doći do ispravnih inter-

pretacija, kako bih mogao egzaktno premjeriti

kukove ili kralježnicu i planirati operaciju“,

kaže Farkas. A Dr. Eckehard Posch iz Deutsch-

Pred velikim ekranima s precizno oštrom sli-kom ortoped Dr. Peter Farkas iz Leibnitza razgova-

ra sa svojim pacijentima o uz-

ro cima njihovih tegoba i mo -

gućnostima liječenja. Sli kovni

podaci se pomoću auto ma ti -

landsberga, prvi radiolog koji je upotrebljavao

Teleimage, nadopunjava: „Ali ništa ne pomaže

ako ja nudim visoku kvalitetu koju onda

liječnik koji upućuje na specijalističke pregle-

de ne može iskoristiti.“

Potpuno digitalno. Ova je tema izrazito zanim-

ljiva za radiologe zbog digitalizacije ordinacija,

koja i za pacijente predstavlja veliku prednost.

Opterećenje zračenjem se smanjuje, nema više

neupotrebljivih slika, a time niti ponavljan-

ja pregleda. Kod pregleda nastaje veliki broj

detaljnih slika, a samo mali broj analognih,

dakle ispisanih ili snimljenih na CD-u pronala-

zi put do liječnika koji je naručio pretrage.

Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti

digitalnog svijeta, Posch je htio dosljedno pra-

titi elektronički put i zalagao se za Teleimage

koji osim reprodukcije maksimalne kvalitete

slike ujedno štedi troškove i ne zagađuje okoliš.

Tako se štedi na kemijskim tvarima, papiru,

CD-ima ili toneru za ispis.

Sustav Teleimage, koji je Siemens razvio u

Online do nove kvalitete

RADIOLOGA DR. POSCHA I ORTOPEDA DR. FARKASA povezuje Teleimage,

automatizirani sustav za distribuciju slike, koji liječnicima opće prakse koji naručuju preglede prosljeđuje informacije najviše

kvalitete za njihove odluke i razgovore s pacijentima. Filmovi, ispisi ili

CD-i pripadaju prošlosti.

42 ■ 43hi!tech SijeČanj 2009Christina Lehner

prakse elektroničkim putem umreženo s deset

radioloških ordinacija.

Komunikacijska platforma. Teleimage nije

samo brzo i sigurno transportno sredstvo,

već i idealna platforma za interdisciplinarnu

komunikaciju. Liječnici mogu bez problema

postaviti povratno pitanje o tome kako radio-

log vidi neki određeni detalj – kad je kvaliteta

slike identična oba sugovornika znaju o čemu

je riječ.

Stručni sastanci većeg broja liječnika različitih

disciplina, konzultacije i traženje drugih mišl-

jenja diljem cijele zemaljske kugle – sve je to

moguće.

Rezultati se mogu dodatno dokumentirati i

ar hivirati. U konačnici se time izrazito po većavaju

kvaliteta i učinkovitost procesa lije čenja.

Na kraju slijedi dugoročno arhiviranje slikov-

nih podataka kod Siemensovog IT kćerinskog

suradnji s Medicinskom informacijskom teh-

nikom na Visokoj strukovnoj školi u Koruškoj,

pokriva cjelokupni workflow u razmjeni sli-

kovnih podataka. Slike koje naprave radiolozi

nalaze se na konzolama, a zatim se stavljaju

na webserver. Liječnici koji su naručili pretra-

gu dobivaju informaciju putem Java Appleta,

koji se jednostavno koristi kao i poštanski pre-

tinac u Outlooku. Pravi tehnički izazov bilo je

osiguravanje osjetljivih medicinskih podataka

u svijetu Interneta. Precizno osmišljeni kripto-

grafski koncept jamči primjenu koja je u cije-

losti usklađena sa zakonima. Slike se izdaju

samo za točno definirane liječnike. Preduvjet

za Teleimage je Windows 2000 ili novija ver-

zija te „normalna“ veza s Internetom. Slike

različitih proizvođača mogu se nalaziti na

jednom mjestu. U međuvremenu je preko sus-

tava Teleimage 160 etabliranih liječnika opće

[email protected]


društva „marc“ i Steiermärkische Krankenan-

staltengesellschaft m.b.H. (KAGes), koje us -

pješ no radi već šest godina. U tom na svijetu

najvećem arhivu slikovnih podataka za gra-

đanstvo podaci se sukladno zakonu arhiviraju

na deset godina i u bilo koje vrijeme se mogu

ponovo preuzeti. U međuvremenu se radi

na daljnjem umrežavanju između po nuđača

zdravstvenih usluga. Umrežavanje se time

po kazuje kao važan korak na putu do izvrs-

nog, učinkovitog zdravstvenog sustava. ■

Maksim

alna kvaliteta slike za sve slučajeve

PLATFORMA ZA KOMUNIKACIJU automatski

prijenos slike

IZRADA NALAZA kod radiologa

ARHIV SLIKOVNIH PODATAKA MARCdugoročno skladištenje s mogućnošću

ponovnog očitavanja u bilo koje vrijeme

WEBSERVER VISOKOG STUPNJA SIGURNOSTI svi podaci koji

se prenose su kodirani i izdaju se samo za određene liječnike

DIJAGNOZA I LIJEČENJE na temelju savršene

kvalitete slike


Naša osobna računala u trenutku postaju još brža. Ova kontinuirana promidžbena poruka PC branše vrijedi još uvijek, što predstavlja veliku razliku u

odnosu na dosadašnje skokove

obzirom na generacije računala:

A sve to skupa uopće nije skupo: Čak i osob-

na računala srednje klase imaju procesore s

dvije (Dual-Core) do maksimalno četiri jezgre

(Quad-Core). Sljedeći korak u tehničkoj evolu-

ciji su računala s osmojezgrenim procesorima

koji do sada još nisu raspoloživi.

Veliki korak naprijed zabilježen je i na pod-

ručju grafike, gdje nova kućna računala mogu

dočarati još više detalja na ekranu. Razlog:

budući da su proizvođači ATI i Nvidia cijelu

godinu rame uz rame u bitci za tržište, cije-

ne grafičkih kartica su rekordno niske, iako

su novi modeli sve brži. Tu su dva primjera:

ATI trenutno prednjači s Radeon 4870 X2. Na

kartici se nalaze po dva moćna grafička čipa

Brzo i uz zaštitu klime

TREND NOTEBOOK RAČUNALA. Moderna Notebook računala imaju već fiksno

integrirani mobilni pristup Internetu.

je izrazito atraktivan za korisnike. Uređaji su

sve manji, vizualno atraktivniji, a k tome još i

tiši. Jedan od protagonista trenda vitkih osob-

nih računala je energetski štedljiv ESPRIMO

Q od Fujitsu Siemens Computers. Ekstremno

tiho računalo je maleno kao pola lista papira

A4 formata i sjaji u crnom klavirskom laku.

Obzirom na tehniku ta je atrakcija u cijelosti

orijentirana prema najnovijim trendovima.

Manja potrošnja struje. Važna novost: proizvo-

đači procesora postavljaju sve više tranzisto ra

na sve manje mikročipove. Posljedica učinkovite

izrade: Kod višejezgrenih procesora, također i

onih s većim međuspremnikom (Cache) manje

se razvija toplina i manja je potrošnja struje.

Povećana potrošnja struje koja se može i pro-

gramirati je out, Green IT je in, i to u obliku koji

Christian Pressler FSC


RACUNALA hi!tech

i 3 gigabajta veliki GDDR5-video spremnik.

Nvidia radi s PhysX-tehnikom: Pritom grafička

kartica vrši izračun fizike u igrama – obično to

obavlja glavni procesor. Tako taj dobri dio čak i

kod novih igrica postaje još brži i učinkovitiji.

Nešto tromija je radna memorija, a to je, kako

nam je poznato, važan čimbenik koji odlučuje

o brzini. Radna memorija DDR2 ostaje i dalje

raspoloživa uz DDR3 memoriju koja već duže

vrijeme postoji. Pozadina: za nove tehnologije

moramo još uvijek duboko posegnuti u džep.

Tako npr. 2 gigabajta radne memorije (RAM)

kao DDR2 košta oko 40, a kao DDR3 gotovo

180 eura. Tek će niže cijene za DDR3 izazva-

ti promjenu u tehnologiji, a na kraju krajeva

nova tehnika gotovo da i ne nudi nikakvu pred-

nost obzirom na brzinu. Proizvođači matičnih

ploča i PC-a zalažu se u svakom slučaju za obje

tehnologije. Činjenica je samo: dobro oprem-

ljena računala sada imaju radnu memoriju od

dva do četiri gigabajta.

No, vratimo se lijepim, novim stranama PC svi-

jeta. Sada se nitko ne mora brinuti da li će biti

dovoljno mjesta. Jeftini tvrdi diskovi s memori-

www.fujitsu-siemens.com


jom do 1.000 gigabajta (= jedan terabajt) nude

dovoljno kapaciteta za glazbu, film i dokumen-

te. Kao sučelje i nadalje se kod memorijskih

divova primjenjuje S-ATA 2. Dobro opremljena

računala srednje klase imaju tvrde diskove s

kapacitetom od barem 500 gigabajta.

Fujitsu Siemens Computers istovremeno radi

na tvrdim diskovima sa Solid State Disks teh-

nologijom (SSD). Te memorije ne koriste više

magnetske memorijske diskove, kao što je to

slučaj kod dosadašnjih tvrdih diskova, već flash

diskove – slično kao i kod USB sticka. Postoji

veliki broj prednosti u odnosu na obične tvrde

diskove: SSD-i su brži, tiši, otporniji na udarce

i energetski učinkovitiji. Međutim, te vrline

imaju i svoju cijenu: za 64 gigabajta moramo

izdvojiti oko 800 eura, dok tvrdi disk s 500

gigabajta košta samo 90 eura. Iz tog se razloga

Solid State Diskovi primjenjuju samo u Note-

book računalima.

Mobilni Internet uključen u ponudu. I time se

ne udaljavamo od naše teme. Kod Notebook

računala ostaje primijećen odlučujući trend

koji već otprilike dvije godine proizvođače

tjera na maksimalna postignuća: mobilni Inter-

net. Sa svojom ES PRIMO Mobile serijom Fujit-

su Siemens Computers je pogodio ravno u cilj.

Profinjena Notebook računala već imaju UMTS

čip s kojim se bez podatkovne kartice ili dodat-

nog USB sticka može surfati po super brzim

mrežama ponuđača mobilnih komunikacijskih

usluga. S te žinom od samo 1,5 kg i baterijom s

učin kom u trajanju od jedanaest sati možemo

i tijekom šetnje u parku kupovati na eBay-u. Pa

čak i kad pada kiša: inteligentni modeli imaju,

naime, tastature zaštićene od prskanja vode pa

se mogu izbjeći veće štete ako se voda ili kava

preliju preko Notebook računala. Naravno tu

je i bežični LAN koji omogućava da na mjesti-

ma s besplatnim bežičnim priključenjem ili

kod kuće surfamo po mreži i izvan highspeed

mreže za mobilne komunikacijske usluge. ■

TREND PC RAČUNALA. Uređaji su sve manji, vizualno atraktivniji i tiši – uz manju potrošnju struje.


ARTLABhi!tech

Slike ovog sociologa su istovremeno apstrakt-

ne i konkretne. Mnogo pažnje pridaje sposob-

nosti mozga da iz nekoliko aluzija oblikuje

objekte i lica no pritom dodaje da neke mrlje

boje mogu zavarati. Promatrači njegovih slika

moraju sami odlučiti koje su im informaci-

je važne, a koje beskorisne. Dorferove slike

u dvostrukom smislu potiču na projekciju.

„Ovisno o raspoloženju i osobnoj situaciji

„Čarolija slike razvija se u međuprostoru“, sma-tra Oliver Dorfer. Stoga

mu je osobito važno da priče

koje prikazuje u svojim slikama

ostanu nedorečene. Također

smatra da se više postiže onda

kada se ne želi postići previše.

Znakovi kojipričaju priče

promatrači u slikama uvijek vide druge stva-

ri“, navodi Dorfer. A one se sasvim konkretno

odražavaju na svojoj sjajnoj površini. Dorfer

radi s akrilnim bojama, a svoje slike također

izrađuje od plastike jer mu se sviđa dojam koji

podsjeća na emajl obrađen tehnikom utiski-

vanja paljenjem.

Dorfer se intenzivno bavio upotrijebljenim

tehnikama. „Bio sam uvjeren da kao „padob-

ranac“ na umjetničkoj sceni moram biti

posebno dobar u tom aspektu.“ Njegov aktual-

ni projekt su slike na akrilnom staklu. „Staklo

u ovom slučaju preuzima funkciju sloja. Sve

me to privlači zbog snažnog Oberammergau

efekta“, upućuje umjetnik na ruralnu i religi-

oznu tradiciju ove tehnike. Dorferove se slike

bave centralnim temama koje zaokupljuju

ljude, a stalno se iznova obrađuju na filmu,

u kazalištu i romanima. Ljubav, smrt i hrana

pokreću ljude, osobito kada se s njima spret-

no postupa. Za Dorfera su važni jednostavni

elementi poput logotipova ili super znakova.

Oni nas prate kroz svakodnevicu, počevši od

Mickey Mousea pa sve do svjetski poznatih

logotipova tvrtki. „Sličnosti s azijskim pros-

torom kod mene nisu slučajne“, objašnjava

Dorfer. “Jedan dio djetinjstva sam proveo u

Delhiju u Indiji. Svatko tko pokušava pojed-

nostavniti moje slike, vrlo brzo će doći do azi-

jske estetike u kojoj pojednostavljenje živi već

stoljećima.“

Dorferove radove obilježava upućivanje na cha-

racter culture – likove koji su promatraču poz-

nati. On smišlja organizme, strukture i oblike

koji se čine poznatim, ali na slici djeluju ambi-

valentno ili višeznačno. Sa svojim se radovi-

ma oslobodio elitne glavne struje avangardne

umjetnosti te istovremeno dokazuje da sli-

karstvo koje je tisuću puta proglašeno mrtvim

to nikako nije. Njegov jezik znakova koji priča

priče uskoro će se izložiti u Šangaju i New

Yorku. ■

Dorferov se svijet sastoji od organizama, struktura i oblika

koje se čine poznatima, ali na slici djeluju ambivalentno

ili višeznačno.

Elisabeth Dokaupil Oliver Dorfer, Peter M. Mayr


OLIVER DORFER■ 1963 rođen u Linzu ■ 1967–1970 boravak u New Delhiju u Indiji■ 1986 studij sociologije u Linzu■ 1989 nagrada za poticanje talenata austrijske pokrajine Oberösterreich■ 1990 član udruge umjetnika MAERZ■ 1990 10. natjecanje umjetnika Römerquelle, 3. mjesto■ 1991 nagrada grada Linza za likovnu umjetnost ■ 1993 četveromjesečni radni boravak u Montrealu, Kanada IZLOŽBE ■ 1996 „Pogled iza ogledala – portreti i autoportreti zbirke Würth“, Muzej Würth Künzelsau; „Austriaci a Roma – Palazzo Braschi“, Rim, Galerija Fontanella Borghese „2,5 %“ – 25 godina Galerije Ernst Hilger, Beč, Galerija Eric Devlin, Montreal, Galerija Academia, Salzburg, „Majstorska djela austrijskog slikarstva nakon 1960., Galerija Lang, Beč ■ 1997. Galerija Figl, Linz; „Svjedoci – zbirka Hanck“, Umjetnički muzej Düsseldorf, Galerija arhitekture, Köln, 22. Međunarodni bijenale tiskarske grafike, Ljubljana ■ 1998., Muzej Museum auf Abruf, Vrh ledene sante – Muzej Kunsthalle, Beč, B/K ■ 1999. Associazione Culturale, Il salto del Salmone – Turin (I), B, dobitnik nagrade austrijskog natjecanja grafičkih umjetnika – tirolski Muzej Landesmuseum Ferdinandeum, Innsbruck, B/K

ARTLABNa internetskoj stranici www.artlab.at pred-stavljaju se mlade umjetnice i umjetnici. Njihova se djela mogu kupiti online prodajom. U suradnji s Galerijom Ernst Hilger Siemens Vam nudi priliku da postanete poznati. Radovi se izlažu u Beču, Dorotheergasse 12 uSiemens_artLab.

Savjetovanje o umjetnosti: [email protected].

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII 48hi!tech SijeČanj 2009

Prije 70 godina razvi-jen je prvi komercijalni elektronski mikroskop. Nje govi nasljednici danas rade

u nanopodručju i bez njih se

ne može zamisliti moderna

Pogled na male stvari

Elmiskop 1 koji je došao na tržište 1954.

Izum Ernsta Ruske bio je takozvani transmisi-

jski elektronski mikroskop (TEM): elektronska

zraka pogađa određenu točku nekog objekta,

zrake prolaze kroz njega i daju njegov pri-

kaz. Objekt je morao biti vrlo tanak odnosno

odgovarajuće prepariran i narezan na ploške.

Važan poticaj za razvoj elektronske mikrosko-

pije je na početku bilo otkrivanje uzročnika

bolesti nevidljivih svjetlosnim mikroskopom,

dakle virusa. Nakon što je Robert D. Heiden-

reich krajem četrdesetih godina uspio pre-

parirati tanke metalne folije, spektar primjene

se proširio na znanost o materijalima. U

šezdesetim su se godinama TEM mikroskopi

izrađivali sa sve većim naponima ubrzanja.

Tako su zrake mogle prodirati i kroz deblje

objekte. U kasnije razvijenim rasterskim elek-

biologija, medicina ili istraživanje djelatnih

tvari. Ocem elektronske mikroskopije smat-

ra se fizičar Ernst Ruska, koji je za to zajedno

s pronalazačem skenirajućeg tunelirajućeg

mikroskopa (STM) 1986. dobio Nobelovu

nagradu. Ruska je prototip svog elektrons-

kog mikroskopa izradio početkom tridesetih

godina prošlog stoljeća u Tehničkoj visokoj

školi u Berlinu. S povećanjem od 12 000 puta

se 1933. prvi puta mogla prijeći rezolucijska

granica svjetlosnog mikroskopa. Ernst Ruska

je svoj izum usavršio za serijsku proizvodnju

1938. u Siemensovom laboratoriju za elekt-

ronsku optiku.

Povećani kut vidljivosti. U svjetlosnom se

mikroskopu zrake svjetlosti povezuju lećama i

fokusiraju, pa se tako povećava kut vidljivosti.

Elektronske se zrake isto tako mogu usmjera-

vati pomoću magnetskih polja – na tom prin-

cipu počiva elektronska mikroskopija. Kako su

valne duljine elektrona znatno kraće od valne

duljine svjetlosnih zraka, postižu se znatno

više rezolucije. Inovativni se mikroskop prvi

puta počeo upotrebljavati u tvornicama boje

Hoechst u kojima se koristio za analizu čestica

boje – s povećanjem od 30 000 puta. Ruska je tip

UEM 100 izrađen 1949. nazvao „nadmikrosko-

pom“. Siemens je u sljedećih 10 godina prodao

više od tisuću komada uspješnog mikroskopa

tronskim mikroskopima elektronska zraka

skenira površinu dio po dio. Sekundarni elek-

troni koji se pri tome oslobađaju detektiraju

se i koriste za stvaranje slike. Više nije potreb-

no rezati objekt na tanke ploške. Mikrosko-

pi atomskih sila (AFM) su relativno novi, a u

njima se uzorak umjesto elektronskom zrakom

skenira ekstremno finom iglom. Tako se mogu

izmjeriti sile koje vladaju među pojedinim ato-

mima. Izvorno je elektronski mikroskop služio

za promatranje, a kasnije i za analizu.

Obraditi i mjeriti. U modernim uređajima elekt-

ronske zrake, slično kao kod pjeskarenja, mogu

preraditi uzorke na nekoliko mikrometara.

Obavljajući temeljni rad za industriju računala

i poluvodiča danas elektronski mikroskopi čak

pomažu izmjeriti magnetizam na najnižoj

razini. Za to su prije nekoliko godina još bili

potrebni skupi eksperimenti u ubrzivaču. ■

OTAC ELEKTRON SKOG MIKROSKOPA. Fizičar Ernst Ruska je za svoj izum dobio Nobelovu nagradu.

www.ustem.tuwien.ac.aternst.ruska.dewww.tu-berlin.de


hi!tech POVIJEST

Ursula Grablechner Siemens, apa picturedesk.com

tvornica - hitech.at · hi!tech sijeČ anj 2009 02 03 start hi!tech kako nalaz postaje dokazom . ....

Documents