u 1918. i 1945. godinebib.irb.hr/datoteka/324189.moderna_u_osijeku_sanja.pdf · 2008. 3. 4. · u...

$: U 1918. I 1945. GODINEbib.irb.hr/datoteka/324189.Moderna_u_osijeku_sANJA.pdf · 2008. 3. 4. · u grad duhova u svijetu strojeva. Dvadesetih godina pro{log stolje}a, nakon {to su$
OSJE^KA ARHITEKTURA 1918.-1945HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNI^KI RAD U OSIJEKU

197

Po~etkom 19. stolje}a u gradnju razli~itih tipo-va zgrada uklju~uju se novi materijali ili semogu}nosti poznatih materijala pove}avaju.Lijevano èljezo (Pritchard, Engleska, 1779., izveoprvi most u cijelosti izgra|en od lijevanog èljeza),beton (Engleska, kraj 18. stolje}a) i armirani beton(Hennebique, Francuska, 1892.) te staklo (izradastaklenih plo~a dotad nevi|enih dimenzija 1,75/2,5m) omogu}avaju relativno jeftine vi{ekatne kon-strukcije velikih raspona koje najve}u primjenu imajuu industrijskoj gradnji tvornica.1 Kako tvornicenemaju arhitektonskih prethodnika ili tipolo{kihuzora, industrijsko oblikovanje naj~e{}e slijedioblikovanje javnih ili stambenih zgrada iako se odnjih znatno funkcionalno i konstruktivno razlikuje.

Do prekretnice u arhitektonskom oblikovanjuindustrijskih zgrada dolazi po~etkom 20. stolje}aizgradnjom tvornice za proizvodnju turbina arhitek-ta Petera Behrensa u Berlinu 1909. godine i izgrad-njom tvornice cipela Fagus Waltera Gropiusa uAlfeld an der Leine 1914. godine. Obje tvornicebudu}ih bauhausovaca Behrensa i Gropiusa najavlju-ju novu, modernu arhitekturu ~ije je zna~ajke ovakodefinirao njema~ki arhitekt i teoreti~ar arhitektureBruno Taut: "ravni krovovi, velike staklene povr{ine,horizontalne prozorske trake i velike koli~inebetona”.2 Hitchcock i Johnson, na tragu AlfredaLoosa, dodat }e tome i zabranu ukrasa.3 Te postavkezna~e revoluciju u graditeljstvu, revoluciju koju obil-jeàva simbioza forme, konstrukcije i funkcije teapstraktnost i elementarnost oblika - revoluciju kojuje predvodila industrijska gradnja.4 Tako prvi put upovijesti graditeljstva oblikovanje stambenih i javnihzgrada slijedi oblike i konstrukcije industrijskearhitekture.4

1. Pojam tvornice nastaje u industrijskoj revoluciji zamjenom manufakture masovnom proizvodnjom.

2. Bruno Taut, Modern Architecture, London, 1929.3. Hitchcock i Johnson, Izlo`ba Muzeja za modernu

umjetnost, New York, 1932.4. Dvadesetih godina pro{log stolje}a, Le Corbusier,

impresioniran ameri~kim tvornicama i silosima, izjavljuje: "Poslu{ajmo savjete ameri~kih inènjera, ali ~uvajmo se ameri~kih arhitekata". Reyner Banham, Concrete Atlantis …, Boston, 1986.

5. Le Corbusier naziva ku}u strojem za stanovanje.

INDUSTRIJSKA

ARHITEKTURA OSIJEKA

IZME\U 1918. I 1945.

GODINE

6. Le Corbusier naziva ku}u strojem za stanovanje. Z. ìvakovi}-Kerè, S tradicionalnih na nove puteve, Osijek, 1999.

7. Monografija {ibicara, Osijek, 1978.8. Monografija Tvornica {e}era i kandita Osijek

1906-1980, Osijek, 1980.9. Bogat izvor informacija o OLT-ovim pogonima

pruà procjena vrijednosti tvorni~kih ure|aja, nekretnina i zemlji{ta dioni~kog dru{tva iz 1937. godine (Dràvni arhiv). U tom je dokumentu navedena starost i kvadratura svake gra|evine te detaljan opis konstrukcija i materijala.

- OLT, reklamni materijal, umjetni~ki prikaz unutra{njosti transmisija, 1935., arhiv OLT-a,

fotodokumentacija autora

- OLT, promotional materials, artistic illustration of the transmission interior, 1935, archives

of the OLT, photo collection of the author

- Osijeker Eisengießerei, Werbematerial, künstlerische Darstellung des Transmissionsinneren,

1935, Archiv der Osijeker Eisengießerei, Photodokumentation der Authorin


198

U Osijeku se tek krajem 19. stolje}a, uzrazli~ite obrte i manufakture, po~inju pojavljivatimanje i srednje tvornice s vi{e desetaka radnika.Prema popisu stanovni{tva iz 1890. godine, uOsijeku postoji pet tvornica s ukupno 235zaposlenih, 1900. godine ima 14 tvornica sa 697ljudi, a 1910. godine u Osijeku postoji 25 tvornica s2057 radnika. Od toga u {ibicari radi 317 radnika, au {e}erani 252 radnika.6

Izme|u 1918. i 1945. godine postojalo je uOsijeku vi{e podru~ja s industrijskom proizvodnjom,a poloàj tih zona bio je odre|en prometnom pris-tupa~no{}u, vezanom uz dovoz sirovina i odvozgotovih proizvoda, dostupno{}u izvora energije iliblizinom Drave. Ve}ina je podru~ja industrijskimkolosijecima povezana s kolodvorom i glavnimpravcima èljezni~ke pruge.

Najstarije takvo industrijsko podru~je nalazilose uz Reisnerovu ulicu na mjestu gdje su i danaspogoni {ibicare. Tvornica ìgica Drava d.d. ({ibicara)osnovana je 1856. godine, a 1859. godine po~ela jena tom mjestu gradnja kompleksa proizvodnih istambenih zgrada. Su{ara i novi dimnjak izgra|enisu 1885. godine, glavna tvorni~ka zgrada 1890.godine, a spojni most izme|u "stare" i "nove" tvorniceiznad Reisnerove ulice sagra|en je 1896. godine.Cijeli je kompleks ponajprije u tehnolo{kom smislu,temeljito rekonstruiran 1935. godine, kada su meh-anizirani proizvodnja i pakiranje {ibica te pobolj{anradni~ki standard (postavljen sustav grijanja prostori-ja, izgra|ene garderobe s umivaonicima).7

Osje~ka tvornica koè (Koàra) osnovana je1873. godine, a tvorni~ke su radionice, zbog velikekoli~ine vode potrebne za koàrski posao, smje{teneu neposrednoj blizini Drave u Donjem gradu.6Prvo hrvatsko-slavonsko d.d. za industriju {e}era uOsijeku ({e}erana) osnovano je 1905., a gradnjatvornice za preradu {e}erne repe s prate}imzgradama trajala je od 1905. do po~etka rujna1906. godine. Tvornica je sagra|ena na periferijiDonjeg grada, na velikom zemlji{tu (tada 42,5jutara, danas oko 12 ha) koje je grad dru{tvubesplatno ustupio. Uz zgrade tvornice i skladi{ta,izgra|ena je i upravna zgrada te stambene zgrade za64 zaposlenika. Tvornica je vodu dopremala vlastit-om vovovodnom mreòm iz Drave s kojom je bilapovezana i odvodnim kanalom za otpadne vode.Uspostavljena je i veza s glavnom èljezni~kom lini-jom preko industrijskih kolosijeka unutar tvorni~kogkruga ~ija je duìna iznosila oko 22 km tra~nica{irine 760 mm.8

Prije Prvog svjetskog rata formirana je na obaliDrave industrijska zona prometnog skladi{ta(budu}a osje~ka tranzitna luka), osnovani su brojni


199

mlinovi (Union Paromlin, Merkur mlin, Karolina),industrija svile (Svilana), industrija lana (Lanara),staklane i plinara. Osje~ka ljevaonica èljeza i tvornica strojeva d.d.(OLT)6 osnovana je 1912. godine izme|u Putnikove(danas Sva~i}eve) i Vukovarske ulice. Godine 1913.bilo je na podru~ju OLT-a 1200 m2 izgra|enog pros-tora, a 1924. godine ve} 12 000 m2. Na podru~juod 5,5 ha, koje danas zauzima OLT (u ste~aju),nalazili su se tridesetih godina i prostori trgova~keku}e "Vesna" i tvornice likera "Luxardo". Izme|u dva rata izgra|ene su ve}e industrijske zoneMunjare i Remize (danas HEP i GPP) na obali Drave,Saponije izme|u Vukovarske ulice i Ulice MatijeGupca, drvne industrije Povischil, tvornice ~okoladeKaiser i {tark i Obnove (poslije Mobilia, danas Doveri ìto) izme|u Vinkova~ke i ~epinske ceste teKlaonice isto~no od Donjeg grada, izme|uVukovarske i pruge Dalj-Krièvci (danas Pivovara).

Prikaz osje~ke industrijske arhitekture izme|udva rata po~inje opisom pogona Osje~ke ljevaoniceèljeza i tvornica strojeva d.d. (OLT). Iako sutvorni~ke gra|evine OLT-a ve}inom izgra|ene 1912.godine, primijenjeni materijali i konstrukcije zna~ajnisu i, za to doba, jedinstveni na ovom prostoru.

Glavna tvorni~ka zgrada, prizemna tvornicavijaka iz 1912. godine, veli~ine je 300 m2 i gra|enaje kao skeletna konstrukcija sa stupovima (pilonima)od armiranog betona i zidnom ispunom od opeke.Krov nosi èljezna re{etka, pokrov je od betona, podje zemljan, a prozori (bravarija) od fazonskogèljeza. Istu konstrukciju imaju i objekti tokarije, lje-vaonice i tvornice pe}i iz 1912.9 godine.Konstrukcija zidova i krova i upotrijebljeni materijaliizrazito su inovativni i "moderni" za Osijek iz vreme-na prije Prvog svjetskog rata; to je jedna od prvih

- OLT, crte` kompleksa (pti~ja perspektiva), oko 1930., arhiv OLT-a, fotodokumentacija autora

- OLT, complex drawing (bird's eye view), about 1930, archives of the OLT, photo collection

of the author

- Osijeker Eisengießerei ( Vogelperspektive), um 1930, Archiv der Osijeker Eisengießerei,

Photodokumentation der Authorin

- OLT, reklamni materijal, umjetni~ki prikaz unutra{njosti glavne zgrade, 1935., arhiv OLT-a,


- OLT, promotional materials, artistic illustration of the transmission interior, 1935, archives

of the OLT, photo collection of the author

- Osijeker Eisengießerei Werbematerial, künstlerische Darstellung des Hauptgebäudeninneren ,

1935, Archiv der Osijeker Eisengießerei, Photodokumentation der Authorin


200

zgrada u isto~noj Hrvatskoj gra|ena od armiranogbetona. {etaju}i tvorni~kim kompleksom, zgradu je,zbog raznih nadogradnji i intervencija, najlak{e pre-poznati po krovu, ali unutra{njost je zadràla vjero-jatno originalan izgled s po~etka 20. stolje}a.

Tvorni~ki se kompleks nadogra|ivao i tijekomme|uratnog razdoblja u kojem su izgra|eni: Su{ara1917. godine, zgrade za ~inovnike i radnike 1919.godine, graditelj Ivan Domes, zanatlijska {kola odèljeza 1929. godine, èljezna pogonska kancelarija1931. godine, tvorni~ko skladi{te 1931. godine, gra-ditelji Dlouhy i Fulla, emajlirnica iz 1929. godine,skladi{te (magazin) iz 1936. godine, graditelj FranjoDlouhy i radni~ka kupaonica iz 1937. godine (namjestu tzv. ruskih baraka), graditelj tako|er FranjoDlouhy. Gra|evine iz 1929. godine (emajlirnica,li~ionica, skladi{ta) prizemnice su nosivih zidova odopeke, èljezne krovne konstrukcije pokrivene crije-pom. Uz opisane zgrade zanimljiv je limeni dimnjaksa zidanim podno`jem visine 18 metara iz 1926.godine, betonski zdenac dubok 45 metara i spre-mi{te za vodu (vodotoranj).

Na susjednom mjestu (sada sve unutartvorni~ke ograde OLT-a), trgova~ka ku}a Vesna gradiskladi{te mineralnih ulja 1929. godine, dvije uli~nestambene zgrade i ogradu 1930. godine, graditeljiPiri i Pelzer.

- OLT, sredi{nja zgrada, armiranobetonska krovna konstrukcija, foto Kre{imir Lendi}

- OLT, central building, reinforced-concrete rooftop structure, photo Kre{imir Lendi}

- Osijeker Eisengießerei, Mittelgebäude, Dachkonstruktion aus armiertem Beton, Photo Kre{imir Lendi}

10. Prema podacima iz poloàjnog nacrta s kraja tridesetih godina, u industrijskoj zoni OLT-a nalazilo se oko osamdeset razli~itih zgrada.

11. Dio tvr|avskih bedema poru{en je zbog izgradnje trase tramvajske pruge; zapadne, ju`ne i isto~ne zidine ru{ene su od 1923. do 1926. godine.

12. Razli~iti su podaci o tvrtki Charles B. MacDaniel Jr. Prema Zlati ìvakovi}-Kerè, to je ameri~ka tvrt-ka (Osje~ka sje}anja i sva{tice 20. stolje}e, 2004., str. 48, izvor prenesen iz Gradskih vijesti od 24. listopada 1926.), prema drugim izvorima radi se o

- OLT, sredi{nja zgrada, detalj o{te}enja armiranobetonske krovne re{etke, foto Kre{imir Lendi}

- OLT, central building, a detail of the damaged reinforced-concrete rooftop grid, photo

Kre{imir Lendi}

- Osijeker Eisengießerei, Mittelgebäude, Detail des Schadens des Dachgitterwerks aus armiertem

Beton, Photo Kre{imir Lendi}


201

Na dana{nji izgled OLT-a (u ste~aju) odrazilo sedugogodi{nje neodràvanje, gusta izgra|enostparcele,10 veliki broj zgrada iz razli~itih razdoblja,gra|evine stare gotovo stotinu godina s mno{tvomrazli~ite opreme pa i tri rata koja su ga dotakla. Sasamo jo{ 120 zaposlenih, tvorni~ki se krug pretvoriou grad duhova u svijetu strojeva.Dvadesetih godina pro{log stolje}a, nakon {to suproblemi s koncesijom konjskog tramvaja i I. svjetskirat odgodili dugo planiranu elektrifikaciju Osijeka,gradona~elnik Hengl pokrenuo je program izgradnjemunjare i elektri~nog tramvaja. Zemlji{te za munjaru(elektri~nu centralu) i tramvajsku remizu osiguranoje na ju`noj dravskoj obali nasuprot Tvr|i.11 Za grad-nju zgrada raspisan je javni natje~aj na kojem je zagraditelja izabrana tvrtka Charles B. MacDaniel Jr.,podru`nica Beograd.12 Sve nacrte munjare i remizeiz 1925. godine potpisao je voditelj gradnje,ovla{teni civilni inènjer Milan Manojlovi}, direktordràvnih èljeznica u mirovini. U sklopu kompleksaizgra|en je i masivni tvorni~ki dimnjak visok 65metara. Dimnjak je postavilo i konstruiralo ~e{kopoduze}e Marek&Heimrath. Izgradnja je zavr{ila ujesen 1926. godine;13 12. prosinca 1926. krenuo jeprvi elektri~ni tramvaj, dok je 17. prosinca 1926. upogon pu{tena elektri~na centrala.14

Obje su zgrade konstruirane kombiniranjembetona i armiranog betona, ~elika i opeke. Munjaraje pribli`nih dimenzija 30 m/ 35 m, visine 20 m (ve}ibrod) i 17,75 m (manji brod), a visina krovne kon-strukcije iznosi 5,5 m bez nadsvjetla, s nadsvjetlom 7metara. Ve}i raspon krovne konstrukcije jest 17metara, a krovna konstrukcija izvedena je od ~eli~nihprofila INP 14 i 16. U dijelu zgrade rebrasti su beton-ski stropovi. Grede, serklaì i stupovi armirani su{ipkama Ø 7 do Ø 20.

Remiza je zgrada pribli`nih dimenzija 60 m/30 m, krovi{te je izvedeno je od ~eli~nih profila INP14 i 18. U Remizi je, zbog pregleda i popravljanjatramvajskih kola, pod izveden kao betonska "kada"gdje tra~nice stoje na 1,5 metara visokim betonskimstupovima.

Na munjari je prva dogradnja izvedena ve}1938. godine (jednokatni produètak na zapadnustranu koji je u poslijeratnom razdoblju dobio jo{jednu etaù), a dodavani su i betonski temelji za noviBabcock kotao {ezdesetih godina.15 Zgrada Munjareobnovljena je 1991. godine (pokrov od trapeznoglima) i danas sluì kao rezervni pogon osje~ketoplane.

poduze}u iz Pariza (Osje~ki dom, 30. oùjka 2004.). Me|utim, u odluci Gradskog poglavarstva o gradnji upravne zgrade direkcije (budu}e) elektri~ne centrale od 7. listopada 1924. godine spominje se tvrtka Charles B. MacDaniel Jr iz Beograda. Pregledom fotografije snimljene tijekom gradnje munjare 1926. godine, tako|er je vidljivo iz natpisa na gradili{tu da je gra|evin-sko poduze}e Charles B. MacDaniel Jr iz Beograda. Mogu}nost da je beogradska tvrtka podru`nica neke strane kompanije potvr|ena je u Hrvatskom listu od 20. sije~nja 1924. godine, gdje se spominje dolazak "Charlesa MacDaniela, vlasnika poznate londonske tvrtke" u Osijek.

13. Radovi su trajali 18 mjeseci, a ugovorena cijena radova bila je 1 100 000 $ (Osje~ki dom, 30. oùjka 2004.).

14. Godine 1929. obje ustanove ujedinile su se u gradsko poduze}e "Munjara, tramvaj i vodovod op}ine grada Osijeka".

15. Babcock kotao zamijenio je originalni ~KD kotao iz 1926. godine, koji je imao temelje od opeke. ^KD kotao uni{ten je 1993. godine.

- OLT, vodotoranj, foto Kre{imir Lendi}

- OLT, water tower, photo Kre{imir Lendi}

- Osijeker Eisengießerei, Wasserturm, Photo Kre{imir Lendi}


202

Na Remizi je izvedeno vi{e prigradnji; na sjev-ernoj strani 1953. godine, produètak na zapadnojstrani za 20 metara 1954. godine zbog potrebasuvremenog tramvajskog prometa te dogradnjabravarske radionice na zapadnoj strani 1980.godine. Remiza je temeljito rekonstruirana (zamjenametalne krovne konstrukcije i pokrova, sad alumini-jski lim) 1994. godine.16

Dvobrodne zgrade munjare i remize, oblikovane iizgra|ene na istom mjestu, kao dio istog projekta,najreprezentativniji su primjeri me|uratne osje~keindustrijske arhitekture. Neki od mogu}ih razloga zato su va`nost projekta elektrifikacije za grad Osijek,kasni datum izgradnje elektri~ne centrale (me|uzadnjim gradovima u Hrvatskoj), specijalizirano,nedomicilno gra|evinsko poduze}e koje je vodiloprojektiranje i gradnju te o~uvana izvorna namjenagra|evina. Va`nost pothvata omogu}ivala je brzo idostatno financiranje gradnje, relativno kasnaizgradnja podrazumijevala je kori{tenje dugogo-di{njih tu|ih iskustava u konstrukciji centrala i rem-iza te izbjegavanje gre{aka, specijalizirani "strani"projektant i graditelj jam~io je znanje i profesionalnipristup te odmak od poznatih i uobi~ajenih lokalnihoblika. Na kraju, zadràvanje iste funkcije osigurava-lo je kontinuitet odràvanja. Za{to su te dvije zgrade zna~ajne za osje~ku indus-trijsku arhitekturu izme|u dva svjetska rata?Dimenzijama su to najvi{e osje~ke "tvornice", kon-struktivno su premo{teni najve}i rasponi, a tu mon-

?

- Pogled na zgradu Remize s istoka

- A view of the tram depot building from the east

- Anblick des Remisegebäudes vom Osten

?


203

umentalnu,17 funkcionalno utemeljenu konstrukciju,prati monumentalno oblikovanje. ~itljivost nutrinezgrade (konstrukcije) na fasadi, velika prozorskaplatna, minimum dekoracija (izuzetak je "barokni"prekinuti vijenac) - to je cijela filozofija moderne, poSullivanovoj "Form follows function" - oblik slijedinamjenu. Jedna od prvih ve}ih industrijskih zgrada izgra|enihposlije I. svjetskog rata u Osijeku bila je tvornicadrvne industrije Povischil na Vinkova~koj ulici.Masivnom zidanom konstrukcijom i dekoracijompro~elja ta je dvokatnica od opeke bliska predratnojarhitekturi. Znatno "modernije" oblikovane su jo{gra|evine OLT-a iz 1912. i 1917. godine; razli~itatipologija industrijske proizvodnje od lijevanogèljeza i drveta odraàva se u razli~itoj arhitekturi.

U razdoblju izme|u dva svjetska rata unutarkruga Koàre intenzivno se dogra|ivalo i gradilo;najve}i zahvati bili su izgradnja nove dvokatnezgrade za izradu finih koà 1933. godine i njenadogradnja ve} 1934. godine, izgradnja ulaznezgrade i skladi{ta za smje{taj koè 1935. godine,dogradnja kotlovnice za smje{taj novog lokomobila1938. godine i izgradnja zgrade za radni{tvo 1941.godine.18 Projektiranje i gra|enje vodio je arhitek-tonski i graditeljski ured Aksmanovi} i Malin. Poàri1959. i 1971. godine uni{tili su drveni gredni stropu tvornici koà iz 1933. godine koji je zamijenjenbetonskom stropnom konstrukcijom, a u obnovi je

16. Dana 24. studenog 1944. pogo|ena je elektri~nacentrala (Munjara) te se od 24. studenog obus

tavlja i tramvajski promet do prolje}a 1945. godine; S. Sr{an, Osje~ki ljetopisi, Osijek, 1993.

17. Pojam monumentalnosti nije slu~ajan; oblikova-nje zgrade munjare ima neke dodirne to~ke s arhitekturom totalitarnih sustava koja je u to vrijeme bila prisutna u Europi.

18. Koàra je 1925. godine ishodila i gra|evinsku dozvolu za izgradnju stambene dvokatnice u dvori{tu tvornice; Gradsko poglavarstvo donosi 1926. odluku u kojoj upozorava Koàru da ili podnese zahtjev za uporabnu dozvolu (ako je gradnja zavr{ena) ili se izjasni o stanju gradnje. Razlog je tome valjanost gra|evinske dozvole koja vrijedi godinu od izdavanja.

- Pogled na zgradu Munjare (Toplane) s istoka, foto Branimir K. Hackenberger

- A view of the heating plant building from the east, photo Branimir K. Hackenberger

- Anblick des Gebäudes der Stromerzeugungsanlage (des Fernheizwerkes) vom Osten, Photo

Branimir K. Hackenberger


204

nadozidan jo{ jedan, tre}i kat. Ve} je dvije godine iKoàra u ste~aju; iz tvornice je odneseno i demonti-rano sve od natstre{nica do ventilatora tako da gra-diteljsko tkivo postupno propada.

U me|uratnom razdoblju u {ibicari jeizgra|eno skladi{te u dvori{tu tvornice 1931. godine(graditelj gra|evno poduze}e Aksmanovi} i Malin),transformatorska stanica 1932. godine (graditeljinènjersko i gradjevno poduze}e Otto Struppi ikomp.), pro{irena je dvorana za automatske strojeve1932. godine (pretpostavljeno) (graditelj OttoStruppi i komp.). Tvornica danas vi{e ne radi,tvorni~ki je krug otvoren i napu{ten.Kako je {e}erana 1906. godine bila planski i cjelovi-to gra|ena, od 1918. do 1945. nije bilo zna~ajnijegradnje. Po~etkom tridesetih godina izgra|ena jeelektri~na centrala (stara energana) po nacrtima ing.Ivana Suchaneka; ta je mala zgrada inkorporirana uobjekt nove energane i potpuno je neprepoznatljiva.Graditelj Ivan Piri potpisao je nacrte radni~ke barakeiz lipnja 1943. godine.

Osje~ka je Saponia 1922. godine postalapodru`nica njema~ke tvrtke Schicht-Lever pa je velikibroj zgrada u tvorni~kom krugu u Donjem graduizgra|en u me|uratnom razdoblju. Svi ti proizvodnipogoni uklju~eni su i danas u tehnolo{ke procese iuglavnom su zadràli prvobitne namjene. Osimvodotornja iz 1922. godine, graditelja AdamaBohni~eka, sve gradnje do kraja I. svjetskog rata -

- Aksmanovi} i Malin: Osje~ka tvornica koà (Koàra), novogradnja tvorni~ke zgrade, pogled

i presjek, 1932., Dràvni arhiv u Osijeku

- Aksmanovi} and Malin : The Osijek tannery, new construction of the factory building, view

and cross-section, 1932, Public Records Office in Osijek

- Aksmanovi} und Malin : Osijeker Lederfabrik ( Gerberei), Neubau des Fabrikgebäudes, Anblick und

Durchschnitt, 1932, Staatsarchiv in Osijek

- Ivan Suchanek: {e}erana, elektri~na centrala, presjek, 1929., arhiv {e}erane, fotodokumentacija autora

- Ivan Suchanek: Sugar refinery, electric plant, cross-section, 1929, archives of the sugar refinery, photo

collection of the author

- Ivan Suchanek: Zuckerfabrik, Kraftwerk, Durchschnitt, 1929, Archiv der Zuckerfabrik, Photo dokumen

tation der Authorin


205

desetak skladi{ta, pogona i dogradnji - izvelo jepoduze}e Ivana Pirija. Najva`nije su gra|evine uprav-na zgrada iz 1938. godine i tvornica pra{ka za pran-je iz 1942. godine. Tvornica pra{ka dvokatnica jetlocrtne povr{ine oko 700 m2, cjelovite betonskekonstrukcije s ravnim krovom; stupovi, stubi{ta irebrasti stropovi izra|eni su od betona, dok suzidovi od opeke. Vidljivi su karakteristi~ni elementioblikovanja industrijske arhitekture tog razdoblja;redukcija ukrasa, dominantna uloga staklenihpovr{ina na pro~elju, jednostruki metalni prozori srasterom `eljeznih razdjelnica.

Tvorni~ki krug Svilane nalazio se na Trpimirovojulici i u me|uratnom razdoblju tamo je sagra|enanova tvornica za predionicu svile 1932. godine(arhitekt i izvoditelj Ljudevit Frajndlich) te zgrada za"uredovnicu i socijalne potrebe radni{tva" 1943.godine (arhitekt i izvoditelj Ivan Piri). Tvorni~ka zgra-da bila je pokrivena shed krovovima, uobi~ajenim zatekstilne pogone. Na ovom prostoru, u zgradamabiv{e Svilane, danas se nalaze tvrtke Biljemerkant iPevec.

- Ivan Piri: Jugoslovensko d.d. Schicht - Lever (SAPONIA), glavna zgrada, sjeverno pro~elje,

1937., Dr`avni arhiv u Osijeku

- Ivan Piri: Jugoslovensko d.d. Schicht - Lever (SAPONIA), main building, north front, 1937,

Public Records Office in Osijek

- Ivan Piri: Jugoslawische GmbH Schickt - Lever ( SAPONIA), Hauptgebäude, Nordfront, 1937,

Staatsarchiv in Osijek

- Pogled na uli~no pro~elje nekada{nje Svilane (Pevec), foto Branimir K. Hackenberger

- A view of the former silk factory street front (Pevec), photo Branimir K. Hackenberger

- Anblick der Strassenfront einstiger Fabrik Svilana ( Pevec), Photo Branimir K. Hackenberger


206

Osje~ka Lanara bila je smje{tena na Tenjskojcesti; unutar kompleksa tvornice najvi{e se gradilo uII. svjetskom ratu. Postoje nacrti za skloni{te za 70osoba iz 1940. godine, godine 1942. dogra|ene sustambene prostorije, a iz 1942. godine je i nacrtnovogradnje predionice. Novogradnja prizemne pre-dionice rije{ena je u kombinaciji zidane (opeka 40cm) i ~eli~ne konstrukcije. Masivni zidovi ome|ujugabarite zgrade i odjeljuju unutarnje prostorerazli~itih namjena. ~eli~ni stupovi nose stropnu kon-strukciju od udvostru~enih U-profila, a sredi{nji pros-tor mokre predionice osvijetljen ~etirima svjetlarnici-ma koji idu duìnom cijele prostorije. Sve nacrte pot-pisao je graditelj Josip Anderlik iz Zagreba. Dimnjaki ostali pogoni Lanare te{ko su stradali 1991. - 1992.godine, cijeli je teren ra{~i{}en po~etkom 21. stolje}ai na njemu se danas nalazi sportska dvorana Jug II(2005.) i robna ku}a Kaufland (2004.). U tvorni~kom krugu Tvornice keksa Karolina, vlasni-ka Pillera i sinova, osnovane 1909. godine uHuttlerovoj ulici, odmah nakon I. svjetskog rata,1918. godine, gradi se industrijski kolosijek. ArhitektIvan Domes 1921. godine izra|uje nacrte za novutvornicu keksa i skladi{te ìtarica i bra{na. Nakonpoàra, ista se tvornica 1933. godine obnavlja, pri

- Nekada{nji Paromlin - sru{eno 2005., fotodokumentacija autora

- Former steam-powered flour-mill - torn down in 2005, photo collection of the author

- Einstige Dampfmühle, abgerissen 2005, Photodokumentation der Authorin


207

~emu se nadogra|uje drugi kat. Gradnju je izvodioLjudevit Freundlich. Prvobitna Domesova zgradaimala je zidove od opeke, drveni gredni strop i visokodrveno krovi{te (visulju) te relativno bogato ukra{enopro~elje sa sredi{njim rizalitom.

Nakon poàra, Freundlichova gra|evina iz1933. godine mijenja izgled, i to ponajprije zbogukidanja krovi{ta i izvo|enja ravnog krova (blagosko{eni drvocementni pokrov na zadnjoj etaì).Zgrada postoji i danas na istoj parceli, me|utim, kas-nijim je rekonstrukcijama graditeljsko tkivo iztridesetih nestalo i ku}a je neprepoznatljiva. Tijekom20-ih godina na tom se mjestu gradi se vi{egra|evina; 1929. godine zidarski majstor Josip Cari}dogra|uje skladi{ta i hladionicu na postoje}u tvor-nicu, 1932. rade se objekti uprave, strojarnice, kot-lovnice i radionica u tvorni~kom krugu.19 Zanimljiv jei projekt dogradnje glavne tvorni~ke zgrade iz 1943.godine arhitekta Ivana Domesa, li{en ornamentike iukrasa; i ta je gra|evina obnovom i dodavanjemjedne etaè izgubila oznake kvalitetne arhitekture~etrdesetih.

Uz proizvodne pogone, velike su tvornicegradile i razli~ite druge zgrade - naj~e{}e upravne istambene za radnike i ~inovnike. U ovom se prikazu,uz kratak osvrt, sumarno navode najzna~ajnije takvegradnje.20

Prema projektima Ivana Domesa iz 1918. i 1919.,grade se na Vukovarskoj cesti u krugu OLT-a tri jed-nokatne zgrade s mansardom za ~inovnike i radnike.Prometno skladi{te gradi jednokatnicu za ~inovni~kestanove i veliku dvokatnicu za upravnu zgradu uzrijeku Dravu u Donjem gradu po nacrtima Aksmana,Malina i Roì}a iz 1920. godine. Viktor Bene{,"architekt a stavitel", izra|uje projekt obiteljske ku}euz {e}eranu 1920. godine. Tvrtka Union Paromlingradi u Reisnerovoj ulici dvokatnicu s mansardom za~inovni~ke stanove i stambenu dvokatnicu premanacrtima Aksmana, Malina i Roì}a iz 1921. i 1922.godine. {ibicara izvodi dvokatnu uglovnicu za~inovni~ke stanove u Reisnerovoj ulici 1921. godine(graditelj Otto Struppi i komp.). Centralna direkcijaelektri~ne centrale gradi se 1925. godine, a gradnjuizvodi tvrtka Hoffman i Schwabenitz iz Osijeka.Tvornica keksa Karolina gradi 1932. godine manjuupravnu i radioni~ku zgradu prema nacrtima IvanaDomesa.

Pregledom dokumentacije, vidljive su neke~injenice. Prvo, ve}ina stambenih i upravnih zgradara|ena je masivnim zidovima od opeke (nosivi zidovi40 cm) s drvenim grednikom kao stropnom kon-

19. Iz nacrta je vidljivo da je vlasnik zgrada tada bila Prva hrvatska {tedionica, podru`nica u Osijeku.

20. Bez navo|enja radni~kih naselja i kolonija koja serazmatraju u tekstu D. Radovi}-Mahe~i}.

- I. Domes: Karolina, tvornica keksa, pro~elja, 1921., Dràvni arhiv u Osijeku, fotodoku

mentacija autora

- I. Domes: Karolina, biscuit factory, fronts, 1921, Public Records Office in Osijek, photo col

lection of the author

- I. Domes: Karolina, Keksfabrik, Fronten, 1921, Staatsarchiv in Osijek, Photodokumentation

der Authorin

- Ljudevit Freundlich: Karolina, adaptacija izgorjele tvornice keksa, presjek i pro~elje, 1932.,

Dràvni arhiv u Osijeku, fotodokumentacija autora

- Ljudevit Freundlich: Karolina, renovation of the burnt down biscuit factory, cross-section

and front, 1932, Public Records Office in Osiojek, photo collection of the author

- Ljudevit Freundlich: Erneuereung der verbrannten Keksfabrik, Durchschnitt und Front,

1932, Staatsarchiv in Osijek, Photodokumentation der Authorin


208

strukcijom i drvenim krovi{tem (u ve}ini slu~ajevavisulja). Drugo, tvorni~ki pogoni ra|eni u isto vrijemeili ranije (npr. OLT jo{ 1912. godine) naj~e{}e suizgra|eni od betona, ~elika i opeke; drveno krovi{tevi{e nije opcija za industrijske zgrade. Tre}e, u ve}inislu~ajeva tvrtke ne biraju iste arhitekte za projekti-ranje i gradnju tvorni~kih i stambenih zgrada. Neke od tih tvrdnja jednostavno je objasniti -tvorni~ke zgrade moraju imati ve}e, slobodne pros-tore, zato su nu`ni ve}i rasponi, moderne konstruk-cije i materijali ve}e nosivosti. Tako|er, opasnost odpoàra izraènija je u industriji iz tehnolo{kih razlo-ga, {to diskvalificira drvo kao materijal. Zatim,arhitekti su i po~etkom 20. stolje}a bili specijalizirani;najaktivnija tvrtka u podru~ju industrijske arhitekturebilo je gra|evinsko poduze}e Aksman - Malin -Roì}.

Sve navedene konstruktivne i materijalne raz-like rezultiraju razli~itim izgledom industrijskih iprate}ih stambenih gra|evina - to je logi~anzaklju~ak, zar ne? Me|utim, ~esto je razli~it izgled ipotreba "ukra{avanja" stambene gradnje upravosvjesna odluka investitora koja odre|uje i izborarhitekta. Zato pro~elja ovdje opisanih zgradapokazuju utjecaje secesije (Domes, prizemnicauprave i radionica Tvornice keksa Karolina uHuttlerovoj ulici), neoklasicizma (Aksman-Malin-Roì}, obje zgrade Union Paromlina) ili Glasgowske

- Vukovarska ulica, nekada{nje OLT-ove stambene zgrade, foto Kre{imir Lendi}

- Vukovarska street, former OLT's residential buildings, photo Kre{imir Lendi}

- Vukovarska Strasse, einstige Wohngebäuden der Osijeker Eisengießerei, Photo Kre{imir

Lendi}


209

{kole (Bene{, {e}erana). Parafraziraju}i Brunu Tauta i"ravne krovove, velike staklene povr{ine, horizon-talne prozorske trake i velike koli~ine betona", vidlji-vo je da su sve ku}e oblikovane po postulatima rani-jih stilskih razdoblja te se, prema kriteriju "suvre-menosti" i u usporedbi sa svjetskom arhitekturomtog razdoblja, ne mogu mjeriti s najboljim primjeri-ma osje~ke industrijske arhitekture izme|u dva rata.

Dvije upravne zgrade, industrije svile Svilana iindustrije sapuna Saponia, izvan su tih kategorizaci-ja. Razlog je ponajprije vrijeme u kojem su nastale;Saponia 1938. godine, a Svilana 1942./43. godine.Obje je gra|evine gradio isti arhitekt, Ivan Piri, ame|u njima postoje velike sli~nosti i neke razlike.Konstrukcije su uglavnom betonske, na~in obliko-vanja pro~elja, veli~ina i oblik prozora gotovo suidenti~ni, sli~an je ulazni dio, a najve}a je razlika ukrovi{tu; Saponia ima ravni krov, a Svilana kosokrovi{te. Ravni krov omogu}uje dosljednijenagla{avanje ulaza i cijelu gra|evinu Saponije ~iniharmoni~nijom i vrjednijom.21

Izme|u zgrada Saponije i Svilane i upravne zgradeelektri~ne centrale iz 1925. godine velik je i odmahprimjetan jaz. To je isti jaz koji razlikuje pogone{e}erane ili Paromlina od OLT-a i Munjare, koji sugra|eni u duhu moderne jo{ dvadesetih godina;primjetno je da arhitektura javnih zgrada unutartvorni~kih krugova "kasni" za industrijskom arhitek-turom desetak godina.

Specifi~an tip gra|evina javlja se ~etrdesetihgodina, pred po~etak II. svjetskog rata, u tada{njojJugoslaviji. U ve}im osje~kim tvornicama grade seskloni{ta kao za{tita od mogu}ih zra~nih napada.Najpotpuniji nacrt skloni{ta za 70 ljudi u Lanari izra-dio je 1940. Josip Anderlik iz Zagreba, graditelj kojije projektirao sve gradnje u Lanari izme|u dva rata.Skloni{te je pravokutnog oblika, dimenzija 5/16 m,visine 2,90, s armiranobetonskom stropnom plo~omdebljine 20 cm. Cijela, ve}im dijelom podzemna,konstrukcija pokrivena je slojem drvenih oblica visinejednog metra. Ostala su skloni{ta tipska, dimenzija2m ({irina) sa 7,5m (du`ina jednog kraka skloni{ta;broj krakova umno`avao se ovisno o broju radnikaza koje se skloni{te gradilo), visine 2,30 m, pokrive-na armiranobetonskom plo~om i pokrivena slojemzemlje. Godine 1940. izgra|eno je nekoliko takvihskloni{ta - u OLT-u za 30 osoba (graditelj FranjoDlouhy), u Svilani (graditelj Vladoje Aksmanovi}) i uMerkur mlinu (graditelj Franjo Dlouhy). Sli~noskloni{te u {e}erani za 200 osoba izradio je Ivan Piri1943. godine.

Na prostoru dana{njeg OLT-a tijekom ranihdvadesetih gra|en je pogon tvornice likera Luxardo.

21. Originalna asimetrija zgrade naru{ena je dodavanjem drugog kata na isto~nom dijelu.

- Viktor Bene{, {e}erana, nacrt obiteljske ku}e, pro~elja, 1921., arhiv {e}erane

- Viktor Bene{, Sugar refinery, family house design, fronts, 1921, archives of the sugar

refinery, photo collection of the author

- Viktor Bene{, Zuckerfabrik, Entwurf des Familienhauses, Fronten, 1921, Archiv der

Zuckerfabrik, Photodokumentation der Authorin


210

Nacrt glavne i pomo}ne gra|evine izradili suAksmanovi}, Malin i Roì} 1922. godine. Glavna jezgrada trobrodna bazilikalna konstrukcija s nosivimbetonskim stupovima i drvenim krovi{tem. Napro~elju se nalaze velike prozorske povr{ine, aoblikovano je tako da slijedi unutarnju trokutnu kon-strukciju, {to je rijedak slu~aj u osje~koj industrijskojarhitekturi. Za razliku od gra|evina trgova~ke ku}e"Vesna", koji su danas dio OLT-ovih nekretnina,22

zgrada Luxarda vjerojatno je sru{ena.23

Godine 1927. gradi se novi velesajam na prostorudana{nje tr`nice, a ve} 1933. godine svi se paviljonii zgrade s njega prodaju ili demontiraju.24 U kruguvelesajma sredi{nja je zgrada bila tzv. Oktogon.Oktogon je bila masivna zgrada od opeke, izgra|ena1930. godine, ukupne povr{ine 963 m2 (unutarnjapovr{ina 616 m2) i visoka 16,5 metara.25Nacrt skladi{ta za {e}er napravili su za {e}eranuAksmanovi} i Malin 1930. godine. Zanimljiva je krov-na konstrukcija i stropni sustav Tuchscherer; krovi{teje drvena re{etka s drvenim gredicama (rogovima) isvjetlarnikom, a stropove ~ine drvene re{etke sdrvenim grednikom na drvenim udvojenim stupovi-ma. Zgrada te konstrukcije ne moè se prona}i ukrugu {e}erane pa se pretpostavlja da nije niizgra|ena.

U Osijeku se ve} od 1924. godine, kada je zbogneprikladnosti i neupotrebljivosti morala biti zatvore-na stara klaonica, planirala izgradnja sredi{nje velikeklaonice. Odre|en je prostor u Donjem gradu,izme|u Vukovarske ceste (Dràvnog druma) ièljezni~ke pruge. Neki nacrti napravljeni su 1924. i1925. godine, no nije do{lo do realizacije, izme|uostalog i zbog protesta gornjogradskih mesara zbogprevelike udaljenosti budu}eg kompleksa.26 Klaonica}e se, na predvi|enom mjestu, graditi tek 1938.godine prema nacrtima Gradjevnog ureda Gradskogpoglavarstva ({ef ureda ing. Fay). Od velikog broja

- Aksmanovi} i Malin, {e}erana, spremi{te za {e}er, tlocrt, pro~elje, presjek, 1930., arhiv

{e}erane, fotodokumentacija autora

- Aksmanovi} and Malin, Sugar refinery, sugar depository, layout, front, cross-section, 1930,

archives of the sugar refinery, photo collection of the author

- Aksmanovi} und Malin, Zuckerfabrik, Zuckerlagerhaus, Grundriss, Front, 1930,

Zuckerfabrikarchiv, Photodokumentation der Authorin

- Ing Fay: Gradska klaonica, presjek, 1938., Dràvni arhiv u Osijeku, fotodokumentacija autora

- Ing Fay: Town abattoir, cross-section, 1938, Public Records Office in Osijek, photo collection of

the author

- Ing. Fay: Stadtschlachthaus, Durchschnitt, 1938, Staatsarchiv in Osijek,

Photodokumentation der Authorin


211

gra|evina unutar kruga klaonice arhitektonski jenajzanimljivija glavna zgrada. To je zdanje povr{ineoko 1800 m2 s nosivom konstrukcijom primarno odbetona i armiranog betona (stupovi, rebrasti strop,grede) te ~elika (I-profili). Oblikovanje zgradenagla{eno je nadsvjetlima, a na pro~elju se djelo-mi~no koristio koncept "windowless wall" (zid bezprozora) preuzet iz ameri~kih tvornica. Cijela ku}anije oblikovana kao ostale industrijske gra|evine togdoba; pro~elje sa satom asocira na javnu zgradu,manji kolodvor ili kino. Po~etkom sedamdesetih god-ina 20. stolje}a klaonica se ru{i i na taj prostor dolazepogoni pivovare; od klaonice su ostali nekada{njagaraà i klaonica za konje sa skladi{tem koà koje sedanas koristi za drugu namjenu.

Osje~ka industrijska arhitektura od 1918. do1945. godine dio je europske arhitekture moderne.U taj kontekst smje{taju je osnovna zajedni~ka obil-je`ja: upotreba nosivih konstrukcija od betona, armi-ranog betona i ~elika te funkcionalisti~ki i minimal-isti~ki pristup oblikovanju pro~elja. Prethodnice moderne u Osijeku bile su zgrade OLT-aiz 1912. godine u kojima se prvi put koriste beton ièljezo kao primarni materijali. Najzna~ajnije indus-trijske gra|evine me|uratnog razdoblja jesuMunjara i Remiza na ju`noj obali Drave nasuprotTvr|i. U doba gradnje predstavljale su impresivangraditeljski i tehnolo{ki pothvat koji je utjelovljavaopostulate moderne - jedinstvo konstrukcije i obliko-vanja, ~itljivost unutarnjeg kostura u jednostavnim,monumentalnim pro~eljima s velikim staklenim plat-nima.

Dana{nje stanje industrijskih zona i tvornica izrazdoblja izme|u dva svjetska rata izrazito je lo{e.Ve}ina gra|evina unutar nekada{njih tvorni~kih kru-

22. Ali ne bez posljedica; zazidani su svi prozori na prednjem pro~elju Vesnine zgrade.

23. Prema pri~ama starijih radnika, zgrada je sru{ena, a unutar labirinta tvorni~kog kruga OLT-a zgrada se ne moè prona}i.

24. Velesajam se tad seli na nov prostor ju`no od Vukovarske ulice.

25. Hrvatski list, broj 247 od 1927. godine.26. Hrvatski list od 1931. godine.

- Ing Fay: Gradska klaonica, glavno pro~elje, 1938., Dràvni arhiv u Osijeku,


- Ing Fay: Town abattoir, main front, 1938, Public Records Office in Osijek, photo collection

of the author

- Ing. Fay: Stadtschlachthaus, Hauptfront, 1938, Staatsarchiv in Osijek, Photodokumentation

der Authorin

- Ing Fay: Gradska klaonica, glavno pro~elje, 1938., Dràvni arhiv u Osijeku, fotodoku-

mentacija autora

- Ing Fay: Town abattoir, main front, 1938, Public Records Office in Osijek, photo collection

of the author

- Ing. Fay: Stadtschlachthaus, Hauptfront, 1938, Staatsarchiv in Osijek, Photodokumentation

der Authorin


212

gova - OLT, Koàra, {ibicara -napu{tena je, uni{tenaili aktivno razarana. U tvornicama koje jo{ rade ikoriste originalne pogone - Remiza, Saponia, HEP -promjene tehnologije, ratne {tete, obnavljanja isanacije dovele su do smanjenja autenti~ne arhitek-tonske vrijednosti.

Kako dalje? Industrije ekstenzivnog tipa kakvaje dovela do stvaranja velikih industrijskih kompleksavi{e nema niti }e je biti. Zgrade propadaju, ali setvorni~ki kompleksi nalaze na najboljim mjestima ugradu i postaju sve atraktivniji investitorima. Nema odgovora ni ~arobnih rje{enja koja }e od svihnekada{njih vrijednih industrijskih gra|evina naprav-iti muzeje, galerije ili fakultete. Ali od ne~ega trebakrenuti, mo`da i od ~injenice da grad koji je do I.svjetskog rata bio drugi u Hrvatskoj po industrijskojrazvijenosti, nema tehni~ki muzej. Munjara je izuze-tan prostor velikih dimenzija u kojem je danas rez-ervni pogon gradske toplane u upotrebi samo u izn-imnim situacijama. Toplana uskoro namjerava prem-jestiti sve dislocirane pogone, uklju~iv{i i onaj izMunjare, u sredi{nji krug na Zelenom polju.Godinama je dobro odràvana, zadràla je izvornunamjenu i u njoj se jo{ nalazi dio originalnih ure|aja,npr. velika stropna ~eli~na dizalica iz 1926. godine.Iznimno je dobro smje{tena, na ulazu u grad sbaranjske strane, na obali Drave u blizini tvr|avskihbedema27 i budu}eg kampusa osje~kog sveu~ili{ta.

- Pogled na nekada{nje Stinitzovo skladi{te èljezne robe (I. Piri, 1942. godina)

- A view of the former Stinitz iron goods warehouse (I.Piri, 1942)

- Anblick des einstigen Stinitz Eisenwarenlagerhauses (I. Piri, 1942)


213

Upravo pokraj nje pruà se smjer produètka rije~nepromenade do Donjeg grada. Tehni~ki muzej Osijeka u Munjari? Science park uOLT-u? Stanovi u {ibicari? Industrijsko graditeljskonaslje|e iz razdoblja od 1918. do 1945. godine, kojeje trajno odredilo identitet i sliku Osijeka, svakod-nevno nestaje; ako ne smislimo na~ine kako ga revi-talizirati i obnoviti, pitanja iz prethodnih re~enicapostat }e suvi{na.

Aksmanovi} i Malin (Axmann i I. Domes, Aksman - Malin - Roì}, VladojeAksmanovi})- Union Paromlin, ~inovni~ki stanovi iz 1921.

godine- Prometno skladi{te, ~inovni~ki stanovi iz 1921.

godine- Prometno skladi{te, upravna zgrada iz 1921.

godine- Union Paromlin, stambena zgrada iz 1922.

godine- Luxardo, pogon tvornice likera iz 1922. godine- Prometno skladi{te, carinski pretinci 1929.

godine- {e}erana, nacrt skladi{ta za {e}er iz 1930.

godine- [ibicara, skladi{te iz 1931. godine- Koàra, zgrada za izradu finih koà iz 1933.

godine- Koàra, dogradnja zgrade za izradu finih koà

iz 1934. godine- Koàra, skladi{te za smje{taj koè iz 1935.

godine- Auto Union, izgradnja garaà

(Strossmayerovoja ulica) iz 1936. godine- Koàra, dogradnja kotlovnice za smje{taj

novog lokomobila iz 1938. godine - Svilana, skloni{te iz 1940. godine- Koàra, zgrada za radni{tvo (kupaonice) iz

1941. godineAdam Bohni~ek i drugovi- OLT, gospodarska zgrada iz 1922. godine- Saponia, nadogradnja drugog kata tvornice

sapuna iz 1922. godine- Saponia, krov vodotornja iz 1922. godine

Josip Anderlik (Zagreb)- Lanara, skloni{te za 70 osoba iz 1940. godine - Lanara, stambene prostorije iz 1942. godine - Lanara, novogradnja predionice iz 1942.

godine Viktor Bene{- {e}erana, nacrt obiteljske ku}e iz 1920. godineFranjo Dlouhy (Dlouhy i Fulla)- OLT, tvorni~ko skladi{te 1931. godine

- Pogled na zgrade Munjare i Remize s istoka

- A view of the heating plant and tram depot from the east

- Anblick des Gebäudes der Stromerzeugungsanlage und Remise vom Osten

- OLT, skladi{te (magazin) iz 1936. godine - Radni~ka kupaonica iz 1937. godine - Merkur mlin, skloni{te iz 1940. godine- OLT, skloni{te za 30 osoba iz 1940. godineIvan Domes- OLT, ku}a za radnike iz 1918. godine- OLT, ~inovni~ki stanovi iz 1919. godine- Karolina, tvornica keksa i skladi{te `itarica i

bra{na iz 1921.- Munjara, upravna zgrada iz 1925. godine- Karolina, dogradnja glavne tvorni~ke zgrade iz

1943. godineAdolf& Ernst Ehrlich - OLT, tvornica drvene robe iz 1918. godineLjudevit Freundlich (Frajndlich)- Svilana, tvornica za predionicu svile iz 1930.- Karolina, tvornica keksa iz 1933. godine

(obnova nakon po`ara Domesove zgrade iz 1921. godine)

Stjepan Gross- OLT, li~ila~ka radionica i skladi{te iz 1929.Ivan Piri ( I.Piri i Pelzer)- Saponia, tvornica Krebitz ure|aja iz 1924.- Vesna, skladi{te mineralnih ulja iz 1929.

godine - Saponia, dimnjak iz 1930. godine- Saponia, tvornica pra{ka za pranje iz 1930.

godine- Vesna, dvije uli~ne stambene zgrade i ograda

iz 1930. godine- Saponia, prigradnja skladi{ta za sapun iz

1937. godine- Saponia, odjel za ispirivanje iz 1937. godine- Saponia, upravna zgrada iz 1938. godine- Saponia, skladi{te za sapun iz 1938. godine- Saponia, tvornica pra{ka za pranje iz 1942.

godine- {e}erana, radni~ke barake iz 1943. godine- Svilana, zgrada za uredovnicu i socijalne

potrebe radni{tva, 1943. godina- {e}erana, skloni{te za 200 osoba iz 1943.

godineOtto Struppi i komp. - {ibicara, ~inovni~ki stanovi iz 1921. godine - {ibicara, dvorana za automatske strojeve iz

1932.Ivan Suchanek- {e}erana, elektri~na centrala, tridesete godine

214

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNI^KI RAD U OSIJEKUOSJE^KA ARHITEKTURA 1918.-1945

u 1918. i 1945. godinebib.irb.hr/datoteka/324189.moderna_u_osijeku_sanja.pdf · 2008. 3. 4. · u...

Documents