U ovom broju:

S R E D N J A Š K O L A

N O V I M A R O F L I P A N J , 2 0 1 6 .

L I S T B R . 1 I

2

IMPRESUM

CIRKUS

List br. 1I

Lipanj, 2016.

List pokrenut: rujan, 2015.

Nakladnik:

Srednja škola Novi Marof

Zagorska 23

42220 Novi Marof

http://ss-novimarof.skole.hr/

Za nakladnika:

Jasminka Behin, ravnateljica

Glavna i grafička urednica:

Svijetlana Spudić Grđan, prof.

Voditeljica novinarske

grupe:

Svijetlana Spudić Grđan, prof.

Lektor: Antonija Maltar, prof.

Glavna učenica-urednica:

Monika Mešnjak, 3.g

Novinari: Leonarda Buta,1.g,

Lucija Čikulin,1.g, Martina Koš-

čak, 3.g, Monika Mešnjak, 3.g

Suradnici: Ines Klopotan,

prof., Marina Bukal Pofuk,

pedagoginja, Dominik Benjak,

prof., Nikola Žganec, prof., Sa-

ša Peček, prof.

SADRŽAJ

Rezultati natjecanja 2015./2016. 3

XX. Utrka grada Novog Marofa 4

3P – Planiram, Poduzimam,

Promovitam! 5

Maturanti 2015./2016. 6

Ekonomijada 2016. 7

Dan škole 8

Obrtnički ulični sajam 2016. 9

XX. županijska smotra učeničkih

zadruga Varaždinske županije 9

Odlazak u kino 10

Suradnja s PU varaždinskom - preventivni

program 10

Dan otvorenih vrata Škole 11

Terenska nastava 13

Sara Kranjac u intervjuu 17

Antun Galina u intervjuu 18

Mladi, predrasude i njihov značaj u

društvu 19

Problemi mladih 20

Kakvu glazbu slušamo? 24

Pričaj mi priču… 26

Učenički radovi 29

Humanitarna akcija “Praznite ormare, punite

srca” 2.e razreda 31

„Plastičnim čepovima do skupih lijekova“ 31

Školski biseri 32

3

L I S T B R . 1 I

REZULTATI NATJECANJA 2015./2016.

Uspjeh naših učenika na natjecanjima ove školske godine

U školskoj godini 2015./2016. u školska natjecanja uključilo se 40 učenika Srednje škole Novi

Marof u ukupno osam predmetnih područja: Hrvatski jezik, Njemački jezik, Geografija, Povijest, Bio-

logija, Latinski jezik, Kemija i Matematika. Nakon održanih školskih natjecanja na višu razinu natje-

canja pozvano je ukupno 11 učenika iz pet predmetnih područja: Geografija, Latinski jezik, Hrvatski

jezik, Povijest i Biologija. Na županijskoj su razini učenici pokazali znanje i postigli izvrsne rezultate:

Viktorija Lacković, 1.g

- 13. mjesto iz geografije

Karlo Ipša, 1.g

- 9. mjesto iz geografije

Marija Stepan, 2.g

- 2. mjesto iz geografije

- 3. mjesto iz latinskog jezika

Martin Vugrinec, 2.g

- 14. mjesto iz geografije

Ana Milak, 2.g

- 8. mjesto iz povijesti

Izabela Sabolić, 2.g

- 11. mjesto iz geografije

- 9. mjesto iz biologije

Valentina Vuradin, 3.g

- 2. mjesto iz geografije

Za sudjelovanje na natjecanjima učenike su pripremali njihovi mentori:

- Dominik Benjak, nastavnik geografije i povijesti

- Antonija Maltar, nastavnica hrvatskog jezika

- Antonija Vlahov, nastavnica latinskog jezika

- Marta Kranjčec, nastavnica biologije

Čestitke učenicima na postignutom uspjehu i mentorima na uloženom trudu u pripremanju

učenika za natjecanja!

Viktorija Meštrić, 3.g

- 4. mjesto iz geografije

Mislav Volar, 3.g

- 3. mjesto iz geografije

- 11. mjesto iz biologije

Mateja Kerep, 3.e

- 11. mjesto iz hrvatskog jezika

Anamarija Ratković, 3.e

- 7. mjesto iz geografije

Marina Bukal Pofuk, pedagoginja

4

L I S T B R . 1 I

XX. Utrka grada Novog Marofa

Dana 25.5. održana je XX.

Utrka grada Novog Marofa

u organizaciji Osnovne

škole Novi Marof i grada

Novog Marofa. Na utrci su

sudjelovala djeca vrtićke

dobi, učenici od 1. do 8.

razreda te srednjoškolci.

Na utrci 800 metara preds-

tavnici Srednje škole Novi

Marof bili su Petar Šarkanji,

Leonarda Bunta, Božica

Bočkaj, Lucija Čikulin i Lu-

cija Rutić.

Rezultati naših sudionika:

u ženskoj kategoriji

1.mjesto: Leonarda Bunta

2.mjesto: Lucija Rutić

u muškoj kategoriji

1.mjesto: Luka Sakač

2.mjesto: Petar Šarkanji

Nikola Žganec, prof.

5

L I S T B R . 1 I

U sklopu projekta 3P – Planiram, Poduzimam, Promoviram! financiranog

od strane Europskog socijalnog fonda, a čiji je nositelj Fakultet organizacije i

informatike iz Varaždina, tijekom mjeseca ožujka učenici SŠ Novi Marof smje-

ra ekonomist sudjelovali su na radionicama o snimanju („Kako snimiti promoti-

vni video?“) i režiranju promotivnih videa u poduzetništvu („Kako režirati pro-

motivni video?“). Kako se ovim projektom žele povećati aspiracije učenika i

studenata prema poduzetništvu, učenici su imali priliku uključiti se u Natjeca-

nje u izradi promotivnih videa o poduzetništvu. U ovom su natjecanju

sudjelovala dva tima naše škole u čijem su sastavu bili: Petra Kerep, Mateja Vi-

čić, Lora Zeljak, Dorian Valent, Danijel Tukač, Filip Kurtović, Nikola Pokos,

Matea Marković i Ivana Pakšec. Video koji su snimili Petra Kerep, Mateja Vičić,

Filip Kurtović, Nikola Pokos i Danijel Tukač osvojio je 9. mjesto od ukupno 21

prijavljenog tima. U prostorima naše škole održano je prikazivanje pobjed-

ničkih promotivnih videa o poduzetništvu te su prikazana i dva uratka

naših timova.

Također, 19.5.2016. učenici Petra Kerep, Filip Kurtović, Nikola Pokos i Danijel

Tukač posjetili su u okviru projekta 3P poduzeće Tehnix d.o.o. i Tehnološ-

ko-inovacijski centar Međimurje. Učenici su imali priliku upoznati se s po-

slovanjem uspješnog poduzeća Tehnix d.o.o. te aktivnostima i uslugama Centra

kao i zaposlenicima inkubiranih poduzeća.

Ines Klopotan, prof.

6

L I S T B R . 1 I

Srednja škola Novi Marof u školskoj godini 2015./2016. po

prvi puta ima završne razrede. Učenici 3.p razreda prvi su ma-

turanti Srednje škole Novi Marof. Nastava za maturante zavr-

šila je 17.5., a već 21.5. učenici su imali i maturalnu večer u

prostorima hotela Turist.

MATURANTI 2015./2016.

7

Prošli mjesec sudjelovale smo na 8. po redu

Ekonomijadi koja se odvijala tijekom 11., 12. i

13. travnja. Sudjelovalo je 11 škola iz BiH, Sr-

bije, Makedonije, Slovenije, Crne Gore te Hr-

vatske. Naša je škola ove godine po prvi puta

sudjelovala i bila domaćin. Ekonomijada je nat-

jecanje trećih i četvrtih razreda ekonomskog

smjera. Nas dvije bile smo predstavnice SŠNM

na natjecanju. Prvi dan dočekali smo učenike u

Kulturnom centru

„Ivan Rabuzin“,

gdje smo za njih

pripremili prired-

bu dobrodošlice.

Nakon priredbe

svi smo posjetili

OPG Jakopović,

„Kuću magične

trave“. Obitelj

Jakopović bavi se proizvodnjom kozmetike od

prirodnih sastojaka. Svaki sudionik dobio je i

simboličan poklon. Navečer smo se uputili u

restoran „Ključice“ gdje smo imali večeru.

Učenici gosti spavali su u učeničkom domu u

Varaždinu, a profesori u hotelu. Sljedeće jutro

razgledavali smo Varaždin. Obišli smo mnoge

znamenitosti poput Starog grada, Katedrale,

Grgura Ninskog… Posjetili smo također i

Fakultet organizacije i informatike koji nas je

sve oduševio svojim programom. Potom smo

se autobusom uputili u Lepoglavu. Nakon

ručka i kratkog razgledavanja Lepoglave otišli

smo u dvorac Trakošćan. Razgledali smo sve

njegove ljepote i čuli mnoge zanimljive priče o

dvorcu. Pri povratku u Varaždin večerali smo

u pansionu „Garestin“ te otišli na spavanje.

Sljedeće jutro bilo je natjecanje koje se odvija-

lo u Kulturnom centru u Novom Marofu.

Natjecanje je bilo vrlo napeto i razlike između

prva tri mjesta vrlo male. Bilo nam je zanim-

ljivo vidjeti koliko zapravo znaju naši kolege iz

susjednih zemalja te koliko se njihova nastava

razlikuje od naše. Osvojile smo izvanredno

treće mjesto. Prva je bila škola iz Crne Gore,

a druga škola iz BiH. Nakon natjecanja imali

smo malu zakusku te smo se sa svima pozdra-

vili i požel-

jeli im sretan

put. Stekle

smo mnoga

nova prijatel-

jstva i poz-

nanstva. Jako

nam je drago

da smo

sudjelovale u

ovakvoj vrsti natjecanja i radujemo se

sljedećoj Ekonomijadi.

Marija Bukal i Lucija Mešnjak, 3.e

Ekonomijada 2016.

L I S T B R . 1 I

8

L I S T B R . I I

Dan škole

Osvrt na kazališnu predstavu Gospođa ministarka

U sklopu obilježavanja Dana Škole gledali smo predstavu Gospođa ministarka u pozna-

tom zagrebačkom kazalištu Kerempuh. Predstava je po žanrovskom određenju satirična

komedija, a opći dojam koji je na mene ostavila je pozitivan. Svi glumci, a naročito

glumica koja je imala ulogu ministarke, odlično su utjelovili svoj lik i nasmijali cijelo

kazalište. Radnja započinje pozivom jednog čovjeka u parlament na sastanak. Žurio je i

u panici tražio cilindar. Taj je čovjek proglašen ministrom, no on nije bio glavna zvijez-

da predstave. Njegova je žena, gospođa Žika, sama sebe proglasila ministarkom i malo

preozbiljno shvatila tu dužnost. U cijeloj je obitelji napravila opću pomutnju. Birala je

novog muža svojoj kćeri, sebi je pronašla „ljubavnika“, počela je pušiti cigare da se

uklopi u visoko društvo, … Sve te dogodovštine zapisao je i dao u novine njen zet da bi

joj se osvetio za pokušaj narušavanja braka. Kada se sve pročulo, novopečeni je minis-

tar dao ostavku, a ministarka je ostala bez svoje titule. U predstavi mi se svidjelo što je

svaki glumac bio u svom liku, čak i kada nije bio u centru pozornosti. Također, svi su

mi glumci bili poznati s televizije pa ih je bilo lijepo vidjeti uživo. Sve u svemu, svima

željnima smijeha i zabave preporučam da dođu u Kerempuh i pogledaju Gospođu mini-

starku. Sigurno neće požaliti!

Martin Vugrinec, 2.g

I ove školske godine obilježen je Dan Srednje škole Novi Marof 8. travnja 2016. kada su svi

učenici i djelatnici Škole putovali u Zagreb. Posjećeno je Hrvatsko-američko društvo, gdje

su učenici sudjelovali na izuzetno zanimljivim radionicama na engleskom jeziku. Potom su

učenici u grupama obilazili Zoološki vrt i šetali parkom u Maksimiru. Slobodno vrijeme pro-

vodili su u samom centru grada Zagreba, a zajedničko druženje okrunjeno je kazališnom

predstavom Gospođa ministarka u kazalištu Kerempuh.

9

Obrtnički ulični sajam 2016.

L I S T B R . 1 I

U organizaciji Udruženja hrvatskih

obrtnika Varaždin, u centru Varaž-

dina je 7. svibnja održan 3. Obrtni-

čki ulični sajam, na kojem je, uz

mnoštvo obrtnika, sudjelovala i naša

učenička zadruga „Grebengrad“.

Time je nastavljena dobra suradnja

s Udruženjem obrtnika Novi Marof

i njihovim predsjednikom, gospodi-

nom Petrom Klopotanom. Učenici

zadrugari, Mateja Kurtoić i David

Puškadija, uz pratnju profesorice

Antonije Maltar prodavali su kera-

mičke proizvode koje su izradile

vrijedne ruke naših zadrugara. Zaje-

dnički štand UO Novi Marof i zad-

ruge Grebengrad posjetilo je mnoš-

tvo Varaždinaca koji su se divili ke-

ramičkim ukrasima. Mnogi su iste i

kupili zahvaljujući prodajnim i ko-

munikacijsko-prezentacijskim vješti-

nama mladih zadugara koji su time

stekli svoja prva poduzetnička isku-

stva.

Ines Klopotan, prof.

Dana 23. travnja održana je XX. županijska smotra

učeničkih zadruga Varaždinske županije, a domaćin

manifestacije bila je Osnovna škola Martijanec. Na

Smotri je revijalno sudjelovala i učenička zadruga

„Grebengrad“, koju su predstavljale učenice Leonar-

da Bunta i Lucija Čikulin te mentorice Gordana Ban i

Svijetlana Spudić Grđan. Svečanom otvorenju prisu-

stvovali su i ravnatelji škola pa tako i ravnateljica Sre-

dnje škole Novi Marof Jasminka Behin. Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, prigo-

dnim je govorom otvorio Smotru. Na smotri je sudjelovalo 27 učeničkih zadruga, od čega

su 4 nastupile revijalno. Najviše bodova prosudbenog povjerenstva skupila je učenička zad-

ruga „Hižica“ OŠ A.K.Miošića iz Donje Voće.

Novinarska grupa

XX. županijska smotra učeničkih zadruga

Varaždinske županije

10

Suradnja s PU varaždinskom - preventivni program

Dana 29. travnja tridesetak učenika

Srednje škole Novi Marof u organi-

zaciji nastavnica hrvatskog jezika i

ove je godine posjetilo Cinestar Va-

raždin te pogledalo film po prethod-

nom izboru. Učenici su birali između

dva filma, Lovac i lede-

na kraljica i Eddie -

orao, a pobjedu je od-

nio film Lovac i ledena

kraljica. Projekcija fil-

ma započela je oko

15:30 sati te trajala do

17:10 sati. Nakon pro-

jekcije uzbudljivog i

zabavnog filma učenici

su imali i slobodno vrijeme u Lu-

mini centru.

Novinarska grupa

Policijski djelatnik, g. Igor

Turković, govorio je učeni-

cima o pravilima vožnje

bicikla te o novčanim kaz-

nama za prekršaje u vožnji

bicikla. Po završetku radio-

nice učenicima su podijelje-

ne reflektirajuće trake za

ruku ili nogu, koje su važne

kod vožnje bicikla ili pješač-

enja noću jer ih čine vidljivi-

U okviru projekta Učinimo

mlade pješake, bicikliste i

vozače sigurnijima u cestov-

nom prometu u Gradu No-

vom Marofu, financiranom

od strane Zaklade sv. Mi-

hael Varaždinske županije,

11. svibnja 2016. u našoj je

školi održana radioni-

ca Sigurnost pješaka i bicikli-

sta za sve učenike Škole.

jima u prometu.

Mar in a Buka l Po fuk ,

pedagoginja

L I S T B R . 1 I

Odlazak u kino

11

L I S T B R . 1 I

Dan otvorenih vrata Škole

U subotu 14. svibnja 2016. organiziran je Dan otvorenih vrata Ško-

le. Tom su prigodom nastavnici škole za naše učenike, ali i za sve zainte-

resirane osmaše, održavali zanimljive radionice. U nastavku možete pog-

ledati fotografije i sami se uvjeriti kako nam je bilo na radionicama!

Održavale su se radionice raznovrsnih

sadržaja...

Radionica Učiti kako učiti...

(Anita Poje i Snježana Sučić)

Radionica Recikliranje: kreacije - im-

provizacije...

(Ines Klopotan)

Radionica Origami - vještina kreiranja

modela od papira… (Valentina Vrbanić

Runtić i Ines Košćak)

Radionica Optika...

(Manuela Maltar i Gordana Ban)

Radionica Srednjovjekovne utvrde

novomarofskog područja… (Dominik

Benjak, Fabijan Ipša, Jurica Njego-

vec)

Radionica Pub quiz… (Marina Halamek i

Svijetlana Spudić Grđan)

12

L I S T B R . 1 I

Radionica Škola glagoljaštva...

(Antonija Maltar)

Radionice Zašto španjolski? (Dubravka Škri-

njar) i Zašto francuski? (Ivana Žnidarić Kajić)

Filmska radionica… (Petra Gal, Nikola

Žganec, Helena Žugec)

Radionica Obnovljivi izvori energije… (Dražen Top-

lak, Saša Peček, Matija Lisičak)

Marina Bukal Pofuk, pedagoginja

13

L I S T B R . 1 I

Terenska nastava,

OD HRVATSKE AMAZONE DO

HRVATSKE SAHARE

Učenici 1. i 3. razreda ekonomista sudjelovali su dana 17.5.2016. na te-

renskoj nastavi „Od hrvatske Amazone do hrvatske Sahare“, koja se održala

na prostoru donjeg Međimurja i gornje Podravine. Na terenskoj nastavi učeni-

ci su posjetili sljedeće lokacije: Veliki Pažut (OPG „Muškatljin“), Legrad (ušće

Mure u Dravu), Koprivnica (tvornica Podravka), Đurđevac (Stari grad), geo-

grafsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci i Varaždinske Toplice te su se

upoznali s područjem kroz koje su prolazili.

Posebni zoološki rezervat „Veliki Pažut“ smješten

je nedaleko Dubravskog jezera i Donje Dubrave. Unutar

njega nalazi se OPG „Muškatljin“ na kojem se uzgajaju

brojne domaće životinje, među kojima se po brojnosti

ističu ovce i konji, koji se treniraju za sportsko jahanje.

Učenici su upoznati s radom obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva te su primijenili gradiva iz ekonomskih pre-

dmeta.

Ušće Mure u Dravu kod Legrada se zbog svojih izu-

zetnih prirodnih vrijednosti popularno naziva i "hrvatska Ama-

zona". Učenici su prepoznavali riječne procese i oblike te na-

pravili zajedničku fotografiju na ušću, s pogledom na mađarsku

obalu.

Glavno odredište u Kopri-

vnici bila je prehrambena

tvrtka Podravka. Učeni-

cima su prezentirani najva-

žniji podaci o tvornici,

njezinom poslovanju i

daljnjim planovima. Naši

budući ekonomisti mogli su tako usporediti poslovanje izme-

đu malih OPG-a i velikih poslovnih kompanija, poput Podrav-

ke.

14

L I S T B R . 1 I

U Đurđevcu su učenici posjetili utvrdu i galeriju

Stari grad Đurđevac, razgledali zavičajnu zbirku podrav-

skih slikara, čuli legendu o istjerivanju Turaka zadnjim pi-

cokom te se upoznali s manifestacijom Picokijada.

Nedaleko Đurđev-

ca nalazi se geo-

grafsko-botanički

rezervat Đurđe-

vački pijesci, popularno nazvani „hrvatska Sa-

hara“. To je zaštićeno botaničko područje ose-

bujnog staništa s velikim brojem endemičkih

vrsta, jedinstvene flore i faune te vidljivim obli-

cima pješčanih dina. Učenici su prošetali ostaci-

ma jedine hrvatske pustinje te se upoznali s nas-

tankom ove pustinje i karakterističnom flo-

rom i faunom.

Zadnja lokacija bile su Varaždinske

Toplice u kojima su učenici razgledali ostat-

ke iskopina nekadašnjeg rimskog naselja i

termalnog kupališta „Aquae Iasae“ i stari

grad s rimskim lapidarijem.

Terenskom nastavom obuhvaćeni su nastav-

ni sadržaji iz više nastavnih predmeta, kao

što su sadržaji iz ekonomske skupine pred-

meta, geografije, povijesti, biologije i hrvatskog jezika. Tijekom terenske nastave učenici

su imali zadatak izlagati o prigodnim sadržajima i

lokacijama terenske nastave, ispunjavati radni listić

i pažljivo slušati tijekom putovanja. Nakon povrat-

ka u školske klupe učenici su dobili provjere zna-

nja u kojima su mogli pokazati što su novo naučili.

Dominik Benjak, prof.

15

L I S T B R . 1 I

Terenska nastava,

PUTEVIMA VELEBITSKIH PASTIRA I

SENJSKIH USKOKA Učenici 1., 2. i 3. razreda opće gimnazije sudjelovali su dana 20.5.2016. na

atraktivnoj terenskoj nastavi „Putevima velebitskih pastira i senjskih uskoka“. U

sklopu terenske nastave učenici su posjetili sljedeće lokacije: NP Sjeverni Velebit

(meteorološka postaja Zavižan i Velebitski botanički vrt), Crnika (Grifon centar –

centar za zaštitu ptica grabljivica), Senj (utvrda Nehaj) i Selce. Osim navedenih

lokacija, učenici su se kroz izlaganja i seminare upoznali i s ostalim područjima

Gorske Hrvatske i sjevernog Hrvatskog primorja.

Boravak u Nacionalnom parku Sjeverni Ve-

lebit obilježili su edukacija o radu meteorološke postaje

na Zavižanu, edukativno planinarenje Velebitskim bota-

ničkim vrtom i rješavanje radnih listića u planinarskom

domu na Zavižanu. Na

primjeru meteorološke

postaje Zavižan učenici

su ponovili gradivo iz

klimatologije, a domar Ante Vukušić upoznao ih je s princi-

pom rada meteoroloških uređaja te s vremenskim ćudima

Zavižana (koje su i sami osjetili uz velebitsku buru, gustu mag-

lu i nižu temperaturu zraka). U Velebitskom botaničkom vrtu

vegetacija još nije bila u svom punom cvatu, ali učenici su ipak

vidjeli ili barem naučili o nekim velebitskim endemima, kao što su velebitska degenija, hrvatska

sibireja, kitajbelov jaglac

i drugi.

Nakon razgleda

Velebitskog botaničkog

vrta učenici su posjetili

Grifon centar. Udruga

Grifon – Centar za zaš-

titu ptica grabljivica os-

novana je zbog želje za

očuvanjem prirode i to prvenstveno putem zaštite bje-

loglavih supova te drugih ugroženih ptica grabljivica.

16

L I S T B R . 1 I

Centar je smješten u Crniki, malom mjestu 13

km južno od Senja. Volonteri Centra održali su

učenicima izuzetno zanimljivo i poučno predava-

nje o bjeloglavim supovima, drugim pticama gra-

bljivicama našeg kraja te opasnostima koje prije-

te istima. Učenici su i uživo vidjeli bjeloglave su-

pove i to proceduru sunčanja i sušenja krila na-

kon kiše.

Sljedeća destinacija bio je grad Senj. Učenici

su prošetali Parkom senjskih književnika u kojem

su mogli vidjeti biste književnika Senjana, poput

Milutina Cihlara Nehajeva, Silvija Strahimira

Kranjčevića, Vjenceslava Novaka, Milana Ogrizo-

vića i drugih. Posjetili su i utvrdu Nehaj, simbol gra-

da Senja. Razgledali su je izvana i iznutra te se po-

peli na vidikovac na vrhu tvrđave s kojeg se pruža

predivan pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab,

Goli, Prvić, Cres, Krk, na planine Gorskog kotara

te Učku i Velebit. Penjući se do vidikovca učenici

su razgledali stalne izložbe Senjski uskoci, Senjska

primorska kapetanija, Senjska crkva kroz povijest i

Gradski i plemićki grbovi Senja.

Posljednja destinacija terenske nastave bilo je Selce, malo primorsko mjesto u

neposrednoj blizini Crikvenice. Tamo su učenici imali slobodno vrijeme za razgledava-

nje prirodnih i kulturnih ljepota, šetnju obalom i uređenim plažama, odmor, druženje i

uživanje uz predivan pogled na čisto more.

Terenskom nastavom posebice su obuh-

vaćeni nastavni sadržaji iz geografije, povijesti, biolo-

gije i hrvatskog jezika. Prije same terenske nastave

učenici su imali zadatak napisati seminarski rad na

odabranu prigodnu temu, koji su na samoj teren-

skoj nastavi izlagali. Tijekom terenske nastave uče-

nicima je pri ruci bila terenska knjižica, koju su mar-

ljivo čitali i popunjavali. Po povratku u školske klupe

učenici su dobili kraće testove za provjeru znanja iz

predmeta obuhvaćenih terenskom

nastavom. Antonija Maltar, prof. i Dominik Benjak, prof.

17

L I S T B R . 1 I

Sara Kranjac u intervjuu

Novinarka: Bok!

Sara: Bok!

N: S koliko se godina prvi put susrećeš s kartingom i za-

pravo počinješ baviti njime?

S: Prvi se put s kartingom susrećem s 12 godina, a njime

se bavim već 3 godine.

N: Kako se rodila tvoja ljubav prema kartingu?

S: Moj se brat počeo baviti time i, kako smo svi u obitelji

krenuli u to, tako sam i ja, haha.

N: A možda neka druga ljubav?

S: Daa, dečko, haha, s kojim sam već godinu i pol.

N: Čime se on bavi?

S: Vozi motor.

N: Imaš li neki uzor?

S: Niki Lauda i Schumacher koji je bio nekad.

N: Koliko često putuješ?

S: Kad je sezona, onda 1 do 2 puta mjesečno.

N: Jesi li osvajala neke nagrade?

S: 3. mjesto u 2015. godini, 3. mjesto u prvenstvu Hrvat-

ske.

N: Putuješ li samo unutar Hrvatske ili i po drugim država-

ma?

S: Italija, Slovenija, u biti to je međunarodni kup koji se

vozi „ajmo reći“ u Europi, bliže Hrvatskoj.

N: Kako uspijevaš uskladiti školu i karting?

S: Pa za školu brinem preko tjedna, do petka, a vikend mi

je za treninge.

N: Je li ti zbog toga problem u školi? Ako imaš puno tre-

ninga i natjecanja vikendima, imaš li dovoljno vremena za

učenje?

S: Pa nije. Za sada su mi ocjene odlične i najvjerojatnije

ću proći s odličnim uspjehom, tako da mi i nije neki pro-

blem.

N: Imaš li i dalje namjeru baviti se kartingom?

S: Da.

N: Čime se baviš u slobodno vrijeme?

S: Crtanjem i plesom.

N: Nabroji nam neke prednosti i nedostatke kartinga,

ako ih uopće i ima.

S: Prednosti su stjecanje novih prijateljstava, upoznavanje

novih ljudi, društva iz drugih država, rekreacija. Mana je

ta da je sport opasan jer se uz malo neopreza lako može

ozlijediti, a to baš nije poželjno.

N: Kakav je položaj žena u tom sportu?

S: Nema nas!!! Haha, mi se poistovjećujemo s muškarci-

ma u tom sportu. Znači, ne postoji samo muška ili samo

ženska kategorija, nego se klasificiramo po godinama. U

Hrvatskoj su

samo 3 dje-

vojke koje se

bave kartin-

gom.

N: Što bi

savjetovala

onima koji se

odluče baviti

ovim zanim-

ljivim sportom?

S: Da si previše ne „razbijaju glavu“ rezultatima, nego da

jednostavno uživaju u svakoj vožnji, a pobjeda će doći

ako je suđena, haha.

N: Slažemo se. Hvala ti, Sara, što si prihvatila poziv za

ovaj intervju. Bilo nam je drago, bok!

S: Nema na čemu. Hvala vama što ste me pozvale. Meni

je također bilo drago, bok!

Leonarda Bunta i Lucija Čikulin, 1.g

18

L I S T B R . I I

Antun Galina u intervjuu Leonarda:

S koliko te

godina po-

čelo zanimati

mađioničar-

stvo i s koli-

ko si se godi-

na počeo

baviti time?

Antun:

Mađioničar-

stvom sam se počeo baviti s 14 godina u sedmom

razredu.

Leonarda: Imaš li možda kao uzor nekog od mađio-

ničara?

Antun: Uzor mi je Dynamo, David Blaine, Peter

Embi i to je to.

Leonarda: Koliko dugo vježbaš trikove i koliko ti

treba da naučiš jedan trik?

Antun: Za jedan trik treba mi 15 dana.

Leonarda: Je li ti problem uskladiti školu i mađioni-

čarstvo?

Antun: Ne.

Leonarda: Jesi li zadovoljan svojim napretkom u

mađioničarstvu?

Antun: Da.

Leonarda: Planiraš li se i poslije škole nastaviti bavi-

ti mađioničarstvom ili imaš neki drugi san?

Antun: Hoću biti profesionalni mađioničar.

Leonarda: Da možeš upoznati slavnog mađioničara,

tko bi to bio?

Antun: Dynamo.

Leonarda: Je li ti potrebna asistentica?

Antun: Ne želim asistenticu, želim sve raditi sam .

Leonarda: Imaš li svoju Facebook stranicu?

Antun: Imam. Antunova čarolija. Tamo stavljam

trikove. Nekada nastupam i na rođendanima i po-

kazujem djeci svoje trikove.

Leonarda: Koji trik im se najviše sviđa?

Antun: Gutanje balona.

Leonarda: Koliko trikova znaš?

Antun: Negdje oko dvije tisuće.

Leonarda: Koliko novaca potrošiš na trikove?

Antun: Za najjednostavniji trik najmanje oko 200

kuna.

Leonarda: Kako učiš trikove?

Antun: Najviše preko interneta.

Leonarda: Dobro, hvala ti, Antune. Bok.

Antun: Bok.

Leonarda Bunta i

Lucija Čikulin, 1.g

19

L I S T B R . 1 I

Mladi, predrasude i njihov značaj u društvu

Adolescenti, skupina

ljudi o kojoj svi sve

znaju, a nitko ništa

ne zna. To su oni

koji su vječno smat-

rani autsajderima, ali

se i dalje uporno

trude uklopiti u dru-

štvo. Adolescenti

su tako zapeli neg-

dje u središtu društvene hijerarhije moder-

noga društva. Dok s jedne strane traže prava

i opravdavaju svoje postupke, s druge strane

se brane i izvlače na to kako još nisu odrasli.

Tko bi onda shvatio tinejdžere ako ni oni sa-

mi ne mogu shvatiti tu međugeneracijsku ru-

pu u kojoj su zapeli?

Djeca žele što prije odrasti. Stariji ponovno

žele biti mladi. A tu su i adolescenti koji, o-

sim što pokušavaju pronaći svoje mjesto u

društvu, usput otkrivaju sebe, tko i što su oni

zapravo. U nekim situacijama oni će se pona-

šati kao nevina djeca, a opet će biti izvrsni

pregovarači ako su im kojim slučajem u-

skraćena prava ili ne dobiju što žele i zaslužu-

ju. Ukoliko se starije generacije zatraži miš-

ljenje ili komentar o mladima, bit će to izjave

pune laži, predrasuda i najčešće netočnih

pretpostavki. Neshvatljivo je to što stariji

konstantno optužuju i obezvrjeđuju mlade, a

pri tome zaboravljaju da su i oni nekad bili

mladi, da je i njima bilo teško nositi se sa svi-

me i uklopiti se. Kažu da mladi stalno „vise“

pred računalima, ne žive bez mobitela i hrane

se internetom.

Zar to nije neophodno za opstanak u ovom

našem društvu?

Mladi se ne uklapa-

ju u starije skupine

pa ni u mlađe. Za-

to su oni skupina

za sebe. Upravo

takvi kakvi jesu.

Odbačeni, nes-

hvaćeni, nesavršeni

i savršeni, pametni i lukavi, čudni i smiješni, sa

svojom svemirskom tehnologijom i jednostav-

nošću čine skupinu kojoj svi pripadaju i svatko

se u njoj može pronaći ili od nje pobjeći, ne

želeći se u nju svrstavati.

Nijedan čovjek još nije izbjegao taj period živo-

ta jer preskočiti ga značilo bi od djeteta izrasti

preko noći u zrelu osobu. Kao i svemu u živo-

tu i adolescenciji bismo se trebali suprotstaviti

i doživjeti ju na svoj jedinstven način. Ne bismo

na to smjeli gledati kao na lošu stvar, već kao

najljepše razdoblje svog života jer upravo tada

spoznajemo sami sebe i otkrivamo svijet kakav

on uistinu jest. Nisu svi adolescenti delikventi i

buntovnici, ali rekla bih da to dolazi u paketu.

Tko je vidio tinejdžera koji nije napravio niti

jednu glupost koja će kasnije biti popraćena

ružnim komentarima starijih ili divljenjem vrš-

njaka? Takav se još nije rodio.

Monika Mešnjak, 3.g

20

Problemi mladih

L I S T B R . 1 I

Slika 4.

SAMOOZLJEĐIVANJE

Samoozljeđivanje je najčešći oblik agresije prema samom sebi koji

može stvoriti manje rane ili čak ozljede od kojih mogu ostati trajni ožiljci.

Samoozljeđivanje uključuje rezanje oštrim predmetima, poput žileta, noža ili

skalpela s ciljem da se nanese fizička bol, grebanje, udaranje, namjerno lom-

ljenje kostiju, čupanje kose te paljenje tijela cigaretom ili svijećom. Stručnjaci smatraju kako se kod sa-

moozljeđivanja radi o opasnom poremećaju ponašanja koji je u zadnjih nekoliko godina sve više u poras-

tu kod adolescenata. Iz samoozljeđivanja se mogu razviti suicidalne ideje, no razlikujemo suicidalni od

nesuicidalnog oblika samoozljeđivanja. Suicidalni oblik razlikuje se po ozlijeđenim područjima, broju po-

kušaja samoozljeđivanja te po stresnim čimbenicima koji uzrokuju takvo ponašanje. Samoozljeđivanje u

adolescenciji važan je pokazatelj psihičkog zdravlja u odrasloj osobi, ali i važan je čimbenik za kasnije sui-

cidalno ponašanje i pokušaje samoubojstava.

Samoozljeđivanje se najčešće javlja kod osoba s poremećajima u prehrani, no sve češći događaji koji

prethode takvom obliku autodestruktivnog ponašanja jesu nisko samopoštovanje i nesigurnost, opsesiv-

no-kompulzivni poremećaji, problemi u obitelji te traume iz djetinjstva.

" O v i s e r a z l o z i m o g u s v r s t a t i u t r i o s n o v n e k a t e g o r i j e :

•Regulacija emocija – pokušaj da se tijelo dovede u ravnotežu nakon turbolentnih ili uznemirujućih osjećaja.

•Komunikacija – neki ljudi koriste samoozljeđivanje da bi izrazili ono što nisu u stanju izraziti riječima.

•Kontrola i kazna – ova kategorija uključuje ponašanja koja su ponavljanje obrasca zlostavljanja pretrpljenog u

djetinjstvu (najčešće fizičkog ili seksualnog) i tzv. "magično razmišljanje (ako povrijedim sebe, ono loše čega se

bojim, neće se dogoditi)." Najčešće ponašanje je rezanje po zglobovima, nadlakticama, trbuhu te unutar-

njoj strani bedara. Osobe koje su sklone samoozljeđivanju na taj način traže bijeg od problema, rješavaju

se stresa, olakšavaju se od bijesa i emocionalne boli, iskazuju mržnju prema samom sebi zbog nezado-

voljstva sobom te stvaraju osjećaj kontrole nad samim sobom. Prema istraživanju, osobe koje se samoo-

zljeđuju tvrde kako im takvo ponašanje pomaže pri rješavanju negativnih i bolnih emocija koje su izazva-

ne stresom ili nekom traumom te kako na taj način najbolje mogu kontrolirati svoje emocije i jedino ih

to može smiriti, no takav osjećaj je samo prividan i privremen. Osoba koja se samoozljeđuje najčešće

ulazi u krug iz kojeg ne može izaći sama. Svakim novim pokušajem samoozljeđivanja osoba iskazuje da

postoji problem i pokušaj njegovog rješavanja, no ne dolazi do rješenja, već želja za ozljeđivanjem postaje

sve veća dok se mozak navikava na stanje fizičke boli koju si osoba zadaje nekim od oblika samoozljeđi-

vanja. Svakodnevnim samoozljeđivanjem mozak percipira ozljeđivanje kao normalno ponašanje te se iz

toga, na neki način, može razviti ovisnost kao kod pušenja, konzumiranja alkohola ili droga.

21

L I S T B R . 1 I

Pokusi s magnetima

1. Kompas (slika 8.)

2. Magnetsko polje (slika 9.1..9.2.)

3. Magnetizacija materijala (slika 10.1., 10.2.)

4. Utrka kuglica (slika 11.)

5. Magnetske slike (slika 12.1., 12.2.)

Ježić (slika 13.)

POREMEĆAJI U PREHRANI

Oko milijun muškaraca i čak sedam milijuna žena bori se s nekim od poremećaja u

prehrani koje također svrstavamo u autoagresivno ponašanje. Poremećaji u prehrani očituju

se u premalom unosu hrane kod anoreksije nervose i prevelikom unosu hrane kod bulimije.

Poremećaji u prehrani najčešće su znakovi nekih drugih poremećaja ili problema uzrokovanih

okolinom u kojoj se osoba nalazi. Najčešće se javljaju kod mladih adolescentica koje su,

praćene idealima koje javnost svakodnevno nameće, često nezadovoljne sa sobom. Kod čak

85% populacije, koja se bori s poremećajima u prehrani, ta je bolest nastupila u dvadesetim

godinama života. Bulimija i anoreksija psihosomatske su bolesti 21. stoljeća kod kojih dolazi

do iskrivljene percepcije vlastitog tijela. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od poremećaja u preh-

rani boluje oko 50 000 ljudi. Adolescentice spadaju u najrizičniju skupinu.

Kada osoba koja se ozljeđuje osjeti emocionalnu bol, nanijet će si ozljede koje u nekim slučajevima mogu

završiti i samoubojstvom. Nakon samoozljeđivanja osoba će vjerojatno osjetiti sram i razočarenje u samu

sebe, odlučit će da to više neće ponoviti, no kada ponovno osjeti bijes ili tugu, ozlijedit će se. Većina ado-

lescenata ostaje sama u tom krugu jer ne vide drugačiji način rješavanja stresa ili osobu od povjerenja koja

bi im mogla pomoći. Osoba koja se samoozljeđuje skriva to ponašanje od okoline i teško joj se povjeriti

drugoj osobi zbog straha od reakcije.

Istraživanja su dokazala kako je o samoozljeđivanju razmišljalo oko 23% dječaka i 39% djevojčica, a čak

49% njih bilo je u dobi od 15 do 18 godina. Sve veća stopa porasta samoozljeđivanja bilježi se kod osoba

od 19 do 25 godina života. Samoozljeđivanje je problem zbog kojeg je, nažalost, sve veći broj adolescenata

osuđivan od okoline. Prvi korak do rješavanja tog problema je priznati samom sebi da problem postoji, a

zatim se zapitati koji je razlog takvog ponašanja. Takvo samoispitivanje iziskuje veliku hrabrost, no to je

veliki korak do rješavanja problema samoozljeđivanja. Nakon toga, osoba bi svakako trebala pronaći zrelu

osobu od povjerenja ili čak potražiti pomoć stručnjaka koji može ustanoviti postoji li uz samoozljeđivanje

još neki poremećaj i što je stvarni uzrok takvom ponašanju. Također, mnogim je vjernicima pomogla moli-

tva u kojoj su pronašli način uspostavljanja psihičkog mira i pomoću nje smanjivali stres. Vrlo je važno da

osoba razmisli postoje li drugi načini kojima bi mogla smanjiti stres ili vladati emocijama usred teških tre-

nutaka.

22

BULIMIJA

Bulimija je kao i anoreksija nervosa poremećaj psihičkog podrijetla vezan

uz prehranu. Dok se kod anoreksije poremećaj očituje u premalom unosu hrane,

kod bulimije se organizam "čisti" namjerno izazvanim povraćanjem nakon preveli-

kog unosa hrane. Bulimija, kao i anoreksija, većinom pogađa mlade žene, a prvi

simptomu mogu se javiti između 12. i 20. godine života. "Bitna razlika između ano-

reksije i bulimije je u tjelesnoj težini. Kod bulimičnih je osoba tjelesna težina normalna ili

malo povećana, dok je u anoreksičnih izrazito niska."

Izazvano povraćanje može imati dvije funkcije: smanjenje tjelesne težine ili ublažavanje

depresije i suočavanje s negativnim emocijama kao kod samoozljeđivanja. Smatra se da su prvo-

tni znakovi bulimije uzrokovani pritiskom i neslaganjem u obitelji. Bulimičar je najčešće osoba

koja pretjerano teži savršenstvu i kontroli, ali smatra da ne može zadovoljiti očekivanja svojih

roditelja. Samopoštovanje takve osobe vrlo je nisko i pati od depresije, a nerijetko je takvo

ponašanje uzrokovano nekim od oblika zlostavljanja koje je osoba proživjela u djetinjstvu. U

težim slučajevima bulimija može dovesti do smrti, a također su veliki postoci samoubojstava

kod osoba koje pate od bulimije. Važno je otkriti zašto osoba ima potrebu unositi preveliku

količinu hrane, a u nekim slučajevima smatra se da je uzrok poseban problem odnosa s maj-

kom. Bulimične osobe preveliku količinu hrane koriste u zamjenu za ljubav. Bulimične osobe

često smatraju da su u djetinjstvu komunicirale s majkom samo na razini hranjenja pa tako svaki

put kad su uznemirene imaju potrebu za većim unosom hrane. Bulimične osobe također su

sklone samoozljeđivanju te se u početku ne javljaju liječniku jer se stide svoje bolesti, ali za raz-

liku od anoreksičnih osoba, bulimične imaju potrebu riješiti svoj problem.

SAMOOTROVANJE LIJEKOVIMA

Samootrovanje je u današnje vrijeme, kao i samoozljeđivanje rezanjem, sve više u

porastu kod tinejdžera i adolescenata. Takve osobe najčešće u okruženju drugih ljudi mo-

gu izgledati sretno, ali se na neki način zatvaraju u sebe jer ne žele opterećivati okolinu

svojim problemima, sklone su samoozljeđivanju, niskog su samopoštovanja, a sve je to

izazvano, u većini slučajeva, problemom u obitelji ili je posljedica zlostavljanja u djetinj-

stvu. Osoba koja se pokušava otrovati lijekovima, ima suicidalne misli, ali nije u potpuno-

sti sigurna želi li umrijeti. Prevencija samoubojstva lijekovima moguća je zato što je vrlo

teško pronaći pravu dozu lijeka koja može izazvati smrt, no vrlo je važno da se na vrijeme

otkrije uzrok takvog ponašanja jer ono može prijeći u ponovne pokušaje samootrovanja

koji mogu znatno iscrpiti organizam pa može doći do smrti.

L I S T B R . I I

23

L I S T B R . 1 I

KONZUMIRANJE DROGA

Jedan od oblika autoagresije i samootrovanja su,

također, droge koje stvaraju ovisnosti. Dok je kod

samootrovanja lijekovima primarni cilj samouboj-

stvo, kod uzimanja droge osoba postane ovisna te

smatra da samo uzimanjem droge može postići sre-

ću i vladati svojim negativnim emocijama. Ovisno o

drogama ovisnost se razvija u četiri faze. Prva faza naziva se probna faza. U njoj oso-

ba želi iskušati drogu jer ju zanima kakvo stanje može postići i što može osjećati pri-

likom konzumiranja droge. U drugoj fazi osoba počinje sve češće uzimati drogu uz

prisustvo društva jer ne vidi ništa loše u tome da ponovno iskuša nešto takvo. Iz druge

faze osoba vrlo brzo prelazi u treću, koja je ujedno i najopasnija. Osoba se navikava

na drogu te sve više postaje zaokupljena njome. Uzima ju bez prisustva društva, zane-

maruje svoje obaveze i počinje se kretati u novom društvu. U četvrtoj fazi osobom

potpuno vlada droga koja je iz navike prešla u ovisnost. Osoba upada u krug iz kojeg

od droge bježi ponovno u novo konzumiranje iste i sve više stvara potrebu za konzu-

miranjem. Osobi, koja je ovisna o drogama, potrebno je puno volje i strpljenja te po-

drška drugih ljudi da se riješi ovisnosti. Važno je da osoba prije uzimanja droge dobro

razmisli gdje je takav čin može dovesti te koje su posljedice. Mladi sve češće padaju

pod utjecaj društva i, nažalost, ne razmišljaju svojom glavom kada su u pitanju ovis-

nosti.

Tea Čikan, 2.g

24

L I S T B R . 1 I

Kakvu glazbu slušamo?

Glazba (muzika), umjetnost koja tonovima izra-

žava različita čuvstvena ili voljna raspoloženja te

odrazuje trenutke stvarnoga života. Odvija se u

vremenu i nije prostorno vezana. Tonska građa

sistematizirana je u različitim kulturnim sredinama

na različite načine pa je glazbena kultura vremenski

ili prostorno udaljenih sredina vrlo raznolika. Glaz-

beni folklor svih naroda i vremena anonimno je

djelo, prenosi se usmenom predajom i ne poznaje

razliku između stvaraoca i izvođača. Umjetnička glazba razlikuje se od ostalih grana umjetnosti po

tome što skladateljeve zamisli žive tek u izvedbi izvođača koji note pretvara u tonove. Glazbeni sas-

tojci glazbenog izraza: ritam, melodija, harmonija (polifonija) i oblik. Prema izvođačkom aparatu ko-

jemu je neko djelo namijenjeno glazba se dijeli na vokalnu, vokalno-instrumentalnu, instrumentalnu i

scensku.

(izvor, Hrvatski leksikon)

Anketnim upitnikom ispitali smo učenike Srednje škole Novi Marof koju vrstu glazbe i koje iz-

vođače najviše slušaju. Anketa je bila anonimna, a prvim dijelom ispitani su sociodemografski poda-

ci učenika/ca (dob, spol). Zatim su ispitanici odgovarali na pitanja vole li slušati glazbu, koliko sluša-

ju glazbu, gdje slušaju glazbu te tko su im omiljeni izvođači, izvođačice i grupe.

Rezultate provedenog anketnog upitnika prikazat ćemo u nastavku ovog članka.

Najviše se sluša pop glazba na putu do škole,

prije spavanja i za vrijeme vožnje.

25

L I S T B R . 1 I

Omiljena pjevačica je

Ellie Goulding, slijede je

Milica Todorović, Rihan-

na, Adel, Sandra Afrika,

Shakira, Sia, Christina

Aguilera, Ariana Grande

i Taylor Swift.

Omiljen pjevač je

Ed Sheeran, zatim

ga slijede MC Sto-

jan, Enrique Iglesias,

MC Yanko, Relja

Popović, John Le-

gend, Bruno Mars,

Olly Murs i Boban

Rajović.

Omiljena grupa je In

Vivo, a slijede je

Maroon 5, One Re-

public, Green Day,

Artic Monkeys, Ima-

gine Dragons,

RHCP i Coldplay.

26

L I S T B R . 1 I

Učenici 2.g trebali su pojedinačno izmisliti po jedan element proznog djela (3 učenika smišljala su

svatko po jedan lik, 5 učenika glagol, 3 učenika mjesto radnje i 2 učenika vrijeme radnje). Nastavni-

ca je sve ideje zapisala na ploču i u konačnici je ispalo ovako…

Od prikupljenih elemenata trebali su sastaviti tri žanrovski različita prozna teksta. Dio učenika sas-

tavljao je bajku, dio horor priču, a dio pustolovnu priču. Jesu li bili uspješni, procijenite sami!

Pričaj mi priču...

LIKOVI RADNJA MJESTO RADNJE VRIJEME RADNJE

Ena gledati kino ljeto

mačak šetati Pariz za godinu dana

tužni klaun trčati šuma

stajati

ubiti

Ena i mačak (bajka)

Jednom jako, jako davno živjela je prelijepa kraljevna

Ena. Bila je jako vesela, voljela je šetati i provoditi vrijeme u

šumi. Svako poslijepodne tijekom ljeta sjedila bi kraj staroga

hrasta.

Jednog sunčanog dana Ena je sjedila pod tim istim hras-

tom, a pred nju je niotkuda skočio mačak. Ena se uplašila, ustala

i htjela pobjeći. U trenu kada je htjela početi trčati, začula je tužan vapaj mačka:

„Pomozi mi, molim te!“ Stajala je nepomično i pokušavala sama sebi razjasniti je li

budna ili sanja. Mačak je došao do nje i objasnio joj da je on zapravo kraljević kojeg

je tužni klaun začarao i zbog ljubomore na njegovu ljepotu pretvorio u mačka. Ispri-

čao je i o svome životu u Parizu te o svojoj obitelji. Kraljević je Eni objasnio da ona

može poništiti klaunovu zlu čaroliju ako ode s njim u kino. Ena se najprije dvoumi-

la, ali mu je ipak pristala pomoći. Zajedno su otišli do njenog dvorca i obukla je naj-

ljepšu haljinu. Tijekom filma Ena je pogledavala mačka i iščekivala kada će se pre-

tvoriti u kraljevića.

Zla čarolija trajala je do samog kraja filma, a onda su njene oči ugle-

dale predivnog mladića. Eni je uspjelo poništiti čaroliju i na taj način ubiti klauna da

još nekog začara. Kraljević i Ena zaljubili su se i odlučili vjenčati za godinu dana.

Nakon vjenčanja živjeli su sretno do kraja života.

Izabela Sabolić, 2.g

27

Bijeg (pustolovna priča)

Bilo je ljeto. Najsunčanije i najtoplije u posljednjih nekoliko godina. Sparina i žega bacale su se pu-

nom snagom na izmorene ljude koji su se tromo vukli vrelim ulicama grada. Bezvoljno, bez trunke radosti,

dok se ljeto cerekalo osmijehom podrugljivog, užarenog sunca.

Ena je oduvijek voljela more. Početkom ljeta uvijek je spremala kofere radosno iščekujući početak

godišnjeg odmora kako bi s roditeljima krenula na put. Na more. Često je prije spavanja, uvečer, sklapala

oči i zamišljala kako je njišu valovi. Sanjala je o svježini, o tišini, o moru i okusu početka života na svojim us-

nama. Taj okus života bio je sabran sav, u punini, u samo jednoj kapi slane, morske vode. Ena je to mogla

osjetiti. Imala je taj dar. I zato, sljedećeg dana, kada se otac vratio s posla, govoreći da ove godine ne idu na

more, ona je glasno zalupila vratima svoje sobe i legla u krevet plačući… Bila je neizmjerno tužna. Uzalud svi

majčini pokušaji da je utješi. Ona želi svoje more, svoj mir, svoje okuse i mirise života. Otac je obazrivo u-

šao u Eninu sobu. Prišao je njezinu krevetu i nježno je pomilovao rukom rekavši: „Zamisli što! Ove godine

vidjet ćeš Pariz! Nije li to predivno? Eto, moje poslovne obaveze vezane uz Pariz spojit ćemo u obiteljsko

putovanje. Na kraju, vrijeme je da upoznaš Europu, nije li ti već dovoljno brčkanja u plićaku Jadranskog mo-

ra?“ Osmjehnuo se i namignuo joj, što je Ena shvatila kao potvrdu da je dogovor postignut. Pariz. Hm…

Dosta je već čula o njemu. Na primjer, da je glavni grad Francuske, da ga krasi predivna arhitektura, posebi-

ce Eiffelov toranj, da je Pariz grad ljubavi, pjenušaca, boema, umjetnika… Ništa od svega toga nije na nju

ostavljalo prevelik dojam ni želju da ga posjeti. Ipak, došao je dan putovanja. Brzinom, koju posjeduju samo

potpuno nezainteresirane osobe, strpala je stvari u kofer. Uskoro je već pogledom ispraćivala zagrebačko

nebo, sjetno provirujući kroz prozor zrakoplova. Roditelji su ciktali od radosti, a ona ih je ironično promat-

rala, ne pokazujući nimalo oduševljenja. Bila je tužna. Stigli su u maglom obavijen Pariz. Smjestili su se u ho-

tel. Sve je odisalo umjetnošću i nekom čudnom tugaljivošću. Roditelji su, prepuni oduševljenja, planirali obi-

lazak grada odmah nakon ručka. Razgledavanje pariških ulica Enu nije zanimalo. Njene su misli bile daleko.

Otac je kupovao kokice i karte za kino, majka je promatrala tužnog klauna na uglu ulice kako, žonglirajući,

izvodi svoju točku. Mrak je nemilosrdno padao dok je Ena, iskoristivši nesmotrenost svojih roditelja, mah-

nula taksistu. Uskočila je u taksi i promrmljala: „Zračna luka.“ Kupila je kartu do Zagreba, ponosno. Trčala

je, odguravajući začuđene turiste, da joj ne promakne let do Hrvatske, njezin spasonosni let. Nestrpljivo je

stajala u redu stiščući svoju putnu kartu i bila ponosna na svoju pametnu odluku da skuplja i čuva džeparac

za ovakve situacije. Da ima ako joj zatreba. Uskoro je pogledom pratila oblake koji su se vrtoglavom brzi-

nom izmjenjivali na noćnom nebu. Odahnula je. Letjela je. U Zagrebu je sjela na prvi vlak za Zadar. Slušajući

klepetanje vlaka po vrelim tračnicama, učinilo joj se kao da konačno osjeća onaj ritam radosti u svojem srcu.

Blizina mora… Ena je bila sretna. Odjenom se sjeti roditelja: „Sigurno su strahovito zabrinuti.“, pomisli. Pri-

tisnula je tipku za brzo biranje i nazvala majku: „Hej, mama! Ja sam u Hrvatskoj. Ne brini, sve je u redu! Če-

kam vas na moru, u našoj kućici.“ Željeznička postaja u Zadru. Miris ribe, soli i maestrala koji je zapuhnuo

Enu umornu od puta. Još samo nekoliko kilometara lagane šetnje i bit će na cilju. Hodala je mirisnom boro-

vom šumom koju je poznavala od djetinjstva. Pjevali su cvrčci, kreštali su galebovi.

U blizini se nazire mali crveni krović Enine kućice u kojoj je godinama ljetovala s roditeljima. Potrča-

la je kroz zaraslo grmlje ne obazirući se ni na što. Na pragu je sjedio mali, napušteni, izgladnjeli mačić. Obra-

dovala se takvoj dobrodošlici. Uzdahnula je i rekla: „Roditelji će me ubiti zbog ovog, ali nema veze, Pariz i ja

vidjet ćemo se za godinu dana, ima vremena!“ Držeći mačića u rukama pogledom je obuhvatila tamnoplavi

beskraj mora. Znala je da je za ovaj osjećaj vrijedilo pobjeći iz Pariza.

Ela Sakač, 2.g

L I S T B R . 1 I

28

L I S T B R . 1 I

Klaun u magli (horor priča)

Bilo je ljeto. Jedna vruća večer. Ena je odlučila prošetati s mačkom. Išla je uobičajenom

rutom – od svoje kuće do kina Pariz pa istom ulicom do šume koju je mačak jako volio, budući

da je u njoj bilo puno miševa, ptica i kukaca koje je mogao loviti.

Ena je udisala svjež zrak i uživala u šuštanju lišća ispod svojih nogu. Nije ju smetalo ma-

čkovo neobično uznemiravanje. Kako su sve dalje ulazili u šumu, mačak je sve očitije pokazivao

znakove nelagode. Ena više nije mogla ostati mirna. Progutala je knedlu u grlu i okrenula se. Srce

joj je sve glasnije lupalo dok je gledala gustu maglu koja je obgrlila drveće. Pozorno je pogledala

svako drvo, kad joj je najednom zastao dah. Iza jednog je drva stajao bijeli klaun. Lice mu je bilo

tužno, a u ruci je držao nož. Ena je ukipljeno stajala. Bila je u šoku. Klaun nije ni trepnuo. Srame-

žljivo joj je mahnuo i nakon nekoliko sekundi krenuo prema njoj. Enu je primila panika. Uhvatila

je mačka i počela trčati. Klaun je trčao za njom. Trčali su unedogled, no samo su sve dublje i du-

blje ulazili u šumu.

Ena je trčala najbrže što je mogla, sve do trena dokle je mogla. Nosila je mačka u rukama

i postalo joj je prenaporno. Morala je stati. Okrenula se i ostala bez riječi. Naime, klauna nije

bilo. S olakšanjem je izdahnula i ponovo se okrenula prema smjeru trčanja. Problijedila je. Ispred

nje je stajao klaun. Ponovo joj je mahnuo, onako slatko i sramežljivo. Samo tren kasnije gurnuo

je nož u njen trbuh i ubio je… Godinu dana kasnije pronađen je njezin leš. Bio je samo stotinjak

metara od izlaza iz šume…

Marija Stepan, 2.g

29

Jedino ljubav čini čovjeka potrebnim na ovome svijetu (J.W. von Goethe)

Jeste li ikada osjećali neku prazninu u sebi? Živite i dobro vam je, ali duboko u duši nešto vam nedosta-

je? Kao ljudi stvoreni smo da živimo i djelujemo u paru, rijetko kao pojedinci. Bačeni smo u svijet protiv svoje

volje, no to je odluka na koju nismo mogli previše utjecati. Dana su nam pravila i načela koja trebamo slijediti

ako se želimo uklopiti i „biti ljudi“ poput ostalih. Zar je onda cilj našeg života i postojanja pronaći nekoga? Ta-

kozvanu srodnu dušu? Bi li to trebao biti neki viši cilj? Svrha u životu? Cijeli život provesti tražeći zagrljaj koji

bi „bio naš broj“ ili ruku čiji se razmaci prstiju savršeno uklapaju u naše?

Kao tinejdžerima ljubav nam nije nepoznata i apstraktna tema. Sa svojih šesnaestak, sedamnaestak go-

dina već smo je svi, vjerujem, barem jednom u životu iskusili na bilo koji način. Mnogi će sada misliti da nije

tako i neće se složiti sa mnom. Zašto je to tako? Razlog tome je što mladi današnjeg doba imaju iskrivljene

ideale o ljubavi. Istina je da živimo u drugom vremenu i da se s tim istim vremenom sve mijenja, no…mijenja li

se uvijek nužno nabolje? Otputujmo malo u pedesete i šezdesete godine. Doba kada su se po ulicama vozili

Mustang i Cadillac. Kada nije postojao telefon bez žice, kada su mladi hodali na ples i kada je, na koncu, ljubav

nešto i značila. Primjerice, ako je momak volio neku djevojku, dao je sve od sebe da joj to pokaže. Neprospa-

vane noći, dugi pozivi, pisanje pjesama, pisma oslovljena samo na jedno ime, slana samo na jednu adresu. U

današnje je vrijeme sve drugačije. Škola, posao, obaveze…manjak vremena i manjak volje. Čemu onda zapravo

ljubav? Ona je nepredvidiva. „Život je kao bombonijera – nikada ne znaš što ćeš dobiti.“, rečeno je u filmu

Forrest Gump. To je istina. Svedemo svoj život na traženje osobe koja na kraju možda ni neće biti naša. Što

tada? Gledati je s nekim drugim i s nemogućnošću kretanja dalje? Sa željom da smo mi na mjestu te druge oso-

be? Ili se jednostavno zadovoljiti nekime tko će nas voljeti jer imamo potrebu biti voljeni? Kako uopće znati,

ako do toga dođe, da smo našli svoju polovicu? Piše li na njoj naše ime? Teško. No, to se osjeti. U cijelom na-

šem biću. Bit će nam ljubav i najbolji prijatelj. Osoba koja će nam pasti na pamet bezbroj puta dnevno. Zli an-

đeo samo za nas! I samo naš. Osoba koja će nam popravljati dane, ali i cijeli život. Na kojoj će ranije nevidljive

mane biti savršene. Kada imaš osjećaj da s osobom, kad je prvi puta sretneš, jednostavno nastavljaš tamo gdje

ste stali, to je to. Našao si. Ne puštaj! Dvije duše ne nađu jedna drugu pukom srećom. Svemir djeluje na način

da ima sposobnost promijeniti tijek tvog cijelog života u jednoj sekundi, samo jednom sitnicom. Ipak, možda je

veliki problem što većina ljudi pokušava naći pravu osobu, umjesto da oni budu nečija prava osoba.

Ljubav se u konačnici ne treba očitovati samo prema drugoj osobi. Možemo li uopće voljeti nekoga

ako ne volimo sami sebe? Najprije nauči voljeti svaki svoj centimetar. Sa svim svojim manama i vrlinama. S kra-

tkim strpljenjem i dugim osmijehom. Sa suzama radosnicama, ali i tugom u očima. Koga briga ako si malo slom-

ljen? Nauči sastaviti samog sebe, a ne davati nekome drugome da budeš njegova slagalica. Ako se drugi porežu

na tvoje slomljene dijelove pokušavajući ih sastaviti, otići će. Međutim, ti ćeš se s vremenom naučiti složiti da

svaki djelić savršeno pristaje. U svakome od nas postoji pukotina. To nije loše, na taj način ulazi svjetlost. Na-

čin da nekog drugog voliš jest da mu prstima prođeš po duši, nađeš pukotinu i onda ju popuniš. Tako bi se tre-

bao osjećati i prema sebi. Ne, nismo stvoreni da bismo kroz život koračali sami. No, prvo budi sebi bitan. Drži

sam svoju ruku i piši sam sebi pjesme. Kasnije ćeš to moći primijeniti i na svojoj pravoj osobi kada odluči doći.

Ili nećeš. Budi sam sebi dovoljan. Život je tvoj i imaš potpuno pravo odlučiti hoćeš li voljeti ili ne. Vratimo se

na misao da jedino ljubav čini čovjeka potrebnim na ovome svijetu. Da. U redu. Ali…što ako ne? Voli kada si

spreman, a ne kada si usamljen. S vremenom će prazninu koju osjećaš netko popuniti. A možda si i samo gla-

dan! Tko zna…

Glorija Ratković, 2.g

UČENIČKI RADOVI L I S T B R . 1 I

30

L I S T B R . 1 I

UČENIČKI RADOVI

Workshop Review, US Geography & National Parks

It was a rainy and a bit cold Friday, but just a regular day in Croatia. That day, April 8, High school Novi

Marof celebrated its school day. All of its students and professors together went to Zagreb, the capital of Croatia.

The plan was determined earlier. Students were divided into three groups depending on which workshop they had

decided to participate in. Those workshops were organized by the Croatian-American Society, which is situated in

Petrova Street, Zagreb. Three different workshops offered to the students were US Geography & National Parks, US

Education System, and Corporate America: Wall Street versus Main Street. I choose the first workshop. In the US Geog-

raphy & National Parks group there were around 40 students and five professors. We were the first group who

went to the CAS residence. After entering it we saw that there was a spacy room filled with bookcases and a lot of

chairs waiting for us. Every student could choose where they wanted to sit. Shortly after we had taken our seats,

our lecturer came into the room. She introduced herself and said that her name was Ira. She said that she used to

live in the United States of America for 15 years and she has visited almost all of the 58 national parks there. After

the introduction, she started with her presentation. Firstly, we got the map of the United States and we were given

a task to write the names of American cities marked on it. When the task was finished, we checked it together. I

can say that we were slightly nervous because our geography professor was with us. Then, Ira started talking about

the national parks. A lot of talk and plenty of photos – that was the way she presented the topic to us. I was im-

pressed with the beauty of some of the photos. She gave us a lot of information about the most famous national

parks in the United States. Firstly, Yellowstone is the oldest National park in the world. It is located in Wyoming.

We were shown a few photos of this beautiful national park as well as Old Faithful and Black Sand Basin, two well-

known geyser basins in Yellowstone. Everglades National Park is situated in South Florida. Some of the animals

found there are crocodiles, alligators, anacondas, panthers, deer, swallows, and bears. It is swampy and sometimes

dangerous. Grand Canyon is well-known for its high mountains that surround the Colorado River and its magnifi-

cent sunset view. Death Valley is located in Nevada. It is famous for being the deepest, hottest, and the driest place

in North America. The biggest national park is Wrangell-St. Elias, which is located in South-central region of Alaska.

Not just the biggest but also the highest (9 of 16) tops are situated in it. Its eastern part is in Canada and is called

Kluane National Park. The smallest national park is Hot Springs National Park in Arkansas. Other national parks

that were mentioned as well were Canyonlands National Park, Big Bend National Park, Zion National Park, Sequoia

National Park, Crater Lake National Park, and Hawaii Volcanoes National Park. Ira showed us photos of each of

them and we were given some basic information as well. The presentation lasted for an hour and then we got a

quiz with 23 questions to answer. The student with the best score got a book from Ira as an award.

Viktorija Meštrić, 3.g

31

L I S T B R . 1 I

Rješenja križaljke iz br .I: pas, Krk, Zoran Milanović, Samsung, Zotter, Rotterdam,

Beatels, Lavoslav Ružička, Taškent, Meryl Streep, Star Wars, Lyman Frank Baum

Humanitarna akcija „Praznite ormare, punite srca“

2.e razreda

Dana 6. svibnja učenici 2.E razreda, smje-

ra ekonomist, pokrenuli su u suradnji s

Gradskim društvom Crvenog križa hu-

manitarnu akciju pod nazivom „Praznite

ormare, punite srca“. Akcijom je obilje-

žen tjedan Crvenog križa. U periodu od

9. do 13. svibnja sakupljala se rabljena

odjeća i obuća, školski pribor i torbe za

osobe kojima je ovakav oblik pomoći potreban. Prikupljena su čak 54 kg rabljene odjeće, nešto

obuće i školskog pribora.

Učenici su na satu Društveno odgovornog poslovanja izradili plakate kako bi o svemu informi-

rali učenike i djelatnike Srednje škole Novi Marof i pozvali ih da se uključe u akciju. Također,

učenici su izrađivali i ukrasili kutije za skupljanje stvari. Prikupljene stvari 20. svibnja učenici su

odnijeli u zgradu Gradskog društva Crvenog križa Novi Marof gdje su ih ugostile ljubazne dje-

latnice i informirale ih o povijesti, djelatnosti i aktivnostima CK te mogućnosti volontiranja.

Zahvaljujemo svim učenicima i djelatnicima koji su pokazali dobru volju i uključili se u ovu hu-

manitarnu akciju. Akcijom „Praznite ormare, punite srca“ dokazali smo da zajedničkim snaga-

ma možemo potaknuti ljude da pomažu jedni drugima.

Mateja Vičić i Klaudija Međeral, 2.e

Naša se škola uključila u projekt Udruge oboljelih od leukemije i

limfoma Hrvatske (UOLL) iz Čakovca pod nazivom "Plastičnim

čepovima do skupih lijekova". Učenici, roditelji i djelatnici Škole

tijekom školske godine skupljali su plastične čepove kako bi Ud-

ruga iste mogla prodavati, a novcem od prikupljenih čepova na-

baviti potrebne lijekove.

Osobito aktivnim u prikupljanju čepova pokazao se 3.E razred

smjera ekonomist čiji su učenici prikupili oko 15 kg čepova te ti-

me osvojili besplatne ulaznice za NP Krka. Iduće školske godine

učenici će nastaviti akciju te će sakupljajući plastične čepove činiti

dobro za okoliš, a istovremeno i humanitarno djelovati.

Ines Klopotan, prof.

32

ŠKOLSKI BISERI

Profesor: “Kakva je klima u Africi?”

Učenica: “Sniježno-šumska.” … na satu latinskog jezika

Učenik: “Što će mi latinski, kad neću ići u La-

tinsku.”

...na satu geografije tijekom pisanja ispita

Učenik: “Profesore, jeste li se ikada spuštali

u Lukinu jamu?”

Profesor: “Jesam.”

Učenik: “A koliko ste se duboko spustili?”

Profesor: “To ti je pitanje u testu!”

…na satu hrvatskog jezika

Učenik: “Braća Grimm su iz srednjeg vije-

ka.”

…na satu biologije

Profesorica: “Kakvog je oblika stanica?”

Učenik: “Pravokutnog.” … na satu matematike

Profesorica: “Skrati razlomak !”

Učenik: “ -”

Pitanje: „Što je CO₂?“

Odgovor: „CO₂? Je, to je mineralna voda.“

Profesorica : „Na konjskim utrkama ona se

ubila javno, bacila se pod konja.“

Učenik : „Pa kaj se pod vlak bacila?“

Afrika je planet sunčeva sustava.

Što je djelo Gavran po vrsti? Ptica.

Kako se zove hrvatska himna? Još Hrvatska ni

propala.

Nabroji dvije vrste riba! S perajama i bez pe-

raja.

Znate li koji Podravkin proizvod? KrašExpress.

Učenica: Iso, Miki!

Profesor: Nisam ja Miki, ja sam profesor.

22.6. je Dan ravnopravnosti.

U Vijetnamskom ratu ratovali su četnici i

partizani.