������ � ������ ������� � �� Š�������� �� �������Š�����Na tri zavoja dogodilo se 20

nesreća, što je četvrtina

svih nesreća na

problematičnim zavojima.

Na njima je ozlijeđeno 62

posto od ukupnog broja

ozlijeđenih na 18

problematičnih zavoja

4/5

U pet godina

trećina

poginulih manje

3

Broj 59/22. siječnja 2014.

PGŽ

S neplaćenim

kaznama nema

registracije i

vozačke

2

novine

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*2

kultura i sigurnost u prometu

NOVA GODINA DONIJELA JE I TRI BITNE NOVINE ZA VOZAČE

Na tehničkom pregledu vozači će dobiti košaricu ako se u registru neplaćenih kazni nađenjihovo ime. Novina je i obavezna zimska oprema za niz dionica, od sredine

studenog do sredine travnja, bez obzira na uvjete na cesti

����� ��ČĆ

Zima, barem za sada,kao da je zaobišla Pri-morje i Gorski kotar. Ia-

ko datum na kalendaru go-vori suprotno, celzijusi u zra-ku više odgovaraju ranomproljeću nego polovici siječ-nja i ne ostavljaju dojam daće snijeg tako skoro zabijeliticeste u Županiji. Upravo iztog razloga vozačima više odzimskih uvjeta na prometni-cama, probleme i nedoumi-ce stvaraju novi zakoni kojiveć po pravilu stupaju nasnagu prelaskom u novu ka-lendarsku godinu.

Posebno se to odnosi naodluku koja obavezuje voza-če na korištenje zimske opre-me u razdoblju između 15.studenog i 15. travnja na zim-skim dionicama autocesta,državnih cesta i županijskihcesta. Kod osobnih automo-bila zimska oprema obuhva-ća zimske gume na svim ko-tačima ili ljetne gume s mini-malnom dubinom profila od4 milimetara i lancima za sni-jeg za pogonske kotače.Upravo u ovom dijelu zani-

mljivo je što se Zakon ne od-nosi na sve prometnice u Hr-vatskoj već na određenih 840kilometara autocesta, 1.523kilometra državnih i županij -skih cesta te 68 kilometaradržavnih cesta za tranzitnipromet. Kazna za nepošti -vanje ovog zakona je 300 ku-na. Nonsens leži u činjenici

da u tih gotovo dvije i pol ti-suće kilometara spadaju iceste nadomak mora, poputLujzijane koja se spušta u sre-dište Rijeke, a ne neke dioni-ce u Gorskom kotaru poputone od Čabra do Delnica gdjezimska oprema u zimskomperiodu nije obavezna. Dosada je zimska oprema bila

obavezna samo na cestamana kojima su bili proglašenizimski uvjeti, dok je novaodluka stupila na snagu 6.prosinca i bezuvjetno se od-nosi na sve koji prometujuoznačenim dionicama bezzimsku opremu. Bez obzirana vremenske prilike.

Nema ni vozačke

Jedan od novih zakona do-tiče se i registracije vozila.Konkretnije, ako ste nakon 1.siječnja 2014. išli registrirativozilo, a pritom imate nepla-ćene prometne kazne, to ćevam u stanici za tehnički pre-gled i

registraciju vozila biti one-mogućeno i samim time vo-zilo neće smjeti biti u prome-tu. Posljedica je to uvođenjaregistra neplaćenih kazni kojipostoji još od lipnja 2013. go-dine, ali se provodi od 1. si-ječnja

2014. obzirom da je drža vadala dužnicima rok kako biplatili svoja dugovanja i prila-godili se novom zakonu. Ova-kav zakon uveden je kako bise unaprijedila naplata pro-metnih kazni, što i ne djeluje

kao loša zamisao budući daje automobil potrebno svakegodine nanovo egistrirati.Vrijeme će pokazati hoće liimati i kontraefekt jer bi se la-ko moglo dogoditi da umjes-to više naplaćenih kazniprouzroči veći broj neregis-triranih vozila na cestama.Sličan ishod, u slučaju daimate nepodmirene kazne odprometnih prekršaja, možeimati i pokušaj

produljenja vozačke doz-vole. I ovaj zakon je donesenu lipnju 2013. godine, a prim-jenjuje se s prvim danom2014. s istim ciljem – bržomnaplatom prekršajnih kaznijer po svemu sudeći dosadaš-nje metode nisu dale zadovo-ljavajuće rezultate.

Odahnuli sudovi

Kada je riječ o kaznamakoje onemogućavaju regis-traciju vozila ili produža va n j evozačke dozvole, važno je is-taknuti kako se radi o pravo-moćnim prekršajnim kazna-ma pa samim time pravilonaplate

ne vrijedi ako ste se upusti-li u pravnu bitku sa zakonom,

odnosno pravodobno uložiližalbu na izricanje kazne.

Kada je riječ o kaznama,postoji nova odredba premakojoj se za plaćanje kazne nalicu mjesta ili najkasnije u ro-ku od tri dana po počinje-nom prekršaju ostvaruje 50posto popusta. Za one kojimaće kazna biti poslana na kuć-nu adresu vrijedi rok od tridana, računajući od danaobavijesti. Ni ovaj zakon nijepotpuno nov obzirom da seveć prošle godine na licumjesta moglo platiti polaizrečene kazne. To je polučilozadovoljavajuće rezultate paje od 1. siječnja 2014. rok zaplaćanje kazne s popustomp ro d u žen na tri dana.

Pozitivne strane ovakveodredbe najbolje oslikavajubrojke prema kojima je pri-ljev novih predmeta na pre-kršajne sudove smanjen zagotovo 40 posto, dok je na-plata novčanih kazni u 50-postotnom iznosu na mjestuprometnog prekršaja poraslaza čak 85 posto. U periodu odlipnja do prosinca 2013. na li-cu mjesta naplaćeno je čak86 tisuća kazni.

Big brother na riječkim prometnicama

»Truman show« u kojem je »zaglavio« Jim Carrey u istoime-

nom filmu uskoro bi mogao preseliti na riječke ulice. Potvrda je

došla iz Policijske uprave primorsko-goranske, odakle su potvrdili

pripreme za postavljanje kamera na više lokacija u Rijeci i okolici

koje će poslužiti za snimanje prekoračenja brzine. Iako se posljed-

njih tjedana poput virusa proširila informacija da su kamere na

određenim lokacijama već postavljene kao i da su neki vozači na

svoje adrese dobili kazne to nije točno. Doduše, na riječkoj zaobi-

laznici, kod popularnih »eševa« na Rastočinama, postavljena je

kamera na izlazu iz »solarnog tunela«, no riječ je o kameri za na-

dzor prometa. Iako iz PU primorsko-goranske nisu stigle nikakve

potvrde vezane uz lokacije budućih kamera, pojava metalnih no-

sača uz prometnice sugerira da će kamere svoje mjesto pronaći na

riječkoj zaobilaznici, u blizini Novog lista na Mlaci, na potezu iz-

nad »3. maja«, na Pećinama i u Pavekima, odnosno na lokacijama

na kojima je izražen problem nepoštovanja ograničenja brzine.

Sve ove lokacije još uvijek su neslužbene. Iz Policijske uprave su

poručili kako će biti poznate kada sve bude definirano.

ZBOG NEPLAĆENIH

KAZNI

ZBOG NEPLAĆENIH

KAZNInema registracijenema registracije

kilometara cesta pokriveno novomodlukom o zimskoj opremi

2.500tisuća kazni naplaćenona licu mjesta

86

od ukupnog broja poginulihdvije trećine su vozači

statistika

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

3

PROMETNA STATISTIKA ZA 2013. GODINU: MALI VELIKI KORAK

U PET GODINAtrećina poginulih manje���� ���Ć

Ako spasiš jednog čov-jeka, spasio si cijelisvijet, govori stara

poslovica koja bi mogla os-likati prometnu statistikuza 2013. godinu na cestamaPrimorsko-goranske župa-nije. Godina koju smo ne-davno ispratili uzela je je-dan život manje nego 2012.Pro šle godine život je izgu-bilo 25 ljudi, a pretprošle26 sudionika u prometu. Upostocima, broj poginulihsmanjen je za četiri posto.Što je sačuvalo taj jedan ži-vot, tko je najzaslužniji daje crni popis ipak kraći zajedan red, nikad se nećedoznati, no tko god je proš-le godine učinio i najmanjinapor da bi ceste bile si-gurnije, može si uzeti ba-rem jedan promil zasluga.

Od ukupnog broja pogi-nulih, gotovo dvije trećineotpada na vozače. Na cestije zauvijek ostalo 16 voza-ča. Pretprošle godine je po-ginulo 17 vozača. U odnosuna prethodnu godinu,smanjen je broj poginulihpješaka. Sa sedam na šest.U prošloj godini porastao jetek broj poginulih putnika.

S dva na tri. Najviše je živo -ta izgubljeno na područjuPostaje prometne policijeRijeka, 11, što je i logičnoobzirom na prostor koji po-kriva. PP Crikvenica je ima-la troje poginulih prošle go-dine, policijske postaje MaliLošinj, Krk, Opatija i Vrbov-sko po dvoje. Postaje Čabar,Delnice i Rab po jednu po-ginulu osobu. Dakle, naotocima je život izgubilopetero ljudi, a u Gorskomkotaru troje.

Veseli blagdani

Znatno je smanjen broj po-ginulih u prosincu, koji jeinače kritičan period zbogblagdana koji nose pomanj-kanje koncentracije, užurba -

nost, nervozu, ali i više al-kohola. U prosincu 2012. go-dine smrtno je stradalo pete-ro ljudi, a u prosincu 2013.godine dvoje sudionika uprometu. Obojica vozača.Na žalost, jedan vozač je pogi-nuo posljednjeg dana 2013.godine. Na Jadranskoj magis-trali kod Selca. Za šest postoje povećan broj prometnihnesreća, ali je za isti postotaksmanjen broj teže ozlijeđenihu prosincu. Koliko je prosinacrizičan zbog alkohola svjedo-či podatak da je kroz godinualkohol prisutan u 7,4 postonesreća, a da se taj postotak uprosincu penje na 9,5 posto.

Pro šle godine na pro-metnicama Primorsko-go-ranske županije je teže

ozlijeđeno 241 sudionik uprometu ili sedemro manjeu odnosu na prethodnugodinu. Radi se osmanjenju od gotovo triposto. Oko 60 posto težeozlijeđenih su vozači, 18posto pješaci, a 22 postoputnici. U brojkama, težeje ozlijeđeno 143 vozača,54 putnika i 44 pješaka. Uodnosu na prošlu godinu,broj ozlijeđenih vozača iputnika neznatno jesmanjen dok su teža stra-davanja pješaka smanjenaza ipak značajnih osam po-sto. Prošle godine je lakšeozlijeđeno 839 sudionika uprometu, što je za 12 postomanje u odnosu na 2012.godinu.

Zanimljivo je da je broj lakšeozlijeđenih pješaka identičan,po 115 ozlijeđenih u svakoj go-dini. Na području koje pokrivaPolicijska uprava primorsko-goranska evidentirano je 3.284nesreća, što je za dva postomanje nego godinu prije.

Nadomak cilja

U protekle četiri godinekonstantno se smanjivaobroj smrtno stradalih u Pri-morsko-goranskoj županiji.Godine 2009. poginulo je38 ljudi, godinu kasnije 35.Prije dvije godine crni nizse zaustavio na 34, prošlena 26 poginulih. U godini ukojoj smo šest mjeseci živ -jeli izvan, a pola godine uEuropi, crna statistika pala

je na 25 poginulih. Dakle, upet godina za trećinu jesmanjen broj poginulih.

– Cilj je ove godine smanjitibroj smrtno stradalih za petposto, objašnjavao je načel-nik Službe za sigurnost ces-tovnog prometa PU primor-sko-goranske Boris Skeledžićkroz 2013. godinu.

I bio je blizu. Nedostajalo jetek nekoliko sati da se plannadmaši. Nažalost, u poslije-podnevnim Silvestrova dogo-dila se prometna nesreća u ko-joj je smrtno stradao vozač Ci-ty-busa iz Crikvenice. Godinaje zaključena smanjenjem bro-ja poginulih za 3,84 posto. Da jeposljednji dan 2013. godine sa-čuvao jedan život, broj poginu-lih bi se smanjio za 7,7 posto.

Alkohol u sedamposto nesreća

U svakoj desetoj promet-

noj nesreći sudjelovao je stra-

nac. Alkohol se skrivao iza

396 nesreća ili u postocima

sedam posto. Za više od pola

posto smanjen je broj alkoho-

la u prometnoj statistici. Poli-

cijska statistika kaže da su za

gotovo 90 posto nesreća krivi

vozači. Najčešće se radi o ne-

propisnoj brzini (23 posto

slučajeva). Slijedi nepropisna

vožnja unazad, vožnja na ne-

dostatnoj udaljenosti i nepoš-

tivanje prednosti prolaza sa

desetak posto. Pogreške pje-

šaka uzrokovale su tek 1,4

psoto nesreća. Prema vrsta-

ma prometnih nesreća nesre-

ća najviše je bilo: bočnih su-

dara (576), sudara vožnjom u

slijedu (413), udara vozila u

parkirano vozilo (440), suda-

ra iz suprotnih smjerova

(343), slijetanje vozila sa ces-

te (261), naleta na pješaka

(153)... U nesrećama je sudje-

lovalo 5.587 vozila. Petkom i

subotom događa se najviše

nesreća, po 531. U danu se

najveći broj nesreća događa

između 12 i 20 sati. Isti broj

nesreća događa se od 12 do

16 te od 16 do 20 sati.

Ako spasiš jednog čovjeka, spasio si cijeli svijet, govori staraposlovica oslikavajući ovogodišnju crnu statistiku koja je odnijela 25života, jedan manje no prethodne godine

broj smrtno stradalih pješakapao sa sedam na šest

zavojiprometne nesreće upet godina83

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*4

kultura i sigurnost u prometu

ELABORAT »ANALIZA OPASNIH ZAVOJA NA PROMETNICAMA PRIMORSKO

ZAVOJI U HR

SIBINJU I NA ŠK

staroj cesti kroz Gorki kotar.Jedan je zavoj u Zdihovu gdjeje u četiri nesreće dvoje ljudiozlijeđeno. Drugi je u mjestuMočile, gdje su se dogodile trinesreće, a jedna je osoba ozli-jeđena. Treći problkematičnizavoja nalazi se u mjestu Nad-vučnik, gdje su zabilježene če-tiri nesreće. Na neprikladnomzavoju u Vrbovskom dogodilose pet nesreća, a jedna je oso-ba ozlijeđena.

Na popisu problematičnihzavoja na državnim cestama suzavoj na istočnom ulazu u Sibi-nj gdje je u pet nesreća ozlijeđe-no 13 ljudi. U dvije nesreće čakdeset. I posljednji opasni zavojna popisu, kad je riječ o držav -nim cestama, nalazi se u mjestuZagore kod Mošćeničke Drage,gdje je u dvije prometne nesre-će jedna osoba ozlijeđena.

Smrt na Hreljinu

Problematična su četiri za-voja na županijskim cestama.Zavoj u Klani s četiri nesreće,zavoj u Bregima s istim brojemnesreća i dvoje ozlijeđenih, za-voj u Škrljevu gdje je u šest nes-reća ozlijeđeno osam osoba.Na zavoju u Velom Dolu, nacesti Križišće - Drivenik, dogo-dile su se tri nesreće, a jedna jeosoba ozlijeđena. I dva zavojana lokalnim cestama našla su

svoje mjesto na popisu proble-matičnih. Jedan je u Marinići-ma, gdje su se dogodile četirinesreće, a dvoje je ljudi ozlije-đeno dok je drugi u mjestu Vrhna Krku, gdje je u četiri nesrećejedna osoba ozlijeđena. Kad sepodvuče crta, na 18 državnihopasnih zavoja ozlijeđeno je 67ljudi. Na četiri županijska dvoje

ljudi te na dva opasna lokalnazavoja 11 sudionika u prometu.Na 18 opasnih zavoja dogodilesu se 83 prometne nesreće. U43 posto se radi o izravnim su-darima. Dva su glavna uzrokanesreća, velike brzine i sječenjezavoja. U 33 posto nesreća, sli-jetalo se s ceste.

Na j v i še nesreća na proble-

opasnih zavoja nadržavnim cestama12

va

poboljaš

Elaborat »Analiza opasnihzavoja na prometnicamaPrimorsko-goranske žu-

panije« mr. Ivice Barišića, pre-zentiran na sjednici Savjeta zasigurnost prometa na cestamaPrimorsko-goranske žu p a n i j e,otkrio je 18 opasnih zavoja naprometnicama širom župani-je. Autor elaborata, viši preda-

vač na Veleučilištu u Rijeci,posebno je podcrtao četiriopasna zavoja koje bi najprijetrebalo sanirati kako bi seneutralizirale opasnosti.

U elaboratu su analizirani svizavoji na kojima se u pet godi-na dogodilo više od četiri pro-metne nesreće, na kojima jenetko ozlijeđen ili je netko po-

ginuo. Jedini smrtni slučaj zbiose 2009. godine na zavoju kodzatrpanog tunela na istočnomizlazu iz Hreljina, na potezuprema Križišću, kada je vozačcisterne iz Hrvatske Kostajnicezavršio u dubokoj provaliji.

Na popisu 18 opasnih zavo-ja, 12 se nalazi na državnimcestama. Od njih čak četiri na

HRELJIN

Na tri zavoja dogodilo se 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća nproblematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62 posto od ukuozlijeđenih na 18 problematičnih zavoja. Jedna je osoba poginu

Na tri zavoja dogodilo se 20 nesreća, što je četvrtina svih nesreća nproblematičnim zavojima. Na njima je ozlijeđeno 62 posto od ukuozlijeđenih na 18 problematičnih zavoja. Jedna je osoba poginu

ŠKRLJEVO

zavoji

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

5

O-GORANSKE ŽUPANIJE« OTKRIO 18 OPASNIH ZAVOJA

RELJINU,

KRLJEVU

opasnih zavoja na cesti G.Jelenje - Šmrika6 ozlijeđenih na zavoju

u Sibinju13

ape za

šnjima

matičnim zavojima dogodilose 2008. godine. Čak 35. Naj-manje 2010. godine, kada u sa-mo pet nesreća nije nitko ozli-jeđen. Godina 2009. podcrtanaje crvenim jer je jedna osobapoginula, a čak 14 sudionika uprometnim nesrećama na za-vojima je ozlijeđeno.

Crvenim su podcrtana tri

zavoja. Sibinj, Hreljin, Šk r l j e vo,na kojima se dogodila 20 nes-reća, što je četvrtina svih nes-reća na problematičnim zavoj-ima. Na njima je ozlijeđeno 62posto od ukupnog broja ozlije-đenih na 18 problematičnihzavoja. Jedna je osoba poginu-la na Hreljinu. Tri zavoja tražešto bržu sanaciju. Među njihautor elaborata uvrštava i za-voj u Marinića koji bi takođertrebalo što prije sanirati kakose nesreće više ne bi događale.

Cesta ili more?

U elaboratu su analiziraninedostaci svakog od četiri naj-kritičnija zavoja te predloženemjere koje bi mogle neutralizi-rati opasnosti. Činjenica da jeu dvije nesreće u Sibinju ozli-

jeđeno po petero ljudi, upuću-je na zaključak da su nesrećena toj točki Jadranske magis-trale prilično žestoke. Zavoj uSibinju je opasan za vozačekoji na njega stižu iz pravcaSenja. Nakon poduže ravninegdje se mogu razviti pristojnebrzine, dolaze pred zavoj. Tkone poznaje cestu može mu seučiniti da cesta nastavlja rav-no, a to bi značilo u more. Zavozače koji dolaze iz pravcaNovog Vinodolskog zavoj nijeprijetnja jer se kroz mjestoipak vozi manjima brzinama.

Zavoj u Hreljinu opasna jeza vozače koji nakon duge rav-nine pristižu iz pravca Križiš-ća. Kod zazidanog tunela,skromna je zaštitna ograda ko-je se može lako probiti. Posta-

vljeno je šest znakova ograni-čenja brzine od 30 kilometarana sat. Vozači, posebno teret-nih vozila, često sijeku zavoj.Njihov kolega se 2009. godinesurvao u provaliju. Mr. Barišić,između ostalog, predlaže pos-tavljanje vibrirajuće pune crte,jače ograda i dodatnih znako-va .

Na zavoju u Škrljevo pristižese nakon duže ravnine iz smje-ra Krasice. Da bi se neutralizi-rala opasnost, nužno bi bilopostiaviti vibrirajuću puna cr-ta i ograničiti brzinu na 30 ki-lometara na sat. Problem za-voja na Marinićima je što ne-ma ograničenja brzine, štocesta visi kad se dolazi iz smje-

ra Tibljaša te što se uz sam kol-nik nalaze kontejneri. Kodprometnih nesreća, automo-bili se uglavnom zabiju uz nekiobjekt uz cestu. Rješenje je po-laganje habajućeg sloja asfaltau dužini od 120 metara, odgo-varajućih znakova te ograni-čenja brzine na 30 kilometarana sat.

Opasna cesta do Gornjeg Jelenja

Gornje Jelenje - čvor Oštrovica - Meja - Križišće - Šmrika

najopasnija je cesta u Primorsko-goranskoj županiji. Na 20 ki-

lometara »sakrilo« se čak šest opasnih zavoja. Dva su zavoja

u Hreljinu. Jedan već opisani na kojem je poginuo vozač cis-

terne. Na istom zavoju dogodilo se devet nesreća. Na drugom

opasnom zavoju u Hreljinu upisano je sedam nesreća. Zavoj u

Meji nudi statistiku s pet nesreća i jednim ozlijeđenim. Na za-

voju u Meja Gaju dogodilo se šest nesreća, na Oštrovici četiri

nesreće, a na Gornjem Jelenju također četiri nesreće s jednim

ozlijeđenim sudionikom u prometu.

naupnog brojaula na Hreljinu.

naupnog brojaula na Hreljinu.

CESTA ŠMRIKA – G. JELENJE

MARINIĆI

SIBINJ

2014.edukativno-preventih akcijapriprema ili pomaže Savjet5

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*6

kultura i sigurnost u prometu

PLAN ŽUPANIJSKOG SAVJETA ZA SIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

SAVJET PRIPREMAdesetke akcija u 2014.

Županijski savjet za si-gurnost prometa nacestama Primorsko-go-

ranske županije kao i svakegodine donio ja ambiciozanplan za 2014. godinu koji sa-drži brojne preventivne ak-tivnosti. Program preventiv-nih aktivnosti temelji se načetiri pravca djelovanja. Je-dan je izvješćivanje i analizi-ranje problema sigurnosti uprometu, drugi podrazumije-va prijedlog rješenja uočenihproblema putem kroz izraduelaborata, projekta i studija.Edukacija i osposobljavanjedjece i mladih vozača te dru-gih sudionika u prometu jošje jedan vid djelovanja Savje-ta koji u četvrtom segmentusvog djelovanja informira ipromiče svijest o prometnimrizicima i opasnostima.

U segmentu izvješćivanja ianaliziranja problema sigur-nosti u prometu PU primor-sko-goranska će analizirati iizvješćivati o stanju sigurnos-ti u cestovnom prometu. Hr-vatska gospodarska komora,Županijska komora Rijeka, ćeputem Udruženja javnih pri-jevoznika izvješćivati o stanjusigurnosti u poduzećima jav-nog cestovnog prijevoza. Snaglaskom na prijevoz putni-ka. Izvješće o stanju cesta iobjekata na njima posao jeHrvatskih cesta, AutocesteRijeka – Zagreb, Županijskeuprave za ceste, Bina Istre iRijeka-prometa. Inspekcijacestovnog prometa i cestaMinistarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture dat će

izvješće iz djelokruga svog ra-da. Hrvatski autoklub Rijekaodnosno Centar za vozila Hr-vatske ponudit će analizu i iz-vješće o provođenju vozačkihispita i radu auto-škola te iz-vješće o obnašanju poslovatehničkih pregleda i registra-cije vozila i radu stanica zatehnički pregled vozila. Auto-klub Rijeka, Hrvatske ceste,Autocesta Rijeka – Zagreb, Bi-na Istra i Županijska upravaza ceste zaduženi su za izvje-šće funkcioniranju službe Po-moć-informacije i obavješta -vanju javnosti o stanju nacestama. Za izvješće o pro-vedbi zdravstvenih pregledakandidata za vozače i kon-trolnih pregleda vozača ucestovnom prometu zaduženje Zavod za javno zdravstvoPrimorsko-goranske župani -je. Zavod za hitnu medicinuKliničkog bolničkog centraRijeka priredit će izvješće oorganiziranosti službe hitnemedicinske pomoći na jav-nim cestama s prijedlogommjera za unapređenje. Na-ravno, Županijski savjet za si-gurnost prometa na cestamaPrimorsko-goranske župani -je na kraju je godine dužanponuditi izvješće o radu Sav-jeta. Najveći problem je kakobrojne aktivnosti sažeti u iz-vješće koje neće zahtjevatistranice i stranice. Jedan odzadatak Savjeta, u suradnji snadležnim institucijama, je iorganiziranje tematskih ras-prava o pojedinim problemi-ma iz područja sigurnostiprometa na cestama. Poput

sudjelovanje mladih vozača uprometu, alkohola u prome-tu, prijevoza opasnih tvari...

Sustavna zaštita djece

Kroz godinu će Županijskisavjet arhivirati deset raznihizvješća koja će oslikati pro-metnu sliku Primorsko-go-ranske županije te upozoritina probleme koje bi trebalorješavati. Izvješća i analizečesto su temelj za poduzi-manje akcija kojima je cilj po-dići razinu sigurnosti u pro-metu. Mnogi od problema nebi bili niti javno prezentiranibez djelovanja Savjeta.

Mo žda najzanimljivi seg-ment djelovanja Savjeta jet ra ženje rješenja za prometneprobleme kroz izradu stručnielaborata, projekata i studija.Već sada se zna da će godinau koju smo ušli ponuditi šestprojekata, no kroz godinu ćetaj broj rasti, ovisno o potre-bama i zapažanjima.

Jedan od projekata bit ćeelaborat koji će se posvetitiprimjeni standardne i nes-tandardne prometne signali-zacije i drugih mjera zaštitedjece u prometu na prilazimaškolama i mjestima gdje seokupljaju djeca. PrijedlogSavjeta je da se tom proble-mu pristupi na širi način, kojise bi dao rješenje primjenjivoza sve takve ustanove, a nesamo jednog prilaza pojedineškole. Naime, u odnosu nanačin kako današnje zakono-davstvo i propisi tretiraju tuproblematiku, postoje i novi-ja saznanja i mogućnosti koji

su daleko širi od onih koji seu propisima navode kaostandardni ili obvezatni. Je-dan od projekta je analiza li-mita brzina na odabranimprometnicama Primorsko-goranske županije. Cilj je dase, sukladno značajkamaprometnice, predlože primje-reniji limiti brzine. Niži ili vi-ši. Treći projekt je nadograd-nja programa primjene GIStehnologije određivanjamjesta prometnih nesreća.Četvrti projekt analizirat ćesigurnost prometa, uključu-jući i pješačkog, na raskrižji -ma državnih i nerazvrstanihcesta na području Grada Rije-ke. Grad Rijeka preuzima go-spodarenje navedenim cesta-ma pa je potrebno analiziratistanje sigurnosti prometa nakritičnim točkama. Ovo jeosobito važno stoga što poje-dinim projektima izgradnje

objekata proteklih godina,kao što su trgovački centri,nisu u dovoljnoj mjeri uzima-ne u obzir potrebe pješačkogprometa, što je potencijalniuzrok prometnih nezgoda.Peto poglavlje u ovom seg-mentu rada Savjeta je analizarada Hitne medicinske službena dijelu autoceste Rijeka –Zagreb koja prolazi područ-jem Primorsko-goranske žu-panije. Ta aktivnost je u cije-losti financirana sredstvimaHZZO-a. U tu svrhu četiri ti-ma dežuraju na lokaciji Teh-ničke jedinice Lučice kodDelnica. Analizom broja in-tervencija, vrste ozljeda kojesu uočljive na mjestu nesre-će, brzinu dolaska na mjestonesreće, vrijeme transportado bolnice dobivaju se po-trebne informacije o stanju ipotrebama Hitne medicinskeslužbe. Šesti ovogodišnji pro-

jekt je iniciranje informatič-kog umrežavanja ordinacijamedicine rada. Naime, sadaš-nje stanje omogućuje da seisti pregled obavi više puta naviše mjesta dok se ne dobijezadovoljavajuću nalaz. To seposebno odnosi na osobe sasmanjenim sposobnostimavo žnje. Slabovidni, nekontro-lirani dijabetičari, psihijatrij-ski i neurološki bolesnici...

Prepoznate akcije

Treći bitan segment djelo-vanja Savjeta je edukacija iosposobljavanje djece i mla-dih vozača i drugih sudionikau prometu. Županijski savjetplanira u 2014. više preventi-vo-edukativnih akcija. Jednaod njih je »Prvi koraci u pro-metu« kroz koju se učenikeprvih razreda svih osnovnihškola u županiji upoznaje sprometnim pravilima i propi-sima, uz usvajanje pozitivnogponašanja na cestama. Dru-ga akcija je formiranje i obu-čavanje školskih prometnihjedinica u osnovnim školamaširom Županije. Akcijom segodišnje posjeti sedam škola.Jedna od najprepoznatljivijihakcija Savjeta je »Motociklomu život« koja je iznjedrila i ak-ciju »Mopedom do cilja«. Pre-ventivno-edukativne akcijese prema posebno pripre-mljenom programu provodeod 2005. odnosno 2009. godi-ne na Automotodromu»Grobnik«. Akcija je nami-jenjena vozačima motocikla imopeda s područja naše žu-panije. Četvrta akcija je tako-đer preventivna. »Trening si-gurne vožnje«. Akcija se od2012. provodi na poligonuAutomotodroma »Grobnik«uz stručno vodstvo licencira-nih instruktora, na najnovij-im modelima iz VW grupaci-je. Tečajevi u trajanju odosam radnih sati, sat i pol te-oretskih, a ostalo praktičnih,donosi svakom kandidatupotpuno nova znanja o vož-nji, sprečavanju sudara naraznim podlogama: kiša, sni-jeg, mokro-suhi asfalt... Sav-jet podupire akciju Autoklu-ba Rijeka »Sigurno u prome-tu« koja podrazumjeva natje-canje učenika osnovnih školaiz poznavanja prometnih i si-gurnosnih pravila te natje-canje u vještini upravljanjabiciklom. Jedan od zadatakaSavjeta je edukacija djelatni-ka interventnih službi (vatro-gasci, policija, GSS...) za pru-žanje hitne pomoći.

Uz prepoznatljive akcije poput Motociklom u život ili obučavanja školskih prometnihjedinica, Savjet će preispitivati limite brzina, pješačke prijelaze, zaštitu djece

na prometnicama, potrebe hitne pomoći...

Žmigavac slavi deseti rođendan

Četvrto poglavlje kojem Savjet polaže veliku pažnju je in-

formiranje o prometnim rizicima i opasnostima te promidžba

sigurnosti u prometu. Savjet polazi od činjenice da se kroz

kontinuirano educiranje može podizati svijest i mijenjati

mentalitet. Jedan od pokušaja na tom putu je izdavanje časo-

pisa o kulturi i sigurnosti prometa »Žmigavac« koji će ove go-

dine proslaviti deseti rođendan. Ove godine Savjet planira

izraditi novi video-spot i dvije radio poruke prepoznatljive za

područje Primorsko-goranske županije. Savjet će izrađivati

p ro m i d žbeni materijal namijenjen najugroženijim sudionici-

ma u prometu. To su pješaci, prvenstveno osobe treće životne

dobi te mopedisti i motociklisti. Kroz godinu će Savjet podu-

zeti posebne mjere i akcije koje će se doticati brzine, djece u

prometu, uvođenja inteligentnih znakova...

raznih izvješća oslikatće stanje sigurnosti nacestama

10

maškareprije 109 godina upovorci su sudjelovalatri automobila

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*

kultura i sigurnost u prometu

7

23. IZDANJE MAŠKARANOG AUTORELIJA PARIZ - BAKAR

AUTOKLUB RIJEKAzove na najluđi reli na svijetuMa škarani reli Pariz - Bakar na programu je u subotu 15. veljače. Uvjet za sudjelova n j eje dobro raspoloženje, registrirani i maškarani automobil i posada

Već je tradicija da peto godišnjedoba u Rijeci ponudi najluđireli na svijetu. Reli u kojem su

svi sudionici pobjednici, u kojem sene hvataju brzine i trofeji već prija-teljstva i maškarana druženja. Mož-da bi netko neupućen pomislio da senetko tek tako sjetio dopuniti maš-karana zbivanja u gradu na Rječinipa se sjetio relija. Naravno da bi po-gr iješio. Za riječki maškarani reli bise moglo reći da plijeni tradiciju pr-vog maškaranog relija koji se zbio još1905. godine.

Automobilistički klub u Rijeci, kao ina Sušaku, djeluje od prvih desetljeća20. stoljeća. Vlasnici vozila su uzimaliučešća u turističkim, a potom i sport-skim događanjima na Kvarneru. Praš-njave knjige otkrivaju da su još davne1905. godine na maškaranoj povorciuz 63 kočije, 14 karnevalskih i šest ale-gorijskih kola, sudjelovala i tri automo-bila. Oslanjajući se na tu tradiciju, od1990. godine sportaši Autokluba Rijekaorganiziraju maškarani reli kao najsta-riju kontinuiranu prateću manifestaci-ju Riječkog karnevala koji se održa vapo 31. put. Ove godine na redu je 23.izdanje veselog relija. Podsjetimo da jemaškarani reli Pariz -Bakar nastao kaoparodija na poznati reli Pariz - Dakar.

Ma škarani reli Pariz - Bakar na pro-gramu je u subotu 15. veljače. Startase u 10,30 sati na Parizu podno Trsata(Ulica Krimeja). Reli se vozi premaposebnom pravilniku, oslanjajući sena sportska pravila HAKS-a (Hrvatskiauto karting savez). Sastoji od vožnje

po zadanom putu - itinereru i pokazi-vanja spretnosti vožnjom između ču-njeva. Dužina relija je 19,8 kilometa-ra. Vrijeme vožnje je 120 minuta, uzprosjek od 10,6 kilometara na sat. Su-dionici i njihova vozila, kao i svi sucimoraju biti maskirani, pokazujućisvoju maštovitost i kreativnost. Pravosudjelovanja imaju uredno prijavljenivozači sa važećom vozačkom i pro-metnom dozvolom te osiguranjem.Jednim vozilom može se natjecatidvoje vozača. Vozila su podijeljena ukategorije: automobili, povijesna vo-zila-oldtimeri (proizvedeni do 1983.godine) i motori. Automobili su podi-jeljeni u klase prema dužini vozila.Klasa I do 3,5 metara, klasa II do četirimetra i klasa III preko četiri metra.Nagrađivat će se posebno licenciranivozači (sportaši) a posebno nelicenci-rani po klasama, oldtimeri, motori iporedak vozačica. Odlukom posebnekomisije će se nagraditi najoriginalni-je maskiranog sudionika, grupu i vo-zilo. Nagradit će se najneodoljivija,najudaljenija i najbrojnija grupa. Kodmotorista nagrada ide za najoriginal-nije maskirani motor i moto jahača.Prijelazni pehar ide za najuspješnijukarnevalsku grupu koja je na popisunastupa na Riječkom karnevalu, a či-ne je minimalno dva vozila, objašnja -va direktor relija Tomislav Šepić izAutokluba Rijeka.

Suorganizatori relija su TZ GradaRijeka, Grad Bakar, TZ Grada BakraOpćina Kostrena, KU Špažićari i Ba-karske mašk a re.

Program 23. Maškaranog relijaPariz-Bakar

7,45 - 9,15 Okupljanje, verifikacija i tehnički pregled u Ulici

Krimeja (kod gostionice Pariz)

10,20 Svečano otvaranje, predaja ključa i startne zastave meš-

trici relija Jeleni Keser

10,30 Start Kolona na čelu s gradonačelnikom Rijeke Vojkom

Obersnelom, meštricom Jelenom i meštrom riječkog karnevala

Tonijem, kraljicom karnevala i ostalim uzvanicima ide do Korza.

11-11,30 Zadržavanje i predstavljanja publici na Korzu.

11,50 Kostrena – na parkiralištu uz cestu za TE Urinj voze pr-

vu vožnju spretnosti između čunjeva uz čaj i fritule domaćina

KU Špažićari. Nastavljaju pojedinačno prema Bakru.

12,20 Prva vozila se očekuju u Bakru. Po prolasku vremenske

kontrole, uz baškote domaćina, nastavlja se prema parkirališ-

tu na Masarykovoj obali

12,30 Vožnja ispita spretnosti. Uz tradicionalni fažol i doma-

ćinstvo Bakarskih maškara čekaju se rezultati

15,30 Proglašenje najuspješnijih i dodjela nagrada

godine održavala se prvamaškarana povorka1905.

Oktanski bal

Po uzoru na stoljetnu tradiciju karnevalskih

balova u Rijeci, istog dana u večernjim satima,

Autoklub Rijeka četrnaestu godinu organizira za

prijatelje, poslovne partnere i uzvanike »Oktan-

ski bal« uz glazbenu kukulisu »L'amour banda«.

priče Automobil je danas teksluga aeroplana i obavljazaista službu lakaja,bolničara, pomoćnika

IZ RIJEČKE

PROMETNE POVIJESTI

imp

ressum Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska žu p a n i j a,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac,

Nada Milošević, Mile Perić, Boris

S ke l e d žić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka

Od Grobnika doPe h l i n a

U prijepodnevnim satima,

6. listopada 1919., jedan zra-

koplov iz

malobrojne D’Annunzije-

ve (zapravo Kellerove) eska-

drile uzletio je s

improviziranog aerodroma

na Grobniku. Aldo Bini i

Giovanni Zeppegno

odrađivali su rutinski izvi-

đački zadatak, no motor im se

ugasio nad Kvarnerom. Koli-

ko god bio lagan avion od dr-

va i platna, ipak se spiralno

sunovratio ka zemlji. Ikari

novog doba udarili su grubo o

tlo na Pehlinu. Zeppegno je

izletio iz svog sjedišta, napra-

vio neprirodnu figuru i nabio

se na nakrivljeni metalni stup.

Umro je istog trenutka probo-

den kroz grudni koš, dok je

Bini umro nešto kasnije.

W:129.669dd H:54ddFoto : Prilozi : zmigPASICA*8

kultura i sigurnost u prometu

AUTI I AVIONIna Kvarneru

početkom XX. stoljeća

��š� ���� Ž��

Veliki aeromiting organi-ziran je 29. rujna 1909.godine na sjeveru Italije,

a inspirirao je Franza Kafku zapriču »Avioni u Bresci«. Pričaje živahna i zabavana (te timejedinstvena u njegovom para-noičnom opusu), a pisac jeimao prilike vidjeti neke od ta-dašnjih najvećih svjetskih zvi-jezda: pilota Louisa Bleriota(koji je prvi preletio kanal LaManche dva mjeseca ranije),skladatelja Giacoma Puccinijai već legendarnog ljubavnika iknjiževnika Gabriele D’An-nunzija (koji je prvi put bio uRijeci u rujnu 1907. godine).

Luis Bleriot trebao je doći uRijeku početkom 1910. godi-ne i održati

pokusne letove, ali to se nijedogodilo. U ožujku 1910. u Ri-jeku je dopremljen Santos-Dumontov monoplan i bioizložen u starom, drvenom iplatnenom, »Teatro Fenice«.To je bio početak nekog novogdoba. Janko Polić Kamov, naj-veći riječki pisac, u svibnju1910., dakle tri mjeseca prije

smrti, bio je u Italiji i zapisao:»„Italija leti: u Torinu, Milanu,Veroni, Napulju, Bolonji i natrećoj stranici novina. Utrkekonja, automobila i koturaša(sve su ove na dnevnom redu,a ona koturaša uzrujava većtjedan, dva, cijeli poluotok) za-nimaju, ali ne oduše v l j a va j u .Zemlja je prašina, kad nije bla-to, i ako je asfaltirana. Čovje-čanstvo, simbolizirano u gma-zu, traži simbol u ptici, i dva-deseti vijek počinje razvijatisvoje energije u zraku, kako ihje devetnaesti razvio u zemlji ipod njom. Na pogled prvogaeroplana elegantnog, lakog irekao bih vitkog Bleriotovogmonoplana što je prošao vrhmoje glave s lupom automobi-la i lakoćom bijele ptice rašire -nih krila – primih utisak jed-nostavnosti, sklada i naivnosti.I utisak pobožnosti... Kad ovajjedan čovjek leti, svi uokolo le-t e. . .

Riječki aeromiting

...Gondola podnaša najžarčizagrljaj i cjelov; automobil,kao i željeznica, razdražuje ži-votinjski grubim trenjem, do-

ticanjem i bacanjem, ali u ae-roplanu ljubavnici će imatvaljda samo stisak ruku,najuzvišeniji, najdublji i najfi-niji izraz ljubavi. Zračna je plo-vidba (i let je plovidba) postalanacionalnija, otkako učestašeinternacionalna natjecanja.

Automobil je danas tek slu-ga aeroplana i obavlja zaistaslužbu lakaja, bolničara, po-moćnika. A evo tek od prijenekoliko godina postao jejavni omnibus (tramvaj) vul-gariziran i demokratiziran.»Matin« koji je poduzeo onajizlet Peking – Pariz poduzetće sad jedan kroz Francusku,ali - aeroplanom. Još pred go-dinu, dvije oduše v l j a va še nas»Itala« i Barzinijev putopis uautomobilu, ali sada – već ihzaboravismo. Stoljeća bivajugodine i živimo na sekunde.

...Ali za nekoliko decenija,kad aeroplan postane pro-metno sredstvo,

neće li avijatičar postati ra-van šoferu, koji danas nijedalje od kočijaša! (J. P. Ka-mov: »Pod aeroplanom«, Bo-logna, 31. svibnja 1910.)

Legendarna utrka od Pe-

kinga do Pariza priređena je1907. godine. Od pet posadapobijedio je talijanski princScipione Borghese u kabrio-letu »Itala« (7.433 ccm, 45 KS)koji je put prešao za dva mje-seca i ostvario prednost od 20dana pred drugoplasiranim!

Dana 10. prosinca 1911.održana je prva riječka zrako-plovna priredba na lokalitetuPioppi. Riječanin Guido Pro-dam uzletio je iz trećeg poku-šaja, odletio do Lovrana, na vi-sini od 50 do 100 metara i sle-tio opet na na lokalno trkališt e.U svibnju 1912. Prodam je,zbog eksplozije cilindra moto-ra, morao sletiti na morsku po-vršinu, gotovo 2 kilometra odobale. Sportski tjedan u Opati-ji, u koji je bio uključen i Pro-damov let, uključivao je: natje-canje motornih brodića, utrkeautomobila, izložbu automo-bila i plovila, cvjetni korzo, mi-mohod u narodnim nošnjamaprimorskih krajeva, mače-vanje, plivanje, gađanje iz piš-tolja. Glavnina sudionika bilaje iz Beča i Budimpešte, a ma-nifestacija je privukla velikbroj izletnika. No takmičenja

vrlo brzo postaju ozbiljna.Schneiderov kup, prestižnautrka hidroaviona, održan je16. travnja 1913. ispred Mona-ca, a nakon prvog svjetskog ra-ta održavao se u više navrataispred Venecije i Jadranu je do-nio dozu ekstremnog glamura.

Dolazak vraga

Barun Guido Keller, rođen1892. godine, dobio je pilot-sku dozvolu krajem 1914. UPrvom svjetskom ratu organi-zirao je zračni dvoboj iznadTrsta, no bez krvi – cilj je biosamo doći iza leđa protivnikai prisiliti ga na slijetanje. Uni-formu je smatrao nepotreb-nom, pa je ponekad nosio pi-džamu, a na nogama orijen-talne papuče. U bici kod Piavenosio je lubanju kao amajliju.Djeca u Rijeci mislili su da jeVrag, zbog crne, kuštrave kosei špičastih brkova i brade!

U svom krhkom avionuimao je porculanski čajni ser-vis i cvijeće. Kao i svi piloti iztog vremena bio je na kokai-nu. Bio je D'Annunzijev ak-cioni tajnik i tijekom riječkih18 mjeseci 1919- 1920. druginajutjecajniji čovjek u bizar-nom gradu na Kvarneru.

Protestirajući protiv Rapal-lskog ugovora, kojim je bilopredviđeno da će Rijeka pos-tati nezavisna država, odletioje do Rima 14. studenog1920. i iz svog aviona baciobijelu ružu na Vatikan s pos-vetom »za fratra ranju«, a iz-nad Quirinala sedam crvenihr uža s posvetom za »Kraljicu iza talijanski narod«.

Iznad sjedišta vlade izbacioje noćnu posudu s izmetomuz poruku: »Guido Keller usjajnoj akciji poklanja Parla-mentu i Vladi, koji se već du-go održavaju na lažima istrahu, alegoričan dokaz nj-ihove vrijednosti.«

Nakon niza propalih po-duhvata, vezanih uz zrako-plovstvo na raznim kontinen-tima, Keller se vratio 1928. uItaliju i pokušao je realizirati»Osvajanje sunca«, aerospektakl s velikim brojemaviona. Ironično - poginuo jeu automobilskoj nesreći ne-daleko Rima 1929. godine.

F. T. Marinetti, jedan odnajglasnijih promotora futu-rizma, koji je slavio rat, stro-

jeve te automobile i avione, usvojim zabilješkama opisuje20. rujna 1919. u Rijeci. Pro-matrao je D'Annunzijevu pa-radu na Korzu s balkona ho-tela »Lloyd«.

Ubrzana politika

» St i že D'Annunzio u auto-mobilu (crveni kabriolet FIAT501). Vrlo elegantan, s rukomu bijeloj rukavici, stalno upozdravu tipičnom za koplja-nike iz Novare. Prolazi isprednaguranih trupa, ispitujući tui tamo časnike i vojnike. Idedo kraja gata gdje su u reduizložena oklopna kola. Radedvije kamere, jedna ispred, adruga ispod tribine okićeneD'Annunzijevim zastavama:poslije D'Annunzijevog govo-ra sve trupe marširaju ispredtribine. Posljednja i najljepšaprolaze oklopna kola, idućigore – dolje, upirući strojniceprema D'Annunziju. Najori-ginalniji vojni pozdrav prije-tećim antenama fantastičnihmonstruma. Masa je u deliri-ju oko automobila s D'An-nunzijem.«

Izjutra 7. listopada 1919.godine u Rijeku je doletio Be-nito Mussolini

avionom kojim je pilotiraoporučnik Lombardi. Taj uči-telj i novinar, vođa tek rođe-nog fašizma, još uvijek je če-kao svoju pravu priliku zapreuzimanje vlasti u Italiji.Došao je na 90-minutni raz-govor s D’Annunzijem u Gu-vernerovoj palači. Dva danaposlije Mussolini je, govorećina Prvom kongresu fašista uMilanu, dao otvorenu podr-šku D’Annunziju.

Brzina prijevoza ubrzala jei politiku i napokon je sve po-stalo marinetijevski krvavo ibrzo, na tragu njegovogmračnog pokliča: »Rat je higi-jena svijeta!« Ne iznenađujeda je 31. siječnja 1922. godineaktivirana bomba u automo-bilu Riccarda Zanelle, tadaš-njeg predsjednika Riječke dr-žave! I to je bila cijena pro-gresa, brzog i krvavog XX.stoljeća…

u Rijeku je dopremljenSantos-Dumontovmonoplan i bio izložen ustarom »Teatro Fenice«

1910.

Povijest zrakoplovstva u Rijeci započela je aeromitingom na Pioppi1911. godine, a nastavila padom aviona 1919. godine na Pehlinu