Ante Kovačić

U registraturi

U registraturi (Vienac, 1888.*; Matica hrvatska, 1911.)

• Uokvirena kompozicija romana: U registraturi koju vodi ostarjeli činovnik Ivica

Kičmanović ”razgovaraju” spisi – Registar (popis svih ostalih spisa) vodi glavnu riječ stišavajući sukobe između starih i mladih.

• Ironičan i satiričan ton uvodnoga dijela

• Za riječ se javlja Životopis Ivice Kičmanovića. Želi govoriti jer je registrator napisao Svemu bit će kraj. Tako započinje radnja romana u čijemu je središtu životni put Ivice Kičmanovića.

Tematika i određenje• Radnja romana obuhvaća vremenski raspon od

tridesetak godina: od Ivičina djetinjstva na selu, preko školovanja, dolaska u grad, do smrti.

• Tipična realistička tematika: – tragična sudbina hrvatskog intelektualca

seoskog podrijetla– odnos selo – grad kritički odnos prema hrvatskoj

stvarnosti (raspad patrijarhalnog sela i gradska sredina kao leglo nemorala).

• Vrsta : socijalni roman, Bildungsroman (njem. roman o odgoju ili razvitku karaktera).

• Radnja ne teče linearno – isprepliću se sadašnjost i sjećanja glavnoga lika; realističke epizode i likovi izmjenjuju se s romantičarskim elementima.

• Ironija u odabiru imena glavnoga lika: Ivica Kičmanović među mnogim beskičmenjacima.

• Satiričan prikaz likova koji su došli sa sela u grad: kumordinnar Žorž i “pojet” Rudimir Bombardirović Šajkovski.

U registraturi - Djetinjstvo

U registraturi – Susret s Laurom

U registraturi – Kraj – retrospektiva zivota

Stilska obilježja romanaIsprepliće se nekoliko različitih stilskih obilježja:

• Realistički sloj (analiza društvene stvarnosti, problem nemorala i ukazivanje na društvenu nepravdu).

• Romantičarski sloj (Ivičinu sudbinu određuje Laura – femme fatale – žena tajanstvenog podrijetla, trovanje, sudbinski utjecaj na ostale likove, njezino odmetništvo).

• Naturalistički sloj (motivacija Laurina lika; njezino ponašanje kao rezultat podrijetla – biološka motivacija).

• Približavanje poetici modernizma (odstupanje od kronološkog prikaza, subjektivan odnos prema vremenu, neobična uokvirena kompozicija).

Uz Šenoinu Seljačku bunu, smatra se najboljim hrvatskim romanom XIX. st.

Zadatak za domaću zadaću

• Pronaći i pročitati životopis Ante Kovačića (čitanka, str. 180 i enciklopedija.carnet.hr).

• Pronaći autobiografske elemente (koji povezuju lik Ivice Kičmanovića s njegovim tvorcem – Antom Kovačićem).