u susret sajmovima u beogradu - k fbih · 2019-02-13 · 2 glasnik privredne/gospodarske komore...

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Ovaj susret je organizovan s cil-jem da se energetski sektor, projek-tanti, inènjering kompanije i indus-trija koja radi za potrebe ovoga sek-tora, bolje prezentiraju u Srbiji, krozsajmove Energetike i Ekologije, koji}e se odràti od 12. do 14. septem-bra 2007. godine, u Beogradu.Srbija je zna~ajan energetski faktor uregionu kako zbog proizvodnjeenergije i energenata tako i zbog

geografskog poloàja i energetskihkoridora koji prolaze ili }e prolazitikroz nju. U tom pogledu prisutnipredstavnici Beogradskog sajma,istaknuti privrednici i stru~njaci izSrbije su prisutne upoznali sa saj-movima Energetike i Ekologije, sasvojim razvojnim projektima uproizvodnji i transportu energije ienergenata, stanjem oko uspostavezajedni~kog tr i{ta elektri~ne energi-je i gasa, sigurnosti snabdijevanja,iskustvima u dijelu energetske efikas-nosti, obnovljivih izvora i za{titeivotne sredine sa osvrtom na recik-

laù. Ovom prilikom od predstavni-

ka Elektroprivrede Srbije istaknuta jepotreba za razgovorima oko izgrad-nje zajedni~kih energetskih potenci-jala rijeke Drine.

Na skupu su prezentirani:1. Sajmovi Energetike i Ekologije

koji }e se odràti na Beogradskomsajmu od 12. do 14. septembra2007. godine,

2. Razvojni projekti Elektropriv-rede Srbije sa osvrtom na razvojne

potrebe regiona jugoisto~ne Evropeu funkciji uspostavljanja tr i{ta elek-tri~nom energijom u okviruEnergetske zajednice jugoisto~neEvrope,

3. Energetska efikasnost i obno-vljivi izvori energije sa akcentom naenergetsku efikasnost u industriji, EUpolitika i stanje u zemljama Energe-tske zajednice jugoisto~ne Evrope,

4. Stanje i perspektive biznisa usektoru za{tite ivotne sredine sa

akcentom na reciklaù i EU poli-tiku, legislativu i regulativu,

5. Aktuelno stanje sa aspektaplaniranja i izgradnje me|unarod-

nih naftovoda i gasovoda kroz Srbijui region jugoisto~ne Evrope.

U uvodnom izlaganju AvdoRapa, potpredsjednik Privredne/Go-spodarske komore Federacije BiH, jeistakao formiranje Energetske zajed-nice, koju su osnovale zemlje jugois-to~ne Evrope, ~iji je cilj da seuspostavi i harmonizira tr i{te elek-tri~ne energije i gasa. Rapa jeistakao na{u zainteresovanost da uregionu u~estvujemo kao ravnopra-van partner pri definisanju prioriteta,pogotovu kod preciziranja energet-skih koridora i pozvao energetskekompanije iz BiH da na sajmovima

Energetike i Ekologije prezentirajusvoje mogu}nosti iz oblasti proizvod-nje, transporta i distribucije energije ienergenata, proizvodnje energetskeopreme, projektovanja i izgradnjeenergetskih objekata. Od novoformi-ranih bh. vlasti se o~ekuje formiranjeodgovaraju}ih agencija iz oblasti:energetske efikasnosti, obnovljivihizvora i reciklaè, te stvaranje ambi-jenta za izgradnju novih proizvodnihobjekata i transportnih koridora koji}e uspostaviti alternativne pravcesnabdijevanja BiH i bolje povezivanjesa okruènjem.

Z. B.

U susret sajmovima u Beogradu

Skup predstavnika energetskog sektora

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je, 10. maja,organizirala skup na kome su sudjelovali predstavniciBeogradskog sajma, privrednici i stru~njaci iz Srbije

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na redovnoj izbornoj skup{tiniSekcije, odrànoj krajem maja, raz-matran je i usvojen izvje{taj o radu uproteklom periodu, zna~i od njenogformiranja 1999. godine do danas.

Zastupnici su se sloìli da su tokomproteklih devet godina pokrenuti i real-izirani brojni zahtjevi koji su doprinijeliboljem ure|enju trì{ta naftnih derivata.U toku je realizacija oko 25 prijedloga.

Ocijenjeno je da je, i pored odre-|enih pobolj{anja, poloàj distributeranafte jo{ uvijek teàk, te da i u narednomperiodu treba jo{ vi{e raditi na sanacijipostoje}eg stanja. O~ekuje se i boljaunutra{nja organizacija Sekcije.

Prema mi{ljenju ve}ine zastupnika,moglo bi do}i do pote{ko}a u snabdi-jevanju gorivom, kako su naglasili, zavelike isporu~ioce mi smo mala zeml-ja i nemamo adekvatnu za{titu.

Pribojavaju se da }e uslijediti daljnjakupovina doma}ih kompanija, {to }edovesti do monopola na naftnom tr i{tu,na {ta jedino moè utjecati dràva.

Stoga su apelirali na Vladu FBiHda u budu}nosti ima vi{e razumijevan-ja za rje{avanje te{ko}a i problemakoji prate rad distributera.

Prihva}ena je i izmjena ~lana 23.Pravilnika o organizaciji i radu Se-kcije da se pove}a broj ~lanova Od-bora Sekcije, te da, umjesto dosa-da{njih sedam, Odbor broji 13 ~la-nova. Nakon usvajanja ove odlukepredloèno je osam ~lanova, dok sutri mjesta ostavljena za ~lanove izHercegovine, te dva za velike kom-panije. Dogovoreno je da se ovi pri-jedlozi dostave u {to kra}em roku.

Za ~lanove Odbora predloèni su:Izudin Ahmetli} - “Hifa oil” iz Te{nja,Muhidin Ali} - “Shell elektron” Gra~ani-ca, Be}ir êngi} - “El-Taril oil” Sarajevo,Ekrem Kolakovi} - “Rez” Cazin, HasanU{~upli} - “Polo yunior” iz Kale-sije, Ha-zim Mutap~i} - “Kopex Sarajli}” Sre-brenik, Bakir Spahi}, “Delta petrol” Ka-kanj, Mujo Ahmetspahi}, TMP “Ahme-tspahi}” Sarajevo.

Za predsjednika, odnosno pot-predsjednika Odbora Sekcije imeno-vani su Izudin Ahmetli} i Muhidin Ali}.

- Iako je napravljen zna~ajanpomak u prometu naftnih derivata una{oj zemlji, to jo{ nije dovoljno.Moramo prona}i na~in na koji }emomo}i za{tititi vlastite interese.

Nekoliko je problema koji seproteù odranije kao {to su turisti~ka itaksa na {ume, te intenzivno nametan-je monopola prevoza èljeznicom.Osim postoje}ih, ono {to se zasigurno unarednom periodu moè javiti kaopote{ko}a jeste mogu}a odluka VladeFBiH kojom }e opteretiti naftne derivatepo jedinici za izgradnju auto-puta.

To moè prouzrokovati da }epojedini putevi u Federaciji time bitiizrazito pogo|eni, neki manje, a nekigotovo nikako, stoga bi moglo do}ido odliva kamiona, autobusa,odnosno svih velikih vozila.

To zna~i da }emo imati i novihproblema koje }emo morati rje{avati uhodu. Siguran sam da moèmo zajed-ni~ki rje{avati sve probleme, spremansam u~initi sve {to je mogu}e sa svojestrane, ali koliko Vlada i dràvne insti-tucije èle sara|ivati sa nama? Nekeprobleme koji se sporo rje{avajumora}emo ponovo pokrenuti, rije~i supredsjednika Ahmetli}a.

^lanovima Skup{tine obratio se iAvdo Rapa, potpredsjednik P/GKFBiH,koji je pohvalio dosada{nji rad oveSekcije, ali i ukazao na slabu naplatu~lanarine Komori.

Prema njegovim rije~ima, neobavez-no ~lanstvo u Komori je uvedeno 2004.godine, od tada do danas do{lo je dozna~ajnog smanjenja procenta naplate.

Stoga je na ~lanove Odbora apeli-rano da poku{aju prona}i odgovara-ju}i model za pobolj{anje finansiranjai rada Sekcije.

Usvojen je prijedlog da svi oni koji nebudu izmirivali svoje obaveze ne moguu~estvovati u radu Sekcije. S. D`.

Skup{tina Sekcije prometnika naftnih derivata FBiH

Predstoje novi izazovi I pored odre|enih pobolj{anja, poloàj distributera nafte je jo{uvijek teàk, pa u narednom periodu treba jo{ vi{e raditi nasanaciji postoje}eg stanja * Imenovani predsjednik i potpred-sjednik Odbora pomenute sekcije


Iako su izno{eni razli~iti stavovi imi{ljenja o legaliziranju postoje}egcjenovnika, interes prijevoznika jesteda se jasno definiraju cijene uslugaautobusnih stanica. Postoje}i cjenovnikuveo je reda u ovu oblast i trebaju seurediti me|usobne obaveze i odgov-ornosti izme|u prijevoznika i stanica.Zaklju~eno je da hitno treba aktiviratirad komisije koja je ranije formirana ucilju obavljanja ovog zadatka i koja, izobjektivnih razloga, nije uradiladogovoreno. Zato je re~eno dakomisija u sastavu Dèvad Opardija,Safudin êngi} i Ilija ê~ura pripreminovi prijedlog cjenovnika i ugovoraizme|u prijevoznika i stanica, pri ~emu}e osnova biti postoje}i cjenovnik iugovor koje treba prilagoditi kako sa

stanovi{ta cijena i pojedinih odredbiugovora tako i sa stanovi{ta zakoni-tosti i ovla{tenja Federalnog min-istarstva prometa i komunikacija(FMPIK). @eljko Mato{, na~elnik uovom ministarstvu, dao je u elektron-skoj formi materijal iz kojeg se vidigdje bi trebalo intervenirati u smisluzakonitosti. Tako pripremljen prijedlogtreba razmotriti na sjednici OdboraUdruènja, a nakon toga ga uputitiFMPIK radi pripremanja forme iobjavljivanja u “Slu`benim novinamaFBiH”. Po{to ~itav postupak zahtijevaodre|eno vrijeme, zaklju~eno je da seprijedlog napravi {to je mogu}e prije,a kao krajnji rok je odre|en 01. 07.2007. godine. Ista komisija }e raz-motriti i cjenovnik iz RS-a i procijeniti

na koji na~in bi se mogle izjedna~iticijene usluga u ova dva entiteta (npr.kroz izradu jedinstvenog cjenovnika,recipro~nu primjenu dva razli~ita cjen-ovnika ili na neki drugi na~in).

Predstavnici FMPIK su upoznaliprisutne da je planirano uskla|ivanjeredova vo`nje u Federaciji BiH koje }ebiti pokrenuto u ovoj godini, a morabiti zavr{eno do 01. 04. 2008. godine.Ovo ministarstvo }e nastojati da pri-javljivanjem u program Svjetske bankeobezbijedi sredstva za izradu kvalite-tnog i modernog daljinara. U ciljupripreme za taj posao zamolili su danekoliko ~lanica ove Grupacije, u dvado tri navrata, radi provjere, snime vri-jeme transporta na odre|enim dioni-cama, posebno na onim gdje jedozvoljena brzina maksimalno 80km/h. Prijedlog je prihva}en, pa jedogovoreno da Mato{ dostavi jedin-stven obrazac koji bi trebao da posluìza ovu svrhu, te da jedan broj ~lanicaGrupacije zaduè svoje voza~e daizvr{e odgovaraju}e provjere. Prisvemu treba voditi ra~una da tro{koviuskla|ivanja ne budu enormni.

Nelegalni prijevoz, umjesto dabude sprije~en, sve vi{e uzima maha,za {ta su krivi dràvni inspekcijskiorgani koji svoj posao ne obavljaju

Udruènje/Udruga transporta i veza

Druga pro{irena sjednica OdboraGrupacije javnog prijevoza putnikaU Donjem Vakufu je, 16. maja, odràna Druga sjednica OdboraGrupacije javnog prijevoza putnika u pro{irenom sastavu na kojojsu razmatrani: Cjenovnik usluga autobusnih stanica; Proble-matika uskla|ivanja autobusnih linija u FBiH; Aktivnosti u vezi saspre~avanjem nelegalnog prijevoza; Primjena cjenovnikatehni~kih pregleda i nedostatci u vezi sa tim; Dopis Crvenog kriàFBiH; Pitanje pokretanja tu`be protiv Ministarstva prometa ikomunikacija BiH


kvalitetno i korektno. Zato treba za-traìti sastanak sa direktorom Direkcijeza inspekcijske poslove odmah ili, akoto nije mogu}e, onda onog trenutkakada bude potpuno konstituirana. Natom sastanku treba traìti da seinspekcija ozbiljno angaìra naspre~avanju svih nepravilnosti i korup-cije u oblasti prijevoza. Treba prikupitidodatne konkretne podatke, mo`daba{ od same inspekcije, razmotriti tenove informacije na sjednici Odbora iponovo zakazati konferenciju za{tampu na kojoj }e se prezentiratinove informacije. Mato{ je preuzeoobavezu da }e napisati pismo auto-busnim stanicama i upozoriti ih nazakonsku obavezu dostavljanja poda-taka, jer je zapaèno da stanice neispunjavaju taj dio svojih obaveza.

Safudin êngi}, predsjednik Udru-ènja transporta i komunikacija uVTKBiH, koji je u~estvovao u razma-tranju cjenovnika tehni~kih pregleda,rekao je {ta je bilo dogovoreno tomprilikom, te da se ne po{tuje taj do-govor. Dogovoreno je da, u ime Gru-pacije, napi{e pismo odgovaraju}egsadràja u vezi sa ovim i uputi gaFMPIK koje }e podràti inicijativu da seti nedostaci razmotre i reguliraju napravi na~in.

Iako dopis Crvenog krià Federa-cije BiH, u kojem se insistira na prim-jeni ~lanova 16., 17. i 18. Zakona oCrvenom kriù/krstu (“Slu`benenovine FBiH”, broj 28/06), nije upu}enPrivrednoj komori FBiH nego FMPIK,dogovoreno je da Komora napi{eadekvatan odgovor, u kojem }e uka-zati na to da se privrednicima ne mo-gu odre|ivati nikakve obaveze bez nji-hove saglasnosti, tim prije {to je u~lanu 16. spomenutog zakona defini-rana potreba da Crveni kri` FBiH ugo-vorom sa prijevoznicima regulira me-|usobne odnose.

Po pitanju pokrenutog postupkaOpomene pred utuènje Ministarstvaprometa i komunikacija BiH, koje jeposlala advokatska kancelarija, a nakoje nije dobila nikakav odgovor,sekretar }e oti}i u advokatsku kance-lariju radi dogovora o detaljima zanastavak postupka, odnosno za po-kretanje tu`be. Tro{kovi postupka }enaknadno biti raspore|eni propor-cionalno na ~lanice koje su prihvatileda u~estvuju u pokretanju tu`be.

F. \IKI]

Udruènje transporta i veza Privre-dne/Gospodarske komore FederacijeBiH, 4. maja, je u Sarajevu odràlo kon-ferenciju za novinare povodom proble-ma koje Udruènje ima sa Ministarstvomkomunikacija i transporta BiH, ~ime sekontinuirano stvara ambijent kojionemogu}uje da javni drumski sao-bra}aj BiH bolje funkcioni{e.

Kako je re~eno, iznesene optu`benisu namijenjene novoimenovanom mi-nistru komunikacija i transporta BiH Bo iLjubi}u, ve} je na~in da mu se pomognekako bi odre|ene stvari uredio i timedoprinio djelovanju Ministarstva u intere-su privrede i gra|ana.

“Odre|eni zaposlenici ovog min-istarstva rade nelegalno, netranspar-entno i prema privatnim kriterijima,odnosno bez odre|ene dru{tvene kon-trole donose akte i propise koji su su-protni interesima djelatnika drumskogsaobra}aja, ali i njegovih korisnika”,istakao je predsjednik Udruènja Mu-hamed [a}iragi}.

Na konferenciji su istaknuti zahtje-vi prevoznika, koji se, izme|u ostalog,odnose na neophodnost {to skorijegpokretanja postupka za dono{enjenovog Zakona o cestovnom prevozuBiH, aktivniju ulogu inspekcijskih orga-na u suzbijanju nezakonitog i nele-galnog rada pojedinih prevoznika,kao i na sankcije neprofesionalnog inezakonitog rada inspektora.

“Traìmo od ministra da po hitnompostupku aktivira i objavi uskla|ene Pra-vilnike o uskla|ivanju me|unarodnihredova vo`nje BiH i Pravilnika o uskla-|ivanju me|uentitetskih redova vo`nje”,naveo je ovom prilikom Safudin engi},predsjednik Udruènja prevoznika ume|unarodnom i me|uentitetskom

prevozu putnika pri Vanjskotrgovinskojkomori BiH.

Navedeni su i brojni primjeri neza-konitog rada Ministarstva komunikacijai transporta BiH u oblasti izdavanja do-zvola za obavljanje prevoza na me|u-narodnim autobusnim linijama, kao {toje slu~aj kompanije “Autoprevoz Mo-star”, koja je bez valjanih razloga i za-konite procedure brisana sa redovavo`nje za Njema~ku, dok je kompanijaGlobtour bez saglasnosti “Autoprevo-za”, kao doma}eg prevoznika, uvede-na kao novi bh. kooperant na linijamaza Njema~ku.

“Nakon pet godina sudskog sporaMinistarstvo je ponovo izdalo odobre-nje Autoprevozu za linije prema gra-dovima Njema~ke, a u toku je i tu`baove kompanije protiv resornog min-istarstva za naknadu pri~injene {tetezbog nezakonito oduzetog reda vo`njei izgubljene dobiti”, pojasnio je êngi}.

Govore}i o problemima u vezi sapodjelom “CEMT” dozvola u teretnomsaobra}aju, [a}iragi} je naglasio,izme|u ostalog, da se ona vr{i ne-transparentno.

Udruènje transporta i veza

Nesuglasice sa resornim

ministarstvomPojedinci u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH radeprema privatnim kriterijima


Radionica u Neumu je bila prilikada se prezentiraju dosada{njeaktivnosti projekta, a svi partneri pred-stavili su organizacije iz kojih dolaze.U~esnici iz [vedske i [panije prezenti-rali su ukratko svoj nastavni programstudija industrijska ekologija, kojiuklju~uje: okolinsko modeliranje,upravljanje rizikom, ~istu proizvodnjuitd. Pod nazivom “Komora i okolinskaproblematika”, Komora je predstavilasvoje Udruènje za razvoj okolinskogupravljanja, te svoje ciljeve i aktivnostikoje realizira kroz sekcije Udruènja.Kao dvije najaktuelnije inicijativeUdruènja istaknute su stru~na itehni~ka pomo} preduze}ima koddobijanja okolinskih dozvola i inicijati-va za formiranje ministarstva za okoli{na dràvnom nivou. Naro~ito je va`na

saradnja sa me|unarodnim institucija-ma s ciljem daljeg uklju~ivanja u pro-jekte EU i informisanja preduze}a oEU standardima i njihovoj primjeni upraksi.

Ciljevi projektaOp}i cilj ovog projekta je

unapre|enje edukacije inènjera u BiHo okolinskoj problematici postdiplom-skim studijem na tehni~kim fakulteti-ma. Neke od prednosti su:

- spektar znanja i vje{tina potreb-nih za rad u termoelektranama, hemi-jskoj i farmaceutskoj industriji, sa boja-ma i lakovima, kozmetikom, industrijiceluloze i papira, plastike, tekstila idrugih materijala,

- rad u vladinim agencijama i kon-sultantskim ku}ama (specijaliziranim

za okolinsko zakonodavstvo i kontroluzaga|enja),

- rad u drugim oblastima, osimokolinskog inènjerstva, poput prava iekonomije,

- promjene u metodama upravl-janja procesima, u metalskoj i drugimgranama industrije,

- pomo} lokalnim zajednicama urazvijanju sanitarno raspoloìvih sis-tema,

- podu~avanje u {kolama,- laboratorijsko istraìvanje i razvoj

ili inènjering kvaliteta i- drugo.Kroz projekat }e biti razvijen

pomenuti master program u BiH, koji}e pruìti polaznicima znanje kako daanaliziraju, komuniciraju i vode pro-jekte iz perspektive odrìvosti, kako uprivatnom tako i u javnom sektoru.Naprednim kursevima iz ekologijeobezbijedi}e se relevantno i korisnoznanje iz oblasti ekologije, potrebnoza razumijevanje ljudskog uticaja naekosisteme, te mogu}nosti izgradnjedru{tva baziranog na principimaodrìvog razvoja. Program }e pomo}iboljem sagledavanju okolinskih prob-lema i osigurati va`nost edukacije oza{titi okoli{a na trì{tu rada.

Aktivnosti U okviru projekta, koji }e trajati

dvije godine, na Ma{inskom fakultetuu Sarajevu bi}e osnovan pomenuti

Tempus Projekat industrijska ekologija

Radionica u NeumuU Neumu je, 29. i 30. maja, odràna radionica u okviru projek-ta Tempus pod nazivom “Industrijska ekologija”. Privred-na/Gospodarska komora FBiH je partner u jo{ jednom projek-tu koji finansira Evropska unija. U okviru ovog projekta cilj jerazviti Master program za postdiplomski studij iz industrijskeekologije na univerzitetima u BiH


postdiplomski studij, dok }e se naUniverzitetu u Tuzli i Sveu~ili{tu u Mo-staru predmeti vezani za oblast indus-trijske ekologije uvrstiti u nastavni plani program dodiplomskog studija.

Osim ova tri bh. univerziteta iP/GKFBiH, partneri iz Evropske unijena projektu su KTH - Kraljevski tehno-lo{ki institut [tokholm (koji je i liderprojekta) i UPC - Politehni~ki univer-zitet Barselona. Do sada su u okviruprojekta realizovane studijske posjetepartnerima u [tokholmu i Barseloni, iodràne dvije radionice u BiH, obje uNeumu.

Referentni tim projektaU cilju {to kvalitetnije pripreme i

implementacije ovog projekta poredpredava~a (profesora), zaklju~eno jeda se imenuje tim koji }e pomo}i ipratiti razvoj ovog programa. To jeReference Team - (Referentni tim, “Timza upu}ivanje”), koga ~ine po jedan~lan sa svakog od tri univerziteta, dva~lana iz industrije i jedan iz Privrednekomore FBiH.

Referentni Tim treba da ima:* va`nu ulogu u kontroli kvaliteta,

uspostavljanju saradnje izme|ukreiranih centara okolinskog studija ipartnera u dru{tvu - industriji, lokalnojvlasti, nevladinim organizacijama i{irenju rezultata projekta,

* da pomaè u odràvanju formi-ranih centara: promocija, kursevi oko-linske obuke za razli~ite ciljne grupe,

* ~lanovi Tima mogu biti uklju~eniu ostale aktivnosti, kad su njihovekompetencije bitne.

Na sastanku Refentnog tima 30.maja u Neumu, kojem je presjedavaladr Olga Korda{, koordinator projekta,bilo je rije~i o ciljevima projekta, tj. Ra-zvoju master programa za studij koji}e u cijelosti biti uveden u Sarajevu, adjelimi~no u Mostaru i Tuzli. Svrha jeda se podijele ste~ena iskustva i razvi-je Master program za BiH. U raspravisu u~estvovali svi prisutni. Referentnitim }e kontrolirati i upravljati projektom,na osnovu rezultata koji se postiù.

Kako P/GKFBiH u ovom projektuima aktivnu ulogu, nastavi}e sa nasto-janjem da uveè industriju i univerzitet,odnosno da visoko obrazovanje uveèsa potrebama privrede, ali i obratno.U tom pravcu je i postignut dogovor saliderom projekta dr Korda{, sa KTH iz[vedske, da se u periodu septem-

bar/oktobar u sjedi{tu Komore u Sa-rajevu odrì dvodnevni seminar o te-mama upravljanja otpadom, trenutnonajaktuelnijim za industriju, na kojembi se predstavile dobre prakse iz [ved-ske. Komora je izrazila i interes za pro-blematiku energetske efikasnosti, te }e{vedski partner razmotriti sa organi-zacijom SIDA mogu}nost da podrìizradu polazne projektne dokumen-tacije iz navedene oblasti, koja je aktu-elna u EU i ~ija }e legislativa obaveza-ti na{u zemlju na uvo|enje odre|enihmjera, za koje jo{ nismo dovoljnoeducirani.

[ta je Tempus?Tempus (Trans-European-Mobility

Scheme for University Studies) programje namijenjen razvoju sistema visokogobrazovanja u zemljama jugoisto~ne

Europe (Albanija, Bosna i Hercego-vina, Hrvatska, Makedonija, Srbija iCrna Gora) unapre|ivanjem region-alne me|uuniverzitetske i saradnje sazemljama ~lanicama Europske unije.

Tempus program nastoji pridonijeti: - razvoju sistema visoko{kolskog

obrazovanja,- reformi upravljanja visokim {kolama,- pove}anju povezanosti s lokaln-

om i regionalnom privredom,- razvoju nastavnog programa, - pove}anju mobilnosti studenata i

profesora,- razvoju administrativne i instituci-

onalne strukture usavr{avanjem zapo-slenika u neakademskim institucijama,

- pove}anju regionalne saradnjeme|u visokim {kolama jugoisto~neEurope.

L. SADIKOVI]

Proizvodnja organske hrane

Pokreta~ ruralnograzvoja u BiH

Ekonomski institut iz Sarajeva, uz potporu Ameri~ke agencije zame|unarodni razvoj (USAID) i tehni~ku podr{ku Urban institutaWashington, izradio je studiju “Proizvodnja organske hrane - pokreta~ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini”, koja je prezentirana medijima,kompanijama, proizvo|a~ima i ekspertima iz oblasti proizvodnje organskehrane.

Organski proizvedena hrana u EU je atraktivna i nudi velikemogu}nosti prodaje uz premije (poticaje za ovu proizvodnju) koje surazli~ite za pojedine proizvode.

U BiH je do sada uspostavljen mali sektor organske hrane finansiranme|unarodnim sredstvima i zbog toga se nisu stvorili neophodni uslovi zaodrìvi razvoj.

Pomenuta Studija nudi preporuke za poduzimanje odgovaraju}ihaktivnosti za realizaciju ciljeva razvoja sektora organske hrane u BiH:

1. Klju~na strategija za razvoj sektora organske hrane su dijelovi strate-gije koje treba da osigura rast ponude organske hrane za doma}e trì{te iizvoz pove}anjem proizvodnje na farmama sa ve}im obimom zemlji{ta ive}om produktivno{}u proizvodnje:

2. Potrebno je pripremiti i implementirati strate{ke dokumente (Zakon oorganskoj poljoprivrede, Program za ruralni razvoj, Plan aktivnosti zarazvoj organskog sektora, Vije}e za organsku poljoprivredu na dràvnomnivou);

3. Vlade bi trebale da planiraju ekonomsku podr{ku proizvo|a~imaorganske hrane (subvencije za konverziju zemlji{ta iz konvencionalne uorgansku proizvodnju, tro{kove certificiranja proizvoda, regresiranjekamata za kredite za organsku proizvodnju);

4. Agencija za promociju stranih ulaganja - FIPA treba da uklju~i projek-te organske proizvodnje u programe promocije stranih direktnih investicija.

M. M.


Univerzitet u Sarajevu, Prirodno-matemati~ki fakultet, Kabinet zatehnologiju i Privredna/Gospodarskakomora FBiH, sektori metalske i elek-troindustrije, te razvoja okolinskogupravljanja, pokrenuli su aktivnostina afirmaciji “zelenog inènjerstva”,kao potrebe uvo|enja “zelenog”projektovanja u praksu. Kriza oko-li{a/ìvotne sredine, koja je zahvatilacijelu na{u planetu, posljedica jeneracionalnog razvoja u odnosu naraspoloìve prirodne resurse. U pi-tanju je opstanak pojedinih eko-sis-tema i cjelokupni biolo{ki opstanak~ovjeka. ôvje~anstvo je jo{ prije 35godina prepoznalo potrebu da seuspostavi novi odnos ~ovjeka iprirode iz ~ega je proiza{la paradig-ma odrìvog razvoja po kojem prava~ovjeka postaju ograni~ena prih-va}anjem i uvaàvanjem pravadrugih ìvih bi}a.

Zna~ajne godine za odrìvi razvojsu: 1972. - UN konferencija o okoli-

{u/ìvotnoj sredini u Stokholmu, izkoje je proistekao protokol o preko-grani~nom transportu SO2, 1992. -UN konferencija u Rio de @aneirukada je progla{ena ~uvena Agenda21, 2002. - Sastanak na vrhu o od-rìvom razvoju, kada je potvr|enoopredjeljenje da je obrazovanje te-melj ovih stremljenja, kada su UNusvojile Rezoluciju 57/254 i proglasi-lo se desetlje}e (2005. do 2014.)provo|enja Strategije obrazovanjaza odrìvi razvoj.

Industrija se sve vi{e suo~ava sarastu}im tro{kovima sve stroìm stan-dardima upravo zbog za{tite okoli-{a/ìvotne sredine. Tradicionalnipristup end-of-pipe (na kraju cijevi),rje{avanja zbrinjavanja otpadnihmaterija, postaje sve manje atrakti-van da bi ustupio mjesto okoli{noosvije{}enoj ili eko-efikasnoj proizvo-dnji, odnosno prevenciji zaga|ivan-ja. Osnovna premisa ove strategijejeste da se izbjegavanjem produkcije

otpada ili polutanata mogu izbje}iveliki tro{kovi tretiranja ili odlaganjaotpadnih materija.

Zato je neophodan razvoj mo-gu}ih programa za studente zavr{nihgodina na fakultetima prirodnih itehni~kih nauka, kao i specijalisti~kihkurseva za inènjere u praksi zaokoli{no preferirani “zeleni” pristupza projektovanje, razvoj i upravljanjeproizvodnim procesima uz primjenuprakse prevencije zaga|ivanja nasvakom mogu}em mjestu unutarfabrike. To su uostalom i zahtjeviokoli{no upotrebnih dozvola, kao iISO Standarda 9001, 14001 i18001 i drugih.

U tekstu koji slijedi, prezentiran jepristup i metodologija evaluacije iunapre|enja okoli{nih performansihemijskih procesa sa razumijevan-jem okoli{nih problema i propisa,koji je primjenjljiv i na tehnolo{keprocese u drugim granama industr-ije:

* Najva`niji sistem pravila koji sviinènjeri trebaju znati je zakon ookoli{u, pa i svi ostali zakoni i regu-lative iz ove oblasti, ovisno odkonkretnih potreba.

* Po{to inènjeri imaju razli~iteuloge (proizvodnja, projektovanja,kontrola, prodaja, marketing, odnosisa javno{}u i upravljanje) sve vi{e jeva`no da su oni svjesni njihoveodgovornosti prema javnosti uop}e,

Prezentacija

“Zeleno inènjerstvo”Izvod iz prezentacije “Projektovanje i upravljanje industrijskimprocesima sa svije{}u o okoli{u/ìvotnoj sredini”


kolegama i radnicima, okoli{u i svo-joj profesiji.

* To zahtijeva seriju sistemskihanaliza koje se i, ina~e, koriste u pro-jektovanju hemijskih procesa, alisada uzimaju}i u obzir okoli{nuproblematiku.

1. Procjena uticaja na okoli{: 2. Evaluacija djelovanja,3. Zelena hemija,4. Evaluacija okolinskih perfo-

mansi u toku procesnih sinteza,5. Jedini~ne operacije i prevenci-

ja zaga|ivanja,6. Analiza blok-sheme u cilju pre-

vencije zaga|ivanja,7. Evaluacija okolinskih perfo-

mansi blok-sheme,8. Procjena okolinskih tro{kova.Evaluacija u II dijelu programa

zavr{ava u granicama fabri~keograde, tj. fokus je na blok-shemiprocesa.

Dok je za inènjere najva`niji fo-kus na blok-shemi procesa, u “ele-nom inènjerstvu” je va`no priznati dasu procesi proizvodnje u neposrednojvezi sa snabdjeva~ima i potro{a~ima.

Koncept ìvotnog ciklusa u slu`biproizvoda i “zelenog inènjerstva”odvija se u ~etiri koraka:

1. Djelovanje - gdje su graniceodre|ene i odre|ena je strategijaprikupljanja podataka;

2. Inventarisanje ulaza i izlaza izsvakog ciklusa;

3. Procjena uticaja - pri ~emu seprocjenjuje uticaj iz ulaza i iz izlaza;

4. Analiza pobolj{anja.Industrijska ekologija podvla~i da

su okoli{ne performanse hemijskihprocesa upravljane ne samo projekt-nim rje{enjima nego ih treba i kaoprocese integrisati sa drugim proces-ima u okolini.

Knjiga “Green engineering Envi-ronmentally Conscious Design ofChemical Processes” autora DavidaT. Allen i Davida R. Shonnard je ufazi prevoda, nakon ~ega }e uslijedi-ti seminari. Prikazan je mogu}i pro-gram za obrazovanje hemijskihinènjera/tehnologa. Za druge nau-~ne, tehni~ke i umjetni~ke bran{e tre-bali bi da se razviju odgovaraju}iprogrami.

Razvojem programa “zelenoginènjerstva” u skladu sa UNECE (UNEconomic Commission for Europe)“Strategija obrazovanja za odrìvirazvoj” o~ekuje se da ljudi steknuneophodna znanja i vje{tine potrebneza odrìvi razvoj. Zato je potrebno razvi-ti odgovaraju}e programe za svakunau~nu ili tehni~ku bran{u, tj. zvanje.

* Industrijski procesi su od ne-procjenjive koristi dru{tva, iako pro-izvode zna~ajnu koli~inu otpadnihmaterija. Osiguranje upravljanjaovim otpadom ko{ta na stotine mili-jardi ameri~kih dolara godi{nje.Inènjeri se sve vi{e suo~avaju sa iza-zovima integracije okoli{nih ciljeva uprojektne ili operativne odluke.“Zeleno inènjerstvo” im daje tehni-~ke instumente neophodne za nala-ènje rje{enja.

* “Zeleno inènjerstvo” je nami-jenjeno menadèrima (onima kojiodlu~uju) i drugim liderima u raznimoblastima, jer predo~ava tehnikebazirane na riziku.

Prof. dr Azra JAGANJACMr Nafija [EHI] - MU[I]

Predstavnici Fabrike drumskihvozila “Go{a”, koja djeluje u okvirusistema Go{a Holding iz Smede-revske Palanke, po~etkom juna, usaradnji sa P/GKFBiH, odràli suprezentaciju proizvodnog programa.

Bave se proizvodnjom svih vrstaprikolica i poluprikolica za drumskavozila, te nadgradnji za kamione.

Nude oko 50 vrsta i modelapoluprikolica i prikolica koje sluè zaprevoz gra|evinskih ma{ina, rasutogtereta, transporta roba, kao i raznihvrsta cisterni.

Prema rije~ima Miodraga Lazi}a,predsjednika Upravnog odbora,

Go{a FDV je ranije upo{ljavala desethiljada radnika, danas se nalaze uprocesu restrukturiranja, odnosno vi{eod polovine “Go{e” je privatizovano.

Najdalje je oti{la Fabrika zapre-mnih ma{ina koja zapo{ljava okohiljadu radnika i stoprocentno jeizvozno orijentirana.

Fabrika montaè, tako|e, je pri-vatizovana dok je Fabriku zaproizvodnju putni~kih vagona prijemjesec kupila kompanija iz Slova~ke.

- Fabrika drumskih vozila senalazi u procesu restrukturiranja,odnosno za mjesec o~ekujemo priva-tizaciju aukcijom.

Imamo problema sa nedosta-tkom finansijskih sredstava, jerbanke nas slabo prate u procesuproizvodnje - rije~i su predsjednikaLazi}a.

Govore}i o saradnji sa bh. kom-panijama, Lazi} je naglasio da izzeni~ke èljezare povla~e tzv. po-pre~ne profile osam i deset, te da suu toku razgovori o saradnji saGumitehnikom iz Sarajeva.

O~ekuju i da }e po~eti saproizvodnjom rezervnih dijelova zapartnere iz BiH.

- Nekada smo dobro sara|ivalisa Centrotransom, tu saradnju bismotrebali obnoviti. U toku su razgovorio otvaranju predstavni{tva u Sa-rajevu kako bismo na{e proizvode{to uspje{nije plasirali na ovomtrì{tu - zaklju~io je predsjednikLazi}.

S. D`.

BiH - Srbija

Predstavljeni “Go{ini” proizvodiU ponudi je oko 50 vrsta i modela poluprikolica i prikolica kojesluè za prevoz gra|evinskih ma{ina, rasutog tereta, trans-porta robe, kao i raznih vrsta cisterni * O~ekuje se i proizvod-nja rezervnih dijelova za partnere iz BiH


Omer Pa{ali}, direktor Federalneuprave za {umarstvo, nadleàn zapripremanje programa utro{ka sred-stava za op{tekorisne funkcije {uma,pojasnio je novinarima da je Fede-ralna uprava pripremila program kojije usvojio ministar, a po Zakonu o{umama, za 2007. program treba dausvoji Vlada FBiH i on }e biti objavljenu “Slu`benim novinama FBiH”.

- Imamo egzaktne podatke gdjesu utro{ena sredstva za FBiH, a zakantone podaci jo{ nisu kompletirani- rekao je Pa{ali}. - To su strogo na-mjenska sredstva i moraju oti}i tamogdje su predvi|ena po Zakonu o {u-mama.

Prihodi su se od 2003. do 2006.pove}avali. Iako je planirano daukupan prihod od firmi koje vr{e dje-latnost u FBiH bude oko 25 milionaKM, u 2006. se prikupilo tek 14,2milina KM. To govori da jo{ uvijek sviprivredni subjekti u FBiH ne upla}ujuu budète sredstva koja su imobavezna, naglasio je Pa{ali}.

Uglavnom, kako se moglo ~uti,sredstva se tro{e po Zakonu o{umama u sedam kategorija i sve jetransparentno. Prioritetni su projektiod interesa za FBiH i BiH, njenouvezivanje sa EU. Pa{ali} je istakaodva projekta “Inventuru {uma” koja

}e pomo}i pri generisanju politike -Strategije {umarstva u narednom peri-odu. Drugi projekat od va`nosti je inte-

gralna za{tita {uma i uvezivanje ueuropsku mreù, {to }e uvelikopomo}i pri preventivnom djelovanjukada su u pitanju bolesti koje mogunapasti {umske sisteme.

Na konferenciji je napomenuto dasu sredstva koja izdvajaju preduze}a izoblasti {umarstva ne{to ve}a i to triposto od prihoda, i ve}inom se koristeza po{umljavanje kr{a i goleti i rekon-strukciju {uma. Kako je jo{ niz eleme-nata flore i faune koje ~ine {umskiekosistem, Pa{ali} je naveo da se dioovih sredstava usmjerava i za rein-tradukciju vrsta koje su nestale u BiH.

- Uspjeli smo reintradukciju dabrau RS i FBiH na dva mjesta, sada vr{i-mo reintradukciju malog tetrijeba vr-ste koja je nestala u Hercegovini, nas-tojimo obnoviti i ostale vrste divlja~i.

Nusret Curi}, direktor JP Saraje-vo{ume i predsjednik Grupacije, na-veo je da su svi utro{ci sredstavatransparentni i da se poslodavci i zai-nteresirani mogu informirati i prekoweb strane ovog preduze}a. Kako jepojasnio, sredstva se tro{e za op{te-korisne funkcije {uma, a to zna~i zaekonomske, socijalne i ekolo{ke fu-nkcije {uma.

Kako tvrdi, sredstva su transpar-entno utro{ena u Kantonu Sarajevokroz nekih 500 do 600 projekata kojisu vidljivi u {umi.

- U protekle tri godine Vlada Ka-ntona je uloìla preko Sarajevo{umau razne ekolo{ke i socijalne projekteoko 13,5, odnosno 14 miliona KMkoji su verifikovani i provjereni. PoZakonu je izvr{en nadzor i kontrolautro{ka tih sredstvava - kaè Curi}.

- Sredstva se koriste u op{tekori-sne funkcije {uma i ostale polivale-ntne vrijednosti. Sve je transparentno,jo{ jednom je naglasio Curi} i istakaoda kada bi se obustavila uplata tihsredstava stali bi svi projekti.

Remzo Bak{i}, direktor Udruè-nja poslodavaca BiH, rekao je da

[umarstvo i drvna industrija

Izdvojena sredstva setro{e transparentno

Prema Zakonu o {umama FBiH, privredni subjekti su obaveznipla}ati 0,1 posto za op{te korisne funkcije {uma. Ova sredstvase vra}aju {umarstvima preko projekata, a na koji na~in ikoliko odgovorili su, na konferenciji za novinare, sredinommaja, Omer Pa{ali}, direktor Federalne uprave za {umarstvo,Nusret Curi}, predsjednik Udruènja {umarstva i drvne indus-trije P/GKFBiH, Esad Mujki}, direktor za marketing Dallas. Nakonferenciji je bio prisutan i Remzo Bak{i}, direktor Udruènjaposlodavaca BiH, koji se u posljednje vrijeme ~esto bune zbognavedenih izdvajanja, pitaju}i se gdje odlazi njihov novac


poslodavci nemaju ni{ta protivizdavajanja sredstava od 0,1 posto,ali samo èle znati gdje su utro{enata sredstva. Prema njegovim rije~i-ma, ovo je prvi put da su data poja-{njenja u procentima gdje su izdva-jana sredstva.

Kako je bilo primjedbi da asorti-mani nisu zadovoljavaju}e kvaliteteda bi izdràli europsku konkurenci-ju, Bak{i} je rekao da bi sredstvatrebala biti utro{ena u nova {umskapodru~ja, nove {umske puteve i po-

ve}anje kvaliteta drveta, te da senapravi i predo~i i takav jedanizvje{taj.

Esad Mujki}, direktor za marketingu kompaniji Dallas, istakao je problemrepromaterijala koji se mora uvoziti,jer ga u BiH niko ne proizvodi. Lesonit,ivericu, furnir uvoze iz Slovenije, Poljskei Ma|arske i drugih zemalja. Doma}esu fabrike, kako kaè, uni{tene u ratuili privatizacijom, i neophodno jepokrenuti ove kapacitete {to prije kakobi se dobila vlastita sirovina.

Kako se moglo ~uti, jo{ prije go-dinu govorilo se o problemu ne-dostatka {perplo~e i pokretanju fab-rike u Busova~i. Tada je jo{ re~enoda se godi{nje za uvoz izdvaja 50miliona KM, a za pokretanje fabrikeje potrebno 30 miliona KM. Ne bibilo zgorega da proizvo|a~i na-mje{taja izdvoje ova sredstva i zajed-ni~ki pokrenu dioni~ko dru{tvo, kakose novac ne bi odlijevao u inostranstvo.

[emsa Alimanovi}, stru~ni savjet-nik za drvnu industriju i {umarstvo uP/GKFBiH, dotakla se i ostalih proble-ma u {umarstvu i drvnoj industriji. Od853 pilane koje rade u FBiH samo ih400 ima dozvolu za rad. Velika sucarinska optere}enja na uvoz repro-materijala, a radi se i na tome da sepokrene proizvodnja iverice i plo~a.Iako drvna industrija i prerada drvetau FBiH u posljednje vrijeme biljeè rastposlovanja, proizvodnja namje{tajazauzima tek 40 posto izvoza drvneindustrije. S obzirom na trendove,o~ekivati je da }e se pove}ati izvozfinalne prerade drveta.

A. AHMETSPAHI] - FOÔ

Razvoj i za{tita {umaVlada FBiH je dala saglasnost za prihvatanje dodatnog kredita Me|unarodne

asocijacije za razvoj (IDA) u iznosu od oko dva miliona dolara koji se odnose naFederaciju BiH. Sredstva }e se koristiti za Projekat razvoja i za{tite {uma.

Dodatno finansiranje ovog projekta neophodno je zbog nedostaju}ih sredsta-va za implementaciju njegove druge komponente koja se odnosi na ja~anjetehni~kog kapaciteta za odrìvo upravljanje {umama.

Ova }e se sredstva koristiti i za unapre|enje implementacije pravnih, institu-cionalnih i ekonomskih okvira, kao i za tro{kove implementacije projekta.

Federacija }e u projektu u~estvovati sa 1,3 miliona KM {to }e se osigurati ubudètu. Kredit se daje na rok otplate od 20 godina sa uklju~enim grejs periodomod deset godina. Vlada }e Parlamentu FBiH podnijeti na odobrenje ovaj prijedlogdodatnog kreditnog zaduènja.


^lan 1. stav 3. Zakona o {uma-ma defini{e da su {ume i {umskazemlji{ta osnovni prirodni resurs ~ijevrijednosti se manifestuju kroz eko-lo{ke, socijalne i proizvodne vrijed-nosti {uma. Ovaj zna~ajan resurs jekroz dugi niz godina, naro~ito odAustrougarske kada je po~ela orga-nizovana eksploatacija {uma pa dodanas, veoma naru{en i trebat }edug period za njegovo dovo|enje unormalno stanje.

[ume i {umska zemlji{ta u Fede-raciji BiH se prostiru na povr{ini odoko 1,560.600 ha, od ~ega su udràvnom vlasni{tvu oko 1,283.300ha ili 82,23%, a u privatnom vlas-ni{tvu i vlasni{tvu drugih pravnih licaoko 277.300 ha ili 17,77 %. Iako su{ume znatno devastirane, zadràle

su prirodnu strukturu, koja pravilnimgospodarenjem osigurava prirodnopodmla|ivanje, potrajnost gospo-darenja, bioraznolikost, te zna~ajneop}ekorisne funkcije.

Zbog zna~ajne devastacije, du-gog produkcionog perioda, privre-dnog zna~aja {umarstva, pove}anihzahtjeva za kori{tenje op}ekorisnihfunkcija {uma kroz izdvajanje za{titnih{uma (za{tita izvori{ta i vodotoka,za{tita od erozije, klizi{ta...) i {uma saposebnom namjenom (prirodni rezer-vati, nacionalni parkovi, spomeniciprirode, za{ti}eni pejsa`), u nared-nom periodu {umama treba posvetitiposebnu pa`nju svih segmenatadru{tva radi poduzimanja neophod-nih aktivnosti i mjera na unapre|enjuorganizacije gospodarenja {umama,

o~uvanju prirodne strukture, op}eko-risnih funkcija {uma, za{tite okoli{a. Usvijetu se smatra da su ekolo{ke i soci-jalne funkcije {uma 20 do 30, pa ivi{e puta zna~ajnije od ekonomskih.

I pored zna~ajne devastacije{uma prije i u toku rata na{e {ume suzadràle prirodnu strukturu i bio-raznolikost, ali }e trebati zna~ajanperiod (50 i vi{e godina) da se dove-du u pribli`no normalno stanje.Prihod od drveta koji imaju pre-duze}a koja gospodare {umamajedva pokriva jednostavnu reproduk-ciju {uma, pogotovo uzimaju}i uobzir opremljenost sredstvima rada inepovoljnu kvalifikacionu i starosnustrukturu oko 8.500 direktno ili indi-rektno uposlenih u {umarstvu.

Federacija BiH i kantoni trenutnonemaju mogu}nosti da iz redovnogbudèta finansiraju zna~ajne zahvateu rekonstrukciji {uma, a kako nismou Europskoj uniji nemamo ni pristupzna~ajnim okoli{nim fondovima.

Tro{enje sredstava za kori{tenje op}ekorisnih

funkcija {umaFederalna uprava za {umarstvo predo~ila je na konferenciji za{tampu materijal utro{ka sredstava za kori{tenje op}ekorisnihfunkcija {uma koji objavljujemo u cijelosti


Prema prora~nima u odnosu naukupan prihod iskazan u statisti~kimpodacima za Federaciju BiH, godi{njiiznos ovih sredstava ne bi smio bitimanji od 25,000.000 KM.

Utro{ak sredstava Budèta FBiH ibudèta kantona treba da se vr{i uskladu sa Zakonom o {umama kakoslijedi:

* Naknada za kori{tenje op}eko-risnih funcija {uma tro{i se u skladusa ~lanom 61. Zakona o {umamakako slijedi:

Iz Budèta Federacije BiH finan-sirat }e se slijede}i poslovi:

a) po naredbi {umarskog inspek-tora, mjere za{tite i po{umljavanja,ako ih odgovorna lica nisu izvr{ila stim da }e se utro{ena sredstva vratitiu budèt od strane odgovornog lica;

b) naknada za za{titne {ume i{ume sa posebnom namjenom kojeje proglasila Vlada Federacije iliFederalno ministarstvo prema odred-bama ovog zakona;

c) nau~na istraìvanja, stru~neekspertize.

Iz budèta kantona finansirat }ese rad ~uvarske slu`be.

Iz Budèta Federacije i budètakantona zajedni~ki }e se finansirati:

a) po{umljavanje kr{a i goleti;b) obnova {uma od posljedica

elementarne nepogode;c) nau~noistraìva~ki rad.Iz Budèta Federacije i budèta

kantona uz suglasnost federalnog ikantonalnih ministara finansirat }e se:

a) gradnja {umskih puteva prven-stveno radi sprovo|enja {umsko-uz-gojnih i za{titnih mjera;

b) odre|ene {umsko-uzgojne iza{titne mjere;

c) rasadni~ka proizvodnja.* Sredstva za pro{irenu biolo{ku

reprodukciju {uma, u skladu sa ~la-nom 27. Zakona o {umama, tro{e seza rekonstrukciju degradiranih iizdana~kih {uma, po{umljavanjekr{a i goleti.

* Naknada za kr~enje {uma, uskladu sa ~lanom 4. stav 9. Zakonao {umama, koristi se samo u svrhukupovine {uma i {umskog zemlji{ta,ili za po{umljavanje.

* Naknada za ograni~enjekori{tenja {uma, u skladu sa ~lanom19. stav 9. Zakona o {umama, upla-}uje se u budèt kantona i moè sekoristiti samo za kupovinu i podizan-je novih {uma u granicama istog{umskogospodarkog podru~ja.

* Sredstva za promet {uma, uskladu sa ~lanom 45. stav 3. Zakonao {umama, mogu se koristiti za ku-povinu {uma i {umskog zemlji{ta ipodizanje novih {uma.

“Programom podsticaja za {uma-rstvo” se sa nivoa Federacije BiH trans-parentno usmjeravaju namjenska finan-sijska sredstva da bi se unaprijedili {u-mski ekosistemi, podsticalo obrazovanjekadrova, nau~na istraìvanja i ostaleaktivnosti koje vode ka pribliàvanju ipriklju~ivanju europskim integracijama.

Svi privredni subjekti u Federaciji BiH izdvajaju sredstava za kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma u iznosu od 0,1% odukupno ostvarenog prihoda. @elimo napomenuti da je ista osnovica za izdvajanje u Republici Srpskoj, a da se u Hrvatskojizdvaja 0,07% uz dodatnih 200 miliona kuna za provo|enje za{tite {uma od poàra. Zemlje Europske unuje imaju ponekoliko puta ve}a izdvajanja i subvencije onima koji gospodare {umama za kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma ipove}anje bioraznolikosti.

Pregled prikupljenih sredstava u budètima po godinama:Godina Budèt Federacije BiH budèti kantona UKUPNO

2003. 1,513.996 KM 4,923.967 KM 6,437.933 KM2004. 2,160.884 KM 6,792.919 KM 8,953.803 KM2005. 2,742.106 KM 9,887.124 KM 12,629.230 KM2006. 2,981.033 KM 11,221.427 KM 14,202.460 KM

Sredstva su plasirana u slijede}e projekte:Utro{eno Plan

Vrsta transfera 2004. 2005. 2006. 2007. 1. Prioritetni projekti 7.875 47.500 0 92.5002. Transferi preduze}ima koja gospodare {umama 1,039.460 1,007.500 1,214.161 2,200.0003. Projekti o~uvanja i pove}anja bioraznolikosti 0 0 200.300 300.0004. Nau~noistraìva~ki rad i stru~ne ekspertize 14.000 1 42.100 281.058 260.000 5. Obrazovanje kadrova 6.000 15.200 32.200 50.0006. Kupovina {uma i {umskog zemlji{ta 0 0 0 295.0007. Ostali tro{kovi 2.854 3.275 4.456 12.500

U K U P N O 1 ,070.189 1,215.575 1,732.175 3,210.000

Iz Budèta Federacije BiH do sada su po godinama plasirana slijede}a finansijska sredstva:Godina Planirano Utro{eno %

2004. 1,300.000 KM 1,070.189 KM 82,722005. 1,250.000 KM 1,215.575 KM 97,252006. 1,750.000 KM 1,732.175 KM 98,982007. 3,210.000 KM


1. Prioritetni projektiProjekti koji su od interesa za

Federaciju BiH, dràvu Bosnu i He-rce-govinu i zna~ajni su za europske inte-gracije. Projekti za koje je u Akci-onomplanu - {umarstvo, Srednjor-o~nerazvojne strategije BiH - PRSP utvr|enprioritet i koji }e omogu}iti uklju~ivan-je BiH u europske baze podataka.

2. Transferi preduze}ima koja go-spodare {umama

Sredstva prvenstveno usmjerava-ju u sanacije {teta od biotskih i abiot-skih uticaja (insekti, poàri, bujice,snijeg, vjetar...), a dalje prema stan-ju dràvnih {uma i {umskih zemlji{tana kantonu u po{umljavanje kr{a igoleti, prorjede i njege {umskihnasada i zahvate u izdana~kim i de-gradiranim {umama u cilju prevo-|enja u vi{i oblik sastojine.

3. Projekti o~uvanja i pove}anjabioraznolikosti

[umski ekosistemi, pored den-droflore, koja je jedan od osnovnihelemenata sa {umarskog stanovi{ta,su ìvotna sredina velikog broja vrstaflore i faune, bez ~ije optimalne zastu-pljenosti dolazi do zna~ajnih po-reme}aja. Posebnu komponentu ~inilovna divlja~, koja je proteklog ratazna~ajno devastirana, te joj trebaposvetiti pa`nju kroz mjere reintraduk-cije, uzgoja i za{tite, te opremanjalovi{ta lovno-privrednim obje-ktima. Utom cilju iz budèta se podsti~e: rein-tradukcija vrsta divlja~i na stani{ta nakojima su u potpunosti nestale, uzgoj,za{tita i monitoring vrsta koje suzna~ajno smanjene, izgradnja infra-strukture koja sluì za za{titu i prihranudivlja~i (hranili{ta, solili{ta...), izgradn-ja lovno-privrednih objekata i drugo.

4. Nau~noistraìva~ki rad, stru-~ne ekspertize

U pogledu najnovijih dostignu}anauke i prakse iz oblasti {umarstva,lovstva, sjemenarstva i rasadni~keproizvodnje, za{tite prirode i priro-dnog naslje|a., zbog duèg prekidarada na nau~nim istraìvanjima i nji-hovoj primjeni u {umarstvu, izraènaje potreba za podsticanjem oveoblasti da bi kod nas bile primijen-jene najbolje europske prakse ugospodarenju {umskim ekosistemi-ma prilago|ene na{im uslovima.

5. Obrazovanje kadrovaRazumijevaju}i potrebu doedu-

kacije kadrova na svim nivoima u {u-marstvu i ovladavanja novim znanji-ma, tehnologijama i radnim prak-sama neophodno je: organizovanjetehni~kih i specijalisti~kih kurseva zazaposlenike koji nisu imali {umarskuobuku, kao i za privatne vlasnike{uma, koje organizuju kantonalneuprave za {umarstvo (~lan 30. stav 4.Zakona o {umama), potpomagatiaktivnosti nau~nih i stru~nih instituci-ja, vladinih i nevladinih organizacijana organizovanju i provo|enju savje-tovanja, kurseva, seminara i drugihna~ina obrazovanja i aktivnosti naorganizovanju stru~nih ekskurzija irazmjene stru~njaka u cilju upozna-vanja praksi gospodarenja {umamau drugim zemljama.

6. Kupovina {uma i {umskog ze-mlji{ta

Prema Zakonu o {umama, nak-nada za kr~enje {uma koristi se sa-

mo u svrhu kupovine {uma i {u-mskog zemlji{ta, ili za po{umljavan-je, a sredstva za promet {uma moguse koristiti za kupovinu {uma i {um-skog zemlji{ta i podizanje novih {u-ma. S obzirom na to da je po ovadva osnova u Budètu Federacije BiHu 2006. godini prikupljeno ukupno294.178,61 KM i opravdano opred-jeljenje za kupovinom privatnih {umai {umskih zemlji{ta koje su enklave ilipoluenklave koje su sa tri straneunutar dràvnih {uma radi okrupnja-vanja i kompaktnosti posjeda {to }ekao posljedicu imati efikasnije go-spodarenje.

7. Sredstva rezerveSredstva rezerve se izdvajaju i

tro{it }e se po potrebi za hitne inter-vencije, po ~lanu 61. Zakona o {u-mama, obrazovanje kadrova, stru-~na savjetovanja, stru~ne ekspertize,nadoknade {teta od za{ti}ene divlja~ii drugo {to se ne moè planirati, aukaè se potreba u toku godine.


Aktivnosti predvodi Federalnauprava za inspekcijske poslove, a uakciju su uklju~eni Porezna upravaFBiH, Federalni zavod mirovinsko-invalidskog osiguranja, Federalni ikantonalni zavodi zdravstvenog osig-uranja i zapo{ljavanja, Jedinica zapodr{ku Federalnog ministarstva unu-tarnjih poslova, Odjel za strance priMinistarstvu sigurnosti BiH, predsjed-nici nadle`nih op}inskih sudova, Fe-deralno i kantonalna ministarstva ra-da i socijalne politike, Federalno min-istarstvo za pitanja branitelja i invalidadomovinskog rata, te Ured za info-rmiranje Vlade FBiH.

Realiziranje Plana predvi|a anga-`man 150 federalnih i kantonalnihinspektora - 45 iz oblasti rada, 70 izdrugih oblasti (po dobijenoj ovlasti), te35 iz Porezne uprave.

Od 4. juna do 29. juna 2007. go-dine planirano je educiranje inspekto-ra iz drugih oblasti koji }e biti uklju~eniu akciju, a u {estom mjesecu javnost}e biti informirana o planiranoj akciji.

U suradnji s Agencijom za finan-cijske, informatieke i posredni~keusluge d.d. Sarajevo i Poreznom up-ravom FBiH, Federalna uprava zainspekcijske poslove }e formirati bazupodataka, odnosno aùrirati pokaza-telje nu`ne za provedbu akcije.

Akcija }e biti provedena tijekomjula 2007. godine, a inspekcije }e bitiobavljane 12 sati dnevno.

Planirano je da svaki inspektorizvr{i {est kontrola, odnosno ukupno}e kroz akciju biti provedeno oko20.000 inspekcijskih nadzora. Pri-ncip je da u jednom kantonu kon-trolu provodi inspektor iz drugogkantona, za {to }e ga ovlastiti direk-tor Federalne uprave za inspekcijskeposlove.

Rezultati akcije bi}e sumirani od 1.avgusta do 15. avgusta 2007. go-dine, a izvje{}e }e biti dostavljeno Fe-deralnoj i vladama kantona.

Vlada FBiH donijela i Odluku ko-jom je imenovala Stoèr za provedbuPlana akcije kontrole rada na crno.

Na ~elu Stoèra je federalni min-istar trgovine Desnica Radivojevi}, aStoèrom }e operativno rukovoditidirektor Federalne uprave zainspekcijske poslove Ibrahim Tirak.

Razmatran Prednacrt zakonao izmjenama i dopunama

zakona o raduMinistar rada i socijalne politike

Federacije BiH Perica Jele~evi} kazaoje novinarima u Sarajevu da je ciljPrednacrta zakona o izmjenama idopunama Zakona o radu, kojeg jerazmatrala Vlada Federacije BiH, dase smanji udio sivog trì{ta rada,koje trenutno iznosi iznad 30 posto.

“Jedan od ciljeva novopredloènihrje{enja jeste, osim u Zakonu oinspekcijama Federacije BiH, defini-ranje nadle`nosti inspektora rada ikroz Zakon o radu. Ovo se osobito

odnosi na utvr|ivanje instrumenata zasuzbijanje i spre~avanje rada nacrno”, kazao je Jele~evi}.

Dodao je da }e ovim rje{enjimabiti osigurana nova radna mjesta, teoja~ano punjenje budèta i fondova.

Tekst izmjena i dopuna Zakona oradu na}i }e se, zaklju~eno je, pono-vo pred ~lanovima Vlade FederacijeBiH nakon {to se o ponu|enom tekstuizjasne kantoni, s obzirom na podijel-jene nadle`nosti unutar ove materijeizme|u dviju razina vlasti u FBiH.

Poticaji poduzetni{tvu i obrtuFederalna Vlada donijela je

Odluku o usvajanju Programa utro-{ka sredstava s kriterijima raspodjelesredstava “Transfera za poticaj razvo-ja, poduzetni{tva i obrta” utvr|enogfederalnim budètom za 2007. god-inu. Na ovaj na~in je federalnom Mi-nistarstvu razvoja, poduzetni{tva iobrta odobreno izdvajanje ukupno7.000.000 konvertibilnih marakanamijenjenih potporama u ovoj oblasti.

Najve}i dio ovih sredstava nami-jenjen je opstanku i rastu subjekatamalog gospodarstva, potpori projekti-ma koje finansiraju kantoni, gradovi,op}ine i udruge, te poduzetni{tvu poprojektima Gender centra.

Vlada FBiH

Operativni plan akcije kontrolerada na crnoVlada Federacije BiH doni-jela je Operativni plan akcijekontrole rada na crno, sao-p}io je Ured za informiranjeVlade FBiH


Izmjene Zakona oindirektnom oporezivanju

Visoki predstavnik i specijalnipredstavnik Evropske unije Kristijan[varc-[iling (Christian Schwarz-Schilling) je nametnuo izmjene idopune Zakona o sistemu indirek-tnog oporezivanja u BiH i Zakona oupla-tama na jedinstveni ra~un iraspodjeli prihoda.

Kako je saop}eno iz Uredavisokog predstavnika (OHR), [varc-[iling je ovu odluku donio kako biBr~ko Distrikt BiH izolirao od finan-sijskih posljedica diskusija izme|uentiteta oko koeficijenata za raspo-djelu, koji su redovna odlika sjedni-ca Upravnog odbora (UO) Upraveza indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Na osnovu ove odluke, koefici-jent za Br~ko u 2007. godini }e izno-siti 3,55 odsto, te }e Br~ko od 2007.do 2011. godine dobiti minimalno124 miliona KM godi{nje, {to jeplanirani prihod Distrikta od indirek-tnog oporezivanja za ovu godinu.

Izmjene Zakona o duhanuVlada FBiH je utvrdila Prijedlog

zakona o izmjenama i dopunamaZakona o duhanu i po hitnom pos-tupku ga uputila u parlamentarnuproceduru.

Ovo zbog toga {to je rije~ o jed-nostavnim izmjenama, odnosno us-kla|ivanju postoje}eg zakona sa Za-konom o izmjenama i dopunama Za-kona o federalnim ministarstvima idrugim tijelima federalne uprave,prema kojima je prehrambena, a ti-me i duhanska industrija, iz federa-lnog Ministarstva energije, rudarstva iindustrije, prenesena u nadle`nostfederalnog Ministarstva poljoprivre-de, vodoprivrede i {umarstva.

Izmjene Sporazuma o osnivanju ESV-a

Vlada FBiH dala je saglasnostna Sporazum o izmjenama i dop-unama Sporazuma o osnivanjuEkonomskosocijalnog vije}a (ESV)za teritorij Federacije BiH, koji do-nosi odre|ene novine u odnosu naoriginalni dokument, te ovlastila

premijera FBiH da potpi{e ovaj do-kument.

Kada su na dnevnom reduzakoni ~iji je obra|iva~ federalnoministarstvo koje ima predstavnikau ESV-u, sjednici obvezno mora pri-sustvovati i ministar.

Poticaj poljoprivrediProgramom utro{ka sredstava

“Poticaja za poljoprivredu” utvr|enihbudètom FBiH s kriterijima raspod-jele za 2007., usvojenim OdlukomVlade FBiH, panirano je 37.650.000KM za unapre|enje poljoprivredneproizvodnje.

Ova sredstva namijenjena su kaopoticaj biljnoj i animalnoj proizvodnji,kapitalnim ulaganjima i, prvi put,ukupnom ruralnom razvitku, a kaokorisnici }e se pojavljivati poljoprivre-dni proizvo|a~i, zadruge, lokalnezajednice, udruge i institucije koji za-dovolje propisane kriterije.

Me|u kriterijima je i taj da je ko-risnik ostvario poljoprivrednu proi-zvodnju ili djelatnost na teritorijuFBiH, te da je za takvu djelatnost reg-istriran u kantonalnim, odnosno na-dle`nom federalnom ministarstvu.Iako se, u skladu sa Programom, nesmatraju proizvo|a~ima, zemljorad-ni~ke zadruge i udruge poljoprivred-nika mogu za svoje ~lanove pojedi-na~no aplicirati za sredstva. Ina~e,uputstva o kori{tenju sredstava iz ov-og programa bit }e javno objavljena.

Najvi{e sredstava Programom jepredvi|eno za animalnu (18.007.960KM)i biljnu proizvodnju (9.944.398 KM).

Odluka o minimalnimotkupnim cijenama

poljoprivrednih proizvoda u 2007.

Federalna vlada je donijelaOdluku o minimalnim otkupnim ci-jenama pojedinih poljoprivrednihproizvoda kojom je, za p{enicu svihklasa, utvr|ena za{titna minimalnaotkupna cijena od 0,26 KM po kilo-gramu, za ra` 0,25, a za kukuruz ijeeam 0,20 KM.

Za kravlje, ov~ije i kozje mlijekosa 3,6 posto mlije~ne masti otkup-na je cijena 0,50 KM po litru.

Za sirovi duhan sorte “virdìni-ja” cijene se kre}u od 3,40 KM zaprvu klasu do 0,70 KM po kilogra-mu za {estu klasu (za bu? 0,50).

Za sortu “berlej” cijene se kre}uod 2,40 za prvu do 0,70 za {estuklasu (bu? 0,40), a za sortu “herce-govac” minimalne cijene otkupa suod 4,10 za prvu do 1,00 KM za~etvrtu klasu (bu? 0,50).

Otkup i isplatu otkupne cijene pre-ma ovoj odluci mogu vr{iti svi privrednisubjekti registrirani za tu djelatnost.

Nadzor }e vr{iti federalna min-istarstva trgovine i poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva.

Tri mjeseca rok zadono{enje odluka

Konkurencijskog vije}aZastupni~ki dom Parlamenta BiH

usvojio je Zakon o izmjeni Zakona okonkurenciji BiH, kojim je rok za do-no{enje odluka Konkurencijskog vije}aBiH skra}en sa {est na tri mjeseca.

U obrazloènju Zakona se na-vodi da dosada{nja praksa i me|u-narodna iskustva pokazuju da je trimjeseca uobi~ajen i sasvim dovol-jan period za sagledavanje svihaspekata problema konkurencije,te da svako produàvanje ovog pe-rioda {teti dogovorenoj investiciji.

Industrijska politikaFederalna Vlada donijela je

Odluku o odobravanju izrade Indu-strijske politike i strategije razvoja in-dustrije u FBiH, a koordinator u ovomposlu bit }e federalno Ministarstvoenergije, rudarstva i industrije.

U izradi dokumenta }e, tako|er,u~estvovati i predstavnici drugih fe-deralnih ministarstava: prometa ikomunikacija, poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva, trgovine, terazvoja, poduzetni{tva i obrta.

Federalno Ministarstvo energije,rudarstva i industrije imenovat }eKomisiju za provo|enje javnogkonkursa za odabir nau~noistra-ìva~ke institucije iz FBiH koja }esudjelovati u izradi Industrijske poli-tike i strategije razvoja industrije uFBiH.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Zakoni i propisi


Odlukama Vlade Federacije BiH,odnosno kantonalnih vlada, odre-|iva}e se ukupan broj dionica kojese èle prodati na Berzi, a sve pri-premne radnje za prodaju obavi}eAgencija za privatizaciju.

Pripremne radnje uklju~uju sa~i-njavanje plana prodaje dionica pre-dmetnog dru{tva na Berzi, u kome seutvr|uje broj paketa dionica (jedanili vi{e), te minimalna cijena dionicekoja ne smije biti nià od prosje~necijene dionice za posljednjih desettrgovanja emitentom na SASE.

Agencije za privatizaciju }e zatimodabrati brokersku ku}u, koja }e odSASE zatraìti organizovanje van-redne aukcije. Berza }e potom odre-diti termin i o njemu obavijestiti bro-kerske ku}e i javnost, s tim da terminaukcije moè biti najranije 15 dananakon {to Berza obavijesti javnost oorganizovanju te aukcije.

Na dan aukcije brokerska ku}akoja zastupa Agenciju za privatizaciju}e unijeti prodajni nalog za predmetnedionice na Berzu. Nakon toga potenci-jalni kupci unose posredstvom svojih

brokerskih ku}a kupovne naloge.Bitna je odrednica da kupac mora bitispreman kupiti cjelokupnu koli~inukoja je ponu|ena, tj. nema kupovinesamo jednog dijela koli~ine kao {to jeto mogu}e kod redovne trgovine.

Na primjer, firma XY ima emito-vanih pet miliona dionica, te je done-sena odluka da se prodaje 10%,odnosno 500.000 dionica po cijeni od60 KM {to utvr|uje cijenu paketa od30 miliona KM. Transakcija se moèobaviti samo za koli~inu od 500.000dionica. Isti princip vrijedi i za pojedi-na~ne pakete kada se radi o vi{epaketa dionica.

Sa tehni~kog aspekta provo|enjavanredne aukcije va`no je napomenu-ti da nema mogu}nosti sniàvanjacijene (ve} samo pove}anja), jer jeosnovni cilj aukcije dobiti {to povoljnijuprodajnu cijenu za paket dionica.

Na kraju, transakcija }e se izvr{itipo cijeni najboljeg kupovnog naloga.

Vlada FBiH

Odluka o prodajidràvnog kapitala u

Bosnalijeku preko BerzeVlada Federacije BiH je donijela Odluku o pokretanju

procedure za prodaju preko Berze dràvnog kapitala uPrivrednom dru{tvu Bosnalijek d.d. Sarajevo.

Postupak privatizacije }e provesti Agencija za privati-zaciju u FBiH (APF) na Sarajevskoj berzi vrijednosnih papi-ra.

Vlada je donijela i Odluku o prestanku vaènja Odlukeo dijelu dràvnog kapitala u ovoj kompaniji koji se izuzi-ma od privatizacije, a realizira}e je APF i Federalno min-istarstvo energije, rudarstva i industrije.

Vlada FBiH donijela je i Odluku o davanju saglasnostina Sporazum o strate{kom partnerstvu i zamjeni duga BiHprema Velikoj Socijalistiekoj Narodnoj Libijskoj ArapskojDàmahiriji za udio u dràvnom kapitalu u Bosnalijekud.d. Sarajevo, te ovlastila federalne ministre finansija ienergije, rudarstva i industrije da potpi{u ovaj dokument.

Rije~ je o dugu BiH po osnovu libijskog kredita iz 1991. godine. Kroz razgovore koji su prethodili definiranju teksta

Ugovora, libijska strana prihvatila je prijedloge da u rokuod pet godina dionice Bosnalijeka ne mogu biti proda-vane, te da ovaj dokument predstavlja izraz strate{kog ipartnerskog odnosa.

Uz to, postignuto je da dug od 18 miliona USD budesveden na 12,9 miliona USD.

Bosnalijek

Nove {anse na libijskom trì{tu

Direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}, komentari{u}iOdluku Vlade Federacije BiH o prihvatanju Sporazuma ostrate{kom partnerstvu i zamjeni duga BiH prema Libiji od12,9 miliona USD, starog 16 godina, za udio od 9,4 postodràvnog kapitala u farmaceutskoj kompaniji Bosnalijek,rekao je da }e ovaj potez stvoriti poslovni ambijent kom-pletnoj bh. privredi koja ve} posluje na libijskom trì{tu.

“Ovim je i Bosnalijeku pruèna {ansa da u|e na diotrì{ta koji finansira Libijska vlada, jer je do sada u ovojzemlji bila prisutna samo na slobodnom, komercijalnom,trì{tu”, naveo je Arslanagi}.

Kada je u pitanju odluka Federalne vlade o pokretan-ju procedure za prodaju na Berzi 10 posto dràvnog kap-itala u Bosnalijeku, Arslanagi} je kazao da “svako imapravo da sa svojim dionicama radi {ta ho}e”.

Napomenuo je da je dràvnih 30 odsto kapitalaposljedica davno donesene, opravdane, odluke da u far-maceutskoj industriji dràva uvijek treba da ima neki udio,kako bi mogla kontrolisati {ta se radi sa tom industrijom.

“Dakle, pitam se da li je ovih 10 odsto dovoljno da sekontroli{e. Objektivno se nadam da je prije dono{enja oveodluke izvr{ena dobra procjena, te o~ekujem da }edobiveni novac od prodaje ovih dionica biti utro{en u“prave stvari”, kazao je Arslanagi}.

Istakao je kako navedeno ne moè ugroziti poslovnu per-spektivu Bosnalijeka, jer je to kompanija koja ima stabilnupolitiku i strategiju, te da }e Berza odgovoriti na svoj na~in.

U cilju za{tite malih investitora

SASE poja{njava proces prodaje dionica uvlasni{tvu dràve


Nakon Skup{tine dioni~ara odr-àn je sastanak Nadzornog odboraEnergopetrola, koji je imenovao no-vu Upravu ove kompanije u sastavuKarol Kazamer, koji je postavljen nafunkciju direktora Sektora za finansi-je, Namik Bu{atli} bi}e novi direktorza Administraciju, Zoltan Takacs jedirektor za Maloprodaju, AndrasBurkus bi}e direktor za Opskrbu iDistribuciju, dok }e @eljko Smojverpreuzeti funkciju direktora za Kome-rcijalne poslove.

Dragan Pavi} je imenovan zapredsjednika Uprave i generalnogdirektora Energopetrola.

Nadzorni odbor Energopetrolaod sada }e ~initi Karoly Robak, pred-sjedavaju}i Nadzornog odbora, te~lanovi Mladen Pro{tenik, Juraj Je-rgovi}, Zsolt Petho i Zahid Pita.

“Osmislili smo kako Energopetroluklju~iti u lanac maloprodaje, odno-sno ne samo povezati sa INA-om ne-go i sa MOL-om. Pripremili smo nizaktivnosti koje bi morale pobolj{atiposlovanje Energopetrola”, rekao jeTomislav Dragi~evi}, predsjednikUprave Ina-e.

Prema njegovim rije~ima, Konzo-rcij koji sada moè suvereno upravl-jati kompanijom, svakako, }e na~initinajbolje {to moè u prenosu tehnolo-gije, i to u najve}em dijelu vezano zaskladi{tenje, odnosno maloprodaju,te uvesti vi{e standarde za{tite oko-li{a i izvr{iti modernizaciju pumpi.Dinamika investicija u naredne trigodine je definirana ugovorom, te jeizrazio o~ekivanje da }e ona bitipo{tivana pod uvjetom da ne buduimali velikih problema sa adminis-tracijom.

înjenica da sada iza Energope-trola stoje dvije velike kompanije,garantira da na pumpama Energo-petrola ne}e vi{e biti nesta{ice gori-va, te da }e nastojati, u saradnji savlastima Federacije BiH, ali i bh.

vladom, napraviti vi{e reda u ovojoblasti, jer je rije~ o visokooporezo-vanoj robi koja traì ja~u kontrolu.

Na novinarsko pitanje o RafinerijiBrod za koju je najavljeno da }eproizvoditi gorivo koje ne}e zadovol-javati sve evropske standarde, Dra-gi~evi} je kazao da BiH ne bi trebaladozvoliti ulazak robe koja ne zado-voljava sve standarde.

“Ako u Rafineriji Brod pokrenuproizvodnju, onda bi trebali i}i od-mah na standarde koji }e zadovoljitii Evropu, jer je BiH malo trì{te”, re-kao je on i dodao da smatra kako seto zna~ajnije ne}e mo}i kompenziratiniòm cijenom.

O~ekuje se da }e nova Uprava, uprvih godinu dana, u skladu saobavezom iz ugovora, investirati oko30 miliona KM prvo u pumpe Ene-rgopetrola koje se nalaze na boljimlokacijama u Sarajevu.

“Danas pod imenom MOL-a ima11 benzinskih pumpi u Srbiji, i toplaniramo dinami~no razvijati dalje,kako bismo dostigli broj od oko 40 ili50 jedinica. Naravno, kada broj ujednoj naftnoj kompaniji pre|e odre-|enu granicu, onda nabavka postajeklju~no pitanje. U tom smislu, na-praviti korak u regionu jeste jedan od

planova u budu}nosti, ali to }e biti usaradnji sa INA-om”, rekao je LaszloGeszti, ~lan Uprave MOL-a i ~lanNO INA-e.

Ugovor o dokapitalizaciji premakojem Kozorcij MOL/Ina preuzima67 posto vlasni{tva nad kompaijomEnergopetrol potpisan je 8. septem-bra 2006.

Prema ovom Ugovoru, KonzorcijMOL/ina ima}e jednak udio vlasni-{tva nad 67 posto dionica kompani-je Energopetrol, odnosno 67 benzin-skih pumpi, te dvije upravne zgradekompanije.

Godi{nja skup{tina Energopetrola

Imenovana nova Uprava Na godi{njoj Skup{tini dioni~ara Energopetrola donesena jeodluka o novom sastavu Nadzornog odbora, re~eno je na kon-ferenciji za novinare Konzorcija MOL/Ina u Sarajevu

Vije}e ministara BiH

Usvojene mjere za promocijustranih investicija

Vije}e ministara BiH, na prijedlog Agencije za unapre|enje stranih inves-ticija (FIPA) u BiH, usvojilo je Operativni plan realizacije mjera za imple-mentaciju Strategije promocije, odnosno privla~enja direktnih stranih investi-cija u BiH koja je usvojena u oktobru 2006. godine.

Okosnicu Operativnog plana ~ini unapre|enje imidà BiH.Vije}e ministara BiH }e imenovati brending menadèra BiH, koji }e djelo-

vati pri kabinetu predsjedavaju}eg Vije}a, a koji }e koordinirati aktivnostisvih Institucija BiH na pobolj{anju imidà BiH, predlagati mjere zapobolj{anje imidà BiH, te dati prijedlog Strategije brendiranja BiH.


Od ukupnog broja osoba kojetraè zaposlenje, 250.585 ili 46,79odsto su ène, saop}ila je Agencijaza rad i zapo{ljavanje BiH.

Broj registriranih nezaposlenihèna je manji za 116 ili 0,05 odsto uodnosu na prethodni mjesec.

Prvi put zaposlenje traì 136.625èna ili 54,52 odsto od ukupnogbroja registrovanih nezaposlenih è-na u BiH.

Posmatrano prema kvalifikacio-noj strukturi evidentiranih nezapo-

slenih osoba u BiH u martu, najve}ibroj evidentirane nezaposlenosti suosobe sa tre}im stepenom obrazo-vanja, kvalifikovani radnici (KV),196.747 ili 36,74 odsto, dok je oso-ba sa niskim stepenom obrazovanja194.102 ili 36,27 odsto.

Najmanji broj nezaposlenih oso-ba je sa fakultetskim obrazovanjem,vi{om i visokom stru~nom spremom(VSS i V[S) 17.979 ili 3,36 odsto.

Istovremeno, od ukupnog brojaregistrovanih nezaposlenih lica u

martu ove godine, novoprijavljenihosoba koje traè posao bilo je14.422, a broj osoba izbrisanih saevidencije sva tri zavoda za zapo{lja-vanje je 15.221.

Od ukupnog broja brisanihosoba sa evidencije, 7.279 ili 47,85odsto je brisano sa evidencije poosnovu zapo{ljavanja.

U martu su poslodavci zavodimai slu`bama zapo{ljavanja u BiH pri-javili 3.461 potrebu za zapo{ljavan-jem novih radnika, a istovremenoregistrirano je 5.911 osoba kojima jeprestao radni odnos.

U skladu sa vaè}im entitetskimzakonima i zakonom Br~ko DistriktaBiH u martu 2007. godine, nov~anunaknadu koristilo je 9.946 osoba ili1,86 odsto od ukupnog broja reg-istrovanih nezaposlenih osoba.

Od 31. marta 2006. do 31.marta 2007. godine broj reg-istrovanih nezaposlenih osoba u BiHse pove}ao za 20.405 ili 3,96 odsto.

U Federaciji BiH se broj reg-istrovanih nezaposlenih u ovom peri-odu pove}ao za 19.789 osoba ili5,63 odsto.

Agencija za rad i zapo{ljavanje BiH

U martu 535.489 nezaposlenih osoba

Prema podacima entitetskih zavoda za zapo{ljavanje i Zavodaza zapo{ljavanje Br~ko Distrikta BiH, krajem marta ove godinena evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje u BiH prijavljeno je535.489 nezaposlenih osoba, {to u odnosu na 28. februar 2007.godine predstavlja smanjenje za 1.480 osoba ili 0,28 odsto

Prvi me|unarodni

sajam zapo{ljavanja

Sredinom maja u Zenici je odràn 4. me|unarodnisajam metala ZEPS Intermetal, koji je okupio oko 167izlaga~a iz 20 zemalja, na 5.500 kvadratnih metara pros-tora. U odnosu na pro{lu godinu broj izlaga~a je ve}i za17 posto.

Organizator sajma je Poslovni sistem RMK, a suorga-nizatori su Vanjskotrgovinska komora BiH, privrednekomore FBiH i RS-a, Mittal Steel Zenica, Aluminij Mostar,Mittal rudnici Prijedor i Tvornica alata Trebinje.

Tokom sajma odràn je i Forum metalaca koji se sma-tra najzna~ajnijim skupom predstavnika iz ove oblasti.Zaklju~ci, preporuke i stavovi sa foruma upu}eni sunadle`nim dràvnim organima.

Uprili~en je i Prvi me|unarodni sajam zapo{ljavanja,odnosno Berza rada za podru~je Zeni~ko-dobojskog kantona.

Sajam zapo{ljavanja su organizirali Agencija za rad izapo{ljavanje BiH, Federalni zavod za zapo{ljavanje iSlu`ba za zapo{ljavanje ZDK.

Rezultati sa Prve me|unarodne berze rada su vi{enego dobri, prema rije~ima direktora Slu`be za zapo{lja-vanje ZDK Nihada Pa{ali}a. Berzu rada je posjetilo oko2.000 nezaposlenih, dok su interes za zapo{ljavanjeiskazale 1.263 osobe.

Na Berzi rada predstavilo se 40 poslodavaca, odkojih 20 iz BiH, 17 iz Slovenije, dva iz Hrvatske, te jedaniz Holandije, pri ~emu su najve}e zanimanje nezaposlenipokazali za firme iz Slovenije, podnose}i 355 aplikacija,slijede Hrvatska sa 116 i Holandija sa 67 prijava.

U Slu`bi za zapo{ljavanje ZDK o~ekuju da bi odukupnog broja prijavljenih vi{e od 400 moglo zasnovatistalni radni odnos.

Sa evidencije slu`bi zazapo{ljavanje zaposleno

4.255 osobaPrema podacima Federalnog za-

voda za zapo{ljavanje, u aprilu sa evi-dencije slu`bi za zapo{ljavanje za-posleno je 4.255 osoba, {to je za 298osoba vi{e u odnosu na mart ovegodine

Od 1. januara do 30. aprila sa evi-dencije slu`bi za zapo{ljavanje zapo-sleno je 14.619 osoba.

Potra`nja za radnom snagom uaprilu iznosila je 2.376 osoba i ve}a jeza 294 osoba ili 14,12 odsto u odno-su na prethodni mjesec.

Krajem aprila 2007. godine naevidencijama slu`bi za zapo{ljavanje uFederaciji BiH registrovana je 370.961nezaposlena osoba (175.309 èna),{to predstavlja smanjenje za 195 oso-ba u odnosu na mart 2007. godine.

Prema podacima FZZZ dobivenimod organizacija, odnosno poslodava-ca, u martu ove godine u FBiH je bilozaposleno 396.003 radnika, {to pred-stavlja pove}anje od 1.965 osoba,odnosno 0,50 odsto u odnosu na feb-ruar 2007. godine.

U privredi je bilo 218.485 zapo-slenih ili 55,17 odsto, a u neprivredi177.518 ili 44,83 odsto.

Broj zaposlenih u martu 2007. uodnosu na prosjek 2006. godine ve}ije za 6.402 ili 1,62 odsto.

Kvalifikaciona struktura evidenti-ranih nezaposlenih u aprilu 2007.godine bila je: VSS 7.127 ili 1,92odsto, V[S 5.016 ili 1,35 odsto, SSS82.602 ili 22,27 odsto, VKV 2.900 ili0,78 odsto, KV 135.123 ili 36,43odsto, NKV 124.742 ili 33,63 odsto,PKV 12.437 ili 3,35 odsto i NSS 1.014ili 0,27 odsto.

Od ukupnog broja registrovanihnezaposlenih u FBiH, posmatrano pokantonima, najve}i broj registrovanihnezaposlenih nalazi se u Tuzlanskom(86.623 ili 23,35 odsto), u Zeni~ko-dobojskom (70.531 ili 19,01 odsto),zatim u Kantonu Sarajevo (KS) (68.739ili 18,53 odsto), a najmanji broj neza-poslenih je u Bosansko-podrinjskomkantonu (BPK) (4.963 ili 1,34 odsto).

Tokom aprila 2007. godine, slu-`bama za zapo{ljavanje prijavilo se

7.207 novih osoba koje traè za-poslenje, {to je za 1.205 ili 14,32 od-sto manje u odnosu na mart ovegodine.

Registrovanih nezaposlenih de-mobilisanih boraca u aprilu je bilo82.997, {to je vi{e za 2.778 u odno-su na pro{li mjesec.

U skladu sa Zakonom o posre-dovanju u zapo{ljavanju i socijalnojsigurnosti nezaposlenih osoba, no-v~anu naknadu u aprilu koristila su6.233 lica, a zdravstvenu za{titu217.265 lica ili 58,57 odsto od uku-pnog broja registrovanih nezapo-slenih.

U aprilu 2007. godine 67 osobakoristilo je pravo na penziono i in-validsko osiguranje, a izdate su i 73radne dozvole stranim dràvljanima.

Federalni zavod za zapo{ljavanje

Firma Tendamont iz Srbije bavi se projektovanjem i izvo|enjem: - tendi svih vrsta oblika i dimenzija sa brendiranjem i tendi neobi~nog

oblika (modularnih struktura),- metalnih konstrukcija za: tende, balon hale, objekte od platna;- balon hala za: sportske, industrijske, poljoprivredne, magacinske i

gara`ne objekte,- objekata od platna: ljetne i zimske ba{te, kiosci, {atori;- krovova za kabriolet vozila;- izradom cerada za: kamione, vilju{kare, bazene i dr;- izradom banera i reklamnih tabli;- digitalnom {tampom i kompjuterskim isijecanjem slova;

- izradom slika i natpisa na automobilima (auto-grafika).Kontakt osoba: Marko Stani} gra|. in`., e-mail: [email protected] , www.tendamont.co.yu.

[panska kompanija - proizvo|a~ rublja traì distributera svojih proizvodaza trì{te BiH.

Kontakt osoba: Lucía Castro, e-mail: [email protected]

Firma Evrobalkan commerce Ltd. iz Skoplja zainteresirana je za saradnjusa partnerima iz BiH koji se bave recikliranjem metalnog otpada.

Kontakt osoba: J. Garkov, gen. direktor, Evrobalkan commerce Ltd.,Partizanski odredi 21-3, Skoplje, Makedonija.

Telefon/faks: 389 2 3114 073, e-mail:[email protected], [email protected]

ê{ki proizvo|a~ i distributer prehrambenih proizvoda kompanija AMY-LON koja radi po principima GMP, GHP i HACCp-a, traì partnera iz BiH.

Kontakt: Roman Nová~ek, Business Development Manager, AMYLONa.s., telefon: +420 569 430 325, e-mail: [email protected]

Ponuda

Potra`nja



Industrijska proizvodnjau aprilu ve}a za 8,3 odsto

Industrijska proizvodnja u Fede-raciji BiH, u aprilu, u odnosu na pro-sje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro-{le godine, ve}a je za 8,3 odsto, a uodnosu na proizvodnju iz istog mje-seca pro{le godine ve}a je za 7,5odsto. U odnosu na mart ove godineindustrijska proizvodnja u aprilu uFBiH manja je za 0,3 odsto.

Posmatrano po podru~jima indu-strijskih djelatnosti, u aprilu, u odno-su na prosje~nu mjese~nu proizvod-nju iz pro{le godine industrijskaproizvodnja u podru~èju prera|iva-~ke industrije ve}a je za 13,9 odsto,u podru~ju rudarstva ve}a je za 13,9odsto, a u podru~ju opskrbe elek-tri~nom energijom, plinom i vodommanja je za 12,1 odsto.

Posmatrano po glavnim industri-jskim grupacijama industrijskih proi-zvoda, od januara do aprila 2007.,u odnosu na isti period 2006. godi-ne, proizvodnja biljeì pove}anjekapitalnih proizvoda za 59,6 odsto,trajnih proizvoda za {iroku potro{njuza 54,7 odsto, netrajnih proizvodaza {iroku potro{nju za 24,3 odsto,intermedijarnih proizvoda, osimenergije, za 22,3 odsto, dok je zabil-jeèno smanjenje proizvodnje ene-rgije za 13,1 odsto.

Ukupni tro{kovi ìvotaniì za 0,4 odsto

Prema podacima Federalnogzavoda za statistiku, ukupni tro{koviìvota u aprilu 2007. godine niì suza 0,4 odsto u odnosu na prethodnimjesec, s tim da su tro{kovi ìvota zarobu niì za 0,5 odsto, a za usluge sunepromijenjeni.

Tro{kovi ìvota za prehranu vi{isu za 0,5 odsto, higijenu i njeguzdravlja za 0,3 odsto, duhan i pi}eza 0,2 odsto, dok su za obrazovanje,kulturu, prevozne i telekomunikaci-jske usluge tro{kovi ìvota vi{i za 0,1odsto.

Tro{kovi ìvota za ogrev i osvjetl-jenje niì su za 8,7 odsto, odje}u i

obu}u za 0,3 odsto i opremu stanaza 0,2 odsto.

Ukupni tro{kovi ìvota u aprilu2007. godine vi{i su za 1,2 odsto uodnosu na prosje~ne tro{kove iz2006., a za 0,1 odsto u odnosu nadecembar 2006. godine.

Ukupni tro{kovi ìvota u aprilu suza 1,4 odsto vi{i u odnosu na istimjesec prethodne godine.

Za ~etiri mjeseca ove, u odnosuna isti period prethodne godine, tro-{kovi ìvota su vi{i za 1,4 odsto.

U trgovini na malo

Ostvaren promet od398,4 miliona KM

Promet u trgovini na malo sauklju~enim porezom na dodanu vri-jednost (PDV) u martu ove godine ost-varen je u vrijednosti od398.421.000 KM, {to je za 17,7odsto vi{e nego u prethodnom mjese-cu, odnosno za 22 odsto vi{e u odno-su na isti mjesec prethodne godine.

Prema podacima Zavoda za sta-tistiku FBiH, u periodu januar - mart2007. vrijednost prometa u trgovinina malo sa uklju~enim PDV-omiznosi 1.084.016.000 KM, {to je za24 odsto vi{e nego u istom perioduprethodne godine.

Promet u ostalim djelatnostimabez PDV-a u martu iznosi 38.633.000KM, a u periodu januar - mart 2007.godine 103.536.000 KM.

Prema prete`noj djelatnosti po-slovnog subjekta najve}e u~e{}e uprometu od trgovine na malo umartu ostvareno je u trgovini namalo u nespecijaliziranim prodavni-

cama, u vrijednosti od 38 odsto odukupnog prometa u trgovini namalo, zatim u ostaloj trgovini namalo novom robom u specijaliziran-im prodavnicama 23 odsto i u trgovi-ni na malo gorivima i mazivima 19odsto.

U~e{}e svih ostalih djelatnosti uukupnom prometu od trgovine namalo je 20 odsto.

Navedeni podaci odnose se naposlovne subjekte FBiH, ~ije su je-dinice u sastavu (JUS) locirane nateritoriji FBiH.

Poslovni subjekti FBiH, ~ije sejedinice u sastavu nalaze na teritorijiRepublike Srpske, u periodu januar -mart, ostvarili su vrijednost prometau trgovini na malo uklju~uju}i PDVod 33.736.000 KM, a u martu u ovuobradu uklju~eno je oko 35 po-slovnih subjekata, {to predstavlja 72odsto od ukupno registriranog brojaposlovnih subjekata sa jedinicama usastavu na teritoriji RS.

Potro{a~ka korpa u aprilu501,18 KM

Prema podacima Zavoda za sta-tistiku Federacije BiH, potro{a~kakorpa u aprilu iznosila je 501,18KM, {to je za 4,95 KM ili za jedanodsto vi{e u odnosu na pro{li mjesec,kada je bila 496,23 KM.

Posmatrano po sjedi{tima kan-tona, za potro{a~ku korpu u aprilunajvi{e je trebalo izdvojiti u [irokomBrijegu 557,91 KM, zatim u Livnu550,92 KM, Mostaru 544,86 KM, anajjeftinija potro{aeka korpa je bilau Gora`du i iznosila je 461,57 KM.

Zavod za statistiku FBiH

SASE

Raiffeisen Brokers s najve}im prometom

U aprilu najve}i promet ostvario je Raiffeisen Brokers Sarajevo u iznosuod 76.930.784,64 KM. Slijede Hypo-Alpe-Adria Vrijednosnice Sarajevo sa68.687.075,27 KM i AW Broker Sarajevo sa 66.672.625,36 KM. Prvomjesto po broju zaklju~enih transakcija na trì{tu SASE zauzima RaiffeisenBrokers Sarajevo, nakon ~ega slijede Eurohaus Sarajevo sa 7.651 sklo-pljenom transakcijom i AW Broker Sarajevo sa 6.627 transakcija.


@eljezni~ki prevoz

Broj prevezenih putnika ve}i za 2,6 odsto

U èljezni~kom putni~kom prevozu od januara do marta 2007. godine pre-vezeno je ukupno 79.000 putnika i ostvareno 5.501.000 putni~kih kilometara, {toje u odnosu na isti period 2006. vi{e za devet odsto putni~kih kilometara, a brojprevezenih putnika ve}i je za 2,6 odsto.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u èljezni~kom teretnom pre-vozu od januara do marta 2007. prevezeno je 1.461.000 tona robe, a ostvareno141.417.000 tonskih kilometara, {to je u odnosu na isti period 2006. manje za 0,7odsto prevezene robe i manje za 9,6 odsto tonskih kilometara.

U zra~nim lukama, u prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na isti period2006., promet putnika ve}i je za 16,8 odsto.

Obim PTT usluga kod pismonosnih po{iljki u istom periodu manji je za 11,7odsto, u odnosu na prva tri mjeseca 2006. godine.

Fiksni telefonski razgovori u minutama januar - mart 2007. godine, u odnosuna isti period 2006., manji su za 1,5 odsto, a mobilni telefonski razgovori u minu-tama ve}i za 13,7 odsto.

Internet-trajanje konekcije u minutama u prva tri mjeseca ove godine manje jeza 3,6 odsto, u odnosu na januar - mart 2006. godine, a broj poslatih SMS poru-ka ve}i je za 7,4 odsto.

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VIII

Dvobroj 56 - 57

Maj/svibanj - juni/lipanj 2007.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

Zelena sedmica

Pro{le lekcije,budu}i izazovi

Svjetski dan za{tite okoli{a, 5. ju-ni/lipanj, i ove godine obiljeèn u Evro-pskoj uniji. U sklopu Zelene sedmice uBriselu }e se odràti konferencija i dvijeizlo`be, od 12. do 15. 06. 2007.

Konferencija Obiljeàvaju}i pedesetu godi{njicu

Rimskog sporazuma, Zelena sedmicaosvrnu}e se na evropsku okolinsku po-litiku tokom proteklih 50 godina, kao ina zahtjeve i potrebe za suo~avanje sabudu}im izazovima.

Prvog dana Konferencije bilo jerije~i o historijskom aspektu evropskeokolinske politike, pregledu aktivnosti,pogledu na postignu}a, propuste ilekcije za budu}nost.

Drugog dana prezentirani su nekibudu}i scenariji koji }e poku{ati dadaju odgovor na pitanje: {ta ako?Narednog dana u~esnici Konferencijesu se fokusirati na izazove i ulogurazli~itih u~esnika i sektora.

Posljednjeg dana Konferencija se bav-ila izvje{tajima i zaklju~cima diskusija: dali je EU na dobrom putu, da li su politikaEU i globalna politika adekvatne?

Zaklju~ci bi trebali posluìti kod defin-isanja nove okolinske politike zanarednih pet do deset godina.

Tokom Konferencije je sa~injen pre-gled aktivnosti, identifikovani uspje{ni ilo{i potezi, te izazovi koji dolaze. [ta jepostignuto? Gdje se moglo postupitibolje? [ta su pokreta~i promjena?Trebaju li ljudi promijeniti stil ìvota i ka-ko? Kako mogu pomo}i inovacije i te-hnologija? Zelena sedmica pruì}e je-dinstvenu priliku za debate, razmjenuiskustava i dobrih praksi me|u nevladi-nim organizacijama, kompanijama, ra-zli~itim nivoima vlasti i javnog mnjenja.

Izlo`beParalelno sa odràvanjem Konfere-

ncije, tako|e u Briselu, otvorene su dvijeizlo`be.

Na prvoj, ~ije je mjesto odràvanjabriselski Parc du Cinquantenaire, predu-ze}a su predstavila svoje dobre praksepomo}u kojih se prilago|avaju okolin-skim izazovima poput klimatskih prom-jena, nestajanja bioraznolikosti, neo-drìve proizvodnje i obrazaca potro{nje.

Na drugoj izlo`bi u zgradi Charle-magne (mjesto odràvanja Konferenci-je) u~estvovali su predstavnici NVO, in-stitucija vlasti, univerziteta i neprofitnihorganizacija. Izlo`be su biti jo{ jednaprilika za prezentaciju inovativnih ideja,umreàvanje i pronalaènje novih part-nera za projekte ili kampanje.


ZANIMLJIVOSTI

Najve}i zaga|iva~i u EUPrema nedavnom izvje{taju svjetske organizacije za

za{titu okoli{a WWF-a pod naslovom “Prljavih trideset”,samo u Njema~koj i Britaniji nalazi se ~ak 10 elektranas najvi{im stupnjem zaga|enja okoli{a u EU. Tih“Prljavih trideset” elektrana, sve na pogon ugljena,proizvode 393 miliona tona stakleni~kog plina CO2, {toje jednako 10 posto ukupnih emisija uglji~nog dioksidau Evropskoj uniji. Taj plin, posljedica izgaranja fosilnihgoriva, ina~e, je najve}i krivac za opasne klimatskepromjene koje su rezultat efekta staklenika.

Globalno zatopljenje samodio globalnih promjena

Globalno zatopljenje zbog freona i upotrebe fosilnihgoriva, zapravo, ima tek sporednu ulogu u globalnimpromjenama koje se upravo doga|aju na planetiZemlji. Objavljeni su dokazi kako je u toku transforma-cija cijelog Sun~evog sistema. Strahovite promjene zbi-vaju se na Suncu, ostalim planetama i Sun~evomdivovskom magnetnom polju koje okruùje cijeli sistem,a ljudskim zaga|ivanjem izazvano “globalno zatopljen-je” ima tek neznatan uticaj na taj proces. Ne mijenja sesamo klima, pi{e ruski nau~nik Aleksej Dmitriev, nego iljudska bi}a doìvljavaju globalnu promjenu vitalnihìvotnih procesa, {to je jo{ jedna karika u cijelom pro-cesu. Mora se po~eti usmjeravati pa`nja i razmi{ljanjeljudi prema sve vidljivijoj ~injenici da su klimatske prom-jene na Zemlji samo karika u lancu doga|aja

Bit }e te{ko prilagoditi seklimatskim promjenama

Po~etkom aprila ove godine UN su predstavile svojdrugi izvje{taj o klimatskim promjenama. U njemu stojida klimatske promjene ve} imaju velikog uticaja na svi-jet prirode, te da je o~it uticaj promjene klime i na ljude.Rasprava o izvje{taju trajala je dugo, jer su se o{tromtonu izvje{taja suprotstavili SAD, Saudijska Arabija, Kinai Indija, sve odreda veliki zaga|iva~i (ili budu}i veliki).Evropljani su htjeli poslati snaàn signal, no SAD sukrenule u ofanzivu ublaàvanja. U nacrtu izvje{taja jepisalo da }e se ljudi te{ko prilagoditi klimatskim prom-jenama, da }e porast temperature od 1,5 stepeniCelzijusa tre}inu vrsta potjerati u istrebljenje, a vi{e odmilijardu ljudi moglo bi imati problema s nesta{icomvode.

Rje{enja za globalnozagrijavanje

Znanstvenici i svjetske vlade raspravljali su na kon-ferenciji u Bangkoku po~etkom aprila o tome kakozaustaviti daljnje globalno zagrijavanje, odnosno baremonaj dio koji uzrokuje ~ovjek. Sastavljen je nacrtzaklju~aka u kojem stoji da }e stabiliziranje emisija stak-leni~kih plinova stajati izme|u 0,2 i tri posto svjetskogBDP-a do 2030. godine. Izvje{taj kao mogu}a rje{enjanudi skupljanje i podzemno skladi{tenje plinova kojeispu{taju elektrane na ugljen, kori{tenje obnovljivihenergija poput solarne ili energije vjetra, ve}e kori{tenjenuklearne energije, efikasniju rasvjetu i izolaciju zgrada.Stru~njaci ocjenjuju da tehnologije i mjere potrebne zaborbu protiv klimatskih promjena ve} postoje i da susamo potrebne politi~ke odluke.

5. juni - Svjetski dan za{tite okoli{a

Vru}a tema - otapanje ledenih povr{inaSvjetski dan za{tite okoli{a, koji je obiljeèn 5. juna svake godine, jedan je od glavnih “alata” kojima se Ujedinjene

nacije sluè za ja~anje javne svijesti o okoli{u i privla~enje pa`nje i djelovanja politi~ara.Slogan za 2007. godinu glasi: “Vru}a tema - otapanje ledenih povr{ina”. Ove godine doma}in me|unarodne man-

ifestacije je, grad TromsØ u Norve{koj. Teme o kojima se razgovaralo vezane su za efekte koje klimatske promjene imajuna polarne ekosisteme i zajednice, te rezultiraju}e posljedice {irom planete.

Ciljevi skupa su bili da se okolinskim problemima da ve}i zna~aj, podstaknu ljudi da postanu aktivniji u~esniciodrìvog i pravednijeg razvoja, da se promovi{e shvatanje da su zajednice klju~ne za mijenjanje stavova o okolinskojproblematici; i zagovaranje partnerstava, koja }e osigurati da svi uìvaju u sigurnijoj i prosperitetnijoj budu}nosti.Svjetski dan za{tite okoli{a pra}en je raznovrsnim aktivnostima kao {to su uli~na okupljanja, parade biciklista, kon-certi, takmi~enja u pisanju i slikanju u {kolama, sadnji drve}a, te kampanjama recikliranja i ~i{}enja.

Generalna skup{tina Ujedinjenih nacija je 1972. godine donijela odluku da 5. juni proglasi Svjetskim danom za{tite okoli{a.Od tada se ovaj dan obiljeàva na razne na~ine {irom svijeta. U mnogim zemljama na taj dan se poku{ava privu}i pa`nja poli-ti~ara o ovoj problematici. UN pozivaju svakoga da 5. juna ozbiljnije razmisli o svom odnosu prema prirodi jer je o~uvanje ivotana planeti Zemlji zajedni~ki cilj ~ovje~anstva.

u susret sajmovima u beogradu - k fbih · 2019-02-13 · 2 glasnik privredne/gospodarske komore...

Documents