ubrzaće · pdf filepitanje postizanja boljeg kvaliteta nije samo tehnički i ekonomski...

Božica MarkovićHGK

Prof. dr Miomir JovanovićBiotehnički fakultet Podgorica

Ivo BegovićBoka Adriatic

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIII

B

roj 7

-8

Jul

- Av

gust

201

7.

Antonio Tajani u Privrednoj Komori

Ekonomski razvoj ubrzaće integraciju

Balkana u EU

Udruženi proizvođači su moćniji pregovarači

Inovacijama do jake tržišne pozicije u agraru

Upornošću vratili inostrane brodare

IMPR

ESU

M

6 Predsjednik Evropskog parlamenta Tajani na skupu u KomoriPoslovne mogućnosti u Crnoj Gori sa fokusom na infrastrukturu

Broj 7-8Jul - Avgust 2017.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

European Parliament President Tajani at the meeting in the CEMBusiness opportunities in Montenegro: focus on infrastructure

Božica Marković, Croatian Chamber of EconomyAssociated producers - powerful negotiators

PhD Miomir Jovanovic, Dean of the Biotechnical Faculty in PodgoricaInvestments in agriculture provide multiple benefits

Ivo Begović, general director of shipping agency Boka AdriaticMaritime Development Strategy needed

Veselin MijajlovicEconomic, security and humanitarian mission

Ratko Nikolic, director of Business Intelligence ConsultingHigh-quality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

12

49

67

82

58

71

79

72

4

Broj 7-8 Jul - Avgust 2017.

Samit o Zapadnom Balkanu u okviru

Berlinskog procesa Otvoren Stalni

sekretarijat KIF-a u Trstu

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenuindustriju i šumarstvo HGKUdruženi proizvođači su moćniji pregovarači

Međunarodni sajam poljoprivrede i hrane u SlovenijiZapažen nastup crnogorskeprivrede

Prof. dr Miomir Jovanović, dekan Biotehničkog fakulteta PodgoricaZnačajan doprinosnaučnom i privrednomrazvoju

Pozicioniranje domaćih proizvoda„Kupujmo domaće“ zauspješniji plasman

Ivo Begović, generalni direktor Boka AdriaticPotrebna strategija za razvoj pomorske djelatnosti

46

20

72

64

4478

5


Listajući Glasnik...

1978.Upravljati kvalitetom na naučnoj osnovi

Problem poboljšanja kvaliteta postaje sve složeniji, te se sve više ističe u prvi plan problem upravljanja kvalitetom na naučnoj osnovi. Kvalitet proizvoda je po svom značaju i karakteru opštedruštveno i sistemsko pitanje i stalno se radi na njegovom usavr-šavanju, pisao je Glasnik 1978. godine.

Pitanje postizanja boljeg kvaliteta nije samo tehnički i ekonomski zadatak organizacija udruženog rada, već to postaje prvenstveno stvar društveno političkih zajednica i cijelog društva. Poboljšanje kvaliteta zahtijeva oslanjanje na naučnu i teorijsku osnovu, u prvom dijelu na nauku o kvalitetu proizvoda. Naučne discipline, kao što su matematička statistika, statistička analiza kontrole kvaliteta, nauč-na organizacija rada, nauka o rukovođenju, operativno istraživanje, mrežno planiranje, ekonomija, prognoziranje, naučno informisanje, metodologija i standardizacija, nalaze veoma široku primjenu u oblasti kvaliteta.

Visok kvalitet proizvoda se ne postiže samo korišćenjem najsavremenijih mašina, kupovinom i primjenom moderne tehnologije, au-tomatizacijom itd, već i stepenom pripreme i osposobljenosti svih kadrova koji učestvuju u procesu stvaranja i obezbjeđenja kvaliteta proizvoda, kao i stepenom izvršene standardizacije, objavio je list Privredne komore Crne Gore.

2005.Vrhunska izrada temelj poslovne filozofije

U 2004. godini kompanija Daido Metal iz Kotora postigla izuzetne poslovne rezultate, koji po produktivnosti, ekonomičnosti i ren-tabilnosti visoko nadmašuju prosječne u grupaciji. Uspješno su završili i proces transformacije, naročito reknstrukcije i moder-nizacije kapaciteta. Sve ovo je rezultiralo proizvodima svjetskog kvaliteta, što potvrđuju njihovi biznis partneri iz Evrope i Azije.

Kompanija je znatno povećala proizvodnju koja je u 2004. godini iznosila 5.800.000 komada ležaja za automobilsku industriju, ili, svaki radnik je izradio 41.428 ovih proizvoda što nije zabilježeno u metalskoj indusrtiji u širem okruženju, pisao je Glasnik 2005. godine.

Oni pomenute ležaje isporučuju kompanijama: Audi, Fiat, Mercedes, Opel, Renault,Volkswagen, Škoda, Lada i drugim, a dio proizodnje realizuju na japanskom tržištu.

Stalno poboljšanje kvaliteta je njihova poslovna filozofija, pa ih je vrhunski kvalitet materijala i izrade svrstao među najbolje snabdjeva-če svjetskih proizvođača motora u automobilskoj industriji.

6


Poslovne mogućnosti u Crnoj Gori sa fokusom na infrastrukturu

Predsjednik Evropskog parlamenta Tajani na skupu u Privrednoj komori

7


Ekonomski razvoj i zapošljavanje na Zapadnom Balkanu doprinijeće ubrzanju procesa integracije u EU.

Region Zapadnog Balkana je, bez obzira na razlike među državama, nepodijeljeno usmjeren ka evrop-

skoj budućnosti, te vjeruje da je Evropska unija riješena da svoju cjelovitost zaokru-ži na način što će obuhvatiti i sve zemlje ovog prostora, u skladu sa dinamikom do-stizanja evropskih standarda, rečeno je na sastanku "Poslovne mogućnosti u Crnoj Gori sa fokusom na oblast infrastrukture" održanom 19. jula 2017. godine u Privrednoj komori Crne Gore, uz učešće predsjednika Evropskog parlamenta Antonia Tajanija.

Skup u Komori je organizovan u sklopu prve posjete Tajanija Crnoj Gori realizovane u okviru nove Strategije evropske ekonom-ske diplomatije Evropskog parlamenta.

Uvodno izlaganje imao je Velimir Mijuško-vić, predsjednik Privredne komore Crne Gore, koji ovom prilikom nije govorio samo u ime ove asocijacije i njenih članica, već je, po ovlašćenju predsjednika Unije komo-ra Evrope, bio i specijalni izaslanik Euroc-hambresa.

Govorili su i potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, te predsjednik Evropskog Parlamenta Antonio Tajani.

Privredne potencijale Crne Gore i ključne državne projekte prezentovala je Tanja Ra-dusinović, savjetnica predsjednika Komo-re, dok je o projektu povezivanja Crne Gore i Evrope podmorskim energetskim kablom govorio izvršni direktor Terne Luigi Ferra-ris.

Aivo Orav, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Dubravka Nègre, Evropska in-vesticiona banka, šefica regionalog pred-stavništva za Zapadni Balkan, te Matteo Colangeli, šef Evropske banke za obnovu i razvoj za Albaniju i Crnu Goru, govorili su o njihovim aktivnostima u našoj zemlji.

U završnoj debati sa privrednicima uče-šće su uzeli Dragica Sekulić, crnogorska ministarka ekonomije, Osman Nurković, ministar saobraćaja i pomorstva te Jelena Burzan, generalna direktorica Direktorata za pristupanje EU.

Učešće u radu skupa uzeli su i ambasadori Njemačke i Italije Hans Günther Mattern i Vincenzo Del Monaco, te predjsednici privrednih komora Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Kosova Ahmet Egrlić, Branko Azeski, Marko Čadež i Safet Gërx-haliu, te potpredsjednici komora Slovenije i Hrvatske Igor Zorko i Mirjana Čagalj.

8


Integracija kroz CEFTA-u

Predsjednik Komore Mijušković je posebnu zahvalnost izrazio predsjedniku Evropskog parlamenta Tajaniju, koji je inicirao ovaj susret.

- To razumijem kao izraz zainteresovanosti najviših struktura Evropske unije za poslovnu zajednicu kako u Crnoj Gori, tako i ukupno na Balkanu – rekao je Mijušković.

On smatra da Privredna komora Crne Gore zavređuje da bude do-maćin ovako značajnog skupa, s obzirom na devet decenija njenog uspješnog trajanja i kvalitetnu organizovanost po uzoru na komo-re najnaprednijih evropskih zemalja, zbog čega je i institucionalni partner Vladi, sa nezaobilaznom ulogom kada su procesi evrop-skih integracija u pitanju.

Mijušković je podsjetio da je Tajani o novoj Strategiji evropske eko-nomske diplomatije Evropskog parlamenta nedavno razgovarao i sa predsjednikom Eurochambresa Richardom Webberom, te da je riječ o konceptu koju je razvila upravo Unija komora Evrope prije nekoliko godina.

- Jedan od ključnih principa koji stoje iza Evropske ekonomske diplomatije je snažno uključivanje privatnog sektora i potreba za preuzimanjem inicijative. Iz tog razloga Eurochambres trenutno radi sa institucijama Evropske unije na razvijanju novog partner-stva u cilju pružanja praktičnih usluga koji će obezbijediti da mala, srednja i velika preduzeća koja su aktivna na međunarodnom trži-štu imaju koristi od političkih odluka i mjera – kazao je Mijušković.

Eurochambres će, dodaje, ubuduće pružati još intenzivnije po-dršku našim komorama. Na to se, kaže on, u svojoj kandidaturi obavezao i predsjednik Savezne austrijske komore, koji preuzima predsjedavanje Eurochambresa u oktobru.

On je potom predstavio razvoj ekonomije naše zemlje od 2006. go-dine do danas kada je imala relativno dinamičan rast po prosječ-noj stopi od 3,1%, što je znatno više nego u Regionu.

- Poslovni ambijent je u proteklih deset godina kontinuirano una-pređivan. O tome govori i činjenica da smo otvorili 28 od ukupno 35 poglavlja u procesu pregovora za pristupanje Evropskoj uniji, od čega su tri već privremeno zatvorena. Očekujemo da do kraja ove kalendarske godine bude otvoreno još nekoliko poglavlja. Ne-davno smo postali i članica NATO-a, što otvara dodatne prilike za ekonomski razvoj – navodi predsjednik Komore.

Naglasio je da su strane direktne investicije u najvećem išle u cr-nogorski sektor usluga, što je ograničilo potencijale intenzivnijeg ekonomskog rasta, zapošljavanja i inovacija. Mijušković je citirao Tajanijev stav da je EU godinama griješila stavljajući naglasak samo na finansijski i uslužni sektor, te da se moraju uvjeriti vlade evropskih zemalja da je potrebno promijeniti taj trend.

- Na žalost, nije se predaleko otišlo sa idejom renesanse industrije, zbog čega sada postoji nova inicijativa upućena Evropskom parla-mentu o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU, kao strate-škog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Evropi. Vjerujem da će ona dobiti punu podršku i Vas i Parlamenta, te biti zamajac pozitivnih promjena – rekao je on.

Prema njegovim riječima, i u Crnoj Gori je više nego ikada jasno da model privređivanja koji se bazira na uvozu, potrošnji i zaduživa-nju, mora biti zamijenjen solidnom proizvodnom bazom orijenti-

sanom na izvoz, koja će otvoriti brojna radna mjesta.

Predsjednik se potom osvrnuo na nedavno održani Samit u Trstu, kojim je okončan prvi četvorogodišnji ciklus Berlinskog procesa. Ističe da Region razumije krizu u kojoj se našla EU, zbog struktu-ranih nedostataka zajednice. Ona se, navodi Mijušković, ispoljava kroz ustavnu, demografsku, krizu institucija i identiteta, liderstva, Brexit i drugo.

- Ipak, očekujemo da oči i pažnja Evropske unije ostanu usmjereni ka nama, jer je i njena budućnost vezana za Balkan, isto kao što je i budućnost Balkana vezana za Uniju – smatra predsjednik Komore.

Osvrnuo se na jedan od rezultata Samita u Trstu, a to je donošenje MAP-a, Višegodišnjeg akcionog plana za Regionalni ekonomski prostor, kojim Evropska unija usmjerava zemlje Zapadnog Balkana da tješnje sarađuju.

- Sagledavanjem ovog dokumenta stiče se utisak da Evropska uni-ja prigušena svojim problemima kroz ovaj okvir "kupuje” vrijeme na Zapadnom Balkanu, nudeći mu nevješto prepakovani povratak na sam početak - istakao je on.

U Trstu se, dodaje, čula konstatacija da stagnira razmjena unutar CEFTA-e, a raste obim razmjene balkanskih zemalja pojedinačno sa EU. Mijušković ocjenjuje da je to rezultat dostizanja višeg nivoa u kvalitetu roba i trgovini, kao i konkurentnosti zbog čega se traže nova tržišta. Podsjetio je na 11 godina primjene CEFTA sporazuma i ulogu privrednih komora potpisnica u njegovoj realizaciji, te zna-čajnu podršku koju je tome dala Savezna njemačka komora.

- Urađeno je puno toga, a stiče se utisak da se kroz ovaj novi MAP vraćamo na početak, baš kao da do sada u tom pravcu ništa nije urađeno. Mi na Balkanu imamo tri zemlje koje su u pregovorima za ulazak u Uniju, ostale to namjeravaju, budući da prepoznaju svoju budućnost isključivo u ovoj zajednici. Sada je Evropska unija usljed duboke krize u kojoj se našla, potpomognuta sa balkanskih adresa kreirala okvir kojim će nas u predvorju zadržati sve jedna-ko dugo, nastojeći da sačuva svoj uticaj na Balkanu. Iskreno razu-mijem da treba pomoći svima koji su u ovim procesima iza Crne Gore, ali nije oportuno sa aspekta Unije pribjegavati ovakvim mo-delima – kazao je Mijušković, dodajući da ovakva rješenja mogu voditi euroskepticizmu.

On je kazao da će ideja ekonomske integracije regiona zaživjeti kroz CEFTA-u.

Dodaje da je očekivao da će Samit u Trstu imati drugačije zaključ-ke i ishode, i zbog činjenice da je Berlinski proces 2014. godine ohrabrio Region jer je u fokus stavio izgradnju infrastrukture, koja je nužan preduslov povezivanja.

- Izgradnjom ovih kapaciteta, steći će se uslovi da investitori uz sve druge prednosti, prepoznaju Crnu Goru kao destinaciju pogo-dnu za ulaganje i u proizvodni sektor – rekao je on.

Zahvaljujući Berlinskom procesu je dosta urađeno na ovom polju, a podržani su projekti iz energetike, stvaranje uniformnog tržišta energijom i energetske zajednice. Crna Gora je, naglašava on, i pri-je Berlinskog procesa sa partnerom iz Italije otpočela realizaciju izgradnje podmorskog kabla koji predstavlja projekat od kapitalne važnosti kako za nas, tako i za zemlje bližeg i daljeg okruženja. Berlinskim procesom su podržane i Zapadnobalkanskim investi-cionim okvirom finansijski potpomugnute gradnje vitalnih pre-nosnih mreža, zahvaljujući čemu se obezbjeđuje sigurno snabdi-

9


jevanje Regiona energijom, kao i njegovo povezivanje sa tržištem Evrope.

- Da su komore regiona bile aktivne u Berlinskom procesu po-tvrđuje i to što smo se pod njegovim okriljem okupili na Samitu u Beču, formirajući Komorski investicioni forum, koji je prepoznat kao partner Evropske komisije u dijelu veze sa ovdašnjom poslov-nom zajednicom. KIF je u protekle dvije godine izgradio stručni, tehnički i administrativni kapacitet, da u ime svojih članica pri-prema i realizuje regionalne projekte, što potvrđuje i osnivanje Sekretarijata u Trstu, koji će se baviti jačanjem regionalnih privre-dnih inicijativa, čvršćim povezivanjem poslovne zajednice, otkla-njanjem barijera uspješnijem poslovanju i efikasnijom podrškom jačanju konkurentnosti privrede – naveo je predsjednik Komore.

Zaključio je da je Region, bez obzira na razlike među državama, nepodijeljeno usmjeren ka evropskoj budućnosti, te da vjeruje da je Evropska unija riješena da svoju cjelovitost zaokruži na način što će obuhvatiti i ove prostore.

Dostizanje EU standarda

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović predstavio je ra-zvojni put naše zemlje od obnove nezavisnosti kao i viziju daljeg ekonomskog progresa. On je izrazio zadovoljstvo što se ovako zna-čajan sastanak održava u Privrednoj komori.

- Komora je značajna adresa naših kontinuiranih razgovora i do-govora, kako za Vladu, tako i za domaće te inostrane privrednike. Partnerski odnos i dijalog sa privredom i investicionom zajedni-com predstavljaju važnu stratešku odrednicu politike naše Vlade, u pravcu stalnog unapređivanja poslovnog ambijenta i ostvariva-nja zajedničkih ciljeva opšteg dobra za državu te unapređenja kva-liteta života svih naših građana – rekao je Simović.

Potpredsjednik Vlade je kazao da je u prethodnih 11 godina učinje-no puno na ovom polju, u prilog čemu govori činjenica da u našoj zemlji posluju investitori iz 113 država dok strane direktne investi-cije u prosjeku sa 19 odsto učestvuju u BDP-u.

- Zahvaljujući projektima kao što su Porto Montenegro, Luštica Bay, Porto Novi i slični, izgradnja autoputa, podmorskog kabla, sli-ka o Crnoj Gori kao poslovnoj i investicionoj destinaciji skrenula je pažnju brojnim inostranim kompanijama da ulažu i pokrenu pro-jekte u različitim oblastima ekonomije – rekao je Simović.

Prema njegovim riječima, Vlada je preduzela konkretne aktivnosti na daljem unapređenju poslovnog ambijenta, čiji će rezultati biti vidljivi već tokom ove godine.

Istakao je povoljne uslove za razvoj biznisa u Crnoj Gori čemu doprinosi stimulativna poreska politika, isti tretman stranih i do-maćih investitora, uz brojne podsticaje.

- Sa 20 zemalja primjenjujemo sporazume o ekonomskoj saradnji, a sa 24 o podsticanju i uzajamnoj zaštiti investicija. Poreska po-litika je značajna komparativna prednost ekonomskog ambijenta naše zemlje, jer su stope poreza na dobit i dohodak među najnižim u Regionu, što je doprinijelo da Crna Gora bude okarakterisana kao najatraktivnija investiciona destinacija u jugoistočnoj Evropi pa i šire – kazao je on.

Dodao je da će ambijent biti dodatno unaprijeđen izmjenama ra-dnog zakonodavstva uz uvažavanje interesa i radnika i poslovne

zajednice.

Istakao je da je od posebnog značaja za razvoj izgradnja infra-strukture, sa akcentom na biznis zone, dok je u turizmu primjetan trend rasta koji će se nastaviti i ubuduće. U ovu granu je uloženo tri milijarde eura, a primjećuje se rastuće interesovanje investitora za ovu djelatnost na sjeveru Crne Gore. U energetskom sektoru pla-nirane su značajne investicije, poput novog bloka Termoelektrane Pljevlja, 44 male hidroelektrane i pet velikih, a nedavno je otvo-rena berza električne energije koja je preduslov za konkurentniju tržišnu utakmicu. Potpisan je ugovor o koncesiji za komercijalno istraživanje resursa nafte i gasa u našem podmorju, po kome bi 65 odsto prihoda išlo državi, a od čega 85 odsto za razvoj.

Članstvo u NATO, kaže Simović, predstavlja dodatno ohrabrenje za nastavak evropskih integracija, sa ciljem da pored 28 otvorenih i tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja u narednom pe-riodu otvorimo i pet preostalih.

- U cijeli ovaj proces nijesmo ušli sa ciljem da jurimo rokove već da suštinski dostignemo potrebne evropske standarde da bi smo ostvarili kvalitet života kao u EU. Pred nama su ozbiljni izazovi koji se odnose na punu implementaciju evropskog zakonodavstva, reforma javne uprave, veća uključenost poslovne zajednice u do-nošenje zakona, smanjene sive ekonomije, unapređenje vladavine prava i obezbeđenje ravnopravnosti svih aktera na tržištu – rekao je Simović.

Odgovarajući na pitanja novinara da li postoji strah da će balkan-ski ekonomski prostor usporiti integracije Crne Gore, potpredsje-dnik Vlade je odgovorio da to treba da budu poruke novog ohrabre-nja i nove energije za nastavak već uhodane regionalne saradnje u okvirima CEFTE.

- Crna Gora je CEFTA sporazum doživjela kao predvorje EU i iz tog predvorja su države različitim tempom i dinamikom napredovale ka evropskoj adresi. Crna Gora nije više u tom predvorju nego na vratima EU - rekao je Simović.

Ekonomska zona i put ka EU

Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je kazao da je, od izbora na tu dužnost, u prvoj posjeti nekoj zemlji koja nije čla-nica EU.

- Kao što sam već rekao predstavnicima vaših organa vlasti, sa 28 otvorenih poglavlja od ukupno 35 poglavlja i tri privremeno zatvo-rena, Crna Gora je nesporni lider u regionu. Vjerujem da ćete prije kraja godine otvoriti i druga poglavlja. To predstavlja izuzetno va-žan signal za vas, za čitav region i za Evropsku uniju – rekao je Tajani.

Prema njegovim riječima, neke važne elemente treba još unaprije-diti i poboljšati, što se prvenstveno odnosi na: borbu protiv korup-cije, privredne reforme, vladavinu prava.

- Značajan napredak u tim područjima je važan kako za ubrzava-nje procesa pristupanja, tako i za privlačenje investicija, otvara-nje novih radnih mjesta i unapređenje privrednog rasta. Nakon sastanaka na kojima sam prisustvovao, stekao sam utisak da se aktivnosti kreću u pravom smjeru, a ja sam optimista. Smatram da je današnji događaj poseban, te da predstavlja konkretnu i važnu inicijativu za privrednu i ekonomsku diplomatiju – rekao je on.

10


Govoreći o nedavnom samitu u Trstu, kazao je da su lideri Balka-na zajedno sa čelnicima EU dogovorili da se usaglase o paketu infrastrukturnih projekata u sektoru transporta i energetike. Sve navedeno ima cilj uspostavljanje boljih veza unutar Regiona kao i između Balkana i ostatka Evrope.

- Takođe je odlučeno da se unapređuje i promoviše veća ekonom-ska integracija regiona. Uvjeren sam da će ekonomski razvoj i zapošljavanje na zapadnom Balkanu doprinijeti ubrzanju procesa integracije u EU. Evropska unija neće imati 27 članica nakon izla-ska Velike Britanije. Znam da će se druge zemlje pridružiti, a da će Crna Gora biti jedna od njih. Evropska perspektiva predstavlja strateško ulaganje u mir, demokratiju, sigurnosti i prosperitet – is-takao je Tajani.

On je naglasio da stvaranje tog zajedinčkog prostora ekonomske saradnje ne spriječava nijednu zemlju na svom putu ka EU.

- Jedna je stvar stvoriti zajedničku ekonomsku zonu, ali to ni u kom slučaju ne spriječava svaku zemlju kandidatkinju da samo-stalno napreduje na tom putu. Pregovori se odvijaju sa svakom državom pojedinačno. Crna Gora ostvaruje krupne korake i ako uspije da brzo zatvori pregovaračka poglavlja ona će biti prva koja će ući u EU. Veoma cijenimo saradnju na Zapadnom Balka-nu i računamo na Crnu Goru koja može da odigra važnu ulogu u ovoj regiji kao faktor stabilnosti. Ponavljam, mi zajedno radimo na ekonomskom rastu i stabilnosti Balkana, ali svaka zemlja ima svoj identitet i ni u kom slučaju formiranje zajedničkog ekonomskog prostora na Balkanu ne znači zaustavljanje integracionog puta

Crne Gore – rekao je Tajani.

Prema riječima predsjednika EP, Crna Gora bilježi rast od 3% i pred-viđanja Svjetske banke za naredne dvije godine su veoma dobra. Naglašava da je vrijeme za privlačenje investicija, jačanje konku-rentnosti, uključivanje mladih na tržište rada i razvoj zajedničkih ulaganja između evropskih i crnogorskih firmi.

- Vrijeme je da se sagledaju realne ekonomske prilike, da se pro-moviše malo i srednje preduzetništvo i preduzetnici, od sektora transporta do energetike, od razvoja digitalizacije do razvoja turiz-ma – riječi su Tajanija.

Ističući važnost razgovora zvaničnika sa privrednicima, on je podsjetio da je 2012. godine Evropska komisija pokrenula je tzv. "Misije za rast”, koje su se sastojale od političkih i poslovnih susre-ta predstavnika privrednog i industrijskog sektora. To je bio prvi korak prema evropskoj ekonomskoj diplomatiji koja ima za cilj ja-čanje uloge Evrope kao važnog globalnog igrača.

- Čvrsto vjerujem u ekonomsku diplomatiju. Ja ću i dalje nastavi-ti da radim u tom smjeru kao predsjednik Evropskog parlamenta. Imaćete moju podršku da doprinesete većem prisustvu EU u ovom regionu. Stabilnost Balkana je potrebna i neophodna i za Evropu. Kao čovjek Mediterana i kao Italijan, imam posebnu vezu sa Balka-nom i sa Crnom Gorom. Srećan sam što vidim da italijanske firme i investitori ulažu u vašu zemlju, ali bih želio da promovišem i vidim još više zajedničkih ulaganja između Evropske unije i Crne Gore – kazao je on.

11


Naglašava da uloga Privredne komore Crne Gore može biti korisna u smislu da promoviše biznis mogućnosti, te olakša kontakte sa potencijalnim partnerima. Pozdravio je Odluku o uspostavljanju Stalnog sekretarijata privrednih komora Zapadnog Balkana u Tr-stu.

Pozitivno je ocijenio učešće Crne Gore u programima EU poput COSME, Horizon 2020, Creative Europe i Erasmus +.

Saradnjom do boljih rezultata

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izrazio je oče-kivanje da će predsjednik Tajani ubrzo posjetiti i ovu asocijaciju.

Naglasio da su balkanske privredne komore uspostavile čvrstu međusobnu saradnju i dobar dijalog sa vladama i EU institucija-ma. Pozvao je evropske parlamentarce da slijede primjer komora i uspostave jaču saradnju sa poslovnim sektorom na Zapadnom Balkanu. Daljem razvoju poslovnih veza u Regionu doprinijeće uspostavljanje Stalnog sekretarijata privrednih komora u Trstu.

- Sada imamo mnogo proizvoda koje pripremamo u okviru Sekre-tarijata. Jedna ideja koju bi trebalo realizovati je da kao zajednica zemalja, a ne pojedinačno kao Srbija, Albanija ili Makedonija, za-tražimo podršku Evropskog parlamenta za regionalnu inicijativu razvoja privatnog sektora i regionalne ekonomske zone i da ovaj proces podrške otpočne upravo u Evropskom parlamentu – rekao je Čadež.

Čadež tvrdi da su u Regionu sve zemlje povezane i ne mogu raditi svaka za sebe, ali kroz saradnju u okviru Evropskog parlamenta mogu da postignu mnogo više.

- U okviru Generalnog sekretarijata želim da najavim dva proizvo-da. Jedan je online platforma za investitore, koja nudi sve vrste informacija o šest zemalja regiona i podršku svim investitorima. Cilj je promovisanje Regiona kao investicione destinacije i pruža-nje pomoći ne samo investitorima sa Balkana već i iz drugih ze-malja koje žele i imaju sredstva da investiraju. Ovaj projekat smo započeli 28. februara u Londonu i naš strateški partner je EBRD kojem se ovim putem zahvaljujem na podršci. Drugi proizvod koji ćemo pripremati tromjesečno su preporuke vladama o tome šta bi poslovna zajednica željela da vidi u procesu olakšavanja trgo-vine i poslovanja u regionu sa veoma jasnim sugestijama koje se tiču sertifikacije, veterinarske inspekcije, carinskih procedura i drugog. Bilo bi dobro da za ovo takođe imamo podršku Evropskog parlamenta – kazao je predsjednik Komore Srbije.

Izrazio je zahvalnost Tajaniju zbog zalaganja iz 2010. godine kada je bio komesar, zbog donošenja Direktive o kasnim naplatama koja je jedna od najznačajnijih doprinosa EU administracije poslovanju malih i srednjih preduzeća, a nakon toga i Akcionog plana za eko-nomski razvoj do 2020, koji je smjernica kako da se riješe pojedina pitanja u našim državama. Takođe, zahvalio je na poslednjoj De-klaraciji koju je donio Evropski parlament u Srbiji sredinom juna, koja ukazuje na važnost saradnja između poslovnih zajednica kroz Komorski investicioni forum.

12


Business opportunities in Montenegro: focus on infrastructure

European Parliament President Tajani at the meeting in the CEM

13


Economic development and employment in the Western Balkans will contribute to speeding up the EU integration process.

14


Regardless of the differences among the countries, the We-stern Balkan region is focused on the European future and believes that the European Union is committed to complete

its integrity by including all countries in this region in line with the dynamic of meeting European standards. This was said at the meeting "Business opportunities in Montenegro: focus on infra-structure" which took place on July 19, 2017 at the Chamber of Eco-nomy of Montenegro. The President of the European Parliament Mr. Antonio Tajani took part in the meeting.

The meeting at the Chamber was organized within the first visit of Mr. Tajani to Montenegro, which was realized within the new European economic diplomacy.

The opening address was delivered by Mr. Velimir Mijuskovic, the President of the Chamber of Economy of Montenegro, who on this occasion did not speak only on behalf of the association and its members but was also a special delegate of the EUROCHAMBERS, under the authority of the President of the Association of Europe-an Chambers of Commerce and Industry.

The Deputy Prime Minister of Montenegro Mr. Milutin Simovic and the President of the European Parliament Mr. Antonio Tajani also addressed the participants.

The economic potentials of Montenegro and key state projects were presented by Ms. Tanja Radusinovic, Advisor to the CEM Pre-sident, while the Terna project: interconnecting Montenegro and Europe was presented by its CEO Mr. Luigi Ferraris.

Mr. Aivo Orav, the Head of the EU Delegation to Montenegro, Ms. Dubravka Nègre, the Head for regional representation for the We-stern Balkans at the European Investment Bank, Mr. Matteo Co-langeli, the European Bank for Reconstruction and Development, Head of Albania and Montenegro, spoke about their activities in our country.

The Montenegrin Minister of Economy Ms. Dragica Sekulic, Mini-ster of Transport and Maritime Affairs Mr. Osman Nurkovic and Ms. Jelena Burzan, the General Director of the Directorate for the EU accession took part in the closing debate with the business community.

In addition, the German and Italian ambassadors Mr. Hans Günther Mattern and Vincenzo Del Monaco, chambers’ presidents of Bo-snia and Herzegovina, Macedonia, Serbia and Kosovo Mr. Ahmet Egrlić, Mr. Branko Azeski, Mr. Marko Čadež and Mr. Safet Gërxha-liu and vice presidents of the Slovenian and Croatian chambers Mr. Igor Zorko and Ms. Mirjana Čagalj took part in the meeting.

The meeting was moderated by the Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Stanko Zloković.

Integration through CEFTA

The President of the Montenegrin Chamber Mr. Mijušković has expressed gratitude towards the President of the European Parlia-ment Mr. Tajani, who initiated this meeting.

- I understand this as an interest of the EU high-level officials in the Montenegrin and Balkan business communities, says Mr. Mi-jušković.

According to him, the Chamber of Economy of Montenegro deser-ves to be the host of such an important event having in mind nine

decades of its successful existence and high-quality organization modeled on the chambers of the most developed European coun-tries. Therefore it is an institutional partner to the Government with a very important role when it comes to the process of Euro-pean integrations.

Mr. Mijušković has reminded that Mr. Tajani recently discussed the new EU Economic Diplomacy Strategy with the President of EUROCHAMBRES Mr. Richard Webber. This is a concept developed by the Association of European Chambers of Commerce and Indu-stry a couple of years ago.

- Among the key principles of the European Economic Diplomacy is strong involvement of the private sector and the need to take the initiative. Therefore, EUROCHAMBRES in cooperation with the EU institutions is currently working on developing new partnership so as to provide practical services, which will ensure that small, medium and big size enterprises, which operate on the interna-tional market, benefit from the political decisions and measures, says Mr. Mijušković.

He adds that EUROCHAMBRES will continue to provide more in-tensive support to our chambers of commerce, on which the Presi-dent of the Austrian Federal Economic Chamber, who is assuming the position of the President of the EUROCHAMBERS in October, obliged in his candidacy.

Then he presented the economic development of our country sin-ce 2006 to the date, when it has had a relatively dynamic growth at an average rate of 3.1%, which is significantly higher in compa-rison to the region.

- Business environment in the past 10 years has continuously been improved. This statement has been supported by the fact that out of 35, Montenegro opened 28 negotiation chapters in the EU acces-sion process, three of which are temporarily closed. I expect that by the end of this year several more chapters are to be opened. We have recently become a NATO member, which opens up more opportunities for economic development, says the President of the Chamber.

He has stressed that most foreign direct investments were reali-zed in the service sector, which has limited the potentials for more intensive economic growth, new jobs and innovations. Mr. Miju-skovic has cited Mr. Tajani’s view that the EU has been wrong in emphasizing only the financial and service sectors. Therefore, the European governments need to be assured that it is necessary to change this trend.

- Unfortunately, the concept of the Renaissance industry has still been in its initial stage, which is why there is now a new initiative addressed to the European Parliament on the development of an ambitious industrial strategy of the EU as a strategic priority for growth, employment and innovation in Europe. I believe that you and the Parliament will provide full support and this will be the driving force for positive changes - he said.

According to him, even in Montenegro it is clear more than ever that the economic model based on import, consumption and bor-rowing, needs to be replaced by a solid export-oriented production base, which would open up a number of jobs. Then the President referred to the recent Trieste Summit, which ended the four-year cycle of the Berlin process. He points out that the Region under-stands the crisis that occurred in the EU, due to structural short-

15


comings of the community, which is, according to him, expressed through constitutional, demographic, institutional and identity, leadership crisis, Brexit etc.

- However, we expect full attention of the European Union, becau-se its future is also tied to the Balkans, as well as the future of the Balkans is tied to the Union - says the President of the Chamber.

He referred to one of the results of the Trieste Summit, the adop-tion of MAP, the Multi-Annual Action Plan for regional economic area, by which the European Union directs the countries of the Western Balkans to cooperate more closely.

- Analyzing this document one gets the impression that the Euro-pean Union, facing its own problems, "buys" time in the Western Balkans through this framework, offering it a clumsily repackaged return to the beginning - he said.

He adds that in Trieste one could hear the statement that trade within CEFTA parties has been stagnating, and the trade volume of the individual Balkan countries with the EU has been growing. Mr. Mijušković says that this is a result of reaching a higher level of quality in goods and trade as well as competitiveness due to which new markets are being sought.

He reminded of the 11 years of the CEFTA implementation and the role of its chambers of commerce, as well as the significant su-pport provided by the Association of German Chambers of Indust-ry and Commerce.

- A lot has done, but one gets the impression that this new MAP is bringing us back to the beginning, as well as that so far nothing has been done in this respect. Three Balkan countries are nego-tiating to join the EU, others intend to, since they recognize their future exclusively in this community. Now due to the deep crisis the European Union, aided by Balkan institutions, created a fra-mework which will keep us all on its threshold for a long time, trying to preserve its influence in the Balkans. I sincerely under-stand that the support should be provided to those who are behind Montenegro in these processes, but it is not opportune from the EU perspective to use these models - Mijušković said, adding that such decisions could lead to Euro-skepticism.

He said that the idea of economic integration of the region is to take hold through the CEFTA. He expected that the Trieste Summit would have different conclusions and outcomes, even due to the fact that the Berlin process in 2014 encouraged the Region because he focused on building infrastructure, which is a necessary pre-condition for connectivity.

- The construction of these facilities will create conditions for in-vestors in addition to all other benefits to recognize Montenegro as a suitable destination for investment in the manufacturing sector as well- he said.

Thanks to the Berlin process a lot has been done in this field, and also projects from the energy sector, the creation of a uniform energy market and energy community have been supported. He notes that even before the Berlin process, Montenegro in coope-ration with partners from Italy has started the realization of the construction of the undersea cable project which is of capital im-portance both for us and for the country in the Region and beyond. The Berlin process and the Western Balkan Investment Frame-work supported the construction of vital transmission networks, which ensures safe energy supply of the Region, as well as its cor-

relation with the European market.

- The chambers of the region were active in the Berlin process which has been confirmed by the fact that under its auspices we gathered at the Summit in Vienna, establishing the Chamber In-vestment Forum, which is recognized as European Commission’s partner in terms of the connections with local business commu-nity.

In the past two years the CIF has built professional, technical and administrative capacities, so as to prepare and implement regio-nal projects on behalf of its members, as evidenced by the esta-blishment of the Secretariat in Trieste, which will be dealing with strengthening regional economic initiatives, establishing stron-ger ties among business communities, eliminating barriers to su-ccessful operation and efficient support to strengthening the com-petitiveness of the economy - said the President of the Chamber.

He concluded that the Region, regardless of the differences among countries, is undividedly focused on the European future, and be-lieves that the European Union is determined to complete its inte-grity in a way, which will include these areas as well.

Reaching the EU standards

Deputy Prime Minister Mr. Milutin Simovic presented the deve-lopment path of our country since the restoration of independence and a vision of further economic progress. He expressed satisfac-tion that such an important meeting took place at the Chamber of Economy of Montenegro.

- The Chamber is significant institution of our ongoing discussi-ons and agreements, for the Government, and domestic and fo-reign business community. Partnership and dialogue with the business sector and the investment community represent an important determinant of strategic policy of our government, to-wards the continuous improvement of business environment and achieving the common goals for the common good for the country and improving the quality of life for all our citizens - said Simovic.

Deputy Prime Minister said that in the past 11 years a lot has been done in this field, as evidenced in the fact that business investors from 113 countries have been doing business in our country, while the share of foreign direct investment in the GDP accounts for 19 percent on average.

- Thanks to projects such as Porto Montenegro, Luštica Bay, Porto Novi etc, construction of the highway and submarine cable, the image of Montenegro, as a business and investment destination, drew attention to a number of foreign companies to invest and la-unch projects in different areas of the economy - said Mr. Simovic.

According to him, the Government has taken concrete activities regarding further improvement of the business environment, whi-ch outcomes will be visible even during this year. He emphasizes the favorable conditions for business development in Montenegro, which is contributed by stimulating tax policy, equal treatment of foreign and domestic investors, with many incentives.

- We signed agreements on economic cooperation with 20 coun-tries, and agreements on encouragement and mutual protection of investments with 24 countries. Tax policy is a significant com-parative advantage of the economic environment of our country, because the profit and income tax rates are among the lowest in

16


the region, which contributed to describing Montenegro as the most attractive investment destination in the Southeast Europe and beyond - he said.

He added that the environment will be improved through further amendments to the labor legislation respecting the interests of both employers and the business community.

According to him, infrastructure construction, with a focus on business zones is of particular importance for the development, while growth trend in tourism will continue in the future. Three billion EUR has been invested in this industry, and the growing interest of investors has been noticeable in this sector in the north of Montenegro.

Significant investments are planned in the energy sector, such as a new block of thermal power plant Pljevlja, 44 small and five lar-ge hydro power plants, and the power exchange, which is a pre-requisite for more competitive market competition, has recently been established. The Concession Agreement for the commerci-al exploration of oil and gas resources in our offshore zone was signed, according to which 65 percent of revenues belong to the state, out of which 85 percent for development.

Membership in NATO, says Mr. Simovic, represents further enco-uragement for the continuation of European integration, in order to open remaining five chapters in the forthcoming period in addi-tion to 28 opened and three temporarily closed negotiation chap-ters.

- We have started this entire process not to chase deadlines, but to substantially achieve the required European standards in order to reach the quality of life as in the EU. We are facing serious challen-ges related to the full implementation of the European legislation, public administration reform, greater involvement of the business community in the enactment of laws, reducing informal economy, improving the rule of law and ensuring equality for all stakehol-ders on the market - said Simovic.

Responding to journalists' questions whether there is a fear that the Balkan economic area is going to slow down the integration of Montenegro, Deputy Prime Minister says that this should be un-derstood as a new encouragement to continue the already establi-shed regional cooperation within the CEFTA.

- Montenegro has understood CEFTA as the EU "lobby” from which the countries have progressed at a different pace and dynamics towards the European address. Montenegro is no longer in the "lobby”, but on the EU doorstep - said Simovic.

Economic zone and the path to the EU

President of the European Parliament Mr. Antonio Tajani said that, since being elected on this position, this is the first visit to a non--EU member state.

- As I said to representatives of your authorities, with 28 opened and three temporarily closed chapters of the 35 chapters, Monte-negro is the undisputed leader in the region. I believe that other chapters will be opened before the end of the year. This is an extre-mely important signal for you, the entire region and the European Union - said Mr. Tajani.

According to him, some important elements should be improved

further, which is primarily related to: combating corruption, eco-nomic reforms, the rule of law.

- Significant progress in these areas is important to accelerate the accession process, as well as to attract investments, create new jobs and improve economic growth. After the meetings I attended, I got the impression that activities are carried out in the right di-rection, and I am optimistic. I believe that today's event is special, and represents a concrete and important initiative for commercial and economic diplomacy - he said.

Speaking about the recent Summit in Trieste, he has said that the Balkan and the EU leaders agreed on a set of infrastructure pro-jects in the transport and energy sectors. All this should result in establishing better links within the region and between the Bal-kans and the rest of Europe.

- It was also decided to improve and promote greater economic integration of the region. I am convinced that economic deve-lopment and employment in the Western Balkans would contri-bute to speeding up the process of the EU integration. After the United Kingdom leaves the European Union, it will not have 27 members. I know that other countries will join, and that Monte-negro will be one of them. The European perspective represents a strategic investment in peace, democracy, security and prosperity - said Tajani.

He has stressed that creating this common area of economic coo-peration does not prevent any country on its path towards the EU.

- It is one thing to create a common economic zone, but it does not prevent each candidate country to independently progress on this path. Negotiations are taking place with each country individually. Montenegro is making big steps and if it closes the negotiating chapters quickly, it will be the first to join the EU. We highly appre-ciate cooperation in the Western Balkans and count on Montene-gro, which can play an important role in the region, as a factor of stability. I repeat, we are working together on economic growth and stability in the Balkans, but each country has its own identity, and in any case the formation of a common economic area in the Balkans does not mean slowing down the integrations of Monte-negro - said Mr. Tajani.

According to the President of the EP, economic growth of Mon-tenegro increased by 3% and the World Bank’s forecasts for the next two years are very good. He stresses that it is time to attract investments, strengthen competitiveness, include young people into the labor market and develop joint ventures between Europe-an and Montenegrin companies.

- It's time to analyze the real economic opportunities, promote small and medium entrepreneurship and entrepreneurs, ranging from the transport to energy sector, then from the digitization to the tourism development, says Mr. Tajani.

Emphasizing the importance of official talks with the business community, he recalled that in 2012 the European Commission la-unched the so-called "Mission for growth", which consisted of po-litical and business meetings between the representatives of the economic and industrial sectors. This was the initial step towards the European Economic Diplomacy, which aims at strengthening Europe's role as a major global player.

- I firmly believe in economic diplomacy. I will keep working in this direction as the President of the European Parliament. You

17


will have my support to contribute to a greater EU presence in the region. The stability of the Balkans is necessary for Europe. As a man from the Mediterranean and as an Italian, I have special re-lations with the Balkans and Montenegro. I am happy to see that Italian companies and investors invest in your country, but I would like to promote and see more joint ventures between the European Union and Montenegro - he said.

He stresses that the role of the Chamber of Economy of Monte-negro can be useful in terms of promoting business opportunities and facilitating contacts with potential partners. He welcomed the decision on the establishment of the Permanent Secretariat of the WB chambers of commerce in Trieste.

He positively assessed Montenegro's participation in EU programs such as COSME, Horizon 2020, Creative Europe and Erasmus +.

Cooperation leads to better results

President of the Chamber of Commerce and Industry of Serbia Mr. Marko Čadež expects that the President Tajani will visit this asso-ciation soon as well. He has stressed that the Balkan chambers of commerce have established solid cooperation and good dialogue with governments and EU institutions. He urged European parlia-mentarians to follow the example of chambers and establish clo-ser cooperation with the business sector in the Western Balkans. Further development of business relations in the region will be contributed by the establishment of the Permanent Secretariat of the chambers of commerce in Trieste.

- Now we prepare many activities in the Secretariat. One idea, whi-ch should be realized not individually as Serbia, Albania or Mace-donia, but as a union of countries, is to ask for support from the European Parliament for the regional initiative for private sector

development and regional economic zone and to start this process of support precisely in the European Parliament - said Mr. Čadež.

Mr. Čadež argues that all countries in the region are connected and cannot carry out activities for themselves, but can achieve much better results through cooperation in the European Parliament.

- Within the General Secretariat I want to announce two activities. One is an online platform for investors, which offers all kinds of information about six countries of the region and support to all investors. The aim is to promote the region as an investment de-stination and help investors not only in the Balkans, but also from other countries who want and have the resources to invest. This project was started on 28 February in London and our strategic partner is the EBRD, which I hereby thank for the support. Another activity, which will be prepared quarterly, involves recommendati-ons to governments about what the business community wanted to see in the process of facilitating trade and business in the regi-on with very clear suggestions related to certification, veterinary inspection, customs procedures and other. The support of the Eu-ropean Parliament would be very useful in this respect- said the president of the Serbian Chamber of Commerce.

He expressed his gratitude towards Mr. Tajani for the commitment in 2010, when he was the Commissioner, on the adoption of the Late Payment Directive, which is one of the most important con-tributions of the EU administration to operations of small and me-dium-sized enterprises, then on the adoption the Action Plan for economic development until 2020, which is a guideline how to ad-dress certain issues in our countries. He also thanked for the final Declaration adopted by the European Parliament in Serbia in mid--June, which indicates the importance of cooperation between the business communities through the Chamber Investment Forum.

18


Isto kao što vaša država treba da pravi korake prema EU, tako i Unija treba da se otvara i izlazi u susret Crnoj Gori.

Period krize u EU prevaziđen

Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani za CdM

Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani kazao je u intervjuu za CdM da je kriza koja je potresla EU nakon Bre-gzita prošla i da se očekuje da Crna Gora postane sljedeća

članica Unije.

- Najteži period krize u Evropskoj uniji je prevaziđen. Bregzit je uzrokovao da se u ostalim evropskim državama pojavi inat i os-jećaj ponosa što su u EU. I rezultati izbora u zemljama članicama EU nam govore da su euroskeptične stranke izgubile podršku. To vidimo u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji. Ali ni to ne treba da nas zadovolji. Treba da idemo putem širenja Unije - rekao je Tajani u intervjuu čiji dio prenosimo u Glasniku.

Prilikom razgovora sa crnogorskim zvaničnicima rekli ste da ne želite da Evropska unija ostane klub od 27 država. Kakva je per-spektiva Crne Gore i da li možemo da očekujemo da naša zemlja bude sljedeća članica Unije?

Tajani: Evropska unija ne može da ostane na broju od 27 članica i mi smo u tom kontekstu veoma zainteresovani za Balkan. Crna Gora je zemlja koja je napravila najviše pomaka od svih država na Balkanu i prednjači u evropskim integracijama. Stoga će, kad za to dođe momenat i kad se stvore uslovi, biti član EU. U svakom slučaju, brzim koracima se približavate članstvu.

Prema najnovijijm istraživanjima nevladine organizacije CEDEM podrška stanovnika Crne Gore ulasku u EU je znatno opala u po-sljednjih par godina. Kako to komentarišete, da li je možda euro-skepticizam koji se širi Evropom zavladao i u Crnoj Gori?

Tajani: Evropa treba da se potrudi da je Crna Gora bolje upozna i mora da se zainteresuje za Crnu Goru. Isto kao što vaša država tre-ba da pravi korake prema EU, tako i Unija treba da se otvara i izlazi u susret Crnoj Gori. Moja odluka da posjetu Balkanu počnem od Crne Gore i da ovdje provedem tri dana, pokazuju da se EU veoma interesuje za vašu zemlju. Ova posjeta nije samo kurtoazna, rutin-ska, to je srdačna posjeta gdje nijesam samo u Glavnom gradu gdje razgovaram sa državnim zvaničnicima, već idem po cijeloj državi, obilazim privrednike, turističke lokacije…

Da li je možda padu podrške evropskim integracijama u Crnoj Gori

doprinio Bregzit kao i euroskepticizam koji je bio zastupljen unu-tar same Unije. Kakva je sudbina EU, da li ona ima budućnost?

Tajani: Najteži period krize u Evropskoj uniji je prevaziđen. Bregzit je uzrokovao da se u ostalim evropskim državama pojavi inat i os-jećaj ponosa što su u EU. I rezultati izbora u zemljama članicama EU nam govore da su euroskeptične stranke izgubile podršku. To vidimo u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji. Ali ni to ne tre-ba da nas zadovolji. Treba da idemo putem širenja Unije koja će biti na obostranu korist i Evropske unije i zemlje koja želi da bude članica.

Crna Gora je od nedavno članica NATO-a. Kako je to uticalo na rej-ting naše zemlje u Evropskoj uniji?

Tajani: Za nas je politika odbrane jedan od prioriteta i velika veći-na zemalja članica EU su članice NATO-a što samo po sebi govori kakav je naš stav prema NATO-u. Evropski sistem odbrane je kom-plementaran NATO-u. Crna Gora je poznata po slavnoj ratničkoj prošlost i Crnogorci su poznati kao veliki ratnici, što ste pokazali i učešćem u mirovnim misijama. Vi ste takođe pokazali da ste po-uzdan dio jedne politike koju zastupa NATO i koju odlikuju određe-ne vrijednosti. Jer sistem odbrane ne znači da morate da vodite rat – već da učestvujete u mirovnim misijama, u borbi protiv pirata, terorista. Sada su, na primjer, opasnost za Balkan brojni povratnici koji u region stižu iz ISIL-a i NATO u velikoj mjeri u tome može da pomogne.

Zašto ste odabrali da Vaša prva zvanična posjeta nekoj zemlji van EU bude baš Crnoj Gori. Da li je to zbog tradicionalno dobrih odno-sa Italije i Crne Gore o kojima ste pričali?

Tajani: Crna Gora i Italija imaju dugu tradiciju dobrih odnosa, što sam i rekao prilikom sastanka sa vašim državnicima. Pretposlje-dnja kraljica Italije bila sa Cetinja. Ali posjeta Crnoj Gori nije usli-jedila zbog toga. Trebao sam da krenem u posjetu regionu Balkana i morao sam da počnem od neke zemlje. Odabrao sam Crnu Goru zato što je vaša zemlja pozitivan primjer i predvodnik integraci-ja u regionu. Posjetićemo sve ostale zemlje Balkana, ali samo vas odabrali jer se na vašu zemlju gleda kao na pozitivan primjer u regionu.

19


20


Čvršće povezivanje Regiona neće usporiti pojedinačni ulazak njegovih zemalja u EU.

Otvoren Stalni sekretarijat KIF-a u Trstu

Samit o Zapadnom Balkanu u okviru Berlinskog procesa

Stalni sekretarijat Komorskog investicionog foruma Zapa-dnog Balkana otvoren je u Trstu u sklopu održavanja Samita o Zapadnom Balkanu. Njegovi osnivači su šest komora ovog

regiona, i to: Privredna komora Crne Gore, Unija komora Albanije, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Privredna ko-mora Kosova, Privredna komora Makedonije i Privredna komora Srbije.

Podsjetimo da je Komorski investicioni forum osnovan 2015. godi-ne tokom održavanja Samita u Beču. Uvažavajući izuzetan značaj dalje implementacije "Berlinskog procesa" za jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu predsjednici Privrednih komora zemalja ZB su kroz osnivanje ovog Foruma izrazili, pored ostalog, inicijativu za aktivno uključivanje nacionalnih Privrednih komora u realizaciju konkretnih ciljeva "Berlinskog procesa”.

Ceremoniji svečanog otvaranja Sekretarijata, čiji su domaćini bili Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore i njegove kolege iz Regiona prisustvovali su potpredsjednici Vlada

regiona i ministri ekonomija, te brojni italijanski partneri, zvanič-nici i privrednici regiona. Dragica Sekulić, ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore je bila gost na otvaranju.

Predsjednik Privredne komore Venecija Đulija Antonio Paoletti ovom prilikom je istakao da je iskustvo te poslovne asocijacije na raspolaganju privrednim komorama Zapadnog Balkana, dok je iz Evropske komisije poručeno je da će Sekretarijat imati finansijsku podršku od dva miliona eura, a EBRD će pomoći nastavak realiza-cije zajedničkih regionalnih projekata.

Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana u protekle dvije godine izgradio je stručni, tehnički i administrativni kapacitet, da u ime svojih članica priprema i realizuje regionalne projekte, što potvrđuje i veliki broj sastanaka i ugovora potpisanih tokom biznis foruma održanog istog dana u Trstu.

U fokusu rada ovog Sekretarijata biće jačanje regionalnih privre-dnih inicijativa, čvršće povezivanje poslovnih zajednica, otklanja-nje barijera uspješnijem poslovanju i efikasnija podrška jačanju

21


konkurentnosti privrede.

Poslovna zajednica traži konkretna rešenja i ovaj Sekretarijat će se time i baviti, zbog čega će mu u fokusu biti regionalne privredne inicijative i zastupanje interesa poslovne zajednice kroz preporu-ke vladama za unapređenje trgovine, investicija i poslovanja kom-panija. Aktivnosti ovog tijela biće usmjerene i na promociju regio-na kao investicione destinacije, kao i povezivanje malih i srednjih preduzeća radi uključivanja u dobavljačke lance multinacionalnih kompanija.

Zahvaljujući dosadašnjim aktivnostima i povjerenju koje je kod Evropske komisije stekao na bazi svog dosadašnjeg postojanja, Komorski investicioni forum je dobio ulogu partnera i u Višego-dišnjem akcionom planu o zajedničkom ekonomskom prostoru.

Nakon otvaranja Sekretarijata održana je panel diskusija "U prav-cu regionalnog ekonomskog prostora na Zapadnom Balkanu - pre-kretnica na putu ka pridruživanju EU".

Predstavnici kompanija iz regiona dali su konkretne preporuke i predloge rješenja kako da se kreira regionalni ekonomski prostor po mjeri privrede i postane instrument za ubrzanje razvoja, konku-rentnosti i zapošljavanja.

Vesna Bracanović, predsjednica Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema učestvovala je na ovom panelu, pred-stavljajući značaj izgradnje podmorskog kabla sa Italijom za pove-zivanje i ekonomske benefite cjelokupnog regiona.

Predsjednik Mijušković, kao i predstavnici crnogorskih kompani-ja koje su direktno vezane sa projektima proizašlim iz Berlinskog procesa učestvovali su i na Biznis forumu koji je održan u sklopu Samita u Trstu.

Komesar za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn uputio je učesnicima ovog skupa poruku da Brisel želi da zemlje Zapa-dnog Balkana postanu članice Evropske unije, a jedan od ključnih razloga za to je da se mladi ljude zadrže u svojim zemljama i ne napuštaju ih. Han je istakao da bi to smanjilo tenzije iz prošlosti, a zadatak politike je, kako je rekao, da obezbijedi okvir, dok odgo-vornost za ekonomsko povezivanje leži na na poslovnoj zajednici.

Naglašavajući važnost regiona Zapadnog Balkana od 20 miliona potrošača za ekonomiju EU, Han je rekao da je u proteklih 10 go-dina razmjena između EU i država regiona bila 44 milijarde eura, dodavši da se mora raditi na tome da mladi ljudi ostanu u regionu. To je način da se uklone sve tenzije iz prošlosti i kreiraju uslovi za njihov ostanak kako bi dijelili znanje među sobom.

Važno je, kaže on, da se ekonomije povezuju jer će to doprinijeti bržoj integraciji ovog dijela Evrope u EU.

On je naveo da EU želi da u narednim godinama investira oko milijardu eura u zemlje Zapadnog Balkana, kao i da potpisivanje Sporazuma o transportu u okviru Samita, znači da će se zemlje Zapadnog Balkana povezati sa transportnim zakonodavstvom Evropske unije. To, smatra on, regionu donosi ekstremne privre-dne impulse.

- Zaključićemo čitav niz projekata u oblasti transporta, odnosno energije u ukupnoj vrijednosti od oko 200 miliona eura, što će na kraju aktivirati ukupne investicije od oko 540 miliona eura. I, što je posebno važno, stvorićemo pretpostavke za novi regionalni eko-nomske prostor koje bi trebalo da podstaknu trgovinu unutar regi-ona, koja nije najbolje razvijena, a ima potencijala - rekao je Hahn.

Evropski komesar Johannes Hann rekao je i da su za zemlje regi-ona obezbijeđena dodatna sredstva od 220 miliona eura, i da ih EU priprema za dan kada će postati dio jednog ekonomskog sistema Unije. Ovaj novac je, kazao je on, namijenjen za oko 6.000 kompa-nija u regionu.

Završavajući obraćanje učesnicima Biznis foruma, Han je poručio: Oni koji misle da je ova ideja povezivanja zemalja, da to može da omete te zemlje ka EU, ponavljam, suprotno je. Pripremamo region za buduće jedinstveno tržište.

Na Biznis forumu čule su se jasne poruke gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze i Michele Scanavia iz Italijanske trgovinske agencije o značaju ekonomske saradnje, prije svega Italije, a i EU u cjelini sa Zapadnim Balkanom.

Poruka ministra vanjskih poslove Italije, Angelina Alfana, sa ovog skupa bila je vrlo jasna i direktna: Dragi građani Zapadnog Balka-na, vaše je mjesto u Evropi, nema boljeg mjesta od Evrope.

22


Puna primjena Metodologije RAE od 1. januara 2018.

Energetika i rudarstvo

Puna primjena Metodologije Regulatorne agencije za energe-tiku (RAE) za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog i distributivnog sistema ele-

ktrične energije, počeće 1. januara 2018. godine, saopštio je Miloš Bigović iz Elektroprivrede Crne Gore na sjednici Odbora udruženje energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore koja je održana 3. jula 2017. godine.

Podsjetimo, Metdologija koju je RAE izradila na osnovu Zakona o energetici trebalo je da se najprije primjenjuje od 1. januara 2017. ali je na inicijativu Privredne komore primjena odložena isprva za tri mjeseca.

- Regulator je u maju donio odluku da se primjena stare metodo-logije produžava do 1. januara 2018. godine – pojasnio je Bigović.

Potrebno je da svi potrošači kod kojih se mjeri snaga električne energije kontaktiraju operatora i potpišu ugovore o priključenju.

Metodologija predviđa obračun snage električne energije na osno-vu ugovorenih iznosa. Definisani su okviri dozvoljenih odstupanja, u rasponu - 10 do +5 odsto, pa ukoliko potrošač premaši 105 odsto ugovorene snage, prekomjerno angažovana snaga će biti fakturi-sana u dvostrukom iznosu. U slučaju da iskoristi ispod 90 odsto ugovorene snage, u računu će biti iskazana snaga od 90 odsto ugovorene. Međutim, na insistiranje privrednika, iskazano kroz sastanke u Privrednoj komori, regulator je ove opsege proširio na -20/+10 što će olakšati primjenu ovog propisa.

Druga bitna izmjena je mjerenje utrošene snage u nižoj, noćnoj ta-rifi, što do sada nije bila praksa i ona će biti obračunavana u iznosu od trećine dnevne.

- Potrebno je da svi potrošači kod kojih se mjeri snaga električne

23


energije kontaktiraju operatora i potpišu ugovore o priključenju, čime će se definisati ugovorene snage za narednu godinu – rekao je Bigović.

Odbor, čiju sjednicu je vodio predsjednik Luka Jovanović, razmo-trio je informaciju o formiranju Berze električne energije u Crnoj Gori.

Podsjetimo, predstavnici rukovodstava Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE) i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) su 21. juna 2017. potpisali Ugovor o osnivanju i usvojili Statut preduzeća Berza ele-ktrične energije DOO.

Prema riječima jednog potpisnika Ugovora, Dragana Laketića iz CGES, Zakonom o energetici i Zakonom o prekograničnoj razmje-

ni električne energije i prirodnog gasa, stvoreni su preduslovi za uspostavljanje funkcionalnog i transparentnog veleprodajnog tr-žišta električne energije, sa visokim nivoom sigurnosti snabdije-vanja.

- Na samitu Zapadnog Balkana u Beču, održanom u avgustu 2016 godine, odlučeno je da zemlje Zapadnog Balkana uspostave regio-nalno tržište električne energije kroz uspostavljanje nacionalnih energetskih berzi, koje bi se na kraju integrisale u jedinstveno evropsko tržište – pojasnio je Laketić.

Naglašava da će, osnivanjem berze , energetski subjekti kao i po-trošači u Crnoj Gori moći u budućnosti trgovati električnom ener-gijom i time formirati referentnu (tržišnu) cijenu energije

- Osnivanjem berze stvaraju se preduslovi za uspostavljanje malo-prodajnog tržišta, što za posljedicu ima benefit za krajnjeg potro-šača kroz niže cijene i sigurnije snabdijevanje – kazao je Laketić.

Najavio je da su sljedeći koraci povezivanje sa berzama regiona, odnosno formiranje integrisanog regionalnog tržišta, sa većom ponudom i potražnjom, što dovodi do smanjenja cijena električne energije.

- Osnovna ideja mehanizma povezivanja berzi električne energi-je jeste susretanje ponuda za prodaju sa nižim cijenama u jednoj zemlji, sa ponudama za kupovinu sa visokim cijenama u drugoj. Glavni uslov za izjednačavanje ili približavanje cijena na susje-dnim tržištima jeste dovoljan prenosni interkonektivni kapacitet među tim tržištima – rekao je on.

Govoreći o iskustvima zemalja Regiona koje su već uspostavile ovakve berze, Laketić je kazao da su one razvile saradnju sa stra-teškim partnerima kao što su NORD POOL i EPEX SPOT, pa će u bliskoj budućnosti i Crna Gora težiti istom, s tim što uspostavljanje interkonekcije sa Italijom, postavljanjem podmorskog kabla otva-ra mogućnost da se ovakvo partnerstvo traži i u toj zemlji.

Prema Laketićevim procjenama, Berza električne energije trebalo bi da profunkcioniše u punom kapacitetu za godinu ili godinu i po.

Sekretar Odbora udruženja ICT Privredne komore Nada Rakočević govorila je na sjednici o sajber bezbjednosti i značaju za energet-ske kompanije.

Prema njenim riječima, radi se o nezaobilaznom segmentu sveo-buhvatne bezbjednosti koji zahtjeva sistemski i sistematski pri-stup da bi se zaštitili kako pojedinci, tako i privreda i država.

- Svi smo skoro svakodnevno izloženi mogućnosti da naši podaci budu kompromitovani na razne načine. Hakeri sve brže, agresiv-nije i vještije, kroz aplikacije, bez kojih je savremeno poslovanje postalo nezamislivo, napadaju i ozbiljno oštećuju IT sisteme. Na-žalost, mnoge organizacije i poslovni sistemi reaguju tek pošto se incident desi, a činjenica je da je za oporavak sistema potrebno mnogo više, ne samo vremena, već i finansijskih sredstava. Sani-ranje štete na kraju je skuplje od blagovremene implementacije sistema zaštite – rekla je Rakočević.

Ona je istakla značaj preventivnih ulaganja u sigurnosnu infra-strukturu i sistem zaštite mreža, podataka i aplikacija.

Rakočević je predstavila principe bezbjednosti i očuvanja priva-tnosti na internetu, govorila o zlonamjernim programima i anti-virusima, te o značaju standardizacije u ovoj oblasti, odnosno o primjeni standarda ISO 27001.

24


Uticaj fiskalnih i parafiskalnih opterećenja

Mala i srednja preduzeća

Odbor udruženja malih i srednjih preduzeća, na sjednici od-ržanoj 6. jula 2017. godine, razmotrio je uticaj fiskalnih i pa-rafiskalnih opterećenja na poslovanje ovih kompanija. Bilo

je riječi i o Programu za unaprjeđenje inovativnosti MSP u prerađi-vačkoj industriji za 2017. godinu, njihovom učešću u javnim na-bavkama NATO sistema, te smjernicama za bezbjednost i zaštitu informacija u sajber prostoru.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Rajko Bujković, a u radu su osim članova učestvovali predstavnica Ministarstva ekonomije Ivana Popović, savjetnica predsjednika Privredne komore Tanja Radusinović, te sekretarka Odbora udruženja ICT u ovoj asocijaciji Nada Rakočević.

Fiskaliteti

Govoreći o uticaju fiskalnih i parafiskalnih opterećenja na poslova-nje malih i srednjih preduzeća, sekretar Odbora Veselin Dragićević je kazao da su najznačajnije barijere sa kojima se MSP suočavaju u poslovanju nedostatak finansija, visoka nelikvidnost i nemo-gućnost naplate potraživanja, siva ekonomija i nelojalna konku-rencija, barijere u pravnoj regulativi (administracija, porezi, carina, licence i dozvole), problemi nedovoljne fleksibilnosti tržišta rada, neusaglašenosti sistema obrazovanja i vještina sa potrebama trži-šta rada, dugo trajanje privrednih sporova, komplikovane procedu-re i netransparentnost u postupcima javnih nabavki. Mala i srednja preduzeća karakterišu niski nivoi produktivnosti, konkurentnosti kao i dodate vrijednosti u proizvodnji, nedostatak inovacija, zna-nja i modernih tehnologija, nedovoljni izvozna orijentisanost i primjena međunarodnih standarda poslovanja, neadekvatne mar-ketinške aktivnosti i vještine, neefikasnost pri izvršenju ugovora.

Privrednici posebno ukazuju da veliko opterećenje poslovanja predstavljaju razne takse i dažbine na državnom i lokalnom nivou i predlažu njihovo ukidanje ili smanjivanje u funkciji rasterećenja privrede. U cilju identifikovanja nameta koje je moguće elimini-sati, smanjiti, te doprinijeti rasterećenju privrede i unapređenju

ukupnog poslovnog ambijenta stručne službe Privredne komore su izradile "Analizu fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou”.

Analizom fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou utvrđeno je da su privrednici u Crnoj Gori opterećeni brojnim nametima koje propisuju oba nivoa vlasti (državni i lokalni), a koji značajno opte-rećuju njihovo poslovanje i otežavaju opstanak, čineći negativnu komponentu poslovnog okruženja.

Najčešća opterećenja su administrativne i komunalne takse, do-prinosi lokalnim turističkim organizacijama, naknada za pristup putu i drugo.

Privrednici smatraju da će najavljeno povećanje PDV u narednoj godini predstavljati dodatno opterećenje za poslovanje. Stoga predlažu predlaže dalju diferencijaciju stope PDV-a uvođenjem i druge, niže stope za osnovne proizvode za ljudsku ishranu, dok bi za određene grupe proizvoda, prije svih luksuzne, poreska stopa mogla biti povećana. rješenje za potrebu ubiranja fiskalnih prihoda predstavnici privrednih subjekata nalaze u efikasnijoj naplati po-reza, proširenju obuhvata poreskih obveznika, odnosno, smanje-nju sive ekonomije i uvođenju poslovanja u legalne tokove. Pored toga, predlaže se da se primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a u svim turističkim objektima, bez obzira na kategoriju, čime bi se izbjegao sadašnji povlašćeni položaj koji imaju hoteli visoke kategorije.

Jačanju konkurentnosti domaće proizvodnje doprinijela bi pri-mjena jedinstvene niže stope PDV-a i na sirovine i prerađevine od istih (meso, mlijeko, brašno..).

uskladiti visinu taksi srazmjerno cijeni pružene usluge, elimini-sati parafiskalne namete za koje se ne dobija nikakva usluga, kao i višestruko plaćanje istih nameta.•Potrebno je obezbijediti veći nivo transparentnosti - Kreirati sveobuhvatni elektronski registar fiskalnih i parafiskalnih nameta koje privredni subjekti moraju plaćati, te članski doprinosi koje privredni subjekti plaćaju lokal-nim turističkim organizacijama su visoki. Metodologija obračuna ovih doprinosa je neadekvatna jer se kao osnovica za obračun uzi-ma obim ostvarenog prihoda što nije realni pokazatelj uspješnosti

25


Privrednici u Crnoj Gori su opterećeni brojnim nametima koje propisuju državna i lokalna vlast.

poslovanja privrednog subjekta. Stoga je potrebno izmijeniti član 39 Zakona o turističkim organizacijama odnosno elemente koji se koriste kao osnova za obračun visine članskog doprinosa.

Predsjednik Odbora Rajko Bujković smatra da je potrebno posebnu pažnju posvetiti lokalnim parafiskalnim instrumentima koji, pre-ma njegovim riječima opterećuju privredu i čine neizvjesnim am-bijent za poslovanje. Posebno je u tom kontekstu ukazao na cijenu vode u Budvi (2,5 eura/m3) koja je nekoliko puta uvećana u odnosu na onu po kojoj je dostavlja Regionalni vodovod (30 centi). Takođe je pitao po kojoj se metodologiji utvrđuje cijena komunalnog opre-manja građevinskog zemljišta i ko plaća umjesto onih investitora koji su oslobođeni tih dažbina.

Inovacije

O Programu za unaprjeđenje inovativnosti MSP u prerađivačkoj industriji za 2017. godinu govorila je predstavnica Ministarstva ekonomije Ivana Popović.

U uslovima stalne potrebe za prilagođavanjem savremenim tren-dovima na tržištu i unaprjeđenjem konkurentske sposobnosti, mala i srednja preduzeća treba da uvode promjene u svom poslo-vanju. Jedan od najefikasnijih načina za uvođenje promjena jesu inоvаciје. Uvođenjem inovacija, mala i srednja preduzeća su u mo-gućnosti da mijenjaju svoje proizvode, poslovne procese, organiza-ciju, metode, strukturu i marketing, odnosno da ih podižu na više nivoe. Na taj način unapređuju efikasnost svog poslovanja, imaju bolju osnovu za takmičenje i diferencijaciju na tržištu.

Vladin Program podrške uvođenju inovacija za mala i srednja preduzeća u prerađivačkoj industriji, usaglašen sa Industrijskom politikom Crne Gore do 2020, ima cilj da omogući preduzećima da pristupe znanju i iskustvima koji su im potrebni kako bi postala inovativna i ojačala svoju konkurentnost i produktivnost. Ujedno, preduzeća se podstiču na uspostavljanje novih veza sa specijali-zovanim konsultantskim firmama, naučnoistraživačkim ustano-vama, centrima izvrsnosti, naučno-tehnološkim parkovima, ino-

vaciono-preduzetničkim centrima i poslovnim inkubatorima, što treba da stimuliše transfer znanja i inovativnosti.

Ukupan Budžet opredijeljen za realizaciju pilot programa finansij-ske podrške malim i srednjim preduzećima u prerađivačkoj indu-striji je 30.000 eura, a maksimalan iznos opravdanih troškova po preduzeću iznosi 3.500 eura, bez PDV. Preduzeće je u obavezi da finansira troškove eksternog konsulanta za realizaciju inovativne aktivnosti u visini od 100%, i nakon završetka aktivnosti traži po-vraćaj u visini od maksimalno 50% opravdanih troškova, bez po-reza na dodatu vrijednost (PDV). Preostalih 50% troškova treba da bude pokriveno iz sopstvenih izvora preduzeća koje se prijavljuje za podršku.

Pravo učešća u Programu finansijske pomoći imaju crnogorska mikro, mala i srednja preduzeća iz prerađivačke djelatnosti koja su potpuno u privatnom vlasništvu, posluju najmanje dvije godine i bez gubitaka, redovno plaćaju poreze i doprinose, te nijesu kori-stila za istu namjenu sredstva iz budžeta ili donatorskih programa.

Predstavnica Ministarstva je ukratko predstavila i Program po-većanja regionalne i lokalne konkurentnosti u crnoj gori kroz usaglašavanje sa međunarodnim standardima poslovanja koji se sprovodi od 2014. i do sada je obuhvatio 48 privrednih društava. Cilj Programa je da obezbijedi podršku preduzetnicima, malim i sre-dnjim privrednim društvima, naročito iz manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, da u što većoj mjeri povećaju svoju konku-rentnost, prvenstveno kroz usaglašavanje sa zahtjevima međuna-rodnih standarda za proizvode i podršku za dobijanje akreditacije za ocjenjivanje usaglašenosti.

Odobrena pomoć od strane Ministarstva ekonomije je do 70% opravdanih troškova tj. vrijednosti investicije za preduzetnike i mala preduzeća, odnosno do 60% za srednja preduzeća, maksimal-no 5.000 eura po aplikaciji.

Subvencija se realizuje po principu refundacije.

Privrednici Stojan Kralj, Simtex i Dušan Boričić, Bordid, istakli su da je potrebno unaprijediti komunikaciju između donosilaca odlu-

26


Prevoznici smatraju da pojedina rješenja iz Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama predstavljaju udar na njihovo poslovanje i konkurentnost. Oni su pome-

nuti akt, koji je Vlada nedavno usvojila, razmotrili na sjednici Gru-pacije za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju Privre-dne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 12. jula 2017. godine.

Sjednicu je vodio predsjednik Grupacije Veselin Salamadija a po-red članova su u njenom radu učestvovali potpredsjednik Privre-dne komore Stanko Zloković, Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija Novo Radović, direktor Direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević i sav-jetnik u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Bojan Radoman, te glavni saobraćajni inspektor Ljubiša Živaljević.

Izmjenama i dopunama Zakona o akcizama ovo pitanje je usklađe-no sa relevantnim propisima Evropske unije.

ka i proizvođača, posebno u tekstilnoj industriji da bi privrednici mogli da se pravovremeno prijave i iskoriste benefite projekata čiji je cilj povećanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća. Predsjednik Odbora Bujković smatra da u vezi sa ovim privrednici moraju imati proaktivan stav i da se informišu praćenjem sajtova Privredne komore i Vlade na kojima se objavljuju pozivi za učešće u ovim i sličnim programima.

NATO javne nabavke

Govoreći o mogućnostima učešća crnogorskih malih i srednjih preduzeća u javnim nabavkama NATO sistema, savjetnica predsje-dnika Privredne komore Tanja Radusinović, podsjetila je da je ova institucija u poslednje vrijeme intenzivirali edukativne aktivnosti na temu načina apliciranja na NATO tenderima.

Ovo iz razloga jer članstvo u NATO-u daje mogućnosti konkretnih poslovnih prilika putem javnih nabavki, i tu se crnogorske kom-panije moraju pripremiti za aktivno učešće. Riječ je o različitim pozivima za nabavku opreme roba široke potrošnje, kao i usluga. U ovom dijelu najviše se oslanjamo na iskustvo Hrvatske, čija je privreda na pravi način pronašla svoje mjesto u ovim postupcima i po tom pitanju ostavruje benefite.

Recimo, NATO preko NSPA agencije (Nato Support Agency), za nabavku godišnje potroši oko 2,2 milijarde eura. Predmet nabavki NSPA-a nisu samo vojnog i odbrambenog karaktera nego obuhva-taju puno širi spektar potreba, kao što su prehrambena, hemijska, IT industrija te mnoge druge. Domaće kompanije će se u nare-dnom period registovati kod NSPA agencije, kako bi sa ponudom kvalitetnih i konkurentnih proizvoda i usluga jer time preduzeća dobijaju priliku da budu pozvane na saradnju, Privredna komora u saradnji sa Vladom radi na razvijanju Projekta koji bi kompa-nijama pružao neophodne informacije i pomoć u dijelu dobijanja informacija i potrebne dokumentacije.

Sajber bezbjednost

Sekretarka Odbora udruženja ICT Privredne komore Nada Rakoče-vić govorila je na sjednici o smjernicama za bezbjednost i zaštitu informacija u sajber prostoru.

Prema njenim riječima, radi se o nezaobilaznom segmentu sveo-buhvatne bezbjednosti koji zahtjeva sistemski i sistematski pri-stup da bi se zaštitili kako pojedinci, tako i privreda i država.

Hakeri sve brže, agresivnije i vještije napadaju i ozbiljno oštećuju IT sisteme. Nažalost, mnoge organizacije i poslovni sistemi rea-guju tek pošto se incident desi, a činjenica je da je za oporavak sistema potrebno mnogo više, ne samo vremena, već i finansijskih sredstava. Saniranje štete na kraju je skuplje od blagovremene implementacije sistema zaštite, što govori o značaju preventivnih ulaganja u sigurnosnu infrastrukturu i sistem zaštite mreža, poda-taka i aplikacija.

Predstavljeni su principi bezbjednosti i očuvanja privatnosti na internetu, zlonamjerni programi i antivirusi, te ukazano na značaj standardizacije u ovoj oblasti, odnosno primjenu standarda ISO 27001.

Predlogom je između ostalog predviđeno revidiranje odredbi koje se odnose na povraćaj dijela plaćene akcize za gasna ulja koja se koriste u industrijske i komercijalne svrhe kao i za grijanje. Predlo-ženo je da povraćaj ovih akciza mogu ostvariti samo kupci gasnih ulja koji imaju status javne ustanove umjesto dosadašnjeg rješenja kada su to mogli koristiti pravna lica i preduzetnici koji obavljaju komercijalnu djelatnost. Izvršeno je ograničavanje prava na po-vraćaj dijela plaćene akcize, za gasna ulja koja se koriste u indu-strijske i komercijalne svrhe, u zavisnosti od ostvarenog prometa po tom osnovu u toku godine, kao i ukidanje pojedinih djelatnosti u oblasti prerade drveta, dok se kod oblasti drumskog prevoza te-reta povraćaj dijela plaćene akcize ograničava samo za prevozna sredstva čija je nosivost najmanje 7,5 tona i više.

Predsjednik Grupacije Veselin Salamadija je kazao da ograniča-vanje povrata akciza utiče direktno na slabljenje konkurentnosti crnogorskih prevoznika, jer su oni ta sredstva koristili za obnovu voznog parka i razvoj poslovanja. Nedovoljno jasnim je ocijenio Član 4, Stav 6 ovog akta, koji predviđa prevoznicima povrat akcize u vrijednosti do pet odsto ostvarenog prometa, te je upitao zašto nemaju ovo pravo prevoznici akciznih proizvoda.

- Komercijalni prevoznici treba da imaju pravo na povrat akcize

27


Ograničavanje povrata akciza i konkurentnost

Grupacija za prevoz

Komercijalni prevoznici treba da imaju pravo na povrat akcize kao i do sada.

kao i do sada – naglasio je Salamadija.

Predstavnik Ministarstva finansija Novo Radović objasnio je da je razlog ograničenja povrata akciza želja da se uvede red u ovoj oblasti jer se nerijetko dešavalo da ova sredstva potražuju i oni koji ne ostvaruju prihode.

- Intencija nam je bila da troškove i prihode dovedemo u vezu i zato smo predvideli rješenje da se povrat akciza ograniči na do pet odsto prihoda koji se ostvare potrošnjom goriva. Prevoz akciznih proizvoda je izuzet od povrata sredstava jer se on najčešće oba-vlja prevozničkom mrežom proizvođača goriva odnosno cigareta – kaže Radović.

Privrednici su međutim naveli da Zakon već izuzima od povrata akciza prevoz za sopstvene potrebe, pa smatraju da je rješenje u Predlogu izmjena i dopuna suvišno.

Jovan Patić, MIB Export, smatra da će zbog navedenih rješenja mnogo više na gubitku od privrednika biti državni budžet.

- Zbog nižih cijena, prevoznici će kupovati gorivo u okruženju, pa će biti manje prihoda u budžetu – rekao je Patić.

Glavni saobraćajni inspektor Ljubiša Živaljević takođe je imao di-

leme u vezi sa Članom 4, stavom 6 u kojem je prema njegovim rije-čima izostavljen međunarodni prevoz putnika i tereta.

Sekretar Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore Zoran Nikolić je potencirao potrebu da se izmjene akata koji se odnose na poslovanje privrede pravovremeno razmatraju u ovoj asocijaciji kako bi se doprinijelo kvalitetu normativnih rješenja.

- Staćemo iza privrednika u svim situacijama gdje imate argumen-tovane zahtjeve. Potrebno je da ih definišete, formulišete prihva-tljivo rješenje kako bi se amandmanski djelovalo na ovaj Predlog zakona – kazao je Dalibor Milošević iz Ministarstva saobraćaja.

Potrpredsjednik Komore Stanko Zloković ocijenio je da predloženi propis uvodi red i da se njime obezbjeđuju prihodi koji nijesu na uštrb domaće proizvodnje.

U raspravi po ovoj tački učestvovali su i Slavko Pajović, Plan B, Jovan Kaluđerović, Zrnožit i Dragan Bakić, Lasta Montenegro.

Grupacija je potom razmotrila aktuelna pitanja iz svog djelokruga. Bilo je riječi o nedostatku vozača, odnosno nedovoljnom broju ra-dnih dozvola za strance, potom o problemu nelegalnog prevoza sa akcentom na divlji rad taksista posebno u primorskim opštinama.

28


Doprinosi na zarade previsoki, sniziti i takse

Trgovina

Trgovci smatraju da su doprinosi na zarade zaposlenih koji iznose 40 odsto jako visoki, te treba ići na njihovo umanje-nje, što će doprinijeti ne samo rasterećenju privrede, već i

smanjenju sive ekonomije. Prostor za snižavanje fiskaliteta postoji i kod taksi – administrativnih, sudskih, registracionih i komunal-nih, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja trgovine, 20. jula 2017. godine, na kojoj je raspravljano o poslovanju u ovom sektoru.

Razmotreni su rezultati u trgovini od januara do maja 2017. godine i Informacija o poslovnom ambijentu. Donijeta je Odluka o formi-ranju grupacije uvoznika i trgovaca motornih vozila i rezervnih djelova.

Predsjedavao je Stevan Karadaglić, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, načelnik Direkcije za unutrašnju tr-govinu Ministarstva ekonomije Dragan Vukčević, glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić i tržišni inspektor Mijat Šestović, te ru-kovodioci sektora analize i istraživanja, odnosno pravnih i opštih poslova Privredne komore, mr Nina Drakić i Aleksandar Mitrović.

Rasteretiti privredu od nameta

U okviru rasprave o poslovnom ambijentu, Nina Drakić se foku-sirala na Analizu fiskaliteta koju je Privredna komora nedavno predstavila predsjedniku Vlade Dušku Markoviću. Za potrebe tog dokumenta sprovedeno je istraživanje među trgovcima koji su mi-šljenja da bi poreze i doprinose na zarade trebalo smanjiti, a krizni porez ukinuti. Mišljenja su da bi trebalo smanjiti takse na uvoz robe, ljekova, komunalno opremanje zemljišta, naknade za kori-šćenje opštinskih i nekategorisanih puteva, reklamne panoe, po-kretanje stečajnog postupka, doprinose za turističke organizacije.

Ambijent u sektoru trgovine kontinuirano karakterišu otežana na-plata potraživanja i blokade računa. Pored toga negativan uticaj

ima i siva ekonomija, i to u dijelu: neregistrovanja djelatnosti, rad "na crno”, odnosno neformalno zapošljavanje, posebno u dijelu osi-guranja zaposlenih na minimalnu zaradu, uplate doprinosa za so-cijalno osiguranje; primanje dijela zarade "na ruke” i nelegalan rad nerezidenata; nelegalna prodaja putem novinskih oglasa, internet, društvenih mreža; nelegalna prodaja akciznih proizvoda.

Propisi koji su najveća kočnica razvoju biznisa, prema mišljenju privrednih društava iz sektora trgovine, su: Zakon o radu, Zakon o javnim nabavkama, Zakon o privrednim društvima; izostanak pro-pisa koji sprečavaju nelojalnu konkurenciju i naplatu potraživanja; različite procedure koje se odnose na uvoz i carinjenje robe, od-nosno papirologiju neophodnu za ovaj postupak; propisi i metode obračuna poreza na imovinu i promet nepokretnosti.

Predstavnik Ministarstva ekonomije Dragan Vukčević govorio je o Izmjenama i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim su unaprijeđena određena rješenja za poslovanje u trgovini, a Zakon usklađen sa EU acquis-em u oblasti slobode pružanja usluga. Dio izmjena odnosi se na trgovinu na veliko, jasnije je utvrđeno iz-među koga se može vršiti trgovina na veliko i u kakvim uslovima. Pored toga, uvedene su određene izmjene radi usaglašavanja ter-minologije sa Zakonom o zaštiti potrošača koji je preuzeo evrop-ske izvore prava a vezano za distancionu prodaju. Glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić kazala je da je intencija ovog Zakona obavljanje unutrašnje trgovine u skladu sa najvišim evropskim standardima.

Aleksandar Mitrović iz Privredne komore predstavio je članovima Odbora usvojene izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama. Njihova osnovna namjera je pojednostavljenje procedura i olakša-vanje učešća zainteresovanih lica kao ponuđača u svim postup-cima javnih nabavki, kao i da se uspostave kvalitetniji, efikasniji i ekonomičniji mahanizmi zaštite prava i pravnih interesa učesni-ka u ovom procesu, kao i javnih interesa. Kvalitet izmjena i dopuna

29


Propisi koji su najveća kočnica razvoju biznisa su zakoni o radu, javnim nabavkama i privrednim društvima.

će se dodatno osigurati i unaprijediti kroz donošenje podzakon-skih akata za sprovođenje Zakona, koja su od neposrednog zna-čaja za njegovu primjenu. Zakonom nijesu bili definisani slučajevi hitnih nabavki, koje se u praksi javljaju. Takođe, javila se potreba i za zakonskim definisanjem nabavki male vrijednosti, kao i način njihove primjene.

Ljiljana Filipović je kazala da je u toku javna rasprava o Zakonu o privrednim društvima. Na temeljima Zakona iz 2002.godine i iz-mjena u šest navrata, razlozi za donošenje novog Zakona su u po-trebi da se, ostavljajući na snazi i razrađujući standardna i u pra-ksi potvrđena pravila kompanijskog prava, donese novi zakonski akt, sa novim konceptom i novom sistematikom. Sem toga, ovaj zakonski akt treba da bude u cjelini usklađen sa tzv. "kompanij-skim direktivama", koje predstavljaju ključne instrumente prava Evropske unije na planu harmonizacije nacionalnih kompanijskih prava i stvaranju uslova za adekvatan razvoj Unutrašnjeg tržišta, kao ključnog mehanizma, ali i postignuća evropskih ekonomskih integracija. Ove i brojne druge novine (među kojima je preciziranja i razrade odgovornosti direktora privrednih društava), biće razma-trane u okviru javne rasprave, početkom septembra, u Privrednoj komori, kada će biti organizovan okrugli sto tokom kojeg će privre-dnici moći da iskažu svoje stavove u vezi sa predloženim rješenji-ma i da utiču na njihovo unapređenje.

Dragan Vukčević, vezano za ambijent u sektoru trgovine, naveo je da se mali trgovci sa jednim ili dva maloprodajna objekta u za-dnjem periodu u velikom broju gase, sve ih je manje, jer ne mogu da prate ritam i cijene velikih prodajnih lanaca. U ministarstvu ekonomije smatraju da rješenje treba tražiti u sinergiji organa državne uprave, Privredne komore i ostalih udruženja kako bi se pokrenuo projekat "komšijske prodavnice” gdje poslovanje opred-jeljuje kvalitet usluge više nego cjenovna politika. Takođe, mali tr-govci mogli bi da se povežu sa domaćim proizvođačima hrane, što bi bilo korisno za obje strane.

Aleksandar Mitrović iz Privredne komore rekao je da Komora poz-dravlja ovakvu inicijativu. Normativno, Ministarstvo ekonomije u koordinaciji sa ostalim ministarstvima mora da promoviše model podrške malim privrednim subjektima, naročito mikro preduzeći-ma.

Rezultati tokom pet mjeseci

Ostvareni promet u trgovini na malo tokom prvih pet mjeseci 2017. godine je iznosio 475,1 milion eura i veći je za 4,9% u odnosu na isti period prethodne godine, navela je sekretarka Odbora Milica Tomašević.

Najveći promet je ostvaren u maju. U ukupnom prometu, najveće učešće imao je podsektor trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama 65,5%, zatim sektor ostala trgovina na malo u speci-jalizovanim prodavnicama 18,0%, trgovina na malo motornim go-rivima 7,0%, trgovina farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim preparatima 5,5%, dok je najmanje učešće imao podsek-tor trgovina hranom, pićem i duvanom 4,0%.

Ukupna robna razmjena Crne Gore za period januar-maj 2017. go-dine iznosila je 987,4 miliona eura i veća je za 10,4%, u odnosu na isti period 2016. godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 141,3 mi-liona eura, što je više za 22,7%, a uvezeno 846 miliona eura što je više za 8,6%. Najveći obim robne razmjene Crna Gora je ostvarila sa zemljama EU u iznosu od 458,2 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine bilježi rast razmjene sa zemljama EU od 6,1%. Učešće EU zemalja u ukupnoj robnoj razmjeni u periodu januar--maj 2017. godine bilo je 46,4%, učešće CEFTA iznosilo je 32,2 %, i ostalih zemalja 21,3%.

Ukupan uvoz je oko šest puta veći od izvoza. Uvozi se uglavnom roba široke potrošnje, odnosno gotovi proizvodi, dok je uvoz sirovi-na za proizvodnju neuporedivo manji.

30


Internet koristi 70 odsto stanovnika Crne Gore

Informaciono komunikacione tehnologije

Pregled tržišta elektronskih komunikacija, saradnja ICT sek-tora i visokoškolskih ustanova i NATO javne nabavke bili su u fokusu Odbora informaciono komunikacionih tehnologija

Privredne komore Crne Gore na sjednici održanoj 11. jula 2017. go-dine.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Aleksandar Radulović, u njenom radu su osim članova učestvovali Pavle Mijušković, po-moćnik izvršnog direktora u Agenciji za elektronske komunikaci-je i poštansku djelatnost - EKIP, potom doc.dr Srđan Kadić, prode-kan i profesor na studijskim programima Matematika i računarske nauke te Računarstvo i informacione tehnologije na Prirodno-ma-tematičkom fakultetu, doc. dr Milutin Radonjić prodekan za razvoj i istraživanje i dr Slobodan Đukanović, rukovodilac studijskog pro-grama Primjenjeno računarstvo na Elektrotehničkom fakultetu, te Tanja Radusinović, savjetnica predsjednika Privredne komore, koja je govorila o mogućnostima učešća crnogorskih preduzeća iz ICT sektora u javnim nabavkama NATO sistema.

Pregled tržišta

Predstavnik EKIP-a Pavle Mijušković, govoreći o tržištu elektron-skih komunikacija, kazao je da je obezbijeđen ubrzani razvoj mo-bilnih širokopojasnih mreža u ruralnim i slabo naseljenim oblasti-ma pa će za tri godine biti pokriveno preko 95% stanovništva Crne Gore signalom LTE mreže (10 Mb/s ka korisniku).

- Internet koristi 70 odsto stanovnika Crne Gore – kazao je on.

Rezultati njihovog istraživanja pokazuju visok stepen korišćenja

elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori (najviše 96,7% korisnika mobilne telefonije) i visok nivo zadovoljstva građana kvalitetom (preko 85%) i cijenama elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori (preko 70 %), ali i da korisnici nijesu u dovoljnoj mjeri informisani o pravima i procedurama za zaštitu svojih prava i interesa.

U Crnoj Gori posluje 40 registrovanih operatora. U ovaj sektor je investirano 117 miliona eura, dok je ostvareni prihod iznosio 231 milion eura.

- Primjetan je trend ukrupnjavanja operatora i da veći preuzimaju manje – rekao je Mijušković.

Vladan Tabaš iz kompanije Čikom konstatovao je da su visoke cijene rominga kao i iznajmljenih linija što je ocijenio barijerom razvoja IT sektora. On je upitao predstavnika EKIP-a da li ide ka snižavanju ovih troškova, na što je Mijušković kazao da očekuje da će jačanje konkurencije u segmentu iznajmljenih linija dovesti do pada cijena.

Funkcionalno znanje

Docent dr Srđan Kadić sa PMF-a predstavio je studijske programe Matematika i računarske nauke te Računarstvo i informacione tehnologije.

- I ove godine smo inovirali ICT programe koristeći iskustva razvi-jenih zemalja. Cilj nam je da studenti steknu funkcionalno znanje primjenljivo u privredi. Naši studenti lako nalaze posao i već od druge godine studija su na meti kompanija iz inostranstva koje

31


U Crnoj Gori posluje 40 registrovanih operatora. U ovaj sektor je investirano 117 miliona eura, dok je ostvareni prihod iznosio 231 milion eura.

traže kadrove za outsourcing. Međutim, potrebno je da izgradimo naše tržište, odnosno da crnogorska privreda iskoristi potencijale ovih mladih ljudi koji izlaze sa PMF-a kako da usvoje nova znanja, primjene ih u praksi i poduče o tome druge – kazao je Kadić.

Doc. dr Milutin Radonjić prodekan za razvoj i istraživanje ETF-a ocijenio je da privreda treba da bude nastavna baza za visokoškol-ce koji u kompanijama mogu da steknu praktična znanja.

- Pozivam sve zaintereasovane ICT kompanije na saradnju sa Elektrotehničkim fakultetom na ovom polju – rekao je Radonjić, naglašavajući da je i ovaj fakultet prilagodio programe potrebama realnog sektora.

Predsjednik Odbora Aleksandar Radulović kazao je da IT kompa-nije u Crnoj Gori uglavnom zapošljavaju svega tri radnika pa je neophodno da se udruže kako bi lakše odgovorili zahtjevima viso-koškolaca kad je praktična nastava u pitanju.

Pored navedenih tema, razmotreni su i učešće Odbora udruženja ICT na INFOFESTU 2017, čemu je izražena nepodijeljena podrška, potom informacija o realizovanom sponzorstvo za roboTim Mon-teBot OŠ "Pavle Rovinski", za učešće na evropskom prvenstvu u FLL(First lego liga), informacija Ministarstva javne uprave o Pro-jektu mapiranja digitalno inovacionih habova u Evropi, mogućno-sti i potrebe promocije ICT na ostalim odborima, sastanci sa pred-stavnicima Ministarstva prosvjete održani između dvije sjednice OU. Nataša Žugić iz Ministarstva zdravlja predstavila je projekat PH-ELIM. Univerzitet Donja Gorica je koordinator Erasmus + pro-jekta "Unapređenje studijskih programa u Crnoj Gori u oblasti pra-va, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske infor-

matike” (engl. Enhancement of study programs in Public Health Law, Health Management, Health Economics and Health Informa-tics in Montenegro). Projekat će biti finansiran od strane Evropske Komisije u okviru Erasmus + programa unapređenja kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja (engl. Erasmus + Capacity Building in the filed of higher education).

Osnovni ciljevi projekta obuhvataju:

1. Unapređenje i modernizaciju nastavnih planova i programa u oblastima javnog zdravlja (prava, menadžmenta i ekonomije jav-nog zdravlja i medicinske informatike) na različitim nivoima stu-dija u Crnoj Gori (od osnovnih do doktroskih studija);

2. Unapređenje kompetencija i vještina nastavnog osoblja na crno-gorskim univerzitetima kroz širenje savremenih modela i metoda nastave u javnom zdravlju koji odgovaraju raznolikostima i speci-fičnostima nacionalnih i EU praksi u javnom zdravlju i sistemima medicinske zaštite;

3. Kreiranje inovativnih pristupa u nastavi i edukaciji u oblasti ja-vog zdravlja, kroz razvoj ICT modernizovane Nacionalne Platfro-me za Edukaciju i Istraživanje u Javnom zdravlju

4. Jačanje internacionalizacije crnogorskih ustanova visokog obrazovanja, povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nastavnog kadra kao i pozicioniranje crnogorskih univerziteta u međunaro-dnim mrežama univerziteta u oblasti javnog zdravlja;

5. Jačanje svijesti o zdravstvenoj prevenciji i promociji javnog zdravlja.

32


Projekti podrške Pariskom sporazumu su socioekonomski opravdani

Energetska efikasnost i zaštita životne sredine

Projekti koji doprinose realizaciji Pa-riskog sporazuma - izgradnja novih i revitalizacija elektrana (hidro, ter-

mo, vjetro i na biogas), modernizacija teh-nološkog procesa u Kombinatu aluminiju-ma Podgorica, primjena ekoloških mjera u poljoprivredi te investicije u energetsku efikasnost, vrijedni 1,7 milijardi eura, soci-oekonomski su opravdani i treba ih imple-mentirati, ocijenjeno je na sjednici Koordi-nacionog odbora energetske efikasnosti i zaštite životne sredine Privredne komore Crne Gore, održanoj 24. jula 2017. godine.

Odbor je razmotrio temu "Globalni klimat-ski dogovor – Pariski sporazum sa privre-dnog i socioekonomskog aspekta”, o čemu su govorili prof. dr Gordana Đurović, ge-neralni direktor Direktorata za klimatske promjene Ministarstva održivog razvoja i turizma Srđan Mugoša, te predstavnica UNDP Snežana Dragojević, kao i o aktiv-nostima koje su do sada preduzete o Eko

fondu, u kojima je učestvovala Privredna komora.

Predsjedavala je zamjenica predsjednika Koordinacionog odbora Biljana Gligorić, a osim članova Odbora, pored navedenih, u radu su učestvovali i potpredsjednik Pri-vredne komore Stanko Zloković, predsje-dnik KO Mladen Bajković, te privrednici iz sektora energetike i industrije.

Pariski sporazum

Predstavnik resornog ministarstva Srđan Mugoša je kazao da je Pariski sporazum iz 2015. godine globalni sporazum o promjeni klime, kojim se teži osnažiti globalna reak-cija na opasnost od klimatskih promjena. Sporazum uključuje plan djelovanja čiji je cilj globalno zagrijavanje ograničiti na nivou "znatno nižem” od 2 °C. Takođe, on donosi kvantifikovanu obavezu smanjenja emisija za sve države članice Konvenci-

je, čija je potpisnica i Crna Gora. Doprinos Crne Gore naporima međunarodne zaje-dnice u borbi protiv klimatskih promjena iskazanim kroz INDC je najmanje 30% sma-njenje emisija GHG u periodu do 2030. godi-ne, u odnosu na nivo iz bazne 1990. godine.

- Bićemo 155. država članica koja je ratifiko-vala Pariski sporazum – najavio je Mugoša.

U cilju utvrđivanja ukupnih neto efekata planiranih investicija i mjera neophodnih za ublažavanje klimatskih promjena, kao i iznosa sredstava koji se mora izdvojiti iz različitih izvora, urađena je Socioeko-nomska analiza investicija za potvrđivanje Pariskog sporazuma, čiji su autori prof. dr Gordana Đurović, mr Slobodan Perović i mr Nebojša Jablan.

- U razvojnom periodu od 2017.do 2030. go-dine mjere smanjenja emisija sa efektom staklene bašte treba ostvariti kroz opšte povećanje energetske efikasnosti, una-

33


Doprinos Crne Gore naporima međunarodne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena je najmanje 30% smanjenje emisija gasova koji doprinose efektu staklene bašte.

pređenje industrijskih tehnologija (metalni sektor), povećanje udjela energije iz obno-vljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji do 33%, te modernizaciju u sektoru proizvo-dnje energije – rekla je Đurović.

Projekti na koje se odnosi analiza su izgra-dnja hidroelektrana na Morači i Komarnici, revitalizacija HE Piva i Perućica, revitalita-lizacija Termoelektrane Pljevlja i gradnja drugog bloka, potom vjetroelektrane na Krnovu i Možuri, izgradnja malih hidroe-lektrana i revitalizacija postojećih, gradnja elektrane na biogas, investicije u energet-sku efikasnost i obnovljive izvore energije iz javnih izvora, modernizacija tehnolo-škog procesa u KAP-u, te ekološke mjere u poljoprivredi.

Prema riječima Đurović, Socio-ekonom-ska analiza ima cilj da procijeni doprinos izabranih projekata (investicija) opštem blagostanju određenog društva - da dokaže da projekti imaju pozitivan neto doprinos/

investicija za projekcioni period 2018-2040. godine pozitivna (ENPV = 974,98 miliona eura). Ekonomska interna stopa rentabili-teta je veća od definisane diskontne stope od 5% (EIRR=10,01%), a ekonomski B/C racio je veći od 1 (EB/C = 1,52). Proračun ključnih dinamičkih indikatora opravdanosti inve-sticija potvrđuje njihovu socio-ekonomsku opravdanost, te posmatrano iz socio-eko-nomske perspektive, projekte treba imple-mentirati – zaključila je Đurović.

Predstavnica UNDP Snežana Dragojević je kazala da ova organizacija podržala izradu Socioekonomske analize u okviru pomoći Vladi Crne Gore da ispuni obaveze iz Kon-vencije UN-a o klimatskim promjenama.

Eko fond

Na putu pristupanja Evropskoj uniji, za is-punjavanje obaveza iz Poglavlja 27-životna sredina i klimatske promjene, Crnoj Gori će biti potrebna značajna finansijska sred-stva. Prepoznajući to, u Zakonu o životnoj sredini razrađene su odredbe vezane za uspostavljanje Eko fonda koji će osnovati Vlada kao zasebno pravno lice. Korišće-njem finansijskih instrumenata, funkcio-nisanje Eko fonda u najvećem dijelu biće zasnovano na principu "zagađivač plaća", tako što će sredstva prikupljena od subje-kata koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu biti namjenski plasirana u programe i projekte u oblasti zaštite živo-tne sredine na državnom i lokalnom nivou.

Eko fond bi trebalo da bude osnovan do sredine 2018. godine. Privredna komora predlaže da Eko fond bude pravno lice sa javnim ovlašćenjima, te da se finansira pu-tem postojećih eko-naknada. Privrednici ocjenjuju da se znatna sredstva već priku-pljaju i slivaju u Budžet Crne Gore putem eko-naknada i smatraju da se mogu pre-usmjeriti u Eko fond. Takođe, smatraju da treba povećati procenat naplate već propi-sanih naknada, pojačati rad inspekcije na terenu i pooštriti kazne za one koji se ne pridržavaju propisa.

Uvođenje dodatnih opterećenja na ionako oslabljenu crnogorsku privredu bi dodatno povećalo pritisak na poslovanje preduzeća.

U raspravi su učestovali Jasna Sekulić, GIZ, Jelena Marojević, Green Home, Mladen Bajković, ETG Group i drugi.

Odbor je upoznat sa inicijativom kompa-nije E3 konsalting da sprovede obuke za energetske menadžere.

efekat za širu društvenu zajednicu. Socio--ekonomske koristi od investicija treba da budu veće od socio-ekonomskih troškova, što se potvrđuje pozitivnom ekonomskom neto sadašnjom vrijednošću, odnosom tro-škova i koristi koji je veći od 1 i ekonom-skom internom stopom rentabilnosti koja je veća od utvrđene diskontne stope.

Socio-ekonomske koristi investicionih projekata, obuhvaćenih analizom, grupisa-ne su u dvije kategorije: klimatske koristi (ekološka analiza u dijelu klimatskih pro-mjena) i ekonomske koristi(direktne eko-nomske koristi od novostvorene energije ili energetskih ušteda, koristi po zaposlenost i za BDP). U strukturi ukupnih neto efekata dominantne su direktne ekonomske kori-sti (59%), a zatim slijede klimatske (23%) i ostale projektovane koristi.

- Predmetnom Socio-ekonomskom anali-zom opravdanosti investicija utvrđeno je da je ekonomska neto sadašnja vrijednost

34


Izmjene Zakona olakšale javne nabavke

Komunalna privreda

Odbor udruženja komunalne privre-de, na sjednici 26. jula 2017. godine, razmotrio je Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o javnim nabavkama i Strategiju upravljanja vodama.

Sjednicu je vodio Mladen Lučić, zamjenik predsjednika a u radu su, osim članova, učestvovali su potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, rukovodilac Sek-tora za opšte i pravne poslove u Komori Aleksandar Mitrović, te Zdenka Ivanović iz Eco Aqua consulting.

Javne nabavke

Mitrović je informisao Odbor da je Skupšti-na Crne Gore 29. juna 2017. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je stupio na snagu.

Izmjenama i dopunama se otklanjaju te-škoće u sprovođenju postupaka javnih nabavki. Očekuje se značajno smanjenje broja žalbi i postupaka koji se vode pred Komisijom za njihovu kontrolu.

Privredna komora je ukazala na ograniče-nja i probleme sa kojima se privrednici su-srijeću prilikom pripreme ponuda i tokom sprovođenja postupaka javnih nabavki, a koji utiču na značajno povećanje troškova i otežavaju poslovanje a, u konačnom, pred-stavljaju opterećenje za javne finansije.

Privredna komora je Vladi Crne Gore uka-zala na potrebu inoviranja teksta Zakona o javnim nabavka radi otklanjanja barijera za poslovanje na tržištu javnih nabavki. Tokom susreta sa najvišim predstavnici-ma Vlade, prezentovala je inicijativu i ra-zloge za izmjenu ZJN, koja je prihvaćena formiranjem Radne grupe za izradu nacrta zakona i usvajanjem predloženih rješenja. Predlog zakona je zatim usvojila Vlada.

Ukazano je na potrebu korekcije odrede-nih normativnih rjesenja radi eliminisanja suvišnog formalizma i rigidnosti pojednih odredbi koje se odnose na uslove i način sprovodjenja postupka, kao i faktičku pri-premu ponuda. Izmjenama su iz postupaka javnih nabavki izuzeta preduzeća koja tr-

žišno posluju a čiji je osnivač država ili lo-kalna samouprava, roba i usluga za potrebe korišćenja vazduhoplova Vlade Crne Gore, te nabavka izbornog materijala.

Propisani postupak je rasterećen nepo-trebnog formalizma i zahtjeva koji nemaju suštinski značaj na kvalitet ponude i sigur-nost realizacije budućeg ugovora, pri čemu su se od ponuđača zahtijevali povećani iz-daci i ažurnost prilikom pripremanja ponu-de, što je značajno odugovlačilo postupak.

Privrednici su između ostalo posebno isti-cali kao nedovoljno kvalitetne odredbe koje se odnose na kriterijume za određivanje i prepoznavanje obveznika primjene zako-na, te značenje pojedinih izraza. Ukazivali su da nijesu adekvatna ovlašćenja Uprave za javne nabavke u pogledu preventivnog monitoringa, pokretanja postupka javne nabavke i inspekcijskog nadzora. Primjed-be su imali i na primjenu pravila opšteg upravnog postupka, sprovođenje određe-nih vrsta postupaka javne nabavke u okvi-ru definisanih vrijednosnih razreda. Tražili

35


su bolje definisanje postupaka javnih na-bavki šopinga i neposrednih sporazuma. Smatrali su da je potrebno bolje formulisati vrijednosne razrede, način pripremanja ponuda, donošenje odluke i ugovor o javnoj nabavci. Prema njihovim predlozima bilo je neophodno bolje urediti određene nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti, pokretanje žalbenog postupka, odlučivanje Državne komisije, njen sastav, način izbora i rada.

- Ukinut je neposredni sporazum i šoping, uvedene su hitne i nabavke male vrijedno-sti za robe i usluga do 15.000 eura i radova do 30.000 eura vrijednosti. Naručilac je du-žan da za njih pripremi interni akt, pravil-nik po kojem će realizovati nabavku. To će značajno skratiti i pojednostaviti ovaj po-stupak– rekao je Mitrović.

Predstavnik Komore u Radnoj grupi za iz-radu Zakona je pored navedenih inicirao i druge izmjene teksta Zakona koje idu u pravcu modernizacije i inoviranja postup-ka na način što će se dodatno pojedno-staviti priprema ponuda, smanjiti troškovi

žalbenog postupka i učiniti sam postupak efikasnijim, koje nijesu ušle u tekst izmje-ne Zakona, a na kojima će se insistirati u narednom periodu.

Vodovod Bijelo Polje smatra da je potrebno dodatno unaprijediti oblast javnih nabavki, dostavljanjem sugestija privrednih društa-va radnoj grupi koja će raditi novi Zakon o javnim nabavkama, planiran za iduću go-dinu.

- Svi koji imaju interesa treba već da ana-liziraju stanje i daju sugestije da bi se u fazi pripreme zakona dala rješenja koja će olakšati poslovanje privrede – saglasio se potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković.

Miloš Ražnatović, izvršni direktor Vodovo-da Cetinje je ocijenio da su izmjene i dopu-ne zakona znatno relaksirale poslovanje preduzeća koja tržišno posluju a u većin-skom su vlasništvu države. On je ocijenio da je potrebno rasteretiti državnu Komisiju za javne nabavke od pojedinih procedura u žalbenom postupku, pri čemu je potrebno iskoristiti iskustva iz okruženja.

Svetlana Grubač, Vodovod Herceg-Novi, ocijenila je da je potrebno udruženje pro-fesionalnih službenika za javne nabavke, s obzirom na veliku odgovornost koja im je data Zakonom. Perica Šaranović, Vodovod Budva, ocijenio da je Zakonom potrebno urediti da se u postupku mogu javiti po-nuđači kojima je predmet nabavke primar-na djelatnost. U raspravi su još uzeli uče-šće Zoran Dragović, Vodovod Danilovgrad i Dijana Lukšić iz Komunalnog preduzeća Tivat.

Strategija o vodama

Crna Gora je 2007. donijela Zakon o voda-ma, a 2015. njegove izmjene i dopune kojim je u potpunosti ovaj akt usaglasila sa EU direktivama. Ovim zakonom definisan je okvir za izradu Strategije upravljanja vo-dama.

Zdenka Ivanović iz Eco Aqua consultinga, obrađivač Strategije, kazala je da ovaj do-kument važi do 2035. godine.

Među ciljevima Strategije su ostvariva-nje jedinstvenog i potpuno usklađenog vodnog režima na području Crne Gore, na Jadranskom i Dunavskom slivu, kao i stvaranje pravnog okvira za efikasno funk-cionisanje sektora voda. Takođe je riječ o obezbjeđenju ekonomske stabilnosti, koja omogućava održivi razvoj ovog sektora,

kao i o osiguranju dovoljnih količina vode za snabdijevanje stanovništva i privrede. Zaštita stanovništva i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnog dejstva voda, te uređenje slivova u cilju zašti-te vodoprivrednih i drugih sistema, kao i životne sredine, takođe je obuhvaćeno ovim dokumentom. Namjera je i poboljša-nje biodiverziteta, uspostavljanje mjerne, upravljačke i informatičke podrške za re-alizaciju svih vodoprivrednih ciljeva, or-ganizovanje sektora da uspješno realizuje koncept integralnog upravljanja vodnim resursima. Strategijom se teži uključiva-nju javnosti u proces usvajanja odrednica razvoja integralnih vodoprivrednih sitema. Obezbjeđenje jasne platforme za sve vido-ve međunarodne saradnje u oblasti voda sa zemljama u okruženju, kao i sa svim dru-gim zemljama u procesu pridruživanja EU takođe je jedan od ciljeva dokumenta.

Donošenjem Strategije osigurava se kon-tinuitet u dugoročnom planiranju funk-cionisanja sektora voda, na principu odr-živog razvoja, odnosno, obavljanje vodne djelatnosti u njenim osnovnim oblastima (uređenje i korištenje voda, zaštita voda od zagađivanja i uređenje vodotoka i za-štita od štetnog djelovanja voda) i definišu se ostali poslovi i aktivnosti neophodni za funkcionisanje i razvoj vodne djelatnosti (finansiranje, monitoring i dr.).

Strategija je dokument na osnovu kojeg će se sprovoditi reforme sektora voda, kako bi se dostigli potrebni standardi u upravljanju njima, uključujući i organizaciono prila-gođavanje i sistemsko jačanje stručnih i institucionalnih kapaciteta na nacional-nom i lokalnom nivou. Strateška opred-jeljenja i ciljevi utvrđeni ovim dokumen-tom predstavljaju osnov za izradu planova upravljanja vodama. Istovremeno, okviri postavljeni ovom Strategijom moraju se uvažavati pri izradi strategija i planova prostornog uređenja, zaštite životne sredi-ne i drugih oblasti koje zavise od voda ili imaju uticaja na vode.

- Strateški ciljevi su obezbjeđenje dovolj-nih količina vode odgovarajućeg kvaliteta za javno vodosnabdijevanje stanovništva i za različite privredne potrebe, na način da se ne ugrozi životna sredina; zatim posti-zanje i održavanje dobrog statusa i ekolo-škog potencijala vodnih tijela površinskih i podzemnih voda, radi zaštite zdravlja ljudi, očuvanja akvatične flore i faune i zadovo-ljavanje potreba korisnika voda te smanje-nje rizika od štetnog dejstva voda – rekla je Ivanović.

36


Organizovati forum privrednika dvije zemlje

Posjetapredstavnika Ambasade Španije

Sastanci sa diplomatskim predstavnicima

Perti Ikonen, ambasador Finske sa sjedištem u Beogradu, posjetio je 10. jula 2017. godine Privrednu komoru

Crne Gore i sa njenim predsjednikom Ve-limirom Mijuškovićem razgovarao o mo-gućnostima dodatnog razvoja poslovnih veza između ove dvije zemlje. Razmotrena je mogućnost zajedničke organizacije foru-ma privrednika Crne Gore i Finske.

Predsjednik Komore Mijušković je izrazio zadovoljstvo zbog odlične saradnje dvije zemlje, kao i primjetnog rasta broja turi-sta koji nam dolaze iz Finske. Zaključio da to predstavlja najbolju osnovu i šansu za potencijalni razvoj zajedničkih biznisa poslovnih subjekata Finske i Crne Gore, naročito imajući u vidu to da je naša zemlja odnedavno članica NATO i na pragu Evrop-ske unije.

Ambasador Ikonen je zahvalio Privrednoj komori Crne Gore na dosadašnjim uspje-šnim odnosima. Istakao je važnost otvara-nja avionske linije Podgorica-Helsinki, pre-ko koje dolazi najveći broj turista iz Finske u Crnu Goru, te potvrdio skoro otvaranje počasnog konzulata te zemlje u Baru.

Naglasio je sve veću važnost umrežavanja i saradnje kompanija iz javnog sektora Fin-ske sa crnogorskim privrednicima. Imajući u vidu aktuelne trendove da diplomatija

U okviru posjete našoj zemlji Havije-ra Alvaresa, ekonomskog savjetni-ka u Ambasadi Kraljevine Španije

sa sjedištem u Beogradu, na sastanku u crnogorskoj Privrednoj komori je 6. juna 2017. godine razgovarano o mogućnostima unapređenja poslovne saradnje sa tom dr-žavom.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Stanko Zloković je gostu predstavio ulogu, značaj i strukturu crnogorskog ko-morskog sistema, posebno u sferi među-narodnih odnosa. Istakao je da je jedan od razvojnih prioriteta naše zemlje energet-ski sektor, u okviru kojeg značajno mjesto zauzima i proizvodnja solarne energije. Naglasio da se intenzivno radi na poboljša-nju infrastrukture, autoputu Bar-Boljare, te da je potpisan i Memorandum o izgradnji Jadransko-jonskog autoputa, koji će imati posebno značajnu ulogu za razvoj turizma.

Alvares je iskazao želju da doprinese jača-nju ekonomske saradnje između Španije i Crne Gore, imajući u vidu aktuelne trendo-ve da diplomatija sve više postaje sredstvo uspostavljanja poslovnih veza. Sagovornici su se saglasili da je potrebno podstaći inte-resovanje kompanija obje zemlje za uspo-stavljanjem partnerstava, čemu bi dopri-nijelo i potpisivanje sporazuma o saradnji privrednih komora Crne Gore i Španije.

sve više postaje sredstvo razvoja poslov-nih veza, finska Ambasada u Beogradu posebne napore ulaže kako bi unaprije-dila direktnu privrednu saradnju srpskih, crnogorskih i makedonskih kompanija sa potencijalnim partnerima iz Finske. No-silac ovih poslova u svim diplomatskim predstavnišvima Finske je organizacija Finski tim (Finland team). Sagovornici su se saglasili da će kroz saradnju Privredne komore Crne Gore sa Finskim timom biti organizovan poslovni forum, a ambasador je izrazio želju da budu prisustni državni zvaničnici koji bi dodatno istakli značaj pomenutog događaja.

Predsjednik Mijušković je predložio da se poslovni forum održi u prvoj dekadi oktobra 2017. godine, uz punu podršku Privredne komore Crne Gore i svih njenih subjekata. Forum bi imao poseban osvrt na poljopri-vredu, šumarstvo i energetski sektor. Izra-zio je očekivanje da će finske kompanije prepoznati interes i značajan potencijal za investiranje u crnogorsku energetiku kroz koncesije, kao i mogućnost saradnje sa pri-vatnim sektorom. Predsjednik je najavio održavanje Konferencije Ekonomija Crne Gore koja će se održati početkom novem-bra u Budvi i pozvao ambasadora da uzme učeće u njenom radu.

37


Strateška saradnja kroz udruživanje u pomorstvu

Rezultati projekta MaCCIM

Komora je pripremila mapu puta za osnivanje pomorskog klastera koja će omogućiti da se sagleda redosljed koraka za njegovo osnivanje i uklapanje u zakonodavni okvir Crne Gore.

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Privrednom komo-rom Trsta i Pomorsko-tehnološkim klasterom Regije Friuli Venezia Giulia predstavila je 21. jula 2017. godine rezultate

projekta "Saradnja Crne Gore i Italije na osnivanju pomorskog klastera (MaCCIM)”. Cilj skupa bilo je upoznavanje predstavnika nadležnih institucija sa prijedlogom dokumenta o strateškoj sara-dnji u oblasti pomorstva, kao i optimalnog pravnog te operativnog modela, odnosno mape puta za uspostavljanje pomorskog klastera u Crnoj Gori.

Rezultate su predstavili eksperti iz regije Friuli Venezia Giulia.

Predstavnica Privredne komore Crne Gore Dragana Šofranac, Sektor za projekte, kazala je da projekat dosadašnim rezultatima opravdava i slijedi stratešku orjentaciju jadranskih zemalja ka bli-žoj saradnji u oblasti pomorstva, budući da je promovisao aktivno-sti koje su su usmjerene na podršku biznisu u usvajanju znanja i tehnologija neophodnih za modernizaciju poslovanja i razvoj kla-stera.

Privredna komora Crne Gore je sprovela temeljnu i sveobuhva-tnu aktivnost mapiranja preduzeća kako bi bili selektovana ona koji imaju potrebne kapacitete i nivo raspoznavanja potrebe za osnivanjem klastera i efikasnijeg obavljanja poslovne aktivnosti putem međusobnog umrežavanja srodnih biznisa. Komora je kroz projektne aktivnosti obuhvatila kompanije iz svih oblasti koje su partneri na projektu označili kao bitne za razvoj strateške saradnje u pomorstvu: opravka i održavanje brodova, kruzing i jahting , ma-rine, pomorski transport i obalni turizam.

- Od samog početka projektne implementacije, Komora je insisti-rala na aktivnom uključivanju institucija, svjesni da se objedinja-vanja potencijala pomorskog sektora kroz usvajanje odgovara-jućih mjera na operativnom i na nivou politika, može postići samo

uz puni angažman i saradnju nadležnih ministarstava i poslovnog sektora. Naročito značajan je bio doprinos Ministarstva ekonomije i vjerujem da će današnja prezentacija predstavnika ovog mini-starstva zajedno sa mapom puta za osnivanje pomorskog klastera koju je Privredna komora Crne Gore pripremila uz ekspertsku po-dršku partnera iz Italije omogućiti da se sagleda konkretan redo-sljed koraka za uspostavljanje klastera i njegovo uklapanje u zako-nodavni okvir Crne Gore – rekla je Šofranac.

Kompanije koje će biti uključene u klaster, osim jačanja međusob-nih internih veza, konstantno će kroz ovakvu organizaciju raditi i na jačanju međunarodne saradnje sa klasterima u inostranstvu kako bi osnažili svoju poslovnu poziciju, protok znanja i informa-cija i zajedničko istraživanje i razvoj.

- Lokalne kompanije u pomorskom klasteru nijesu konkurenti već partneri koji udružuju resurse duž Jadranske obale kako bi se znatno lakše suočile sa zajedničkim izazovima i parirale krupnim konkurentskim kompanijama. Uloga luka koje obezbjeđuju zemlji-šte i infrastrukturu za distributivne centre, logističke i proizvodne kompanije, pružajući dodatnu vrijednost prevezenim dobrima, je-ste od ključnog značaja za uspješan razvoj klastera zbog čega su u sprovođenju projekta aktivno učestvovali Luka Bar i Luka Kotor – rekla je Šofranac

Predstavnica Pomorsko-tehnološkog Klastera Regije Friuli Vene-zia Đulia Martina Rossi istakla je da je Projekat jasno ukazao na potrebu za institucionalizacijom aktivne mreže preduzeća kako bi se ostvarila veća vidljivost, troškovna efikasnost, udruživanje resursa i jedinstveno zastupanje stanovišta i interesa pomorske industrije pred nadležnim državnim organima. Istaknuto je da se umjesto na cijenama, konkurentnost pomorskih klastera zasniva na kvalitetu i specijalizaciji, što zahtijeva dovoljno finansijskih i

38


naučnih resursa za inovativne aktivnosti. Dostupnost visoko kva-lifikovane radne snage je takođe zajednički problem pomorske in-dustrije, što se javlja kao posljedica izraženog trenda reorijentacije stručnjaka ka drugim industrijskim granama.

- S tim izazovom se možemo suočiti kroz garantovanje zadovo-ljavajućeg nivoa i kvaliteta obrazovanja i kreiranjem privlačnijeg imidža pomorskog sektora. Zajedničko i unifikovano brendiranje i komunikacione aktivnosti mogu znatno popraviti percepciju po-morskog sektora i podići svijest o značaju Jadranskih zemalja – rekla je Rossi.

Prema njenim riječima, ustanovljena je potreba za uspostavlja-njem institucionalizovane saradnje sa Univerzitetom Crne Gore, zbog čega je u sprovođenje projekta uključen i Fakultet za pomor-stvo iz Kotora. Oblasti koje se preporučuju za aktivniju podršku univerziteta su izrada jedinstvene marketinške strategije uključu-jući istraživanje tržišta, koordinaciju zajedničke upotrebe proizvo-dnih kapaciteta, pripremu programa obuke za zaposlene i realnu procjenu potrebe za radnom snagom i izradu razvojnih programa.

Predstavnik Specijalizovane Agencije Privredne komore Trsta ARIES Michele Crosato rekao je da sesaradnja uspostavljena u okviru projekta snažno oslanjala na specijalnu ekspertizu koju je Regija Friuli Venezia Đulia razvila u plavoj ekonomiji, naročito u oblasti brodogradnje i jahtinga.

- Uvažavajući rastući značaj nautičkog turizma u Crnoj Gori, pa-žnja je prije svega posvećena načinu na koji ova regija uspješno promoviše klaster u industriji kruzera fokusiran na ponudu malih i srednjih preduzeća i internacionalizaciju. Vjerujem da je upo-znavanje sa promocijom logističkog sistema Trsta koju sprovodi ARIES, kao i podizanje kvaliteta usluga, cjenovna konkurentnost i ekonomija obima koja je ostavrena kroz udruživanje pet predu-zeća za servisiranje megajahti i tri marine u Trstu pružila korisne smjernice i jasno ukazala na dodatu vrijednost koju bi ovakav vid povezivanja donio Crnoj Gori – rekao je Crosato.

Troškovna i resursna efikasnost poslovanja klastera na nivou Ita-lije je pokazala povraćaj u srazmjeri od 1:2 uložena eura, dok je na nivou Regije Friuli Venezia Giulia registrovan povrat 5,6 eura na jedan uloženi. Pomorski klaster mora uključiti kompanije koje se bave servisiranjem brodova, jahting, marine i prateću turističku ponudu.

Klasteri mogu pomoći brodogradilištima u prevazilaženju varira-juće tražnje za nišnim proizvodima na tržištu, a šanse koje treba iskoristiti su povoljan odnos kvaliteta i cijena usluga u brodogra-dnji, uspješna proizvodnja specijalizovanih brodova za klijente od strane brodogradilišnih i kompanija za opravku i servisiranje brodova, njihova dobra reputacija i povoljan udio na tržištu nišnih proizvoda, nadolazeće inovacije u pogledu energetske efikasnosti, usvajanje ekološki prihvatljivih rješenja i porast frekventnosti po-dručja kao posljedica dalje turističke ekspanzije.

Mapa puta za osnivanje klastera

Postojeći crnogorski zakonodavni okvir pogodan je za osnivanja i dalji razvoj klaster organizacija. Ne postoji potreba za izradom i predlaganjem novih zakona i podzakonskih akata u okviru ove oblasti u kratkoročnom periodu. Međutim, u srednjoročnom perio-du trebalo bi razmotriti izradu prijedloga zakona o kooperativama u ostalim nepoljoprivrednim sektorima.

Najpogodnije pravne forme u okviru postojećeg zakonodavstva su: udruženja i društva sa ograničenom odgovornošću.

Udruženje je najadekvatniji oblik za klastere u početnoj fazi razvo-ja i u skladu je sa potencijalnim start-up strategijama. Društvo sa ograničenom odgovornošću je najbolji okvir u fazi razvoja klastera kada rast i sticanje profita predstavljaju njegove ključne ciljeve. Zbog toga je hibridni model identifikovan kao najodrživija i najpo-godnija kombinacija pravnih oblika klastera u Crnoj Gori, makar za srednjoročni period.

Milena Jovetić, savjetnica u Ministarstvu ekonomije rekla je da se pravne forme osnivanja klastera karakteristične u ostalim zamlja-ma, uglavnom mogu primjeniti i u Crnoj Gori na osnovu važećeg zakonodavstva, iako u Crnoj Gori ne postoji jedinstveni pravni okvir koji reguliše osnivanje klastera.

- U svakom slučaju, pravna forma za udruživanje u klastere prven-stveno zavisi od ciljeva udruživanja, djelatnosti te načina i izvora finansiranja klastera. Naime, ukoliko postoje samo interni izvori finansiranja razvoja klastera, onda pravna forma njegovog osni-vanja nije najvažnija. Međutim, kod eksternih izvora finansiranja, pravna forma osnivanja, odnosno činjenica da li je klaster osno-van sa ciljem sticanja profita ili je neprofitna organizacija, ima naj-važniju ulogu – rekla je ona.

Zakoni koji su na pravnoj snazi u Crnoj Gori omogućavaju da se klasteri osnivaju uglavnom kao udruženja, fondacije, privredna društva, te zadruge/kooperative.

Ključna zakonska rješenja na osnovu kojih se mogu osnivati kla-steri u Crnoj Gori su: Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o pri-vrednim društvima, Zakon o nevladinim organizacjama.

Ministarstvo ekonomije je kroz usvojena strateška dokumenta zvanično promovisala klaster kao instrument politike rasta, kon-

39


kurentnosti i internacionalizacije malih i srednjih preduzeća. Podrška Ministarstva je proširena 2017. godine i pored nabavke zajedničke opreme obuhvata i ulaganja u nematerijalnu imovi-nu koja podiže efikasnost poslovanja udruženih preduzeća poput pribavljanja patenata, licenci, promotivnih aktivnosti, izrade mar-keting strategija, konsultantskih i mentorskih usluga. Povećana je finansijska podrška projektima klastera koja za tekuću godinu iznosi 100.000 eura, kao i iznosi namijenjeni pojedinim projektima, sa 10.000 na 15.000 eura.

Predstavnici Specijalizovane Agencije Privredne komore Trsta ARIES i Pomorsko-tehnološkog klastera Mare FVG su izložili de-taljan prijedlog mape puta za uspostavljanje pomorskog klastera u Crnoj Gori koji predviđa šest težišnih aktivnosti: uspostavljanje stalnog odbora za pomorstvo u okviru Privredne komore Crne Gore; sastanke tematskih grupa u okviru Odbora za pomorstvo koje bi obuhvatile brodogradnju, servisiranje brodova i jahti, ma-rine i turističku infrastrukturu; prepoznavanje tematskih grupa koje su pokazala najviši interes za udruživanje sa srodnim predu-zećima i uključivanje predstavnika institucija, univerziteta i nauč-no-istraživačkih ustanova u rad ovih tematskih grupa; evaluacija rada tematskih grupa kojom će koordinirati Privredna komora, a koja će dati odgovor na pitanje koja preduzeća u datom momentu imaju najveći kapacitet da svoje poslovne ciljeve efikasnije ostva-ruju u okviru klastera; utvrđivanje najpovoljnije pravne forme za osnivanje i registraciju klastera; uspostavljanje klastera i definisa-nje modela upravljanja.

Naime, klaster treba da ima predsjednika, potpredsjednika, osni-vačku skupštinu pri čemu bi način donošenja odluka podrazu-mijevao mehanizam koji ravnomjerno raspoređuje odgovornost između preduzeća, institucija, univerziteta i ostalih eventualno uključenih subjekata.

Utisci učesnika

Ivo Begović, generalni dierektor pomorske agencije Boka Adriatic, ocijenio je da je ovaj sastanak veoma bitan kao i komunikacija sa Italijom, Hrvatskom i drugim državama iz okruženja radi korišće-nja njihovih iskustava pri donošenju legislative iz ove oblasti.

- Našim zakonom nijesu definisane djelatnosti pomorskih agen-cija, dok je italijansko zakonodavstvo veoma razvijeno, posebno pomorski zakonik kojeg čitav svijet praktično kopira. Zato je nama velika pogodnost to što je Privredna komora Crne Gore razvila sa-radnju sa italijanskim poslovnim asocijacijama, posebno Komo-rom Trsta, gdje je pomorstvo na visokom nivou. Na taj način ćemo biti u mogućnosti da izgradimo naše zakononavstvo na osnovu njihovog, naravno prilađođavajući ga našim uslovima i tako ure-dimo poslovanje domaćih pomorskih agencija – rekao je Begović.

Prema njegovim riječima, velika je povoljnost i što Privredna ko-mora pomaže u uspostavljanju veza sa nadležnim državnim or-ganima kako bi se izgradili legislativu za poslovanje pomorskih agencija, standardizovali poslovanje i definisali dobru pravnu osnovu za funkcionisanje ove značajne djelatnosti za privredu.

Na pitanje Dede Đelovića iz Luke Bar o tome da li su luke obu-hvaćene udruživanjem u klaster, Martina Rosi je odgovorila da je tokom prve dvije godine funkcionisanja klaster bio usmjeren na servisiranje i održavanje brodova, dok se nakon tog perioda name-tnula potreba za proširenjem djelatnosti i na pomorski transport i logistiku, zbog čega su sve regionalne luke na sopstvenu inicijati-vu postale dio klastera, te su danas one aktivni dio ovih udruženja ne samo u Friuli Venezia Đulia već i Liguriji i svim italijanskim pomorskim regijama.

40


Nika ponovo na tržištu

Proizvodi mljekare Nika ponovo su na ra-fovima marketa. Staro ime sa novom vla-sničkom sturkurom kreće u novo osvajanje tržišta na kojem je nekad imalo zapaženo mjesto. Veliki izazov za koji su se dobro spremili, poručuju iz uprave, prenosi RTCG.

- Mi ćemo redovno izmiraviti sve obaveze prema kooperantima tako da me nije strah tog dijela. Što se nas tiče, sve je spremno, spremni smo za dogovor, vozila za otkup su spremna – kaže vlasnik mljekare Tadija Šljukić.

A vozila mljekare već uveliko obilaze far-mere. Jedan od većih u nikšićkoj opštini je i Predrag Jakić iz Šipačnog koji je, priznaje, s oduševljenjem dočekao početak proizvo-dnje u Niki. Na porodičnoj farmi od četrde-setak krava proizvede se i do 500 litara mli-jeka čiji se otkup, kaže Predrag, za razliku od ranijih godina, više ne dovodi u pitanje.

- Ovaranje Nike za nas jedno veliko ohra-brenje i za proširenje farme i za otkup mli-jeka i za sve, i nadam se samo da će to da krene Tadiji da valja - kaže Jakić.

A krenulo je sa nekoliko hiljada litara dnev-no, dok su kapaciteti i do 30.000. Za početak osnovna paleta proizvoda.

- Počeli smo sa pasterizovanim mlijekom i kisjelo-mliječnim programom. Tu su kis-jela pavlaka, kisjelo mlijeko, jogurt tečni i gusti. U budućnosti ćemo sigurno početi sa radom u sirari gdje ćemo opet pokrenuti proizvodnju sitnog sira - kaže tehnološki-nja Snežana Malović.

- Imamo linije za pasterizaciju od 10 i 20.000 tako da vrlo brzo možemo povećati kapacitet ako bude bilo potrebe - najavljuje Šljukić.

Uz remont postojećih i opremanje mljekare mašinama renomiranih proizvođača mlje-karske opreme, Šljukić garantuje i visok kvalitet proizvoda.

- Mi izlazimo na tržište sa kvalitetom, a

kupci će da odluče - kaže Šljukić.

Mljekara Nika kupljena je u stečaju za oko 900.000 eura, a za godinu je u opremanje uloženo još oko 700.000. Trenutno zapo-šljava 35 radnika.

Poreski obveznici će dug moći platiti imovinom

Vlada je krajem avgusta donijela Uredbu o naplati poreskih potraživanja kojom se omogućava da dospjeli dug po osnovu po-reza, taksi, doprinosa i drugih novčanih da-vanja utvrđenih poreskim propisima, bude plaćen imovinom poreskog obveznika.

Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade, Uredba je donijeta sa ciljem olakšanja po-slovanja i održavanja likvidnosti poreskih obveznika.

"Ministarstvo finansija je, predlažući Ured-bu, ocijenilo da će se na ovaj način izbjeći blokada računa i omogućiti nastavak po-slovanja poreskim obveznicima u situaciji kada otežano posluju, dok će se istovreme-no postići efikasnija naplata poreza i stvo-riti uslovi da poreski obveznici urednije izmiruju buduće poreske obaveze", kaže se u saopštenju.

Farma magaraca Martinići u Lonely Planetu

Najtiražniji svjetski vodič za putovanja Lo-nely planet je u najnovijem izdanju za Crnu Goru uvrstio Farmu magaraca Martinići kao jednu od tri atrakcije Opštine Danilo-vgrad.

Vlasnik farme magaraca Martinići, Darko Saveljić, naveo je u saopštenju da se pored manastira Ostrog i trodnevnog festivala Rijekom Zetom u izdanju našla i Farma magaraca Martinići, prenijela je Mina Bu-siness.

- Sudeći po posjeti farmi, Crnu Goru iz godi-ne u godinu posjećuje sve veći broj stranih turista - rekao je Saveljić.

Farmu je, kako je kazao, za nepune dvije

godine posjetilo više od 29 hiljada turista, kao i brojne medijske kuće iz zemlje i svi-jeta.

- U novembru prošle godine priča sa naše farme obišla je svijet preko vodećih svjet-skih medija, pa su se u jednom trenutku na pretraživaču www.yahoo.com naše mage našle tik uz priču o kandidatima za ame-ričke predsjedničke izbore, jer je objavljena u vrijeme izbora u Sjedinjenih Američkih Država - zaključio je Saveljić.

Aerodromi očekuju rekordnu godinu

Tokom prvih šest mjeseci 2017. godine, kroz oba crnogorska aerodroma prošlo je 774 764 putnika što predstavlja rast od 23% u odnosu na isti period 2016. godine, saop-šteno je iz Aerodroma.

"Na Aerodromu Podgorica ispratili smo ili dočekali 417.862 putnika (rast od 23,5%) a na Aerodromu Tivat 356.902 putnika ( rast od 22,4% ). Da imamo razloga da očekuje-mo još jednu rekordnu godinu potvrdjuje i podatak da je samo u nedjelju 2. jula kroz tivatski aerodrom prošlo gotovo 10 hiljada putnika a sletjelo je 48 aviona”, navodi se u saopštenju koje je prenio portal Bankar.

Najveći broj putnika na podgorički aero-drom došlo je sa tržišta Srbije, Njemačke, Turske i Italije, dok je rusko tržište najza-stupljenije kada je u pitanju tivatski aero-drom. Promet putnika iz Rusije drastično je povećan u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine-opsluženo je oko 193 hiljade putnika što je 30 hiljada više nego u istom periodu 2016-te. Takođe, bilježi se veliki rast prometa sa tržišta Velike Britanije i Zapadne Evrope uopšte.

Tokom ljetnje sezone Crna Gore je preko Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat povezana sa po preko 40 destinacija, pa je tako aviodostupnost naše zemlje značajno poboljšana.

Otvorene su brojne nove linije (Atina, Bu-dimpešta, Lil, Ženeva, Amsterdam, Dubai…) i uspostavljena saradnja sa eminentnim evropskim aviokompanijama.

"Očekujemo da ćemo tokom 2017-te godine na oba crnogorska aerodroma dočekati ili

Crna Goravijesti

41


ispratiti oko 2 miliona putnika, pa će tako i ova godina biti još jedna rekordna godina Aerodroma Crne Gore”, zaključuje se u sa-opštenju kompanije.

Testirali vjetrenjače na Krnovu

Na Krnovu, kod Nikšića, u julu su počela za-vršna testiranja vjetrenjača.

- Pri kraju su sa ispitivanjima i testiranjima vjetroturbina. Bilo je manje vjetra pa im je bio potreban malo duži vremenski period da isprobaju sve vjetrenjače - kazao je Vi-jestima Luka Popović, predstavnik investi-tora.

Nakon što bude isprobano svih 26 vjetre-njača, uslijediće njihovo stavljanje u pogon i komercijalni rad.

Pojedinačnom puštanju u rad 26 vjetrotur-bina prethodilo je stavljanje u napon dvije trafostanice, Brezna i Krnovo, i dva dale-kovoda, Kličevo Brezna i Brezna Krnovo Projekat gradnje vjetroparka na Kmovu, na nadmorskoj visini od 1.500 metara, počeo je sredinom 2015. godine. Ukupna instalisana snaga od 72 megavata i godišnja proizvo-dnja od oko 200 gigavat-sati biće dovoljna za snabdijevanje oko 50.000 domaćinstava.

Projekat na Krnovu realizovale su austrij-ska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy, a investicija je vri-jedna oko 120 miliona eura.

Državno zemljište na Krnovu dato je u za-kup na period od 20 godina, sa mogućno-šću produženja do maksimalno pet godina, a država se ugovorom obavezala da će ot-kupna cijena električne energije proizve-dene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po MWh.

Priznanje za Porto Montenegro

Tivatski Porto Montengro najbolja je ma-rina na svijetu, odlučila je britanska Jaht harbor asocijacija (TYHA) dodijelivši joj prestižnu nagradu "Pet platinum sidara".

Marina za super jahte Porto Montenegro prva je koju je ta britanska asocijacija na-gradila tom plaketom, jer je od uvođenja nagrade 1988. godine, kvalitet usluga koje pružaju ocjenjivan "Zlatnim sidrom", kate-gorizovanim od jednog do pet, piše Pobjeda.

PR menadžer kompanije Adriatik Marinas, Danilo Kalezić, ocijenio je da je dodjelom te plakete britanska asocijacija načinila pre-

sedan.

- Godine 2015. bili smo najbolja marina za super jahte, 2017. marina koja se izdvaja po izuzetnosti, a u sezonu 2017/2018. ulazimo kao počasni dobitnik platinum nagrade pet, ne više zlatnih, nego platinum sidara - saopštio je Kalezić.

Porto Montenegro, kako je naglasio, zavri-jedio je nagradu ispunjavajući brojne stan-darde, od kvaliteta usluga do zaštite živo-tne sredine.

- Sa ovom nagradom, Porto Montenegro svrstava se u red najboljih marina svijeta. Jedinstvenom marinom čini nas činjenica da imamo 450 vezova i da možemo imati najdužu jahtu na svijetu od 250 metara - re-kao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, jedinstvenom marinom čini ih i ta nagrada od internaci-onalne asocijacije koja broji više desetnina članova iz svih krajeva svijeta.

- Ona nam je stimulans, jer smo dobili po-tvrdu da, ne samo pratimo, nego i posta-vljamo svjetske trendove kad je u pitanju kvalitet usluge, servis i estetika - ocijenio je Kalezić.

Probijen tunel Jabučki krš

Graditelji autoputa Bar-Boljare, kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) i njeni crnogorski podizvođači, probili su na četvrtoj dionici tunel Jabučki krš, jedan od tehnički i izvođački najzahtjevnijih na cijeloj trasi.

Kako piše Pobjeda, probijen je i tunel Klopot koji je znatno kraći i nalazi se na dionici broj dva.

Na četvrtoj dionici ima ukupno šest tunela, a Jabučki krš je prvi probijen.

Probijanju tunela Jabučki krš prisustvovao je direktor gradilišta na četvrtoj dionici Hi Huao Dong, kao i koordinator Veselin Ko-vijanić.

Jabučki krš je prvi probijeni tunel, ukupne dužine 2,8 hiljada metara. Prva cijev je du-gačka 1,37 hiljada, a druga 1,43 hiljade me-tara.

To je najzahtjevniji tunel zbog geološkog sastava. Skoro cijela dužina tunela je od fliš kamena, koji se troši i urušava.

Geološki sastav unutrašnjosti tunela Ja-bučki krš je znatno otežao poslove gradi-teljima.

Huao Dong i Kovijanić su objasnili da se ni-jesu mogli izvoditi radovi ukopavanja kao kod drugih tunela.

- Čim bi se ukopalo metar ili metar i po, odmah se moralo armirati i betonirati. Tek kada bi se završili ti dodatni, ali u ovom tu-nelu obavezni poslovi, nastavljalo bi se da-lje sa ukopavanjem. Sav posao probijanja tunela Jabučni krš je završen u subotu uju-tro kada smo ugledali svjetlo na drugoj sta-ni tunela - kazali su Huao Dong i Kovijanić.

Na četvrtoj dionici autoputa, koja se nalazi na teritorji Opštine Kolašin, svi radovi na-preduju planiranom dinamikom.

Pored tunela na toj dionici se grade i mo-stovi, vijadukti, a u posljednje vrijeme su intenzivirani i radovi na igradnji saob-raćajne petlje na Mateševu.

Prioritetna dionica Smokovac- Uvač -Ma-teševo duga je 41 kilometar.

Damak bi da gradi luksuzni hotel u Crnoj Gori

U Crnoj Gori bih želio napraviti nešto viso-ko i luksuzno, u stilu koji je prepoznatljiv za našu kompaniju. Mislim na hotel sa pet zvjezdica, sa marinom i plažama, rekao je Pobjedi predsjednik kompanije Damak iz Dubaija Hussain Sajwani, nakon sastanka sa premijerom Duškom Markovićem.

- Crnoj Gori ne treba preporuka. Ona je de-stinacija koja je pozicionirana na svjetskoj mapi. Svima je poznata ljepota Crne Gore, gostoljubivost građana, istorija i privreda vaše države. U tako lijepoj zemlji želio bih da realizujem lijep projekat - podvukao je on.

Damak kompanija sa sjedištem u Dubaiju do sada je izgradila 18.500 smještajnih je-dinica u hotelima, vilama i apartmanima, a još ih je 44.000 u razvoju.

42


Poglavlje 3 će vjerovatno biti otvoreno do kraja godine

Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore

43


Unapređenje funkcionisanja jedinstvenog tržišta usluga doprinijeće rastu ekonomske snage preduzeća, povećati konkurentnost usluga, pojednostaviti regulatorni okvir i doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta i povećanju investicija, te osigurati kvalitet u obavljanju profesija od uticaja na zdravlje i bezbjednost građana.

2018, kada se očekuje utvrđivanje Liste regulisanih profesija za koju su ministarstva dostavila predloge - rekao je Radovanović.

On je kazao da, s obzirom na to da pregovori o ovom poglavlju još nijesu otvoreni, nezahvalno je kalkulisati koliko bi oni mogli tra-jati.

- U slučaju Hrvatske, pregovori u 3. poglavlju su trajali oko dvije i po godine, s tim što je Hrvatska dobila pet mjerila za zatvaranja, a nije imala ni jedno za otvaranje poglavlja. Slučaj Crne Gore je drugačiji, kao što je i sam pregovarački proces koji naša država vodi osoben po mnogim pitanjima i okolnostima - objasnio je Ra-dovanović.

Prema njegovim riječima, poslovnim subjektima će, pristupanjem Crne Gore EU, biti omogućeno slobodno pružanje usluga u svakoj članici EU, a da se, pri tom, u njima poslovno ne nastanjuju.

- To znači da će crnogorska privredna društva moći da pružaju usluge širom EU, slobodno, bez diskriminacije i bez registracije, kao i da se automatski priznaju stečene kvalifikacije i prihvataju diplome naših državljana u svim članicama EU, što će omogućiti da crnogorski građani rade u članicama EU - kazao je Radovano-vić.

Radovanović je rekao da je najzahtjevniji zadatak prenošenje Di-rektive o uslugama, imajući u vidu da se ona prožima kroz rad u više pregovaračkih poglavlja.

Ova Direktiva, kako je objasnio, reguliše sve usluge i njom se stvara obaveza pojednostavljenja administrativnih postupaka u oblasti pružanja usluga, obezbjeđuje veća transparentnost kroz osnivanje jedinstvene kontaktne tačke za usluge i definiše lista zahtjeva koji se ne smiju postavljati prilikom osnivanja preduzeća i prekogra-ničnog pružanja usluga.

- Već smo definisali efikasan mehanizam koordinacije realizacije obaveza i, što je posebno značajno, možemo reći da su brojne ak-tivnosti već sprovedene u određenoj mjeri. U 2016. je usvojen Akci-oni plan za transponovanje Direktive o uslugama na unutrašnjem tržištu EU za period 2015 – 2018, po kojem se godišnje izvještava, a Vlada je nedavno utvrdila predlog Zakona o uslugama. Takođe, uz ekspertsku podršku država članica posvećeno radimo na una-pređenju funkcionisanja jedinstvene kontaktne tačke za usluge - naveo je Radovanović.

On je kazao da će unapređenje funkcionisanja jedinstvenog trži-šta usluga doprinijeti rastu ekonomske snage preduzeća, posebno malih i srednjih, povećati konkurentnost usluga, pojednostaviti regulatorni okvir i doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog am-bijenta i povećanju investicija, te osigurati kvalitet u obavljanju profesija koje su od uticaja na zdravlje i bezbjednost građana.

Otvaranje Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga očekuje se do kraja 2017. godine godine jer je Crna Gora ispunila početno mjerilo, saopštio je, za dnevni

list Vijesti, šef radne grupe za ovo poglavlje u pregovorima sa EU Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore.

Crna Gora je ispunila početno mjerilo za otvaranje ovog poglavlja usvajanjem Nacionalnog plana razvoja kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija sa Akcionim planom za period 2013-2018, u junu 2014.

- Otišli smo i korak dalje u pravcu stvaranja zakonskog okvira i omogućavanja pristupa tržištu rada i protoku kapitala, te osposo-bljavanju privrednih društava i pojedinaca za suočavanje sa priti-skom konkurencije, koja je temelj unutrašnjeg tržišta EU. Krajem jula ove godine, nakon razmatranja na Savjetu EU, Crnoj Gori je upućena zajednička pozicija za ovo poglavlje, te očekujemo njego-vo otvaranje do kraja godine - kazao je Radovanović.

Na pitanje zašto se dugo čeka na otvaranje poglavlja, on je odgo-vorio da treba imati u vidu da su prethodni period obilježile velike promjene praćene suočavanjem EU sa nikad većim unutrašnjim i vanjskim krizama i izazovima.

- Imajući u vidu važnost ovog poglavlja, kao i njegovu horizontalnu povezanost sa svim ostalim oblastima, možemo reći da je uspora-vanje procesa otvaranja pregovora proisteklo iz potrebe iznalaže-nja šireg konsenzualnog rješenja u samoj EU koje se tiče slobode kretanja radne snage i suočavanja sa brojnim novonastalim okol-nostima u ovom području, a prije svega posljedicama migracijske krize. Važno je ukazati i na činjenicu da su dio ovog poglavlja pre-duzetnici koji pružaju usluge na tržištu EU, odnosno rade u drža-vama članicama - objasnio je Radovanović.

Kako je dodao, Crna Gora sprovodi reforme sa ciljem sprečavanja diskriminacije i pojednostavljivanja administrativnih procedura. Navodi da je u skorije vrijeme izmijenjeno nacionalno zakonoda-vstvo u cilju ukidanja zahtjeva za državljanstvom za pristup i uži-vanje slobode pružanja usluga (izuzev zahtjeva za državljanstvom opravdanim članom 51 Ugovora o funkcionisanju EU). Vlada je na sjednici od 30. juna 2017. utvrdila i Predlog zakona o usluga-ma, krovni zakon kojim se prenosi Direktiva o uslugama i koji je u skupštinskoj proceduri.

- Postignut je značajan rezultat i u oblasti regulisanih profesija, te u oblasti usklađivanja svih studijskih programa na kojima se stiču kvalifikacije za regulisane profesije. Dio ključnih aktivnosti u vezi s regulisanim profesijama će biti realizovan tokom trećeg kvartala 2017. kada se očekuje donošenje zakona o priznanju profesional-nih kvalifikacija za obavljanje regulisane profesije, kao i tokom

44


Pozicioniranje domaćih proizvoda i plasman na tržištu, kao i pokretanje akcije "Kupujmo domaće", bili su u tema okruglog stola kojeg je Privredna komora Crne Gore organizovala 7.

jula 2017. godine.

Predsjedavao je zamjenik predsjednika Odbora udruženja poljopri-vrede i prehrambene industrije Ivan Mijušković, vlasnik i izvršni direktor Interproduct Cetinje, na ovu temu su uvodna izlaganja imali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direk-torica Direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Danijela Stolica, te predstavnice Hrvatske gospodarske komore - direktorica Sek-tora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković i njena zamjenica Žaklina Jurišić.

Potpredsjednica Komore Filipović je ukazala da bi pokretanje ak-cije "Kupujmo domaće” obuhvatilo sve dosadašnje projekte, koji su u funkciji prepoznatljivosti i uspješnijeg plasmana domaćih proizvoda. Kupovinom domaćih proizvoda djeluje se na razvoj nacionalne ekonomije i unapređenje kvaliteta života u Crnoj Gori. Ovakvim aktivnostima podstiče se bolja valorizuja domaćih ra-zvojnih potencijala, vrijednosti crnogorske privrede, istinskih kor-porativnih i robnih brendova i kvalitet koji već posjedujemo, kao i tradicionalne proizvodnje koja doprinosi prepoznatljivosti zemlje. Postoji realan prostor da se promocijom i informisanjem razvije svijest potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda i usluga, i dopri-nese napuštanju predrasuda o navodnoj inferiornosti svega što je domaće u odnosu na uvezeno. U marketinškom smislu, djelovanje bi bilo usmjereno ka poboljšanju percepcije potrošača prema do-maćem kvalitetu.

Govoreći o projektu Privredne komore "Dobro iz Crne Gore", ona je kazala da se realizuje već osam godina, čime se promoviše domaći kvalitet kojeg potrošači doživljavaju kao najbolje za njih i nasto-ji da se domaće firme osposobe da budu uspješne na otvorenom i konkurentnom tržištu. Do sada je pravo korišćenja kolektivnog žiga Dobro iz Crne Gore steklo 18 crnogorskih proizvođača za 83 proizvoda i za sada ga uživaju samo proizvođači hrane. Razlog je što u ovoj oblasti imamo bogato nasljeđe i prepoznatljiv, osoben kvalitet – što kroz djelovanje svih institucija i pojedinaca treba do-datno podržati. U realizaciji ovog projekta više puta je ukazivano na nužnost tješnje saradnje sa nadležnim resorima državne vlasti,

"Kupujmo domaće" za uspješniji plasman

Pozicioniranje domaćih proizvoda

a posebno sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, te Ministarstvom ekonomije.

- Najvažniji doprinosi projekta su rast domaće proizvodnje, jačanje povjerenja u crnogorske proizvode, kreiranje novih radnih mjesta, rast profita domaćih proizvođača – kazala je Filipović, dodajući da će znak "Dobro iz Crne Gore” uskoro dobiti proizvođači iz drugih djelatnosti, poput IT sektora.

Danijela Stolica, direktorica Direktorata za poljoprivredu, govori-la je značaju uspješnijeg plasmana domaćih proizvoda, šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te spremnosti Ministarstva da podrži proizvođače. Zakonom su definisane šeme kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i to geografska i oznake porijekla, garantovano tradicionalnih specijaliteta, višeg kvaliteta, planinskog proizvoda, kao i oznaka sa moje farme. Saop-štila je da je potrebno da poljopriverdni proizvođači aktivno rade na udruživanju. Za efikasno korišćenje raspoloživih pretpristupnih sredstava, postizanje veće konkuretnosti, a kasnije i funkcionisa-nje na tržištu EU važno je djelovanje poljoprivrednih proizvođača u okviru kooperativa i proizvođačkih organizacija.

- Agrobudžet za 2017. godinu iznosi 34,5 miliona eura, a značajan dio je iz sredstava Evropske unije. Cilj je da iskoristimo pretpri-stupna sredstva kako bi naša proizvodnja mogla da se takmiči sa inostranom konkurencijom. Crna Gora je uvrštena na listu zema-lja koje mogu da izvoze u EU proizvode životinjskog porijekla i po-jedine kompanije su dobile izvozni broj. To predstavlja podsticaj i za ostale da podignu kvalitet proizvoda i nađu se u ovom društvu – rekla je Stolica.

Prema njenim riječima, najveći izazov za crnogorski agrar je kori-šćenje 39 miliona eura iz IPARD projekta opredijeljen za primarnu i prerađivačku proizvodnju. Zbog toga se aktivno radi na edukaciji poljoprivrednika i njihovom udruživanju kako bi mogli da iskoriste pomenuta sredstva.

Hrvatska već dvije decenije sprovodi akciju "Kupujmo hrvatsko". O aktivnostima na popularizaciji domaćih proizvoda i njihovim šemama kvaliteta govorile su predstavnice Hrvatske gospodarske komore Božica Marković i Žaklina Jurišić. U Hrvatskoj postoji ve-liki broj oznaka kvaliteta koji doprinose profilisanju proizvođača i

45


Procijenjena vrijednost globalne prodaje svih proizvoda sa nekom geografsko oznakom iznosi preko 54 milijarde eura.

brendiranju proizvoda i zemlje. One pomažu potrošačima u izboru kvalitetnijih domaćih proizvoda. Potrebna je edukacija potrošača o tome šta te oznake predstavljaju i kakva je razlika između njih kroz različite marketinške aktivnosti. Hrvatska gospodarska ko-mora ima dvije oznake kvaliteta "Izvorno hrvatsko" (67 nosilaca) i "Hrvatska kvaliteta" (148 nosilaca). Ovakve oznake daju prednost proizvodima na tržištu, upućuju na njihov određeni kvalitet, imaju promotivnu i reklamnu funkciju, dokazuju da je proizvod zadovo-ljio zadate kriterijume. Potrošači su spremni da izdvoje više novca za proizvod koji nosi znak kvaliteta, iskustvo je ove zemlje.

- Istraživanje koje je uradila Hrvatska gospodarska komora za pro-jekat "Kupujmo hrvatsko" pokazuje da 83 odsto potrošača prepo-znaje proizvode koji imaju ovaj znak. Raduje što će Privredna ko-mora krenuti u sličnu kampanju. To je posao kojem se svi moraju posvetiti – resorno ministarstvo, privrednici ali i mediji – kazala je Božica Marković.

Prema riječima Žakline Jurišić, cilj HGK je da bar 50 odsto hrvat-skih proizvoda budu nosioci jednog od znakova kvaliteta, i to ne samo prehrambenih već i iz drugih oblasti.

- Procijenjena vrijednost globalne prodaje svih proizvoda sa ne-kom geografsko oznakom iznosi preko 54 milijarde eura, a od toga se većina odnosi na vino. Od ukupnog broja ovih proizvoda 60 odsto se proda na domaćem tržištu, 20 odsto u EU, a 19 odsto na trećim tržištima. Proizvodi sa geografskom oznakom dostignu 2,3 puta veću vrijednost u odnosu na konvencionalne – kazala je Jurišić.

Predstavnica kompanije IDEA Jelena Doderović govorila je o nji-hovom projektu "Ukusi kraja moga" u kojem je učešće uzelo 11 cr-nogorskih proizvođača sa 24 visoko kvalitetna domaća proizvoda zasnovana na tradicionalnoj proizvodnji.

- Cilj nam je bio da se IDEA pozicionira kao kompanija kojoj po-trošači vjeruju i podstaknemo razvoj domaće proizvodnje. Želimo da proširimo asortiman ovih proizvoda i pozivam ostale poljopri-vredne proizvođače da se pridruže ovoj akciji – rekla je Doderović.

Jana Krolivec iz kompanije Zeta Fish pohvalila je akciju "Ukusi kraja moga" u koju su uključili i njihove proizvode – mariniranog i

dimljenog krapa te time značajno povećali proizvodnju.

Maja Šaranović iz Martexa je ocijenila da je ova akcija doprinijela da njihovi proizvode nađu put do više potrošača. Insistirala je da proizvođači učestvuju u izradi šema kvaliteta, te da se što više nji-hovih proizvoda plasira kroz turizam.

Bekim Hadžalić, Mesopromet, kazao je da finalizuju zaštitu goveđe pršute i ovčije stelje, te da vode kampanju za promociju svih pre-hrambenih tradicionalnih proizvoda sa sjevera zemlje.

Lidija Martinović, pčelarka sa Cetinja, apelovala je da Ministarstvo pomogne razvoj ove djelatnosti. Ukazala je da pčelari teško mogu da dođu do sredstava neophodnih za razvoj ovog biznisa, jer se nji-hova imovina, koja je u ruralnim područjima, ne može se uzeti kao kolateral za kredite.

Olgu Nikčević, predsjednicu Centra za zaštitu potrošača, intereso-valo da li oznaka kvaliteta na proizvodu podrazumijeva da je riječ o hrani bezbjednoj za ljudsku upotrebu, na što je odgovoreno da je kod zaštićenih proizvoda cjelokupna receptura potpuno definisa-na.

Sanja Ćalasan, direktorica Trebjese je pitala da li je "Kupujmo do-maće" novi projekat, kakve su aktivnosti planirane i koji je vre-menski okvir. Odgovoreno je da se radi o projektu koji će pored Dobra iz Crne Gore uključiti sve projekte i aktivnosti čiji je cilj afirmacija domaćih proizvoda, postizanje povoljnijeg trgovinskog bilansa i brendiranje zemlje kao turističke destinacije koja nudi kvalitetne, organske i autohtone proizvode. Aktivnosti će se naj-većim dijelom odnositi na edukacije (od najmlađe populacije do proizvođača) i promocije (sajmovi, portali, mediji.....), uz podršku Ministarstva poljoprivrede.

Ivan Mijušković je konstatovao da je za Crnu Goru izuzetno va-žna akcija "Kupujmo domaće" koja će podstaći plasman domaćih proizvoda, tim prije što svakim danom imamo sve više kvalitetnih i cjenovno konkurentnih proizvoda, a takve proizvode i dalje u ve-likim količinama uvozimo, ocijenili su učesnici okruglog stola. Na tom projektu je potrebno da zajedno rade proizvođači, poslovna udruženja, potrošači i država.

46


Za prozvođače je jako važno da su udruženi kroz Privrednu komoru jer tako imaju jaču pregovaračku moć i to se u Evropi pokazalo dobrim.

47


Udruženi proizvođači su moćniji pregovarači

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, pre-hrambenu industriju i šumarstvo HGK navodi da Crna Gora ima potencijal za zaštitu autohtonih kvalitetnih proizvoda,

na primjer pršuta: njeguškog i cetinjskog. Ona dodaje da se zašti-tom proizvoda omogućava da se ono što je posebno, iznad kva-liteta, uvijek istakne i da se približi potrošačima na zajedničkom tržištu EU.

- Uvjerena sam da taj kvalitet više imate i za kategoriju sireva i meda, ocjenjuje Marković.

Njena preporuka crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima je da preko Privredne komore Crne Gore realizuju projekte kojima popularizuju i promovišu svoje proizvode, da forsiraju svoj tempo, te da su interesi proizvođača najznačajniji prioriteti ove poslovne asocijacije. Komora je pokrenula "Dobro iz Crne Gore", što je važan put za domaće tržište, za marketing, a za pohvalu je i aktivnost "Kupujmo domaće". Tako se te aktivnosti proširuju, internacionali-zuju kroz nastupe na sajmovima, edukacijama, stručnim skupovi-ma. Prostor za djelovanje je širok i treba raditi zajedno.

U Hrvatskoj je prosječno je 80 odsto potrošača spremno da do-datno plati i skuplji domaći proizvod, ako je kvalitetan. To je jako važno. Znači potrebno je olakšati proizvođaču da u šumi tih proi-zvoda prepozna domaći, kvalitetniji proizvod. Od ulaska Hrvatske u EU plasman proizvoda je olakšan jer nema više kruženja roba, tj barijera.

Glasnik: Koje crnogorske proizvode vidite kao potencijalne koji bi mogli naći mjesto na evropskom tržištu?

B. Marković: U kategoriji mesnih proizvoda imate potencijal za za-štitu dva pršuta: njeguškog i cetinjskog. Zaštita naziva proizvoda zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom geograf-skog porijekla ili garantovano tradicionalnog specijaliteta omo-gućava da se na zajedničkom tržištu EU takvi proizvodi zbog teh-noloških, prehrambenih i organoleptičkih specifičnosti istaknu. Zaštićeni proizvodi su uvijek autohtoni i vezani su za određeno geografsko područje, odnosno regiju, zemlju, te nalaze lakši put do

potrošača zbog svog identiteta. Uvjerena sam da taj kvalitet imate za kategoriju sireva, i meda, ali i drugih proizvoda.

Glasnik: A kad je o vinu riječ?

B. Marković: Posebno zakonodavstvo važi za vina. Kad govorimo o zaštiti nema zaštite sorte. I tu je važno udruživanje malih vinara kao i korišćenje sredstvava EU. Važno je da se što se prije dobro organizujete i standardizujete kvalitet. Kod vina je bitna promocija i brendiranje, te poveznica s turizmom.

Glasnik: Vaša poruka crnogorskim proizvođačima nakon dobija-nja EU brojeva.

B. Marković: Za prozvođače je jako važno da su udružerni kroz pri-vredne komore. jer one najbolje zastupaju njuhove interese. Tako udruženi prozvođači imaju jaču pregovaračku moć i značajniju ulogu i to se u Evropi pokazalo jako dobrim. Postoji mogućnost udruživanja kroz proizvođačke, međusektorske klastere, oni su svi prihvatljivi korisnici EU fondova. Moja poruka crnogorskim pol-joprivrednim proizvođačima je da preko Privredne komore Crne Gore realizuju projekte kojima popularizuju i promovišu svoje pro-izvode, da forsiraju svoj tempo, da prioriteti ove poslovne asocija-cije uvijek budu interesi proizvođača. Komora je pokrenula "Dobro iz Crne Gore", što je važan put za domaće tržište, za marketing, a za pohvalu je i aktivnost "Kupujmo domaće". Tako se te aktivnosti proširuju, internacionalizuju kroz nastupe na sajmovima, eduka-cijama, stručnim skupovima. Prostor za djelovanje je širok i treba raditi zajedno.

Glasnik: Predstavite aktivnosi koje Hrvatska gospodarska komora sprovodi na popularizaciji hrvatskih domaćih proizvoda.

B. Marković: Mi smo institucija koja je prva pokrenula aktivnosti označavanja proizvoda, a takođe i nacionalnu kampanju za promo-ciju hrvatskih proizvoda. To je kampanja "Kupujmo hrvatsko" koja ove godine obilježava 20 godina. Oznake koje Hrvatska gospodar-ska komora dodjeljuje su: "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta". Pomenute oznake, između ostalih, nose vodeći brendovi hrvatske

48


prehrambene industrije kao i inovatnivniji proizvodi nekih malih proizvođača, a u posljednje vrijeme imamo i određene usluge koje dobijaju tu oznaku. Možemo reći da je to više od 50 odsto prehram-benih proizvoda. Naši potrošači kao i oni u EU su najviše senzibilni na hranu i piće, jer je to nešto što svaki dan moramo konzumirati. Akcije "Kupujmo hrvatsko" su prvenstveno promotivno-prodajnog karaktera i na njima učestvuje prosječno 300 proizvođača. HGK proizvođače za nastup na akciji Kupujmo hrvatsko anketira kroz sistem županijskih komora, a zainteresovani nastupaju na trgovi-ma u Splitu, Zagrebu ili drugdje. Na taj način potrošačima približa-vaju svoje proizvode kroz direktnu prodaju. Posljednjih godina u tu aktivnost su se uključili i neki trgovački lanci koji tog dana svoje proizvode po pristupačnijim cijenama prodaju potrošačima.

Glasnik: Ovim aktivnostima dali ste nove dimenzije.

B. Marković: Mi smo po pitanju pomenute akcije krenuli i korak dalje. Tako smo imali događaje pod nazivom "Hrvatski prozvod za hrvatski turizam" jer vidimo da i tu postoji velika mogućnost bolje saradnje. Tu se ne radi samo o hrani jer su uključeni i proizvodi drvne, tekstilne, metalske industrije koji su bitni i za građevinar-stvo, odnosno opremanje. Tu se uz proizvod nudi i znanje, jer su uključeni i dizajneri i svi kojim vještinama mogu doprinijeti kva-litetu koji je kod takvih prozvoda veći od minimalne/standardne.

Kad govorimo o vinima svi znamo za francuska, talijanska, čile-anska, znači da je kod vina jako važna zemlja ili destinacija i zato radimo na brendiranju hrvatskih vina kroz projekat "Vina Croatia - Vina mosaic". Za sektor ribarstva imamo projekat "Jedi što vrijedi- riba hrvatske", s obzirom da imamo potencijal rasta potrošnje ribe po stanovniku, to je zdrav proizvod i kroz taj projekat sarađujemo sa svim potrošačima, a uključili smo i ljekare i nutricioniste.

Glasnik: Potencirate edukaciju potrošača.

B. Marković: Kroz projekat "Kupujmo hrvatsko"ili naš projekat "Drvo je prvo" jako je bitna edukacija potrošača ali i rad sa mlađom populacijom. Za sektor drvne industrije, s obzirom da je HGK pre-poznala koliko je važno raditi zajedno, znači uključili smo ne samo poslovni sektor već i akademsku zajednicu kao i kreativne indu-strije odnosno dizajnere. Taj projekat smo otpočeli 2007. godine. Naš resurs slavonski hrast, naš najvredniji brend, želimo staviti u poziciju da bude prepoznatljiv na domaćem tržištu. Još važnije je kad imamo internacionalne aktivnosti, kao što su sajmovi, da i tada ističemo vrijednost tog potencijala.

Glasnik: HGK je uključena i u ocjenjivanje proizvoda odnosno ak-tivnosti na osnivanju klastera.

B. Marković: HGK među prvima otpočela ocjenjivanje proizvoda poput kulena, meda, jakih alkoholnih pića i partner smo svih ma-nifestacija koje imaju kvalitet ocjenjivanja. Hrvatske gospodarske komora uključena je kroz pokroviteljstva u podršku manifestacija-ma kao što su Noćnjak -manifestacija maslinara i uljara, i Sabatina - međunarodni susret vinogradara i vinara. Na Noćnjaku su prisu-tni i maslinari iz Crne Gore gdje i oni svoje proizvode dostavljaju na ocjenjivanje. Uključili smo se i u osnivanje klastera ili udruže-nja proizvođača, jedan smo od inicijatora osnivanja klastera Hr-vatski pršut. U klasteru su svi proizvođači sa zaštićenim oznaka-ma kao što su dalmatinski, krčki, drniški i istarski pršut. Istarski nosi oznaku izvornosti, a ova tri oznaku geografskog porijekla.

Glasnik: Svojevremeno ste prvi inicirali i akcije zaštite nekih pro-izvoda.

B. Marković: HGK je prije 20 i više godina imala takva javna ovla-šćenja i prva je inicirala zaštite nekih proizvoda kao što su sla-vonski kulen i slavonska šljivovica, paški sir, a poslije, kako se mijenjalo zakonodavstvo, zaštita je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Mi smo zadržali dobrovoljni sistem kvaliteta, a neki proizvodi koji su nosili naše oznake i danas su na nivou EU za-štićeni proizvodi.

Glasnik: Koliko su aktivnosti i projekti koje ste realizovali dopri-nijeli boljem plasmanu vaših proizvoda na tržištu EU i koliko vaši potrošači prepoznaju taj kvalitet više?

B. Marković: Ako govorimo koliko su ti proizvodi prepoznati kod potrošača mi smo radili niz anketa i potrošači su ih prepoznali od-nosno taj kvalitet više. Znači da je više od 80 odsto potrošača spre-mno da dodatno plati i skuplji hrvatski proizvod, ako je kvalitetan. To je jako važno. Znači potrebno je olakšati potrošačima da u šumi tih proizvoda prepoznaju domaći, kvalitetniji proizvod. Kod takvih proizvoda često je riječ o brendovima pa ti proizvodi nalaze put do potrošača. Od ulaska Hrvatske u EU mi imamo pozitivne trendove: rast izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda u EU. Naravno i dalje Hrvatska ima problem sa uvozom i poznato je da je naša zemlja bilježi deficit u spoljno trgovinskoj razmjeni, ali ako govori-mo o tom zajednčkom tržitu ti putevi robne razmjene su olakšani. Nema više kruženja roba, tj barijera. Važni je jako da proizvođači steknu uslove za izvoz animalnih proizvoda. Ključno je u suštini to da ako imate konkurentan proizvod prvo morate zadovoljiti vete-rinarske, higijenske, sanitarne uslove itd.

Glasnik: A što se tiče izvoza u treće zemlje?

B. Marković: Ako govorimo o izvozu u treće zemlje to je uvijek, i kad ste članica EU, po pitanju veterinarskih zahtjeva državna nadležnost, to ne rješava Brisel. Znači, vi morate o tom važnom aspektu voditi računa jer ako nijesu osigurani uslovi nema načina za izvoz. Bitni su pozitivan trend, lakši izlazak na to tržište, znači nije dovoljan samo kvalitet već i konkutentan proizvod da bi po-stao prepoznatljiv, a i zanimljiv potrošačima. Nekim proizvođa-čima koriste i međunarodna ocjenjivanja kako samostalna tako i kroz sistem komora ili nekih drugih organizacija koje ocjenjuju kvalitet proizvoda na vodećim svjetskim međunarodnim manife-stacijama. To je jako važno jer kad proizvođač pošalje proizvod na ocjenjivanje to je veliki korak jer je spreman da se takmiči sa naj-boljim kvalitetom iz cijelog svijeta.

Hrvatska je napravila korak dalje. Jer ako smo prije 20 godina kre-nuli sa oznakama i akcijama znači da to nijesu stvari koje se de-šavaju preko noći već je to jedan proces koji traži finansije gdje je jako važno da imate podršku države i resornog ministarstva. "Ku-pujmo hrvatsko" i ostale akcije su po velikim gradovima, a uvijek su ukjlučena misitarstva, predstavnici lokalne i regionalne samo-uprave, svi ljudi kojima proizvodnja doprinosi njihovom ukupnom nacionalnom razvoju. Kupovinom domaćih proizvoda mi utičemo i na čuvanje radnih mjesta i na otvaranje budućih i na niz drugih efekata koji su jako bitni za privredu i državu. Dobra je, takođe, i interakcija između pojedinih sektora npr sa turizmom gdje su ve-like mogućnosti u približavanju sektora hotelijerstva sa drvnom industrijom, građevinom. Ono po čemu je moguće biti poseban to je naše autentično. U hotelima se gostu može približiti domaći ambijent gdje dolazi destinacija do izražaja, a važno mjesto ima i hrana tako da sve više naših hotelijera radi sa domaćim malim proizvođačima, gdje idu na kratke lance snabdijevanja.

49


Associated producers - powerful negotiators

Božica Marković, Director of the Agriculture, Food Processing Industry and Forestry Sector of the CCE

It is very import for producers to be associated through the chamber of commerce, since in this manner they have a stronger negotiating power which has been proved to be a good model in Europe.

Ms. Božica Marković, Director of the Agriculture, Food Processing Industry and Forestry Sector at the Croatian Chamber of Economy (CCE) says that Montenegro has

the potential to protect indigenous high-quality products, such as prosciutto from Njegusi and Cetinje. She adds that the protection allows pointing out the special and top-quality products and ma-king them closer to consumers on the EU common market.

- I'm convinced that you have extra quality in the category of che-ese and honey as well, says Ms. Markovic.

She recommends to Montenegrin agricultural producers carrying out projects via the Chamber of Economy of Montenegro in order to promote their products and make them popular, to force the pace. According to her, the interests of the producers are the most important priorities of the business association. The Chamber has launched "Good from Montenegro”, which is an important project for the domestic market, marketing, and it is also important to pra-ise the activity "Let’s buy domestic products”. Both these activities are expanded and internationalized through performances at fa-irs, trainings, professional conferences. There are plenty of oppor-tunities ahead of us and we should act together.

In Croatia, averagely 80 percent of consumers are willing to pay extra for an expensive domestic product, if it is the high-quality one. This is very important. Therefore, it is necessary to make it easier for a consumer to recognize the domestic and high-quality product among a number of them. Since Croatia joined the EU, the product placement has become easier, because there is no more circulation of goods, i.e. barriers.

Glasnik: In your opinion, which Montenegrin products have a po-tential to be placed in the European market?

B. Markovic: In the category of meat products your country has the potential to protect two prosciuttos: from Njegusi and Cetinje. Protecting the product name with the protected designation of authenticity, protected geographical designation of origin or gua-ranteed traditional specialty allows distinguishing these products on the EU common market due to the technological, nutritional and organoleptic specifics. Protected products are always indi-genous and are related to a specific geographical area or region, country and find an easier way to consumers due to their identity. I'm convinced that you have this quality in the category of cheese, and honey, and other products as well.

Glasnik: And what about wines?

B. Markovic: A special legislation applies to wine. When talking about the protection there are no protected varieties. Even in this field, association of small winemakers and use of the EU funds are also important. First of all, you need to be well-organized and stan-dardize the quality. When it comes to wine, promotion and bran-ding, as well as establishing links to tourism are essential.

Glasnik: Which message can you send to Montenegrin producers after receiving the EU numbers?

B. Markovic: It is very important for producers to be associated through the chambers of commerce, because they are the best re-presentatives of their interests. Producers associated in this way have stronger negotiating power and more significant role and

50


sumers, have been included in this activity as well.

Glasnik: You provide these activities with new dimensions.

B. Markovic: Regarding this activity, we have even taken a step further. So we had an event "Croatian product for Croatian to-urism”, because in our opinion, there lies a great opportunity to improve the cooperati-on. This is not just about food, because the products made of wood, textiles, metal in-dustries, which are essential for construc-tion industry, are also involved. This event also has an educational character, because it involves the designers and those skilled to contribute to the quality, which in case of these products exceeds the minimum/standard one.

Speaking about wines, we are all famili-ar with the French, Italian, Chilean ones. Therefore, the country or destination is very important in the context of wines, and so we are carrying out activities on bran-ding the Croatian wines through the pro-ject "Vina Croatia - Vina mosaica”. For the fisheries sector there is a project "Eat the high-quality products- Croatian fish”, since our country has a potential for growth in consumption of fish per capita, it is a he-althy product, and via this project we coo-perate with all customers, and we have also included doctors and nutritionists.

Glasnik: You emphasize the education of producers.

B. Markovic: The education of consumers via the project "Let’s buy Croatian" or our project "The wood comes first” is very im-portant as well as working with the youn-ger generation. Considering that the CCE has recognized the importance of working together, we have included not only the bu-siness sector in the wood industry sector, but also the academic community as well as the creative industry and designers. The project was started in 2007. We want to make our resource Slavonian oak, our most valuable brand, recognized in the domestic market. Emphasizing the value of this po-tential is more important in the internatio-nal activities, such as fairs.

Glasnik: The CCE has been included in the evaluation of products i.e. activities on the establishment of clusters.

B. Markovic: The CCE was among the first institutions, which began evaluating pro-ducts such as kulen, honey, strong drinks and it is also a partner to all events which

have the evaluating quality. The Croatian Chamber of Economy sponsors the events such as Noćnjak – manifestation of olive and oil producers, and Sabatina - interna-tional meeting of wine-growers and wine-makers. Olive-growers from Montenegro take part in Noćnjak, where they put their products for evaluation. We are involved in the activities of establishing clusters or associations of manufacturers, and we are one of the initiators of the Croatian prosci-utto cluster. All producers with protected designations such as prosciuttos of Dalma-tia, Krka, Drniš and Istra are included in the cluster. The Istrian one has the designation of authenticity, while the other three have the designation of geographical origin.

Glasnik: You initiated the activities related to the protection of certain products.

B. Markovic: Twenty year ago CCE had such a public jurisdiction and was the first who initiated the protection of some pro-ducts such as Slavonian kulen and Slavo-nian plum brandy, Pag cheese. But as the legislation has changed, the protection has become the responsibility of the Ministry of Agriculture. We kept the voluntary quali-ty system, and some products, being awar-ded our designations, are still protected products at the level of EU.

Glasnik: To what extent have the activities and projects you carried out contributed to better sales of your products in the EU mar-ket and how did your consumers recognize this extra quality?

B. Markovic: If we speak about the reco-gnition of these products by consumers, we conducted a number of opinion polls and consumers have recognized this extra quality. It means that over 80 percent of consumers are willing to pay extra for an expensive Croatian product, if it is of a good quality. This is very important. Therefore, it is necessary to make easier for the con-sumers to recognize the domestic, high--quality product. In such products it often comes to brands, so these products find the way to the consumers. Since Croatia joined the EU, we have positive trends: growth in exports of agricultural and food products in the EU. Of course, Croatia still has a pro-blem with import and it is known that our country records a deficit in foreign trade. However, if we are talking about this com-mon market, these paths of foreign trade are facilitated. There is no more circulation of goods, i.e. barriers. It is very important that producers meet the conditions for the

this has proved to be a very good model in Europe. Producers have an opportunity to associate through manufacturing, inter--sectoral clusters; they are all eligible bene-ficiaries of the EU funds.

My message to the Montenegrin agricul-tural producers is to carry out projects through the Chamber of Economy of Mon-tenegro, which would promote and make their products more popular, to force the pace. The priorities of this business as-sociation should always be the interests of producers. The Chamber has launched "Dobro iz Crne Gore (Good from Montene-gro)” which is an important project for the domestic market and marketing, and it is also important to praise the activity "Let’s buy domestic products”. Both these activi-ties are broadened and internationalized through performances at fairs, trainings, professional conferences. There are plenty of opportunities ahead of us and we should act together.

Glasnik: Would you present activities whi-ch the Croatian Chamber of Economy is conducting in order to make the Croatian domestic products more popular?

B. Markovic: The CCE is the first instituti-on which launched the activities regarding product designation, as well as the natio-nal campaign for the promotion of the Cro-atian products. It is a campaign "Let’s buy Croatian”, which celebrates 2 decades this year. The designations which the Croati-an Chamber of Economy awards are: "Ori-ginally Croatian” and "Croatian quality”. These designations, among others, have been awarded to the leading brands in the Croatian food industry and more innovati-ve products of some small producers, and lately we have certain services which re-ceived this designation. We can say that this is over 50 percent of food products. Our consumers as well as those in the EU are the most sensitive to food and beve-rages, because these products need to be consumed on an everyday basis. Activities "Let’s buy Croatian” are aimed at promoti-on and sale and bring together about 300 producers. The CCE is carrying out surveys among the producers to participate in the "Let’s buy Croatian” via a system of county chambers, and those who are interested in this activity present their products on the squares in Split, Zagreb or elsewhere. In this way, their products are made closer to the consumers through direct sales. In recent years some retail chains, which sell their products at affordable prices to con-

51


export of animal products. In the essence, the key is that if you have a competitive product, first you must meet the veterinary, hygiene, sanitary etc. conditions.

Glasnik: What can you tell us about the export to third countries?

B. Markovic: Export to third countries with regard to veterinary requirements is al-ways the state jurisdiction, even when you are a member of the EU; it is not solved by Brussels. So, you have to take this impor-tant aspect into account, because if the conditions are not provided, export is not possible. Positive trend and easier access to this market are also important, so only the quality is not enough, but also a com-petitive product in order to become dis-tinctive and interesting to consumers. The international evaluations, independent and through the chamber system or other organizations, which evaluate the quality of the product on the world's leading inter-national events, are useful to some manu-facturers. This is very important, because when a manufacturer sends the product for evaluation, it is a big step, because he/she is ready to compete with the best qua-lity from all over the world. Croatia has ta-ken a step further.

Because if we started designations and activities 20 years ago, it means that the-se are not things that happen overnight, but it is a process which requires funds and it is very important to have support from the government and the line minist-ry. "Let’s buy Croatian” and other activities are organized in big cities, and always in-clude ministries, representatives of local and regional self-government, all people whose production contribute to the overall national development. By buying local pro-ducts we influence the preservation of the existing and opening new jobs and a num-ber of other effects, very important for the economy and the state.

There is a good interaction between certa-in sectors for example, with tourism where there are many opportunities for establis-hing closer links between hospitality sec-tors and wood and construction industries. Precisely, our indigenous products make us special. In hotels, the local atmosphere can be made closer to guests, where the de-stination comes into the picture, and also the food has an important place, so more and more our hoteliers are working with local small producers.

52


Evropska komisija je dodijelila izvozne EU brojeve kompani-jama MI "Goranović", "Meso-promet", "Gradina kompani", te dvijema farmama za proizvodnju jaja koje posluju u okviru

preduzeća "Rebracommerce" i "Alkoset". To će omogućiti ovim cr-nogorskim proizvođačima da plasiraju proizvode na veliko evrop-sko tržište, te da, kako ocijenjuju njihovi predstavnici, steknu kon-kurentsku prednost u odnosu na druge regionalne proizvođače kojima ovo još nije odobreno.

- Dobijanje EU izvoznih brojeva znači novi iskorak crnogorske poljoprivrede u daljem unapređenju standarda kvaliteta i bezbje-dnosti hrane i usaglašavanju sa evropskim standardima – kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.

On je saopštio i da je pokrenuta procedura za stavljanje naših pro-izvođača sirovog mlijeka i proizvoda od mlijeka na EU listu izvo-znika.

- Očekujemo da će ova procedura Evropske komisije biti završena u naredna tri do četiri mjeseca. Siguran sam da to treba da bude

Crnogorske kompanije dobile brojeve za izvoz u EU

Odluka Evropske komisije

dobar motiv za sve one koji se bave proizvodnjom mlijeka i pro-izvoda od mlijeka, da svoje objekte unaprijede i dovedu do nivoa koji će biti potpuno usaglašeni sa evropskim standardima - ocije-nio je Simović.

Prema njegovim riječima, sve ove aktivnosti imaju za primarni cilj da potrošačima obezbijede kvalitetnu i bezbjednu hranu u skladu sa najzahtjevnijim standardima. Kako je ocijenio, zajednički cilj je da dostizanjem tih standarda otvorimo tržište EU za naše proi-zvođače hrane.

Izvršni direktor Mesne industrije "Goranović" Đorđije Goranović kazao je Pobjedi da je dodjela EU broja takođe i potvrda opravda-nosti dinamičnog investiranja u proizvođačke kapacitete. On je pojasnio da je toj nikšićkoj kompaniji dodijeljen EU izvozni broj za dvije fabrike - za proizvodnju finalnih proizvoda od mesa i te za klanje žive stoke, primarnu obradu i skladištenje mesa.

On očekuje da će proizvodi iz proizvodnog programa kompanije "Goranović" naći mjesto na tržištu nekih zemalja EU.

Dobijeni izvozni broj predstavlja garanciju kvaliteta i bezbjednosti hrane za izvoz, kao i značajnu garanciju i konkurentsku prednost za izvoz u zemljama regiona.

53


- A među njima i proizvodi koji imaju svoje specifičnosti i to im daje konkurentsku prednost na tržištu - kazao je Goranović.

Prema njegovim riječima, nije bilo jednostavno dostići standarde za dobijanje EU broja.

- Bila su potrebna, između ostalog, velika ulaganja, osposoblja-vanje kadrova i uvođenje sistema i standarda. Uporedo sa ovim aktivnostima, jačale su državne institucije koje imaju nadzorni i savjetodavni karakter, usaglašavane su zakonske regulative sa EU, jačali su kapaciteti laboratorija - izjavio je Goranović.

On je naglasio da su posebnu ulogu imali Ministarstvo poljoprivre-de i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

- Čelni ljudi ovih institucija su zajedno sa svojim saradnicima po-sljednju godinu intenzivno radili na dobijanju EU izvoznih brojeva. Kao rezultat svega navedenog, proizvodi, čija je proizvodnja u Cr-noj Gori bila nezamisliva prije dvadeset godina (čajna, budimska, šunkarica i još stotinu drugih proizvoda iz našeg asortimana) sada dobijaju vizu za Evropu - navodi Goranović.

Izvršni direktor i vlasnik bjelopoljske kompanije "Meso-promet" Hilmija Franca smatra da dobijanje izvoznog broja za tu kompani-ju predstavlja iskorak u daljem unapređenju poslovanja, standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane.

- Dobijeni izvozni broj predstavlja garanciju kvaliteta i bezbjedno-sti hrane za izvoz, kao i značajnu garanciju i konkurentsku pred-nost za izvoz u zemljama regiona. Sa ovom dozvolom kompani-ja "Meso-promet" dobija jedno novo tržište koje je vrlo razvijeno i gdje mi moramo pokazati šta znamo i koliko možemo uraditi u ovom poslu - kazao je Franca.

On je naveo da se dobijanjem EU izvoznog broja stvara novo trži-šte, što za "Meso-promet” predstavlja podstrek da više proizvodi.

- Cilj nam je da se svi proizvođači putem klastera uvežu i da naj-većim dijelom izađemo na nova tržišta zajedno sa malim pro-izvođačima. Crna Gora je mala država tako da dobijanjem EU izvoznog broja ne možemo reći da smo u prednosti u odnosu na konkurenciju. Dobijanjem EU izvoznog broja stičemo samo sta-bilnije okruženje, nove kupce i dobavljače, lakši izvoz i pristup EU fondovima - objasnio je Franca.

Prema njegovim riječima, "Meso-promet" je jedna od rijetkih kom-panija koja se bavi primarnom proizvodnjom, kao i saradnjom i uvezivanjem sa kooperantima.

- Predstavljamo servis za otkup tržišnih viškova sa sjevera Crne Gore, tako da slobodno možemo reći da distribuiramo domaće, sv-ježe goveđe i jagnjeće meso vrhunskog kvaliteta - rekao je Franca.

On je podsjetio da je osnovna djelatnost njihovog poslovanja ot-kup, proizvodnja, prerada i promet mesa i mesnih prerađevina.

- Smatramo da je visok kvalitet proizvoda i usluga važan preduslov za naše proizvode koji treba da budu konkurentni u odnosu na EU proizvođače. Potrudićemo se da ispunimo sve uslove koje diktira EU trgovina i samim tim dobiti svoje mjesto na EU tržištu - poručio je Franca.

On dodaje da su prilikom dostizanja standarda uloženi veliki na-pori i na taj način usvojena nova znanja, a i razvile se nove tehno-logije u kompaniji "Meso-promet".

Vlasnik rožajske "Gradine" Džemal Škrijelj navodi da za tu kompa-

niju dodjela EU izvoznog broja predstavlja veliku šansu da određe-ne proizvode iz proizvodnog programa plasira na veoma zahtjev-nom evropskom tržištu.

- Dobijanje EU izvoznog broja nama predstavlja dodatni podsticaj za izvoz i u zemlje u okruženju i povećava nam moguć- nost izvo-za i na tržište regiona. Dobijanje izvozničkih brojeva crnogorskim kompanijama predstavlja i pozitivan primjer i šansu za ostalu agroindustriju, kao i za primarnu poljoprivrednu proizvodnju te i za individualne poljoprivredne proizvođače i kooperante - obja-šnjava Škrijelj.

On smatra da se dobijanjem EU izvoznog broja stiče određena prednost u odnosu na one koji nemaju izvozni broj.

- Zato što oni nemaju mogućnost izvoza svojih proizvoda na to tržište, a samim tim imaju manju mogućnost izvoza i u regionu. Smatramo da određeni naši proizvodi iz grupe trajnih proizvoda mogu biti konkurentni na velikom tržištu EU od preko 500 miliona potrošača, jer smatramo da postoji uvijek određena ciljna grupa potrošača koja traži kvalitetne proizvode iz ovog regiona - kazao je Škrijelj.

On je naglasio da su posljednjih 20 godina kontinuirano i stalno ulagali u tehnologiju, opremu kao i standarde koji su bili preduslov za dobijanje EU izvoznog broja.

- To je dug, mukotrpan i dosta kompleksan proces, ali moramo na-pomenuti i to da i nakon dobijanja ovog broja moramo još više vo-diti računa o nastavku kontinuiteta u tehnologiji, kvalitetu kao i te-žnji povećanja i poboljšanja standarda i u narednom periodu kako bi zadržali status EU izvoznika, jer postoje nenajavljene provjere vezano za održavanje tog statusa, tako da to predstavlja za nas do-datni motiv da u narednom periodu još više radimo na unapređe-nju kvaliteta, marketinga i proizvodnje - izjavio je Škrijelj.

On je naveo da se Industrija mesa "Gradina" nalazi na nadmorskoj visini od 1.050 metara, gdje su klimatski i drugi prirodni uslovi ide-alni za ovu vrstu proizvodnje.

- Posjedujemo savremenu tehnologiju kao i proizvodne objekte sa svim standardima kao što su HASSAP, HALAL i ISO 22000, a kapa-citet naše proizvodnje je deset tona gotovih proizvoda dnevno sa mogućnošću uvođenja druge smjene u proces proizvodnje i nje-nog povećanja - dodao je Škrijelj.

EU izvozni broj dodijeljen je farmi koka nosilja hercegnovske kom-panije "Rebracommerce".

Predstavnik te kompanije Jagoš Murišić, koji sa bratom Ognjenom upravlja preduzećem, a koje je osnovao njihov otac Miloš, naveo je da dodjela izvoznog broja predstavlja priznanje za veliku energiju i finansijski napor koji su uložili u savremenu opremu, uređenje ambijenta i lokacije na kojoj se odvija proizvodnja u skladu sa naj-višim standardima.

- Ali, još više od toga dodjela EU izvoznog broja predstavlja šansu i podsticaj da razmišljamo o izvozu na, prije svega, hrvatsko tržište koje je u deficitu sa konzumnim jajima, a u neposrednoj nam je blizini -kazao je Murišić.

Od početka bavljenja ovom proizvodnjom prepoznatljivi smo po kvalitetu i primjeni punih mjera bezbjednosti u proizvodnji.

- Zahvaljujemo ljudima u državnim strukturama – Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za veterinu, koji su to prepoznali i istakli baš

54


nas među brojnim proizvođačima konzumnih jaja u Crnoj Gori. Ovo je sigurno i podsticaj za dalje širenje proizvodnje u pravcu al-ternativnih sistema (tzv. free range gdje je nosiljama omogućeno da šetaju i borave van kaveza i zatvorenih objekata) što nam je io-nako bila namjera - istakao je Murišić.

On je naglasio da su do sada sve gradili sopstvenim sredstvima.

- Nadamo se da će u budućnosti Ministarstvo poljoprivrede obezbi-jediti podsticajna sredstva za dalja ulaganja kako bi potpuno usa-glasili standarde u na- šoj proizvodnji sa evropskim direktivama koje regulišu oblast proizvodnje konzumnih jaja. Bez toga teško da ćemo moći konkurisati evropskim proizvo- đačima koji su mo-dernizovali kapacitete oslanjajući se značajno na sredstva iz EU fondova - kazao je Murišić.

Prema njegovim riječima, da bi se dostigli standardi za dobijanje izvoznih brojeva EU moralo je mnogo da se radi i ulaže.

- Stalna borba za kvalitet u obezbjeđenju osnovnih inputa (mla-dih nosilja i hrane za nosilje) natjerala nas je na ulaganje u Srbiju gde smo u Sremu, u basenu sirovina za proizvodnju stočne hrane, napravili kapacitete za odgoj mladih nosilja i za proizvodnju stoč-ne hrane. To je, naravno, samostalno preduzeće s obzirom da je u drugoj državi, ali je u istoj vlasničkoj strukturi i omogućava nam potpunu kontrolu nad svim ključnim segmentima u težnji da se dobije bezbjedan, kvalitetan i istovremeno cjenovno konkurentan proizvod - objasnio je Murišić.

EU izvozni broj dodijeljen je i živinarskoj farmi ,,Jovović", koja se nalazi u Miločanima, u Nikšiću, a posluje u okviru hercegnovskog preduzeća ,,Alkoset".

Izvršni direktor ,,Alkoseta" Radovan Jovović poručio je da dodje-ljivanje izvoznog broja predstavlja vrlo značajan podstrek za tu kompaniju.

- Nadam se da ćemo uspjeti da budemo konkurentni u okru- že-nju sa drugim farmerima koji se bave proizvodnjom jaja - rekao je Jovović.

On smatra da zbog dobijanja EU izvoznog broja ta farma ipak nije u velikoj prednosti u odnosu na konkurenciju.

- Živinarstvo je u posljednjih deset godina doživjelo veliki uspon i dosta kompanija kod nas i u okruženju su razvijali ovaj biznis na isti način, kao i naša kompanija ulagajući u novu opremu i stan-darde koji se posljednjih desetak godina primjenjuju u EU, tako da je dosta kompanija u fazi razvoja koja je prihvatljiva za široko evropsko tržište i mislim da dobijanje EU izvoznog broja ne pred-stavlja neku preveliku prednost u odnosu na konkurenciju - ocije-nio je Jovović.

On smatra da sa svojim proizvodima može da bude konkurentan na tržištu EU i dodaje da je dostizanje standarda koji su omogući-li dobijanje EU izvoznog broja pratio mukotrpan rad od otvaranja farme početkom devedesetih godina prošlog vijeka.

- Imali smo ogromna ulaganja posljednjih desetak godina, prven-stveno unutar nove linije. Kompletan proces proizvodnje je auto-matizovan i pod nadzorom elektronskih uređaja - kazao je Jovović i dodao da farma ima puni kapacitet od oko 40 koka nosilja.

On je najavio da će naredne godine krenuti sa sopstvenim uzgo-jem koka nosilja.

Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera uložila je u poslje-dnjih deset godina više od 40 miliona eura u rekonstruk-ciju objekata i poboljšanje kvaliteta ponude hotela koji u

okviru nje posluju, kazala je izvršni direktor kompanije, Katarina Kažanegra.

Ona je u intervjuu Dnevnim novinama saopštila da je kompanija tim ulaganjima izašla na tržište sa novim linijama visoko rangira-ne turističke ponude.

- Više od 40 miliona eura, bez dodatnih kreditnih zaduženja, ulo-ženo je kroz obimni program adaptacije hotela. Upravo u kategoriji uspješnog odabira strateške perspektive i inspirativnog razvojnog angažmana sopstvenih resursa, grupa je dobitnik priznanja ovo-godišnjeg Festivala nekretnina i investicija (FREI)”, rekla je Kaža-negra.

Ona je dodala da kompanija ima razloga da očekuje još jednu uspješnu turističku sezonu.

- U prilog tome ide i podatak da je za prva četiri mjeseca ove go-dine u hotelima kompanije ostvareno više od 11 hiljada noćenja, sa povećanjem fizičkog obima prometa 72 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Samo u aprilu je ostvareno skoro duplo više broja noćenja nego u istom mjesecu prošle godine jer smo 15 dana ranije otvorili turistički kompleks Slovenska plaža - kazala je Ka-žanegra.

Taj kompleks je otvoren 13. aprila što je najranije otvaranje u po-sljednjih deset godina.

Kažanegra je dodala da je stanje bukinga za predstojeći dio turi-stičke sezone takođe u znaku očekivanog povećanja obima pro-meta.

- Raduju podaci koji idu u prilog nastojanjima da se direktno utiče na skraćenje sezonalnosti u radu hotela, jer je veliki broj ugovora potpisan sa turoperatorima čija je realizacija aranžamana vezana za period predsezone i postsezone - saopštila je Kažanegra.

Prema njenim riječima, u pripremi za ovogodišnju sezonu nova ulaganja u HG Budvanska rivijera bila su vezana za adaptaciju ho-tela Aleksandar, koji je 21. maja u novom Blue star konceptu primio prve goste.

- U pitanju je obiman projekat adaptacije hotela koji će biti baza tu-roperatora TUI Nordic, koji kroz partnerski odnos sa Budvanskom rivijerom otvara prvi Blue star porodični klub hotel u Crnoj Gori - objasnila je Kažanegra.

Hotel Aleksandar, koji je bio u kategoriji hotela sa tri zvjezdice, na-kon završene adaptacije ima 187 soba i apartmana u rangu hotela sa četiri zvjezdice.

Kažanegra se osvrnula i na prethodnusezonu koja je bila rekordna po turističkom prometu.

- Pokazatelji fizičkog i finansijskog obima prometa u HG Budvan-ska rivijera svrstali su prošlu godinu u red rekordnih. Kompanija je sa više od 440 hiljada noćenja ostvarila povećanje prometa za više od 18 hiljada noćenja ili četiri odsto u odnosu na prethodnu turističku sezonu”, dodala je Kažanegra.

Povećanje prihoda od prodaje aranžmana, kao osnovne djelatno-sti, zastupljeno je 80 odsto u ukupnom prometu kompanije i 13 od-sto je veće u odnosu na 2015.

55


U hotele uložili 40 miliona eura

HG Budvanska rivijera

- Prošlogodišnja sezona je jedna od uspješnijih, a rezultat je ula-ganja kompanije na različitim poljima koja su direktno usmjere-na na turistička kretanja. HG se u kontinuitetu bavi ulaganjem u poboljšanje kvaliteta ponude hotela i unaprijeđenje kategorizacije objekata - smatra Kažanegra.

Kažanegra je kazala da je Crna Gora destinacija sa ogromnim turi-stičkim potencijalima koji su atraktivni za strane investitore.

U prilog tome, kako je dodala, govore ulaganja koja su turistički

proizvod destinacije učinila prepoznatljivim i konkurentnim u svi-jetu turističke industrije.

- Novi hotelski brendovi nesumnjivo su doprinijeli novom desti-nacijskom mapiranju na turističkoj mapi Evrope i svijeta. Nova ulaganja su u svakoj privredi dobrodošla, naročito u turizmu koji je u Crnoj Gori prioritetna i vodeća grana privrede - zaključila je Kažanegra.

56


Privredna komora Crne Gore je objavila 9. februara 2017. godi-ne Javni poziv za pružanje finansijske podrške inovativnim, investicionim projektima, koji doprinose ublažavanju efeka-

ta klimatskih promjena u sektoru turizma na teritoriji Crne Gore.

U predviđenom roku, do 6. aprila 2017. godine, na Javni poziv je pristiglo ukupno 40 predloga projekata, od čega 20 iz privatnog, 19 iz javnog i jedan iz nevladinog sektora. Za prijavljene projekte uku-pne vrijednosti 10.008.717,00 eura, tražena je finansijska podrška u iznosu od 1.682.525,00 eura.

U skladu kriterijumima poziva, Komisija za ocjenu i odabir pro-jekata donijela je odluku da se finansijski podrži 22 projekta, sa ukupno 674.257,00 eura. Ovim sredstvima sufinansiraće se nabav-ka i instalacije nove opreme (rasvjeta, sistemi grijanja i hlađenja, solarni paneli/fotonaponske ćelije i dr.), nabavka električnih vozila i bicikala, građevinski radovi na objektima i ozelenjavanje povr-šina.

Privredna komora je sa podnosiocima predloga projekata, kojima su na osnovu Javnog poziva odobrena sredstva, zaključila ugovore kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti ugovornih strana, rokovi za realizaciju ugovora, postupak izvještavanja i dr. Bespo-vratna sredstva, do maksimalnog iznosa sufinansiranja prihvatlji-

Podrška projektima 674 hiljade eura

Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori

Sufinansiraće se nabavka i instalacije nove opreme (rasvjeta, sistemi grijanja i hlađenja, solarni paneli/fotonaponske ćelije i dr.), kupovina električnih vozila i bicikala, građevinski radovi na objektima i ozelenjavanje površina.

vih troškova, isplaćuju se nakon završetka projekta.

Javni poziv se realizuje u okviru projekta "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”, koji u partnerstvu sprovode Program Ujedi-njenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a finansira Globalni fond za životnu sredinu. Cilj projekta je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte (prvenstve-no CO2) u sektoru turizma i negativnog uticaja na životnu sredinu kroz: podršku transformaciji turističke ponude i jačanje međuna-rodne pozicije Crne Gore kao zelene destinacije, povećanje nivoa efikasnog korišćenja energije, promovisanje održivog prostornog planiranja i razvoja održivih vidova transporta, uspostavljanje fi-nansijskih mehanizama za podršku mjera ublažavanja klimatskih promjena u turizmu i edukaciji javnosti i promovisanje principa niskokarbonskog/održivog turizma.

Planirano je da u septembru 2017. godine Privredna komora i UNDP objave novi javni poziv za pružanje finansijske podrške inovativ-nim, investicionim projektima, koji doprinose ublažavanju efekata klimatskih promjena u sektoru turizma na teritoriji Crne Gore.

Više infomacija o rezultatima Javnog poziva (odobreni projekti sa iznosima podrške) mogu se naći na sajtu Privredne komore Crne Gore.

57


Centralna banka pripremila je nova zakonska rješenja o po-slovanju banaka koja će joj omogući da prema banci preduz-me set mjera kako bi otklonila uzroke pogoršanja finansij-

ske stabilnosti banke prije nego ona dođe do situacije u kojoj ne postoji rješenje problema, osim stečaja ili likvidacije.

Te mjere uključuju, između ostalog, zamjenu upravljačke i rukovo-deće strukture u banci, privremeno ostvarivanje direktnog uticaja na poslovanje banke preko ovlašćenih predstavnika i imenovanje privremenog upravnika, pišu Vijesti.

Nova zakonska rješenja dio su izmjena i dopuna zakona o banka-ma.

Zakon o bankama se mijenja da bi se uskladio sa direktivom EU koja obuhvata pitanja planova oporavka banaka i supervizorske mjere (mjere rane intervencije).

Novim zakonskim rješenjima je definisano da CBCG mjere rane intervencije može da se primijeni kada je banka svojim radnja-ma ili propuštanjem određenih radnji postupila suprotno zakonu, propisu CBCG kojim se uređuje adekvatnost kapitala banaka ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje banaka u mjeri koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njenu likvidnost, solventnost ili održivost poslovanja, ili kada se procijeni da u bliskoj budućnosti mogu nastati takve okolnosti.

Mjere podrazumijevaju i zahtjev CBCG da banka sprovede određe-ne aktivnosti iz usvojenog plana oporavka, izmijeni poslovnu stra-tegiju ili organizacione strukture banke, sazove skupštinu akcio-nara da bi donijela odluke koje predloži CBCG…

U slučaju uvođenja privremene uprave u banci, zadatak privreme-nog upravnika je da izvršava sva ovlašćenja koja su mu dodijeljena kako bi pronašao rješenje da se popravi finansijska pozicija banke.

Novina u zakonu je da banka mora da pripremi plan oporavka i

CBCG će moći da preuzima banke u krizi

Nova zakonska rješenja

da ga uvrsti u sistem upraljanja rizicima kao njegov obavezni ele-ment.

Jedno od novih rješenja je da banka može da angažuje lice izvan banka koja bi obavljala poslove za banku (eksternalizacija). Taj po-sao se može ugovoriti samo uz odobrenje CBCG.

"CBCG neće odobriti banci planiranu eksternalizaciju, ako bi ona negativno uticala na obavljanje redovnog poslovanja banke, efika-sno upravljanje rizicima u banci, sistem internih kontrola banke ili mogućnost obavljanja kontrole od strane CBCG”, definisano je izmjenama i dopunama zakona.

Dalje, podaci koji se smatraju bankarskom tajnom mogu se učiniti dostupnim i korespondentskoj banci. To su podaci o klijentu koji su toj banci potrebni za izvršavanje obaveze identifikacije i prov-jere klijenta u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Nakon što zakon stupi na snagu CBCG će ima rok od pola godine da donese podzakonske akte za njegovo izvršenje, a banke će ima-ti rok od tri mjeseca da dostave CBCG prve planove oporavka.

Neće se odnositi na MFI i lizing

Ukoliko bude usvojen, stupanjem na snagu ovog zakona o banka-ma neće se, kao što je to slučaj sada, uređivati pitanje poslovanja mikrokreditnih finansijskih institucija, kreditnih unija i lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima.

Za poslovanje tih finansijskih institucija CBCG je pripremila po-sebni zakona koji je na javnoj raspravi do 1. septembra ove godine, a zove se zakon o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraži-vanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima.

58


Erste Bank Podgorica dobitnica je prestižnog priznanja "Naj-bolja banka u Crnoj Gori" za 2017, koje dodjeljuje Euromoney, jedan od vodećih svjetskih finansijskih magazina u okviru

svojih godišnjih Nagrada za izvrsnost (Awards for Excellence).

Glavni izvršni direktor Erste banke, Aleksa Lukić, kazao je da je nagrada velika čast i potvrda da poslovanje razvijaju u dobrom pravcu, prenijela je Mina Business.

- Naš cilj je da nastavimo da otvaramo nove mogućnosti za klijen-te i da stvaramo dugoročne veze sa zajednicom u kojoj poslujemo - rekao je Lukić kojem je nagrada uručena sinoć na ceremoniji u Londonu.

Kako je saopšteno iz Erste Banke Podgorica, Erste Group Bank AG (Erste Grupa) je nagrađena priznanjem "Najbolja banka u central-noj i istočnoj Evropi” za 2017. godinu zbog kvalitetnog pozicioni-ranja koje joj omogućava da iskoristi prilike za rast i da predvodi talas digitalne revolucije u regionu.

- Grupa je, osim u Crnoj Gori, osvojila priznanja Najbolja banka za 2017 i u Austriji i Češkoj Republici, dok je rumunska podružnica Grupe, Banca Comerciala Romana (BCR), proglašena "Najboljom bankom u transformaciji u centralnoj i istočnoj Evropi - kaže se u saopštenju.

Izvršni direktor za poslovanje sa stanovništvom u Erste Group Bank, Peter Bosek, reako je da su počastvovani prestižnim prizna-njima koje potvrđuje da je Erste Banka pouzdan partner klijentima i odgovoran subjekt koji doprinosi napretku u centralnoj i istočnoj Evropi.

- Istorijski smo se pozicionirali kao banka za srednju klasu i mala i srednja preduzeća. Nastavićemo da dajemo impuls prosperitetu u regionu i podržavamo inovacije. Naša digitalna platforma George biće prva prekogranična digitalna platforma u centralnoj i istočnoj Evropi i jedna od prvih u Evropi uopšte - rekao je Bosek.

Kako se podsjeća, nagrada Euromoney dodjeljuje se bankama iz

Nagrada Erste banciEuromoney

oko 100 država širom svijeta.

Žiri sastavljen od novinara analizira kvantitativne pokazatelje, a u obzir se uzimaju i nivo usluge koje banke pružaju klijentima, eks-pertiza i inovativnost.

Saopšteno je da je Erste Grupa dobila priznanja i na nekim od svo-jih ključnih tržišta.

- Erste banka Austrija je proglašena "Najboljom bankom u Austriji”, kao lider u kreditiranju stanovništva i banka koja je uspješno uvela novi koncept uređenja filijala koristeći tehnologiju da unaprijedi savjetničke usluge - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je Ceska sporitelna (Česka sporitelna) osvojila Euro-money nagradu za izvrsnost peti put u posljednjih devet godina kao najbolja banka u Češkoj Republici.

- Ove godine priznanje je dodijeljeno zbog proaktivnijeg pristupa u pružanju usluga klijentima. Erste banka je dobila priznanje "Najbo-lja banka u Crnoj Gori”, zahvaljujući ostvarenom rastu i profitabil-nosti - pojašnjava se u saopštenju.

Kako se navodi, Rumunska Banca Comerciala Romana (BCR) pro-glašena je "Najboljom transformacijom banke u centralnoj i istoč-noj Evropi" zahvaljujući kvalitetu upravljanja.

- BCR je vodeća banka u Rumuniji prema aktivi, a uslužuje preko 2,9 miliona klijenata. Vodeća je u Rumuniji prema tržišnom uče-šću u ukupnim kreditima i ukupnim depozitima - precizira se u saopštenju.

Erste Bank Group ima 47.100 zaposlenih koji uslužuju preko 16,2 miliona klijenata u Austriji, Češkoj Republici, Hrvatskoj, Mađar-skoj, Rumuniji, Slovačkoj i Srbiji.

Kako se podsjeća, Erste Grupa je u Crnoj Gori prisutna od 2009. go-dine posredstvom svoje podružnice Erste&Steiermärkische Bank d.d. koja je vlasnik 100 od akcija Erste Bank Podgorica.

59


Više od 80 odsto preduzeća, obuhvaćenih istraživanjem o inovativnim aktivnostima na nivou malih i srednjih predu-zeća (MSP), u prethodne tri godine je uvelo jednu ili više

inovacija u poslovanje, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Istraživanje o inovativnim aktivnostima na nivou MSP, posmatra-jući inovacije proizvoda i usluga, u organizaciji, procesu proizvo-dnje i marketingu, sproveo je CEED Consulting na uzorku od 103 preduzeća u 11 crnogorskih opština, prenijela je Mina Business.

- Rezultati pokazuju da je od ukupnog broja anketiranih preduzeća, njih 83,5 odsto u prethodne tri godine uvelo neku inovaciju u po-slovanje. Preduzeća su najviše uvodila inovacije u marketingu, 63,1 odsto, u proces proizvodnje ili isporuke 55,3 odsto, u proizvode 52,4 odsto, a u organizaciju 40,8 odsto", kazali su iz Ministarstva, koje je sprovelo istraživanje u saradnji sa Organizacijom Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO).

Kada je riječ o vrsti inovativne aktivnosti, preduzeća su poslovne aktivnosti najviše fokusirala na uvođenje novih proizvoda koji bi bili novina na crnogorskom tržištu, nabavku nove opreme i teh-nologija kojim bi poboljšali proizvodni proces, unaprjeđenje kvali-teta proizvoda i procesa, novine u promjeni dizajna ili pakovanja proizvoda i nove tehnike za promociju proizvoda, putem interneta, televizijskih reklama i kataloga.

- Najznačajniji efekti uvođenja inovativnih aktivnosti su manife-stovani kroz povećanje asortimana proizvoda i usluga, rast proi-zvodnih kapaciteta, odnsono obima usluga, povećanje produk-tivnosti kompanije i plasmana i prodaje na postojećem tržištu - pokazalo je istraživanje sprovedeno u okviru projekta pod nazi-vom Jačanje konkurentnosti i inovativnih kapaciteta Crne Gore kroz održive politike ekonomskog rasta.

Najznačajniji faktor koji je sprečavao inovativnu aktivnost u MSP,

Više od 80 odsto preduzeća uvelo inovacije u poslovanje

Istraživanje Ministarstva ekonomije

prema riječima ispitanika, odnosio se na poteškoće u obezbjeđiva-nju sredstava i visoke troškove inovacija.

Kada je riječ o poslovnoj saradnji sa drugim kompanijama, odno-sno institucijama ili organizacijama prilikom uvođenja inovacija, istraživanje je pokazalo da je saradnju imalo više od polovine pre-duzeća.

- Najznačajni partneri prilikom uvođenja inovacija bile su domaće kompanije, i to u preko 50 odsto slučajeva - kazali su iz Ministar-stva.

Kada je u pitanju saradnja sa fakultetima, rezultati istraživanja su pokazali da je nešto manje od jedne četvrtine preduzeća imalo neku vrstu saradnje prilikom uvođenja inovacija.

- To znači da je potrebno da preduzeća u većoj mjeri prepoznaju značaj specijalizovane eksterne podrške za njihov razvoj, odnosno da je neophodna veća saradnja sa pružaocima usluga koji posjedu-ju specifična znanja koja će omogućiti ostvarenje punog potencija-la inovacija - navodi se u saopštenju.

Iz Ministrastva su dodali da su u cilju olakšanja i pospješivanja sa-radnje između preduzeća iz prioritetnih sektora industrije i pruža-oca specijalizovanih savjetodavnih usluga, mapirana preduzeća, fakulteti, instituti i laboratorije koje pružaju savjetodavne usluge i koje mogu biti direktna podrška u procesu uvođenja inovacija.

- Ta baza je zasnovana na informacijama raspoloživim u Central-nom registru privrednih subjekata, kao i na osnovu dodatne pre-trage o aktivnostima tih preduzeća, odnosno fakulteta i instituta. Prema urađenoj bazi pružaoca usluga može se zaključiti da za go-tovo sve vrste usluga postoje kompanije i institucije koje pružaju traženi vid podrške - saopšteno je iz Ministarstva.

60


Program ekonomskog državljanstva koji je pokrenula Vlada privući će brojne investicije u Crnu Goru. Ovo je ocijenjeno na radionici o Posebnom programu ulaganja koju su 20. jula

2017. godine u Hotelu "Hilton” organizovali Savjet za migraciju ula-ganja iz Ženeve i Privredna komora Crne Gore.

U radu skupa učestvovali su potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radu-lović, predstavnici grupa Henley & Partners iz Beča, Finance Malta iz Valete, Thomson Reuters Special Services iz Vašingtona, kom-panije Pizzatotti iz Monaka, te brojni drugi međunarodni eksperti koji su vodili panel diskusiju na ovu temu. Konstatovano je da je državljanstvo kroz investicije dobro rješenje, ako se primjenjuje na pravi način.

Podsjetimo, Program podrazumijeva ulaganja u privrednu djela-tnost kojim će se doprinijeti ekonomskom razvoju Crne Gore, i/ili nekretnine i/ili uplatu sredstava na poseban račun državnog budžeta. Njegova realizacija treba da doprinese ujednačenom re-gionalnom razvoju Crne Gore, sa naglaskom na Sjever.

Na radionici su upoređeni internacionalni programi sticanja dr-žavljanstva putem ulaganja, bilo je riječi o faktorima koji dopri-nose njihovom uspjehu, implikacijama u pogledu pristupanja EU za Crnu Goru, uticaju ovog programa na tržište nepokretnosti, te zašto je Due Diligence od presudne važnosti za njegov uspjeh.

Ministar Radulović je podsjetio da je međunarodni konkurs, koji je raspisala Vlada za izbor ponuđača za izradu i realizaciju Poseb-nog programa ulaganja, istekao početkom jula. Prijavilo se šest renimoranih međunarodnih kompanija, koje su dostavile svoje

Ekonomsko državljanstvo privlači investitore

Radionica o Posebnom programu ulaganja

Osnovni cilj Programa je otvaranje novih radnih mjesta.

programe. Vladina komsija će napraviti izbor, a onda konsultovati međunarodne adrese, prije svega Evropsku komisiju prilikom iz-bora kompanije.

- Glavni cilj Programa je otvaranje novih radnih mjesta. Crna Gora je veoma atraktivna destinacija za investitore i mi sada pokušava-mo da napravimo korak više i nagradimo ljude koji su spremni da ulažu u nju – rekao je Radulović.

Izvršni direktor međunarodne asocijacije Savjeta za migraciju ulaganja Bruno L’ecuyer ukazao je da uvođenje ovakvih programa nije bez izazova.

- Praksa je pokazala da nijesu svi programi uspješni i da država mora da bude oprezna kada uvodi ovakve programe. Puna tran-sparentnost treba da bude ključ, a Vlada mora naći partnera sa znanjem i dobrom reputacijom - naglasio je L’ecuyer.

Peter Vincent iz američkog Thomson Reutersa objasnio je zašto je temeljna analiza posebno važna u ovakvim programima.

- Potrebno je preduzeti sve adekvatne korake i provjere aplikanata kako se ne bi desilo da on izvrši neku kriminalnu radnju, a dobio je vaše državljanstvo - naveo je Vincent.

Potom je objasnio i nekoliko stepena kontrole koji se preduzima-ju kako bi se osiguralo da državljanstvo dobijaju samo provjerene osobe.

- Upoznajte vašeg kupca i istražite svaki potencijalni rizik, koji bi mogao naškoditi reputaciji programa ekonomskog državljanstva - savjetovao je Vincent predstavnike Vlade.

61


62


Regionvijesti

U Hrvatsku svake godine dođe oko dva i po miliona njemačkih turista

Preko 53 miliona Njemaca svake godine na kupanje u južnim morima potroše milijar-de eura. Zbog straha od terorizma umjesto u Tursku, najčešće odlaze u Italiju i Špani-ju. Na trećem mjestu omiljenih destinacija je Grčka, na četvrtom Bugarska, dok se na petom nalazi Hrvatska. U Hrvatsku svake godine dođe oko dva i po miliona njemač-kih turista.

Zbog blizine i dobrih prometnih veza Hr-vatsku posebno vole u Bavarskoj. Prema nekim statistikama, svaki četvrti Bavarac ljetuje na Jadranu, navodi Deutsche Welle.

I iz drugih krajeva Njemačke se rado putuje u Hrvatsku. Njemački Eurowings iz Kelna u svom ljetnom rasporedu skoro svaki dan ima letove za Split. Ta Lufthansina kćerka koja pokriva tržište jeftinih avionskih ka-rata ljeti leti i za Dubrovnik, Zadar i Pulu iz više od 10 njemačkih gradova.

Bez obzira na jeftine avionske karte i dobre all inclusive ponude, sve više Nemaca pre-ferira kampiranje, a vlasnici kamp prikoli-ca i kampera najviše vole Italiju. Ta zemlja godinama drži prvo mjesto, ali Hrvatska joj se opasno približila. Ipak, uvjerljivo najviše Nemaca ljetuje u svojoj zemlji.

Uber želi da ulaže u Srbiju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić raz-govarao je u julu u Vašingtonu sa predstav-nicima američkih kompanija, a "Uber” je izrazio želju da uđe na srpsko tržište.

Šefu srpske države priređen je radni doru-čak na Kapitol hilu sa Poslovnim savjetom

govinskog bilansa od ukupno 98 milijardi eura, koji su ove male otvorene ekonomije nagomilale u odnosima s EU samo između 2005. i 2016. godine. Kako bi pokrile taj ma-njak, zemlje Zapadnog Balkana su se enor-mno zaduživale u inostranstvu – opet, pri-je svega, u bankama iz EU. One već ionako kontrolišu najveći dio bankarskog sektora u regionu, tako da ne zarađuju samo na kreditima, koje daju državama, već i na pri-vredi i stanovništvu.

Stoga, kandidatima za pristupanje EU sa Zapadnog Balkana hitno su potrebne ra-zvojne perspektive i više javnih investicija, kako bi udvostručili godišnju stopu rasta na najmanje šest odsto.

Regionalna saradnja je nužna za uspostavu energetske stabilnosti

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je kako je ta zemlja energetski most koji spaja Bliski istok, Rusiju i Kaspijsku regiju sa Evropom i da je mjesto kroz koje prolaze najvažniji svjetski gasovodi, javlja Anadolu Agency (AA).

U obraćanju učesnicima 22. Svjetskog naf-tnog kongresa u Istanbulu, Rama je najavio da će od 2020. godine energenti iz Kaspij-sog mora preko Albanije ići ka Evropi.

Na Kongresu, čiji je globalni medijski par-tner AA, Rama je kazao da je energetsko tr-žište u Albaniji u proteklih nekoliko godina napravilo velike iskorake.

- Potražnja za energijom u svijetu je veća svakim danom. Trebamo zajedno tražiti pouzdane i različite načine zadovoljenja te potrebe. Održali smo važne sastanke i sa privatnim sektorom sa kojim je saradnja važna. Energetika je jedan od strateških sektora za Albaniju - poručio je Rama.

za međunarodno razumijevanje (Busines council for international undestanding), koji okuplja oko 200 kompanija, zaintere-sovanih za ulaganja u različite sektore pri-vrede.

Kompanija "Uber” je na sastanku izrazila interesovanje za ulazak na srpsko tržište i ulaganja u sektor turizma, dok je kompani-ja "John Deere” pokazala interesovanje za infrastrukturne projekte u Srbiji.

Na sastanak sa Vučićem došli su predstav-nici različitih kompanija, među kojima su "Cisco”, "Coca-Cola”, "Uber”, "Rio Tinto”, "Behtel”, "General Electric”, NCR, "Motorola”, "Freeport”, "XCube”, i druge firme iz oblasti rudarstva, građevinarstva.

Balkanskim ekonomijama treba rast od najmanje šest odsto

Ekonomije zemalja Zapadnog Balkana morale bi imati godišnji privredni rasti za najmanje šest odsto kako bi krajem če-tvrte decenije ovog vijeka dostigle prosjek Evropske unije, kaže se u analizi Svjetske banke koju je prenio DW.

Nakon decenije bez rasta, stopa privrednog rasta iznosi jedva tri odsto godišnje.

Glavna prepreka rastu je struktura eko-nomskih odnosa s jezgrom EU. Finansijski i trgovinski odnosi, geografski položaj i po-litička saradnja s EU odavno Zapadni Bal-kan čine faktičkim dijelom Unije. Među-tim, ne može se uopšte govoriti o tome da region dostiže EU: industrije su nestale, jer nisu mogle izdržati konkurenciju iz EU-a, spoljni dug raste, nezaposlenost ostaje previsoka, skoro svaka druga osoba mlađa od 30 godina nema posao. Uz to se nedo-voljno investira, prije svega u obrazovanje, nauku i razvoj. Tako niti se može proizvesti dovoljno dobara i usluga, koji se mogu izvo-ziti, niti se može održavati postojeća infra-struktura, poput autoputeva, koji povezuju južne članice EU, Tursku i Srednji istok s jezgrom EU.

Spoljni dug može se objasniti deficitom tr-

63


Naglasivši da Albanija želi da se integrira u regionalno energetsko tržište Zapadnog Balkana i Evrope, Rama je kazao kako ener-getska stabilnost sama po sebi nameće re-gionalnu saradnju.

- Napravljena su nova iskopavanja na ko-pnu u Albaniji. Sve ukazuje na to da je ovo pravo vrijeme za investiranje u industriju nafte i gasa u Albaniji - zaključio je Rama.

Prvi elektropunjač na Koridoru 10 počeo rad

Prvi uređaj za punjenje električnih auto-mobila u Srbiji počeo je sa radom na na-platnoj stanici "Preševo", na granici sa Makedonijom, a testiranje je pokazalo da odlično funkcioniše, saopšteno je iz Kabi-neta potpredsjednice Vlade Srbije i mini-starke građevinarstva, saobraćaja i infra-strukture, Zorane Mihajlović.

Ovo je prvi od ukupno pet punktova na ko-jima će vozači elektroautomobila moći da "dopune" svoje vozilo u Srbiji, a svaki elek-tropunjač je posljednja generacija uređaja koja ujedno omogućava i besplatnu inter-net konekciju.

Instaliranje punjača za ekološke elektroau-tomobile na Koridoru 10 sprovodi se na ini-cijativu ministarke Mihajlović, a u saradnji sa JP Putevi Srbije.

Već u narednih nekoliko dana očekuje se i instaliranje drugog elektropunjača na granici s Hrvatskom, na naplatnoj stanici "Šid".

Treći uređaj za punjenje elektroautomobila biće instaliran na Koridoru 10 tokom nare-dne nedjelje, i to na auto-putu u Beogradu, na Bubanj potoku, gdje će Putevi Srbije imati prodajno mjesto za tagove - uređaje za elektronsko plaćanje putarine.

- Cilj nam je bio da ove ljetnje sezone pri-vučemo još više vozača na našu najznačaj-niju saobraćajnicu - Koridor 10. Ne samo da će ova Vlada završiti izgradnju ovog kori-dora koji je najbolja i najkraća veza Istoka i zapadne Evrope, već intenzivno radimo na

tome da to bude i najmoderniji putni pra-vac prilagođen i potpuno ekološkim elek-troautomobilima - rekla je potpredsjednica Mihajlović.

U avgustu se očekuje instaliranje još dva punjača na stanicama "Dimitrovgrad", na ulazu i izlazu iz Bugarske, kao i "Subotica jug", na ulazu i izlazu iz Mađarske.

Na ovim punjačima moguće je u isto vri-jeme puniti tri automobila, a svuda gdje je instaliran uređaj, dostupan je i besplatan internet.

- Signal za internet je napravljen po siste-mu kišobrana, kako se ne bi stvarale gužve i ugrožavala bezbjednost na putu - rekla je Mihajlovićeva.

Vozači već mogu da računaju na besplatan internet na Koridoru 10 i na mjestima na kojima nisu instalirani elektropunjači. In-ternet signal je uveden na odmorištu "Jeri-na", na auto-putu od Beograda ka Nišu kod isključenja za Smederevo, zatim na odmo-rištima "Šimanovci 1" i "Šimanovci 2" (auto--put od granice sa Hrvatskom ka Beogradu u oba smera), "Feketić 1" i "Feketić 2" (auto--put od granice sa Mađarskom ka Beogradu u oba smjera).

Agrokor će usporiti rast hrvatske privrede u 2017.

Rejting agencija Fitch u petak je zadrža-la dosadašnji rejting Hrvatske na ‘BB’ uz stabilne izglede, napomenuvši da hrvat-ska privreda uživa koristi od povoljnih ci-kličkih kretanja, ali da će restrukturiranje Agrokora usporiti rast na 2,6% u 2017, pre-nio je Bankar.

Jačanje rasta trgovinskih partnera u regi-onu, povoljna dinamika plata i zapošljava-nja, snažni turistički prilivi i poboljšanje apsorpcije EU fondova rezultirali su real-nim rastom BDP-a u 2016. godini od 3% (naj-brže od 2007), a vjerovatno će to poduprijeti ekonomski rast i u 2017, navode u Fitch-u. Međutim, napominju da će restrukturiranje Agrokora uticati na privredni rast.

Agrokor ima vanrednu upravu koju je po-stavila državna administracija u aprilu, te dug koji je krajem prvog tromjesečja iz-nosio oko 12% hrvatskog BDP-a. U Fitch-u očekuju da će se problemi u toj najvećoj privatnoj kompaniji u zemlji širiti dalje na dobavljače koncerna i banke. To će, navo-de, imati uticaja na zaposlenost, investicije i kreditni rast te uticati i na usporavanje rasta BDP-a s lanjskih 3% na ovogodišnjih 2,6% u slučaju urednog restrukturiranja. U Fitch-u očekuju dalje privredno usporava-nje Hrvatske i u 2018.

Izjednačavanje subvencija za inostrane i domaće investitore

Potpredsjednik makedonske Vlade Kočo Anđušev izjavio je u julu da će nova Vlada izjednačiti subvencije za inostrane i do-maće investitore.

- Strani investitori i dalje će dobijati pod-sticajna sredstva i dobrodošli su u Make-doniju. Ali, način pomaganja će biti tran-parentan i jednak za sve. Podjednako ćemo pomagati i strane i domaće investitore - pojasnio je on za skopski portal MKD.

Anđušev je rekao da je zagovornik ideje da se prednost da je domaćim investitorima, budući da će poreze plaćati Makedoniji, a novac trošiti u zemlji.

Prema njegovim riječima, Vlada će krajem septembra objaviti strukturu podrške.

Makedonija je prva u regionu prije osam godina počela da subvencioniše strane in-vestitore da ulažu u njene slobodne indu-strijske zoname.

Prethodna vlada je s ciljem jednakog eko-nomskog razvoj svih regiona planirala otvaranje ukupno 11 slobodnih industrij-skih zona.

Država je direktno subvencionisala strane investitore u iznosu do 500.000 evra, nudi-la simbolične cijene zakupa na 99 godina, gradila kompletnu infrastrukturu, strance oslobađala od poreskih i carinskih nameta, kao i od lokalnih komunalnih taksi.

64


Značajan doprinos naučnom i privrednom razvoju

Prof. dr Miomir Jovanović, dekan Biotehničkog fakulteta Podgorica

65


Fakultet kontinuirano kroz razvoj poljoprivrede, veterine i šumarstva daje nemjerljiv doprinos naučnom i privrednom razvoju zemlje.

Jaka tržišna pozicija poljoprivre-dno-prehrambenih proizvoda po-drazumijeva uvođenje inovacija i

unapređenje njihove vrijednosti, pa agro proizvođači, bez podrške države, i nauke teško mogu sami odgovoriti ovim zahtje-vima, rekao je za Glasnik prof. dr Miomir Jovanović, dekan Biotehničkog fakulteta Podgorica.

Glasnik: Biotehnički fakultet je jedna od najstarijih naučnih institucija crnogorskog univerziteta. S tim u vezi: kakvo je mjesto ove obrazovne zajednice u naučnom i pri-vrednom razvoju naše zemlje.

M. Jovanović: Malo je institucija, ne samo na Univerzitetu Crne Gore, već i šire koje se mogu pohvaliti tradicijom dugom 80 go-dina. Od osnivanja do danas, Biotehnički fakultet se razvijao u skladu sa zahtjevima društvene zajednice i prolazio kroz proces transformacije, mijenjajući naziv, najduže kao Poljoprivredni institut, da bi uključi-vanjem sektora šumarstva prerastao u Bi-otehnički institut, tj. sa otvaranjem studija poljoprivrede, školske 2005/2006, prerastao u Biotehnički fakultet.

Kroz svoje tri osnovne djelatnosti: nastavu, naučnoistraživački rad i stručno-savjeto-davne usluge, Fakultet u kontinuitetu kroz doprinos razvoju u oblasti poljoprivrede, veterine i šumasrtva daje i nemjerljiv do-prinos naučnom i privrednom razvoju ze-mlje, uopšte.

Glasnik: Kako bi išli ukorak sa savreme-nom naučnim trendovima u poljoprivredi i agroindustriji na Fakultetu kreirate ino-vativne obrazovne programe i proširujete znanja iz oblasti biotehničkih nauka. O ko-jim novinama je riječ?

M. Jovanović: Kao rezultat uspješno za-vršenog procesa reformi na Univerzitetu Crne Gore i akreditacije studijskih progra-ma na našem Fakultetu, zaokružena je cje-lina sastavljena od tri nivoa studija: osnov-nih, master i doktorskih.

Akreditovani su akademski studijski pro-grami: Biljna proizvodnja, sa izbornim mo-dulima: Voćarstvo, vinogradarstvo i vinar-stvo; Ratarstvo i povrtlarstvo i Animalna proizvodnja sa izbornim modulom: Zooteh-nika i Animalni proizvodi.

naučne institucije kojom rukovodite sa po-ljoprivrednim proizvođačima, tj. o edukaci-jama koje realizujete za poljoprivrednike.

M. Jovanović: Uopšte, veza i komunikaci-ja na relaciji Fakultet poljoprivredni pro-izvođači se ostvaruje na dnevnoj osnovi. Prije svega, kroz pružanje stručno-savjeto-davnih usluga, koje uključuju analize uzo-raka zemljišta i poljoprivrednih proizvoda, okrugle stolove, radionice i sl. Takođe, u fo-kusu postavljenih ciljeva u projektima koji se realizuju na našem Fakultetu, poljopri-vredni proizvođači i njihova edukacija su uvijek među prioritetima.

Glasnik: Insistirate i na neophodnosti razbijanja predrasuda da je poljoprivreda teška i mukotrpna djelatnost, a pri tome nedovoljno potenciramo da poljoprivredni-ci mogu pristojno živjeti od svoga rada jer imamo izvanredne mogućnosti i šanse da realizujemo domaće proizvode.

M. Jovanović: Protiv predrasuda se može boriti, isključivo, činjenicama i konkretnim primjerima. Trebalo bi više isticati pozi-tivne primjere mladih ljudi koji su svoju perspektivu vezali za poljoprivredu i na nji-hovom primjeru pokazati da se od poljopri-vrede može sasvim lijepo i pristojno živjeti.

Takođe, o poziciji poljoprivrede najbolje govori i komparacija prosječnih zarada ostvarenih na nivou države sa prosječnim prihodima koji se mogu ostvariti bavlje-njem poljoprivrednom proizvodnjom, a da ne govorimo o mogućnostima koje se nude posredstvom državnih i dr. fondova.

Glasnik: Kažete da je izuzetno važno da po-ljoprivredni proizvođači shvate da je bitno dase edukuju, da proširuju znanje. Koliko je naš poljoprivrednik obučen i spreman da tržištu isporuči zdrav i konkurentan proi-zvod?

M. Jovanović: Po pravilu, najisplativija su ulaganja u znanje. To je kontinuirani pro-ces koji je nužan i neminovan. U zavisnosti od spremnosti da se ulaže u svoje znanje, mišljenja sam da domaći proizvođači da-nas imaju sasvim dobru osnovu za proi-zvodnju zdravstveno bezbjednih i konku-rentnih proizvoda.

Glasnik: Vrlo je značajna i edukacija potro-šača o kupovini domaćih proizvoda. Ne-

Osnovne primijenjene studije: Kontinen-talno voćarstvo i ljekovito bilje sa Izbornim modulima: Kontinentalno voćarstvo i Lje-kovito bilje, kao i Mediteransko voćarstvo sa izbornim modulima Rasadničarstvo i Ekološka proizvodnja. Master akademske studije: Voćarstvo, vinogradarstvo i vinar-stvo; Ratarstvo i povrtarstvo; Zaštita bilja i Tehnologije u animalnoj proizvodnji i Interdisciplinarne master studije: Bezbje-dnost hrane i Agrobiznis i ruralni razvoj.

Master primijenjene studije: Kontinentalno voćarstvo i ljekovito bilje i Rasadničarstvo. Akademske doktorske studije Biotehnika. Dakle, po prvi put, studenti u Crnoj Gori će moći da prođu kroz sva tri nivoa obrazova-nja i steknu diplomu doktora nauka iz obla-sti biotehnike.

Glasnik: Da li ste kadrovski i tehnički ospo-sobljeni da podržite razvoj crnogorske pol-joprivrede?

M. Jovanović: Da, uvažavajući činjenicu da na našem Fakultetu trenutno radi 38 dok-tora nauka, pet magistara, 16 saradinka u nastavi, stručnih saradnika i laboranata i 10 spoljnih saradnika. Što se prostora i opreme aspekta tiče, Fakultet posjeduje sa-vremene amfiteatre i učionice i laboratorije sa najsavremenijom opremom koja se kori-sti u naučnoistraživačke i nastavne svrhe.

Glasnik: Koliko su mladi ljudi zaintereso-vani za studije poljoprivrede?

M. Jovanović: Generalno, možemo biti za-dovoljni, kako s aspekta broja upisanih stu-denata, tako i učešća učenika sa odličnim uspjehom i diplomom "Luča” u ukupnom broju upisanih.

Glasnik: "Naša poljoprivredna proizvodnja bez sofisticirane podrške države i nauke te-ško da može opstati u konkurenciji koja je izuzetno jaka" rekli ste nedavno na jednoj konferenciji. Komentar.

M. Jovanović: Da, konkurentnost predsta-vlja jedan od osnovnih izazova za domaće proizvođače. S obzirom da jaka tržišna po-zicija, podrazumijeva uvođenje inovacija i unapređenje vrijednosti svojih proizvoda, slijedi da bez podrške države i nauke pro-izvođači teško da mogu sami odgovoriti ovim zahtjevima.

Glasnik: Saopštite više detalja o vezama

66


ophodno je potencirati informisanje potrošača da kupuju domaće, jer, kažete, ako uložemo makar euro u domaće proizvode to će do-nijeti višestruku korist.

M. Jovanović: Uvažavajući multifunkcionalni karakter poljopri-vrede, nesporno je da se ulaganjem u istu ostvaruje višestruka ko-rist ne samo za pojedinca već i društvo u cjelini. Zarađeni novac od prodaje domaćih proizvoda se dalje koristi za plaćanja obaveza prema državi, ličnu i drugu potrošnju i stvaranje uslova za otvara-nje novih radnih mjesta.

Glasnik: Koristi od kupovine domaćih proizvoda su brojne. Naža-lost, zahvaljujući "predrasudama” i drugim ograničenjima domaći potrošači su često nepovjerljivi, iracionalni i sl.

M. Jovanović: Nije to slučajno. Jedna od osnovnih karakteristika "dinarskog tipa”, kome i mi pripadamo jeste i iracionalnost. Oduvi-jek je na našim prostorima bilo izraženo nepovjerenje u domaću "pamet”. Uvijek smo cijenili više mišljenje nekoga ko dođe iz ino-stranstva. Zašto je to tako? Zato što smo skloni da komentarišemo mnoge stvari, a da nismo našli za shodno da ih bolje upoznamo. Najbolji primjer su poljoprivredni proizvodi gdje su nam, upravo, radi predrasuda, inostrani proizvodi "bolji”, iako možda nismo ni pružili šansu domaćem proizvođaču. Kakve su sve postojale pre-drasude prema mesnoj industriji kada je krenula domaća proizvo-dnja, s obzirom da su nam za određene proizvode sinonim bile rob-ne marke iz okruženja, da bi danas domaće robne marke postale lideri na domaćem tržištu? Dakle, neophodno je više edukacije i povjerenja prema domaćim proizvođačima, za koje ne sumnjam da neće održati povjerenje.

Glasnik: Veliku pažnju neophodno je posvetiti marketingu i krei-ranju ponude proizvoda da bi se domaći poljoprivredni proizvodi pozicionirali na tržištu.

M. Jovanović: Marketing je postao nezaobilazan u oblasti agro-biznisa. Savremeni način poslovanja bez kvalitetne marketinške pripreme- izrade marketing strategije, planova i sl. postao je ne-zamisliv.

Glasnik: Iz Crne Gore se svake godine odlije oko 400 miliona eura za uvoz proizvoda agroindustrije. Vi pitate: to znači da smo mi finansirali prozvodnju zemalja iz okruženja odnosno je li nam to interes i cilj? Poentirate: Poljoprivredu ne možemo isključivo po-smatrati kao proizvodnju, a ne uzeti u obzir multifunkcionalnost i značaj odnosno njen doprinos ravnomjernijem regionalnom ra-zvoju, njen značaj iz ugla ekonomske funkcije.

M. Jovanović: Spoljno trgovinski deficit poljoprivredno prehram-benih proizvoda nam nikako ne ide u prilog. Prije svega, jer ni-ska pokrivenost domaćeg uvoza hrane izvozom, pored odlivanja novčanih sredstava ima negativan uticaj i na poziciju domaćih proizvođača, mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, nastavak naglašenih migracija, a time i rast neobradivih površina, smanje-nje stočnog fonda i radne snage u primarnoj poljoprivrednoj pro-izvodnji i sl. Zaista je neshvatljivo da i dalje u nedovoljnoj mjeri koristimo tzv. "nevidljivi izvoz” i plasiranje domaćih proizvoda na kućnom pragu, eliminišući tako, prije svega, brojne carinske i druge izvozne barijere sa kojima se naši proizvođači teško mogu nositi.

Glasnik: Kako vidite budućnost crnogorske poljoprivrede?

M. Jovanović: Kao izvanrednu šansu koju je neophodno da blago-vremeno prepoznamo, a kada je prepoznamo i da je što bolje is-

koristimo. Naime, brojni podaci i analize nam idu u prilog, kada je perspektiva poljoprivrede u pitanju. Da li ćemo i u kolikoj mjeri znati to da iskoristimo, prevashodno zavisi prvo od pojedinca, a potom i društvene zajednice. Mi kao Fakultet smo tu da kroz našu misiju školujemo što kvalitetniji kadar koji će s pravom biti nosi-lac domaće proizvodnje u budućnosti. Sa povećanjem broja robnih proizvođača i država će znati da im obezbijedi dodatne podsticaje, uostalom to je njihova obaveza.

Glasnik: Koji su prioritetni planovi razvoja Biotehničkog fakulteta?

M. Jovanović: Kao što sam i na početku rekao, tradicija nas obave-zuje da moramo gledati ka budućnosti i imati realne planove. Kroz kontinuirano jačanje edukativne funkcije i podmlađivanje kadra, poseban naglasak stavljamo na transferu znanja i primjeni nauč-no istraživačkih rezultata u praksi.

Glasnik: Želite li da dodate još nešto od značaja za temu, što nije obuhvaćeno pitanjima?

M. Jovanović: Veoma je važno kontinuirano raditi na jačanju iden-titeta poljoprivrede i govoriti o tradiciji i njenom istorijskom zna-čaju za razvoj Crne Gore. Pored prehrambene sigurnosti i činjenice da je poljoprivreda duži niz godina predstavljala svojevrstan soci-jalni amortizer, o njoj je neophodno govoriti kao privrednoj djela-tnosti iz koje se može, kao iz bilo koje druge djelatnosti, ostvariti pristojna zarada i lijep život. Dakle, naš cilj je da kroz obrazovanje studenata edukujemo i buduće domaćine koji će biti za ponos Crne Gore. Jer sve veći broj inostranih gostiju to od nas i očekuje, a na nama je potez!!!

67


Investments in agriculture provide multiple benefits

PhD Mr. Miomir Jovanovic, Dean of the Biotechnical Faculty in Podgorica

Investing in agriculture, due to its multifunctional character, brings multiple benefits not only to an individual, but also to society as a whole.

68


Strong market position of agricultural and food products enta-ils the introduction of innovations and improvement of their values, so agricultural producers can hardly respond to these

requirements by themselves, without state support and science, says in an interview for Glasnik PhD Mr. Miomir Jovanovic, Dean of the Biotechnical Faculty in Podgorica.

Glasnik: The Biotechnical Faculty is one of the oldest scientific in-stitutions of the University of Montenegro. Therefore, what is the position of this educational institution in the scientific and econo-mic development of our country?

M. Jovanovic: Not many institutions at the University of Monte-negro and beyond can speak highly of 80-year tradition. Since its establishment, the Biotechnical Faculty has been developed in line with the requirements of the community and gone through a process of transformation, changing the name – it functioned the longest under the name Agricultural Institute. By including forest-ry sector, it was transformed into the Biotechnical Institute. Esta-blishing the study of agriculture in 2005, it became the Biotechni-cal Faculty. Through its three core activities: education, scientific research and professional and consulting services, the Faculty continuously gives an immeasurable contribution to the scientific and economic development of the country in general, through its involvement in the development of agriculture, veterinary medi-cine and forestry.

Glasnik: In order to keep up with modern scientific trends in agri-culture and agro-industry, the Faculty creates innovative educati-onal programs and broadens knowledge in the field of biotechnical sciences. Which novelties were introduced?

M. Jovanovic: Successfully completed reform process at the Uni-versity of Montenegro and accreditation of study programs at our faculty resulted in round-off unit composed of three levels of study: undergraduate, master and doctor studies. The following academic study programs have been accredited: plant production, with optional modules: fruit and wine growing and wine produc-tion; cultivation of soil and vegetable growing and cattle breeding with optional modules: zootechnics and animal products. Under-graduate applied studies: Continental fruit growing and herbs with optional modules: continental fruit growing and herbs, as well as the Mediterranean fruit growing, with optional modules: nursery production and eco-production. Master studies: fruit and wine growing and wine production; cultivation of soil and vegetable growing; plant protection and technologies in animal production and the Interdisciplinary master's studies: food safety and agribu-siness and rural development. Master applied studies: Continental fruit growing and herbs and nursery production. Academic docto-ral studies: biotechnics. So, for the first time, students in Montene-gro will be able to go through all three levels of education and get a PhD in the field of biotechnology.

Glasnik: Is the Faculty equipped in terms of staff and technology to support the development of Montenegrin agriculture?

M. Jovanovic: Yes it is, considering that 38 PhDs, five masters, 16 teaching assistants, technical assistants and laboratory technici-ans and 10 contracted associates are being employed at our Fa-culty. In terms of space and equipment, the Faculty has modern lecture theatres and classrooms and laboratories with the latest equipment used in scientific research and educational purposes.

Glasnik: Are young people interested in the study of agriculture?

M. Jovanovic: Overall, we can be satisfied, both in terms of the number of enrolled students and share of students with excellent grades and a diploma "Luča" in total number of enrolled students.

Glasnik: "Our agricultural production without sophisticated su-pport of government and science can hardly survive in the com-petition, which is very strong”, you said recently at a conference. Could you please comment this statement?

M. Jovanovic: Yes, competition represents one of the main chal-lenges for the domestic producers. Since the strong market positi-on entails innovation and improving the value of the products, one can conclude that without state support and science producers can hardly respond to these requirements by themselves.

Glasnik: Can you detail about links between scientific institutions which you manage and the agricultural producers, i.e. about edu-cation carried out for the farmers?

M. Jovanovic: In general, the Faculty and farmers have a daily connection and communication, first of all, through providing pro-

69


fessional and advisory services, which include analysis of soil and agricultural product samples, round tables, workshops etc. Also, regarding the objectives of the projects implemented at our Facul-ty, farmers and their training are always among the priorities.

Glasnik: You insist on the necessity to eliminate prejudices that agriculture is difficult and laborious activity, and at the same time we do not sufficiently emphasize that the farmers can make a li-ving, because they have excellent opportunities and chances to sell domestic products.

M. Jovanovic: Prejudice can be challenged solely by facts and concrete examples. We should emphasize more the positive examples of young people more, who dedicated their future to agriculture, and show with their example that one can make a nice and decent living from agriculture. Also, the position of agriculture is best illustrated by the comparison between the average salaries at the state level and an average income which can be achieved in agricultural production, not to mention the opportunities offered through the state and others funds.

Glasnik: You say that it is extremely significant that farmers un-derstand the importance of investing in themselves and impro-ving their knowledge. To what extent has our farmer been trained and prepared to deliver a healthy and competitive product on the market?

M. Jovanovic: As a rule, investments in knowledge pay off the most. This is a continuous process which is necessary and inevi-table. Depending on the willingness to invest in their skills, I beli-eve that domestic producers today have a very good basis for the production of healthy safe and competitive products.

Glasnik: Educating consumers about buying domestic products is also very important. It is necessary to inform consumers to buy local products, because, as you say, if we invest only one euro in domestic products, it will bring many benefits. Please explain.

M. Jovanovic: Taking the multifunctional character of agriculture into consideration, investing in this industry indisputably brings multiple benefits, not only to an individual but also to society as a whole. Money earned from the sale of domestic products is used for settling obligations to the state, personal and other consumpti-on and creating conditions for new jobs.

Glasnik: There are a number of benefits from buying local produc-ts. Unfortunately, due to "prejudices" and other restrictions dome-stic consumers are often suspicious, irrational and so on.

M. Jovanovic: It is not a coincidence. One of the basic characte-ristics of the "Dinaric type", which we belong to, is irrationality as well. Our region has always been characterized by expressed di-strust in the local "intelligence". We have always respected more the opinion of someone who comes from abroad. Why is it so? Be-cause we tend to comment on many things, but we do not find it necessary to get to know them better. Agricultural products are the best example, where due to prejudices, we consider foreign pro-ducts "better", even if we did not give a chance to the domestic producer. What kind of prejudices did exist against meat industry, when domestic production started, considering that the brands in the region were synonyms for certain products, and today dome-stic brands have became leaders in the domestic market? So, more training and confidence into domestic producers are needed and I am confident that they will not betray our trust.

Glasnik: Great attention should be paid to the marketing and crea-ting offer to position domestic agricultural products on the market.

M. Jovanovic: Marketing has become indispensable in agribusi-ness. The modern way of doing business without proper marke-ting preparation - developing marketing strategies, plans etc. - has become unthinkable.

Glasnik: On an annual basis, in Montenegro cca 400 million EUR are spent on import in the field of agro-industry. Your question to this statement was: "Does it mean that we financed the production of the neighbouring countries or is it our interest and goal? Your point was: "Agriculture cannot be considered solely as a producti-on without taking into account the multi-functionality and impor-tance and contribution to the balanced regional development, its significance from the perspective of economic functions”.

M. Jovanovic: Foreign trade deficit of agricultural food products does not favour us, first of all, since the low import-export cove-rage of food, in addition to the outflow of funds, has a negative impact on the position of domestic producers, the possibility of new jobs, continuing migration, and thus the growth of non-arable land, reducing livestock and labor force in agricultural manufac-turing, etc. It is really incomprehensible that we still inadequate-ly use the so-called "invisible export" and selling local products at one’s doorstep, thus eliminating numerous customs and other export barriers, our producers can hardly cope with.

Glasnik: In your point of view, what is the perspective of Montene-grin agriculture?

M. Jovanovic: In my opinion it is an outstanding opportunity which is necessary to recognize timely, and when we recognize it, we need to exploit it as much as we can. The numerous data and analysis are to our advantage, when it comes to agriculture perspective. Whether and to what extent we would exploit this opportunity depends primarily on the individual first, and then the community. The Faculty through its mission will keep educating high-quality students, who deserve to be holders of domestic pro-duction in the future. With the increasing number of commodity producers the government will be able to provide them with addi-tional incentives; after all it is its obligation.

Glasnik: What are the priority development plans of the Biotech-nical Faculty?

M. Jovanovic: As I said at the beginning, tradition obliges us to turn to the future and make realistic plans. Through continuous strengthening of education and rejuvenation of staff, we put a spe-cial emphasis on knowledge transfer and application of scientific research results in practice.

Glasnik: Is there anything else you would like to add to this inter-view which was not covered by our questions?

M. Jovanovic: It is very important to continuously work on streng-thening the identity of agriculture and talk about tradition and its historical significance for the development of Montenegro. In ad-dition to food safety and the fact that agriculture has represented a sort of social absorber for many years, it is necessary to speak on agriculture as an economic activity, from which, as from any other activity, one can make a decent and good living. So, our goal is to educate students, who will be future hosts of whom Montenegro will be proud. An increasing number of foreign visitors expect this from us and we need to make a move!!!

70


Hrvatska ima veću ekonomiju, Srbija jači reformski zamah

Hrvatska ima veću i konkurentniju ekonomiju od Srbije i snažnije institucije zahvaljujući ulasku u Evropsku uni-ju, konstatuje agencija Moody's u komparativnoj analizi,

predviđajući ujedno da će srbijanska ekonomija u predstojećim godinama biti podstaknuta strukturnim reformama i snažnim okretanjem izvozu.

Moody's je državnim obveznicama Hrvatske dodijelio ocjenu Ba2, uz stabilnu prognozu, dok je ona srbijanskih državnih obveznica niža za jedan nivo i iznosi Ba3, takođe uz stabilnu prognozu. Time agencija ulagačima signalizira da kupovinaa obveznica dvije ze-mlje ima karakter špekulacija i da ne ulazi u kategoriju investicija.

U komparativnoj analizi "Vlade Hrvatske i Srbije - razvijenija eko-nomija i institucije u Hrvatskoj opravdavaju snažniji kreditni pro-fil" agencija ističe veću konkurentnost hrvatske ekonomiju i podr-šku članstva u EU reformi hrvatskih institucija.

- Hrvatska ekonomija je približno za trećinu veća od srpske a član-stvo u Evropskoj uniji podstaklo je sveobuhvatnu reformu institu-cija - konstatuje potpredsjednik Moody'sa i koautor analize Evan Wohlmann.

- S druge pak strane veći reformski zamah u Srbiji u proteklim go-dinama poduprijeće približavanje dohodaka, a ulaganjima će vje-rovatno ići na ruku poboljšanje poslovnog okruženja u toj zemlji u posljednje vrijeme - dodaje on.

Kao dodirnu tačku u Moody'su izdvajaju velike dugove. Obje ze-mlje nose velik teret dugova, ali će fiskalna konsolidacija dovesti do postepenog poboljšanja, procjenjuje Wohlmann.

Nivo duga u dvije zemlje znatno je viši u odnosu na prosjek u grupi zemalja sa sličnim ocjenama, ističe se u izvještaju.

Tako je u Hrvatskoj udio duga u BDP-u u 2016. godini iznosio 84,2 posto a u Srbiji 74 posto, u poređenju s prosječnih 47,6 posto za slične zemlje s rejtingom Ba.

U Moody'u napominju da sektor državnih preduzeća u Srbiji i dalje predstavlja veći fiskalni rizik uprkos napretku u poboljšanju fiskal-ne pozicije nakon finansijske krize.

Beograd je pokrenuo reforme kako bi smanjio rizik budućih zah-tjeva državnih preduzeća prema budžetu, uključujući i restruktu-riranje 'gubitaša'.

Srbija ipak za razliku od Hrvatske nije dužna da poštuje propise Evropske unije o državnoj pomoći, koji ograničavaju izglede za di-rektnu državnu pomoć i jamče određeni stepen vanjskog nadzora, ističe se u izvještaju.

U Moody'su primjećuju i da su stope nezaposlenosti u obje zemlje smanjene, pri čemu su u Srbiji reforme zakonodavstva provedene 2014. godine dovele do većeg udjela aktivnog stanovništva i sna-žnijeg rasta zaposlenosti zahvaljujući privatnom sektoru.

Ističu ipak da pad nezaposlenosti također odražava smanjenje ra-dne snage zbog starenja populacije i velikog iseljavanja, zbog čega su dugoročniji izgledi za ekonomski rast neizvjesni.

- Za jačanje potencijala za rast u obje zemlje ključni su kontinuira-na integracija u Evropsku uniju i daljnji napori u smjeru poboljša-nja investicione klime - zaključak je Moody'sove analize, prenosi Hina.

Analiza agencije Moody's

Obje zemlje nose velik teret dugova, ali će fiskalna konsolidacija dovesti do postepenog poboljšanja.

71


Dogovoreno zajedničko suzbijanje nelegalnog prevoza

Sastanak crnogorsko-bosanskohercegovačke Mješovite ko-misije o prevozu putnika i tereta u međunarodnom drum-skom saobraćaju, održan 20. i 21. jula 2017.godine, u prostori-

jama Privredne komore Crne Gore. rezultirao je Protokolom koji su potpisali predstavnici dvije države.

Bosansko hercegovačku delegaciju je predvodio pomoćnik mi-nistra za transport i komunikacije Zoran Andrić, a pored njega u radu mješovite komisije učestvovali su predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Spoljno trogvinske komo-re BiH, kao i Privredne komore Republike Srpske. Šef crnogorske delegacije bio je Dalibor Milošević, generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj, a pored njega članovi naše delegacije bili su predstavnici Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Inspekcije za drumski saobraćaj, Direkcije za saobraćaj i Privredne komore Crne Gore.

Delegacije su razmijenile informacije i statističke podatke o rob-noj razmjeni između dvije države. Konstatovano je da je u periodu 2014.-2017. godine registrovan trend pada obima robne razmjene između dvije države. Istaknuto je da će kroz razvoj putničkog i te-retnog transporta, te turizma unaprijediti ekonomske odnose iz-među dvije države.

Delegacije su razmijenile podatke o izdatim dozvolama. Iskazana

Mješovita komisija sa BiH

je spremnost da se usaglasi isti godišnji termin u kojem će se odr-žavati postupak usklađivanja međunarodnih redova vožnje.

U skladu sa Sporazumom i nacionalnim zakonodavstvom kabota-ža je zabranjena i može se obavljati isključivo na osnovu dozvole koja se izdaje po zahtjevu zainteresovanog stranog prevoznika.

Predstavnici Crne Gore su informisali sagovornike da se prevozni-ku kojem je već izdata dozvola neće naplaćivati administrativna taksa prilikom izdavanja nove, na kojoj je upisan novi kooperant.

Protokolom je dogovoreno da se za prevoznike iz ovih zemalja koji obavljaju naizmjenični prevoz putnika u tranzitu preko teritorije jedne ili druge države ne zahtijeva posjedovanje tranzitne dozvole.

U vezi sa nelegalnom prevozom bilo je priče o korišćenju dozvola za naizmjenični prevoz putnika, koje se često zloupotrebljavaju od strane prevoznika. Protokolom su dogovorene zajedničke akcije za suzbijanje nelegalnog prevoza i pojačanu kontrolu naizmjeničnog prevoza.

Delegacije su konstatovale da se prevoz tereta između dvije države odvija bez većih problema. Godišnje će se razmijeniti kontigent od 1500 dozvola za obavljanje prevoza roba za/iz treće zemalje, dok će se u slučaju ukazane potrebe za dodatnim dozvolama na bazi reciprociteta izdati nove dozvole.

72


Zapažen nastup crnogorske privrede

Međunarodni sajam poljoprivrede i hrane u Sloveniji

Prvo predstavljanje proizvoda kompanija iz mesne industrije nakon dobijanja izvoznog broja za prodaju na EU tržištu.

Vodeći crnogorski proizvođači u oblasti prehrambene industrije predstavili su od 26. do 31. avgusta

2017.ponudu na 55. Međunarodnom saj-mu poljoprivrede i hrane AGRA - Gornja Radgona, na raskršću Slovenije, Austrije, Hrvatske i Mađarske. Za Mesnu industriju "Goranović” i "Mesopromet-Franca”, na-stup na ovom sajmu bio je prva prilika da, nakon dobijanja izvoznog broja za prodaju svojih proizvoda na evropskom tržištu, ka-pacitete prezentuju među 1800 izlagača iz 36 zemalja. Među proizvođačima svjetske klase proizvoda – hrane, vina, prehrambe-ne industrije i dopunskih aktivnosti na far-mama, zapažen nastup imali su crnogorski proizvođač vina "Plantaže” i voda "Diva”.

- Učešće na sajmu je bila odlična prilika za predstavljanje kompanije i proizvoda cr-nogorske mesne industrije na EU i drugim tržištima – kazao je Đorđije Goranović, vla-snik i direktor MI "Goranović”.

Na sajmu organizovanom sa sloganom "Tradicionalno svježe”, koji je otvorio preds-jednik Slovenije Borut Pahor, predstavljeni su najpoznatiji svjetski brendovi u poljopri-vredi, šumarstvu i vinogradarstvu, izvanre-dna hrana i vino, najsavremenija oprema u prehrambenoj industriji i enologiji, rješenja za poljoprivredne objekte/konstrukcije, kao i iz oblasti zaštite životne sredine, sjemena, sredstva za prehranu i brigu o životinja-ma i biljkama. Najinteresantniji izložbeni programi bili su: mašinska oprema i drugi proizvodi za poljoprivrednu proizvodnju, proizvodi prehrambene industrije, gastro-nomija, industrijska podrška, ambalaža, ručni rad, turistička ponuda i atrakcije.

Na štandu, kojeg su za crnogorsku privre-du organizovali Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, predstavljene su mogućnosti za saradnju i vođeni pojedinačni/bilateralni razgovori zainteresovanih poslovnih su-bjekata. Crnogorske proizvode imao je pri-liku da proba i kineski ministar poljoprivre-de Han Čangfu, posjetivši naš štand.

Sajamske aktivnosti su dio političkih i po-slovnih događaja najvišeg ranga u okviru AGRI trgovinskog foruma zemalja Central-ne i Istočne Evrope (CEEC) i Narodne Repu-

73


blike Kine (16+1 Inicijativa), koji se održava na ministarskom nivou jednom godišnje, svake godine u drugoj zemlji. Predstavnici političkih i poslovnih delegacija iz 16+1 ze-malja (Albanija, Bugarska, Bosna i Hercego-vina, Češka Republika, Crna Gora, Estonija, Hrvatska, Litvanija, Letonija, Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija i Kina) su posebnu pažnju posvetili značaju lanaca snabdijevanja hranom na lokalnom i globalnom nivou. Stručni i po-slovni naglasak bio je na Međunarodnoj godini održivog turizma i razvoja. U tom kontekstu, istaknuta je komparativna trži-šna prednost regiona i zemalja koje izlažu hranu iz bližeg okruženja. Održiva poljo-privreda i upravljanja šumama predsta-vljeni su kroz očuvanje netaknute prirode, prirodni i kulturni pejzaž. U tehnološkom smislu, pružena je podrška komercijalnoj prezentaciji vrhunskih dostignuća kada je u pitanju poljoprivredna tehnologija.

Na sastanku predstavnika CEEC i Kine raz-mijenjena su mišljenja o važnosti međuna-rodnih trgovinskih lanaca snabdijevanja prehrambenim proizvodima na lokalnom i globalnom nivou, kao i o drugim pitanji-ma od zajedničkog interesa, uz ocjenu da je trgovina poljoprivrednim proizvodima važan faktor u ublažavanju siromaštva, postizanju sigurnosti hrane i održivog korišćenja prirodnih resursa, što su glavni ciljevi održivog razvoja.

- Funkcionalan, transparentan, pravičan i efikasan sistem trgovanja je od suštinskog značaja kako bi se odgovorilo na moguće negativne efekte usled klimatskih promje-na i osigurala sigurnost hrane. Pitanja si-gurnosti hrane i standardi koji se odnose na kvalitet, dobrobit životinja i životnu sre-dinu su važni zahtjevi potrošača u među-narodnoj trgovini, a istovremeno netarifne barijere mogu ometati dalji razvoj trgovine - navodi se u deklaraciji usvojenoj na sku-pu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljopri-vrede i ruralnog razvoja, zemlje učesnice usaglasile su da mjere koje treba preduzeti kako bi se dalje promovisala poljoprivre-dna saradnja jesu jačanje saradnje u svim oblastima važnim za razvoj održive poljo-privredne proizvodnje, prerade i ruralnih područja. Istaknuta je važnost podsticanja zajedničkog ulaganja i podrška kompanija-ma da investiraju u okviru Inicijative, kao i dalje unapređenje trgovinske saradnje i promovisanje, kroz učešće na agrobiznis događajima i međunarodnim poljoprivre-dnim sajmovima, kakav je i AGRA.

74


Svijetvijesti

Estonija planira digitalnu valutu

Estonija razmišlja da pokrene sopstvenu virtuelnu valutu, nešto kao baltički bitkoin.

Ukoliko se plan realizuje, to bi bila prva ini-cijativa za digitalnu valutu neke vlade.

Takav korak je dio programa e-rezidenci-ja, koju je Estonija pokrenula krajem 2014. godine, prenosi B92. Obrazac za prijavu je kratak, taksa je 100 eura i poslije nekoliko klikova može se postati digitalni stanovnik Estonije.

Na program mogu da se prijave ljudi iz cije-log svijeta, mogu da dobiju ličnu kartu, ali i da pokrenu posao u toj zemlji.

Izdavanje nacionalne kriptovalute smatra se narednim korakom u tom smislu.

- Digitalna valuta koju bi podržala vlada, imaće veći značaj i u budućnosti zemlje, ali će pomoći i u jačanju ekonomije - kazao je generalni direktor programa e-rezidencija za Estoniju, Kaspar Korjus.

Prve procjene pokazuju da bi Estonija, koja sada ima 1,3 miliona stanovnika, mogla da dobije deset miliona e-stanovnika.

Microsoft ukida hiljade radnih mjesta

Microsoft je najavio ukidanje hiljada radnih mjesta u svijetu kako bi ojačao prisutnost u sektoru takozvanog cloud computinga, u kojem je suočen s velikom konkurencijom Amazona i Googlea.

Ukidanje radnih mjesta najviše će pogoditi prodajne odjele, a većina rezova biće spro-vedena van Sjedinenih Američkih Država, prenosi Hrportfolio.

- Microsoft uvodi promjene kako bi bolje služio klijentima i partnerima. To može rezultirati povećanim ulaganjima u neka područja, ali i smanjenjem broja radnih mjesta u drugim sektorima - kazali su iz kompanije.

Microsoft u svijetu zapošljava oko 121 hilja-

du ljudi, a posljednjih godina tokom reorga-nizacije ukinut je velik broj radnih mjesta.

Pod vodstvom izvršnog direktora, Satya Nadelle, Microsoft se preusmjerava s tra-dicionalnog softverskog poslovanja, koje raste sporo, na "cloud” usluge i mobilne aplikacije.

Iz kompanije je saopšteno da je u devet mjeseci, do kraja marta, od proizvoda "in-teligentnog clouda” zabilježio prihode od 1,7 milijardi USD, što se najviše zahvaljuje povećanju prihoda od "cloud computing” platforme Azure.

Uprkos napretku, Microsoft i dalje u tom području zaostaje za Amazonom.

Electrolux kupuje Bestov brend

Švedski proizvođač kućnih aparata Elec-trolux dogovorio je akviziciju evropskog proizvođača kuhinjskih napa Best.

Finansijske pojedinosti akvizicije nijesu poznate, a regulatori tek treba da je razmo-tre. Njen se završetak očekuje tokom trećeg kvartala, prenosi SEEbiz.

Kompanija Best u sastavu je Broan-Nu-Tonea, sjevernoameričkog proizvođača i distributera ventilacionih proizvoda za do-maćinstva koji će i dalje projektovati, proi-zvoditi i prodavati Bestov brend kuhinjskih ventilacionih proizvoda u Sjevernoj Ame-rici.

Best je u prošloj godini ostvario neto pri-hode od 42 miliona eura, uz 450 zaposle-nih, većinom raspoređenih u proizvodnim postrojenjima u centralnoj Italiji i na jugu Portugalije.

Iz Electroluxa su poručili da će im akvizi-cija omogućiti razvoj kompletne ponude ugradnih kuhinjskih rješenja i dodatno podstaći dugoročni profitabilni rast u regiji.

Čelnik Elecroluxovog poslovanja za Evro-pu, Bliski istok i Afriku, Dan Arler, kazao je da je akvizicija strateška dopuna koja će ojačati Electroluxove kapacitete za projek-

tovanje, istraživanje i razvoj te proizvodnju kuhinjskih napa, što je ključno da bi se po-trošačima pružilo jednostavno vanredno kulinarsko iskustvo.

Globalna ekonomija jača

Globalna ekonomija jača, ali zemlje moraju sarađivati da bi se oduprle pokretu protiv slobodne trgovine, ocijenio je predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi.

On je na godišnjoj konferenciji centralnih banaka u Džekson Holu saopštio da je vi-šestrana saradnja ključna za umirivanje zabrinutosti radnika da će im slobodna tr-govina ugroziti poslove.

On je dodao da razvijene ekonomije moraju da osiguraju da otvorena globalna ekono-mija očuva fer uslove, bezbednost i ravno-pravnost, prenosi B92.

Draghi se u govoru nije bavio finansijskim zdravljem eurozone. Neki investitori su očekivali da će čuti informacije o uspora-vanju kupovina obveznica ECB-a. Prema njegovim riječima, efekat mera ECB je bio veoma dobar, a kupovina obveznica uspje-šna jer je oporavak sve stabilniji. Ipak fak-tori poput sporog rasta plata usporavaju br-zinu oporavka, pa će, kako je rekao Draghi, sigurno i dalje biti značajnih monetarnih mjera.

Draghieva najava od prije nekoliko mjese-ci da bi moglo doći do prestanka kupovine obveznica je drastično povećala vrijednost eura prema dolaru i tako naškodila evrop-skim izvoznicima. To je zakomplikovalo i napore ECB-a da povisi inflaciju, pa je Dra-ghi od tad veoma oprezan u izjavama veza-nim za kupovinu obveznica.

EK odobrila preuzimanje Opela

Francuski proizvođač automobila, PSA grupa, obezbijedio je bezuslovno odobrenje evropske antimonopolske komisije za pre-uzimanje General Motors-ove njemačke poslovne jedinice, Opela.

Ovo preuzimanje pomoći će francuskom konglomeratu da se približi evropskom tr-žišnom lideru, Volkswagen-u, s obzirom da

75


će nakon preuzimanja imati tržišni udio od 17%. Proizvođač brendova "Peugeot” i "Ci-troen” obećao je da će Opel i njegov britan-ski brend "Vauxhall” vratiti na staze profita-bilnosti, prenosi Bankar.

Još ranije je objavljeno da je vrijednost transakcije oko 2,2 milijarde eura, uključu-jući i 900 miliona eura za GM-ovu evropsku jedinicu za finansijsko poslovanje. PSA grupa je prilikom objave preuzimanja naja-vila da planira da ostvari sinergiju u ovom poslu, štedeći godišnje 1,7 milijardi eura, sve do 2026. godine.

Kina širi BRIKS

Kina je, u okviru svog predsjedavanja, na predstojeći samit BRIKS-a pozvala pred-stavnike pet novih država, saopštio je am-basador Rusije u Kini Andrey Denisov.

- Ove godine Kina je pozvala iz Afrike — Gvineju, iz Južne Amerike — Meksiko, iz Jugoistočne Azije — Tajland, Centralne Azije — Tadžikistan - saopštio je na pres- konferenciji Denisov.

Prema njegovim rečima, ovo nije prvi put da država-organizator samita na ovakve događaje poziva predstavnike drugih dr-žava.

Direktor Instituta za SAD i Kanadu Ruske akademije nauka Viktor Kremenyuk u martu je u razgovoru sa Ruskom nacional-nom informativnom službom prokomen-tarisao izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa da Vašington namjerava da nađe nove prijatelje i uspostavi partnerske od-nose sa njima. Prema njegovim riječima, među novim partnerima mogle bi se naći i države-članice BRIKS-a.

Najveću platu primaju Švajcarci

Najveću prosječnu platu na svijetu imaju stanovnici Švajcarske i ona na godišnjem nivou iznosi 95 hiljada dolara.

Za Švajcarskom slijede Norveška, Luksem-burg i Danska, a potom Australija, Irska i

Holandija. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države, koje su najveća i najsna-žnija ekonomija svijeta, tek na 8. mjestu sa prosječnom godišnjom platom od 57 hilja-da dolara.

Listu od prvih deset sretnih zemalja zatva-raju Belgija i Kanada, objavio je CNN.

Paklica poskupljuje na 10 eura

Francuska će stalno povećavati cijenu ci-gareta da bi u naredne tri godine koštale deset EUR po paklici.

Francuska ministarka zdravlja, Agnes Bu-zyn, tako je potvrdila strategiju zemlje pre-ma kojoj će cijene duvanskih proizvoda biti među najvišima u Evropi, prenosi B92.

Ona je kazala da je u protekloj deceniji broj pušača u Velikoj Britaniji pao sa oko 30 na 20 odsto, nakon što je vlada podigla cijene duvanskih proizvoda.

Rekordne japanske investicije u Veliku Britaniju

Japanske investicije u Ujedinjenom Kra-ljevstvu dostigle su rekordan nivo od pro-šlogodišnje neočekivane odluke Londona da istupi iz Evropske unije (EU), saopštio je britanski ministar inostranih poslova Boris Johnson.

- Japanske investicije u Ujedinjenom Kra-ljevstvu na rekordu su od prošlogodišnjeg glasanja za Brexit - rekao je Johnson posli-je razgovora sa japanskim kolegom Fumi-om Kishidom u Tokiju, a prenosi agencija Frans pres.

Prema zvaničnim podacima britanske Vla-de, u finansijskoj 2016/2017.godini eviden-tirano je 116 sporazuma o stranim direk-tnim investicijama japanskih kompanija u Britaniji. U prethodnoj finansijskoj godini bilo je 115 sporazuma.

Broj radnih mjesta povezanih sa japanskim investicijama dostigao je 9.066 uposlenih prošle godine, u odnosu na 7.654 koliko ih je bilo godinu ranije.

Johnson je obećao da će London "izgraditi fantastične odnose sa svojim prijateljima i partnerima u EU", prenosi AFP, i podsje-ća da je japanskim kompanijama, među kojima su Nisan, Tojota i Honda, članstvo Britanije u EU dugo služilo za izvoz svojih proizvoda u kontinentalni dio Evrope.

Ryanair snižava cijene karata

Irski niskobudžetni avioprevoznik Ryanair poručio je, uz objavu poslovnih rezultata, da bi cijene karata za letove na pojedine de-stinacije mogao smanjiti i do 9 %, s obzirom na pojačanu konkurenciju u industriji vaz-dušnog prevoza u idućih nekoliko mjeseci.

Najava ovog, po broju putnika najvećeg evropskog niskotarifnog vazdušnog pre-voznika, uslijedila je nakon sličnih komen-tara o cjenovnom pritisku od strane Rya-nairovih konkurenata proteklih sedmica, prenosi Antena M.

Konkurencija raste, s obzirom na to da su aviokompanije preusmjerile svoje kapa-citete iz Turske i sjeverne Afrike, kažu iz Ryanaira.

Najava je uslijedila nakon što je Ryanair ostvario 55-postotni rast dobiti u tromjese-čju.

Dobit prije oporezivanja u tri mjeseca, za-ključno s 30. junom porasla je na 397 mi-liona eura, potstaknuta snažnijom potra-žnjom za Uskrs, dok su prihodi skočili za 13 posto, na 1,68 milijardi eura.

Prosječna cijena karte tokom tromjese-čja porasla je 1 posto, na 40,3 eura, iako iz Ryanaira poručuju da je to rezultat mnogo snažnijeg poslovanja tokom uskrsnih pra-znika.

Iz aviokompanije kažu da očekuju pad cije-na karata 5 posto do kraja jula te 8 posto u idućih šest mjeseci, odnosno do kraja sli-jedeće godine.

- Očekujemo da će cjenovno okruženje za-držati vrlo visoku kompetitivnost, izjavio je izvršni direktor Michael O'Leary.

76


Islandski recept za uspjeh

Od bankrota do ekonomskog čuda

Island je mala zemlja, ostrvo, koja ima oko tri stotine hiljada sta-novnika, a ipak je primjer ubrzanog razvoja, gotovo nezabilježe-nog u istoriji. Za tu zemlju može da se kaže da je prešla put od

bankrota do "ekonomskog čuda”. Tokom velike ekonomske krize 2008. godine Island je doživio finansijski krah, jer je 85 odsto finan-sijskog sistema bankrotiralo, a onda se uz pomoć MMF i "malo” sreće sa berzanskim proizvodima, oporavila za svega nekoliko go-dina. Evo priče koju je objavio Ekonomski online.

Island je postao planetarno "popularan” u finansijskom svijetu kada je na početku globalne ekonomske krize 2008. godine dobio titulu zemlje, koja se suočila s najvećom finansijskom katastrofom u svojoj istoriji. To je zaslužio zbog toga što za samo nekoliko dana u zemlji bankrotiralo 85 odsto subjekata finansijskog sistema, a valuta, islandska kruna, u pojedinim momentima je gubila i preko 300 odsto vrijednosti.

Ipak, Island je kasnije, nakon što je gotovo bankrotirao, vrlo brzo izašao iz krize. Takvo "ekonomsko čudo” se u značajnoj mjeri pri-pisivalo nekim alternativnim mjerama Vlade, usmjerenim protiv bankara, stranih povjerilaca, MMF-a i pravila Evropske unije.

Međutim, ako se pomnije analizira tok događaja i reakcije Vlade, odnosno, njene ekonomske politike, vidi se kako ovakva priča nema čvrste osnove. Treba istaći da se reakcije nosioca ekonom-ske politike, nakon izbijanja krize na Islandu, mogu podijeliti u dvi-

je kategorije – one koje su bile usmjerene na rješavanje akutnih problema i one koje su se odnosile na sanaciju i restrukturiranje.

Naime, suočena s bankrotom najvećih privatnih banaka u zemlji, kojima je naglo pala depozitna baza i koje nisu mogle naći izvore finansiranja na međunarodnom tržištu, tadašnja islandska vlada morala ih je nacionalizovati. Vlada nije pustila banke da propadnu, jer ih nije htjela spasiti, kako se prvobitno mislilo, nego iz razloga, što ni ona, ni centralna banka, nisu imale sredstava za to. Da bi se to razumjelo treba podsjetiti da su banke na Islandu bile oko deset puta veće od cijele ekonomije, što je presedan u istoriji. Zato je umjesto poznate sintagme "too big to fail” za Island skovana sin-tagma "too big to bail”.

Centralna banka je, zbog slabljenja nacionalne valute, nakon značajnih deviznih intervencija uvela kapitalne kontrole, koje su ukinute tek sredinom marta 2017. godine. Stabilizacija kursa na-cionalne valute bila je važna, jer je deprecijacija krune povećavala vrijednost dugova građana i preduzeća, zaduženih u stranoj valuti i jačala inflaciju. S obzirom na pad na berzi, centralna banka je do-nijela odluku o obustavi trgovanja svim akcijama kako se panika i gubitak vrijednosti ne bi nastavili. Istovremeno, Island je i for-malno isključen iz globalnih tržišta, jer je Velika Britanija tužila islandsku vladu za terorističko djelovanje zbog toga što nije pri-stala da isplati izgubljene depozite britanskih i norveških građana

77


Banke na Islandu su bile oko deset puta veće od cijele ekonomije, što je presedan u istoriji.

u islandskim bankama (kasnije je vlada morala isplatiti depozite do 20 000 eura).

Kad je riječ o dugoročnim merama, namijenjenim sanaciji eko-nomije, one su bile dio stand by aranžmana s MMF-om, koji je potpisan krajem 2008. godine. Aranžman, u vrijednosti od preko 2 milijarde dolara, zasnivao se na tri stuba: (i) stabilizacija kursa nacionalne valute; (ii) fiskalna konsolidacija i (iii) restrukturiranje banaka i duga privatnog sektora. Prvi stub je podrazumijevao na-stavak i jačanje politike kapitalnih kontrola, uz istovremeno jača-nje međunarodnih deviznih rezervi centralne banke.

Drugi stub je uključivao sveobuhvatni program povećanja i uvođe-nja novih oblika poreza, širenja poreske baze i značajnih rezova rashoda, koji su od 2009.-2011. godine rezultirali ukupnom konsoli-dacijom od preko 9 odsto BDP-a.

Treći stub predstavlja najkompleksniji finansijski zahvat u istoriji, a odnosio se na restrukturiranje banaka, podjelom banaka na nove (domaći depoziti i krediti %2B kapital države i centralne banke) i stare (inostrana aktiva i pasiva) i aktivaciju novih banaka. Da bi nove banke mogle postati profitabilne bilo je potrebno restruktu-rirati dug privatnog sektora (stvoriti kreditnu sposobnost građana i preduzeća) pa su sprovedeni programi otpisa dugova. Banke su onda ponovno privatizovane i njihovi vlasnici su prvi put u istoriji Islanda postali stranci.

Islandska ekonomija se tada većinom zasnivala na proizvodnji i izvozu aluminijuma i ribarstvu. Značajan rast cijena aluminijuma i dobra ribolovna sezona, uz niže cijene islandskih ribljih proizvo-da (zbog slabije valute), doveli su do značajnog rasta izvoza i prili-va deviza. Pritom je većina izvoza, ipak, bila posljedica rasta cijene aluminijuma. Uz takav pozitivan podstrek i istovremeno jačanje turizma (jer je Island postao poznat i jeftiniji za evropske sjever-ne zemlje), kao i jačanje poslovanja privatnog sektora (vezanog uz aluminijum i ribarstvo) doveo je do postupnog oporavka i domaće potražnje.

Znači, model je sljedeći: Island nije pustio banke da propadnu, nego ih zapravo nije mogao spasiti. Island nije odbio strane kredi-tore, nego je primio međunarodne zajmove od oko 70 odsto BDP-a, a cijeli stabilizacioni program sproveo je s "omraženim” MMF-om. Depresijacija islandske krune nije bila razlog eksplozije izvoza, već rast cijena aluminijuma na svjetskim tržištima.

Islandski građani jesu odbili da isplate Britance i Norvežane na osnovu virtualnih računa u programu Icesave, ali su istovremeno strani povjerioci postali vlasnici islandskih banaka. Da bi dobio povjerenje investitora, Island je aplicirao za članstvo u EU, a onda jednostrano prekinuo taj proces. Međutim, ta se odluka kasnije od-razila kroz vrlo teške pregovore o lovu ribe u zajedničkom ribolov-nom području.

78


Potrebna strategija za razvoj pomorske djelatnosti

Ivo Begović, osnivač i generalni direktor pomorske Agencije Boka Adriatic i predsjednik Udruzenja pomorskih agenata Crne Gore

79


Kruzere bi morali zadržati jer su oni najbolji promoteri destinacije.Tamo gdje oni dolaze, postoji velika šansa da njihovim putem krenu i druge respektabilne inostrane kompanije i turoperatori što je nama ogromna dobrobit, jer se tako sve bolje pozicioniramo na svjetskom tržištu i valorizujemo domaću turističku ponudu.

Upornošću i željom da se što prije vratimo na svjetsko pomorsko tr-žište, gdje smo svojevremeno bili

prepoznatljivi i imali uzornu poziciju, veo-ma napornim radom uspjeli smo da oprav-damo ukazano povjerenje stranih brodara i njihove kruzere vratili u Crnu Goru. Doveli smo u našu zemlju, poslije brodova kompa-nije Costa Crociere mnogo drugih plovila respektabilnih evropskih kompanija. Na kraju je kruna našeg posla bila saradnja sa vodećom američkom kompanijom Royal Caribbean, rekao je za Glasnik Ivo Bego-vić, osnivač i generalni dierektor pomor-ske agencije Boka Adriatici i predsjednik

80


Udruzenja pomorskih agencija Crne Gore.

Begović je u pomorstvu od 1985. Radio je u državnoj agenciji Jadro-agent, a nakon toga 1999. osnovao privatnu firmu i nastavio biznis u lukama Zelenika, Bijela, Kotor, Tivat, Bar kao i u Budvi. Cilj mu je bio da uspostavi saradnju sa najvećim svjetskim pomorskim kompanijama, čiji brodovi uplovljavaju u lukama u okruženju, da ih dovede u naše luke, i u tome je, sudeći po zapaženim biznis re-zultatima, uspio.

On ističe da pomorstvo ima veoma značajnu ulogu u globalnom svjetskom biznisu. Ova industrija teži milijarde dolara i u nepre-kidnom je rastu.

Begović se prisjeća poslovnih izazova i uzleta, biznis amplituda, koje su itekako uticale na rad kompanije kojom rukovodi.

- Pošto su sankcije bivšoj državi skinute krajem 90-tih godina, počeli su se stvarati bolji uslovi za poslovanje i krenuli smo da mnogo više radimo, na razne načine smo se dovijali i pokušavali ostvariti kontakte sa brojnim menadžerima iz raznih pomorskih kompanija. Kad je tržište dozvolilo da se bolje pozicioniramo i dje-lujemo tada smo krenuli sa jačim marketingom kako bi privukli svjetske brodove u Crnu Goru, kaže Begović.

Glasnik: Da li je pokretanje ovog biznisa bilo teško?

I. Begović: U početku je bilo baš teško raditi. Kada pogledam iz ove perspektive i osvrnem se iza sebe, ne mogu vam opisati kroz što smo sve prošli, neophodno je bilo mnogo ubjeđivanja, pregovara-nja, da bi samouspostavili neki kontakt. Poslije teškog vremena koje smo prošli 90-tih godina i medijske slike stvorene o nama, nije bilo lako uvjeriti brodare da smo spremni da servisiramo takva plovila i njihove putnike. Počeli smo sa kompanijom Costa Croci-ere iz Djenove i prvo smo njihove brodove doveli u Boku, u Kotor, iako nam infrastrukturni ambijent i ostale okolnosti nijesu bili na nivou. Našom upornošću i željom da se što prije vratimo tamo gdje smo ranije bili prepoznatljivi, dakle na uzornu poziciju na svjet-skom pomorskom tržištu, i gdje bi uvijek trebali da budemo, oprav-dali smo povjerenje stranih brodara. Pa, čak i više od toga. Poslije Costa Crociere doveli smo u Crnu Goru puno drugih evropskih i svjetskih kompanija kao što su Princess Cruises, Silversea Cruises, njemačka TUI Cruises, španska kompanija Pullmatur, francuski Ponant i kao kruna našeg posla bila je saradnja sa vodećom ame-ričkom kompanijom Royal Caribbean koja je svoje brodove usidri-la u našoj luci, zatim su uslijedili i Holland America Line, Carnival, Cunard, Seabourn i AIDA cruises.

Glasnik: Kakve rezultate očekujete u ovogodišnjoj turističkoj se-zoni?

I. Begović: Od 450 uplovljenja stranih brodova, koliko će ih ovog ljeta pristići u Kotor,u našoj direktnoj organizaciji dolazi njih pre-ko 200 s tim što taj broj varira, zbrog poznatih problemau lukama sjeverne Afrike i u Turskoj, jer strane kompanije žele da zamijene turske luke sigurnijim destinacijama među njima i našim lukama.

Glasnik: Apostrofirate probleme koje je neophodno riješiti da bi stvorili uslove za razvoj domaćeg pomorstva. O čemu je riječ?

I. Begović: Imamo brojne zakonske I administrativne barijere koje upravo želimo riješavati preko udruženja koje smo uspostavili, a sve uz pomoć Privredne komore Crne Gore. Između ostaliih, sada bih se osvrnuo na jedan težak infrastrukturni problem. Akvatori-jum i obala Luke Kotor ne mogu primiti toliko brodova koje imamo

u najavi. Kotor ima samo jednu ulicu, pa kad tri hiljade putnika izađe samo sa jednog broda, nastane saobraćajni kolaps, a ima dana kada imamo dva ili tri broda, što na vezu što na sidrištu, a to rezultira gužvom na ulicama i u gradu i često ima za posljedicu neprijatnost i nezadovoljstvo gostiju i turista, a posebno domaćeg stanovništva o čemu bi trebalo dodatno razmisliti, jer smatram da ne bismo smjeli dozvoliti situaciju da se stvori ambijent u kom su kruzeri problem i nisu dobrodošli. Ovaj problem je neophodno što prije rješavati, posebno uzimajući u obzir činjenicu jer su pristigli brojni predlozi brodara, sa kojima sarađujemo, koji smatraju da je navedeni problem moguće prevazići preko otvaranja novih sidri-šta i graničnih prelaza u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva. Ja-sno je da se on ne može prevazići na lokalnom nivou već to mora biti u saradnji sa državnim institucijma. Moramo imati nacionalnu strategiju koja bi definisala razvoj pomorske djelatnosti i tada bi se znalo da li želimo da i dalje dolaze kruzeri u Crnu Goru. Mislim da bi kruzere morali zadržati jer su oni najbolji promoteri destinacije i valorizacije domaće turističke ponude. Tamo gdje oni dolaze, a podsjetiću da dovoze i do 4000 turista i 1500 posade, postoji velika šansa da njihovim putem krenu i druge strane kompanije I turope-ratori što je nama ogromna dobrobit jer se sve bolje pozicioniramo na svjetskom tržištu. Agencije pokušavaju da poboljšaju ponudu, organizujemo izlete za Perast sa otocima, Risan sa Rimskim mo-zaicima, Mini Montenegro turu: Kotor, Njeguši, Lovćen, Cetinje, Budva, razne druge izlete grupne i indvidualne, zavisno od tražnje i interesovanja putnika.

Kad smo pregovarali dolazak brodova kompanije Royal Caribbe-an kazali smo Amerikancima da uporede i "izmjere" Dubrovnik i Kotor, a njima je to u početku bilo neshvatljivo i neuporedivo. Međutim, kasnije, nakon upornog pregovaranja, ispostavilo se da bi Kotor mogao biti čak bolja destinacija od Dubrovnika. Evo zašto. U Kotoru imamo sat i po navigacije kroz jedini naseljeni fjord na Mediteranu, dok u Dubrovniku brodovi uplovljavaju sa otvorenog mora. Kotor ima kvalitetno zaleđe, sa mogućnošću organizovanja brojnih izletničkih tura, koje Dubrovnik takođe nema, pa ukoliko na nacionalnom nivou uradimo kvalitetnu strategiju možemo da turiste izvedemo iz Kotora i predstavimo im našu kvalitetnu ponu-du. Naša prednost je što na dva-tri sata od Kotora imamo: Durmitor kanjon Tare, Skadarsko jezero, Lovcen, Plantaže-Šipčanik, imamo puno toga što možemo ponuditi gostima sa kruzera.Međutim za sve ovo uslov je dobra organizacija, koordinacija, edukacija, stra-tegija razvoja.

Glasnik: Koje benefite stanovnici Kotora dobijaju dolaskom ovih brodova. I ne samo Kotora.

I. Begović: Kotor se pretvorio u grad suvenirnica. Podsjećam da smo 2000. godine imali jednu ili dvije. Naravno ne samo suvenirni-ce, tu su sada mnogo bolji i luksuzniji restorani, prodavnice, luksu-zni autobusi, luksuznija plovila, veoma obrazovani mladi vodiči koji govore strane jezike, čak se i u zaleđu i neka seoska domaćin-stva mijenjaju jer dočekuju goste sa kruzera i uslužuju ih domaćim proizvodima, hranom i pićem. Znači da tržište to traži. Mogli bismo imatipreko 20 raznih izleta za ljude sa jednog broda. Možete zami-sliti koliki je to posao za zaleđe Kotora, za Njeguše, Cetinje, Grbalj, Paštroviće, Lušticu, Perast, Herceg Novi, čak Nikšić i Durmitor. Jer ovi turisti su zahtjevni i traže da vide kako se proizvode vino, ulje, potom da posjete proizvođačku farmu, da upoznaju tehnologiju proizvodnje pršuta, da ne pominjem pješačke, biciklističke i razne druge ture. Od tri hiljade turista sa jednog broda ima klijentele za sve vrste ponuda samo je na nama kako ćemo da se organizujemo

81


i ponudimo ono što imamo. Ovo je krajnje ozbiljan posao i moramo mu se posvetiti od najnižeg do najvišeg nivoa.

Glasnik: Imate prijedloge što bi i kad trebalo učiniti da bi se blago-vremeno pripremili za predstojeću kruzing sezonu.

I. Begović: Bitno je da krajem novembra, kad se završi kruzing se-zona, nadležna državna institucija, organizuje sastanak sa agenci-jama (koje su u direktnom kontaktu sa brodarima i turoperatorima) sa opštinskim vlastima, rukovodiocima luka, turističkom organi-zacjom, ministarstvima turizma i saobraćaja, lučkim upravama, kapetanijama, carinama i svima koji su u tom poslu. Neophodno je sumirati godinu, da se suočimo sa prigovorima, dogovorimo kako riješavati pojedine probleme da se isti ne bi ponavljali naredne go-dine. Tako bi se kvalitetnije pripremili za sljedeću i da početkom naredne februar-mart imamo sastanak-dva, da vidimo da li smo se adekvatno spremili- kako to komitenti očekuju od nas. Nažalost upravo zbog manjka koordinacije i komunikacije među pomenu-tim institucijama skoro svake sezone imamo situaciju da se neki novi propis, taksa, naknada, počne primjenjivati usred sezone od čega svi imamo mnogo više štete nego koristi.

Glasnik: Koliko traju pripreme za dolazak ovih brodova i šta one sve obuhvataju?

I. Begović: Dolazak jednog broda se priprema oko dvije godine. Agencijama brodarske kompanije sada traže rezervacije veza za 2019. i 2020. godinu. Tako počinje planiranje rute kruzinga od stra-ne kompanije. Nakon obezbijedjene potvrde veza, kompanija od agencije traži da predvidi ugovori sve troškove za predmetni do-lazak. Na osnovu potvrde veza i troškova, kompanija pravi budžet tog kruzinga, što je osnova za prodaju broda na tržištu i njegovo popunjavanje. Dvije godine brodarske kompanije znaju koji će biti uslovi, troškovi na tom putovanju i veoma je neposlovno, nepri-hvatljivo ako kasnije dodje do bilo kakvih promjena.

Glasnik: O svjetskom pomorstvu se najviše odlučuje u Majamiju, pa je tamo i naša šansa da se realizacijom adekvatnih mjera kvali-tetno pozicioniramo na svjetskoj pomorskoj mapi.

I. Begović: Svake godine se u brojnim svjetskim metropolama or-ganizuju razne konferencije, skupovi, sajmovi pomorske i kruzing idustrije, međutim sajam uMajamiju je vodeci u ovoj oblasti. Na Majami Seatrade-u učestvuju najveće svjetske pomorske kompa-nije, na visokom nivou, koje odlučuju o svemu što se odnosi na djelatnost svjetskog pomorstva i kruzinga. Sajam često posjećuju pomorski djelatnici iz Crne Gore koji ne mogu mnogo da učestvuju u donošenju odluka. Veoma je bitno da na sajmu učestvuju oni koji imaju odredjene kompetencije i autoritet, da dogovoreno ili ono što tržište traži, sprovedu u djelo, što nažalost do sada nije bio slučaj.

Svim silama želimo da zadržimo Royal Caribbean jer je to takva kompanija koja, ukoliko dođe u neku luku, daje signal drugim po-morskim kompanijama da tu dođu bez razmišljanja. Ako ta kom-panija ode iz Kotora piramida će početi da se rasipa. Razgovarali smo sa potpredsjednikom kompanije Johnom Tercekom, (kao i sa drugim predstavnicima kompanija i CLIA-e), koji je nekoliko puta boravio u Crnoj Gori i ne znam zašto nije došlo do realizacije nekih zamisli koje su predlagali u cilju proširenja i poboljšanja saradnje. U Majamiju imaju kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere o tome šta bi i mi u Crnoj Gori trebali da uradimo da bi se Royal Ca-ribbean zadržao u Kotoru. Već nekoliko godina te mjere, kako smo razumjeli kroz razne vidove saradnje su ponuđene našim nadle-žnim institucijama, ali još uvijek ništa od planiranog nije realizo-

vano. Trebali bismo sa daleko više pažnje i ozbiljnosti slušati što se priča u Majamiju i na drugim skupovima, to bi nam moglo pomoći da otvorimo puno novih radnih mjesta, od obale pa do raznih mje-sta u zaledju, mogućnosti su brojne samo je na nama kako ćemo se odnositi prema zahtjevima tog za nas neshvatljivo velikog tržišta.

Glasnik: Koliko je nedavni sastanak u organizaciji Privredne ko-more Crne Gore o razmjeni iskustava za pomorskim zemljama iz okruženja kao i o osnivanju pomorskih klastera značajan za Vašu djelatnost?

I. Begović: Taj sastanak je veoma bitan. Želim da naglasim da je nama iz Udruženja pomorskih agencija Crne Gore saradnja sa Pri-vrednom komorom. veoma bitna, jer uz pomoć te poslovne asoci-jacije želimo da komuniciramo sa našim državnim institucijama i da i ubuduće unapređujemo dobru saradnju sa Komorom. Pri-vredna komora može pomoći pomorskoj privredi u regionalnom povezivanju, što se i potvrdilo u ovom slučaju. Veoma je značajna saradnja sa Italijom, Hrvatskom i drugim državama iz okruženja radi korišćenja njihovih iskustava u donošenju naše legislative iz ove oblasti jer mi u ovom poslu nemamo zakonodavni okvir. Za-konom nijesu definisane naše djelatnostii to nam je najveći pro-blem. Godinama smo nastojali da formiramo udruženje pomor-skih agencija, udruženje je postojalo i u bivšoj državi, udruženja postoje i u državama u okruženju, jedino preko udruženja se mogu problemi koje srećemo u poslovanju transparentno i institucio-nalizovano riješavati kroz institucije sistema. Željeli smo da ovo udruženje predstavimo državi, da ono bude njen partner u rješa-vanju naših problema. Ovo bi bio način da standardizujemo naše poslovanje i da nadležne upoznamo sa problemima koje imamo da bi ih zajedno rješavali. Pošto nemamo zakonsku regulativu bilo ko može otvoriti agenciju i pokušati da se bavim ovim poslom. Ako te novonastale kvazi-agencije raznim mahinacijama na tržištu npr. damping cijenama, poluistinama itd. čak i uspiju da dovedu bro-dare, brodar će nakon nekog vremena biti nezadovoljan kvalite-tom usluge i servisima jer je sve limitirano prethodno ponuđenom cijenom i informacijama, zbog tog nezadovoljstva brodar napušta destinaciju, a ta destinacija će izgubiti tu kompaniju. Želim jasno da kazem da nismo protiv novih preduzeća-agencija, jer na svjet-skom tržištu ima dovoljno posla za sve, čak otvaranje novih agen-cija može privući nove brodare i povećati našu turističku ponudu ali to mora biti zakonom regulisano kao i u okruženju. Boraveći u Trstu u organizaciji Privredne Komore, saznali smo da postoji čitava procedura da bi neka firma dobila licencu i stekla uslove da se bavi ovim poslom. Zato želimo sa državom da budemo partneri, da imamo udruženje agencija i da napravimo zakonsku regulativu, a kad toga nema svi misle da mogu da rade sve.Ne moramo potro-šiti godine da pravimo zakone već da italijansko zakonodavstvo primijenimo, prilagodimo i uskladimo sa našim poslovanjem i po-trebama. Tako bi mogli da izgradimo naše zakonodavstvo i tako uredimo poslovanje domaćih pomorskih agencija. Podsjetiću da je italijansko zakonodavstvo, veoma razvijeno, posebno njihov po-morski zakonik koga čitav svijet praktično kopira. Zato je nama velika pogodnost to što je Privredna komora Crne Gore razvila saradnju sa italijanskim poslovnim asocijacijama, posebno Trsta, gdje je pomorstvo na visokom nivou. Takođe i to što je Privredna komora pokazala spremnost, kao naš partner, da nam pomogne da uspostavimo veze sa nadležnim državnim organima kako bi izgra-dili legislativu za poslovanje pomorskih agencija, standardizovali naše poslovanje i izgradili dobru pravnu osnovu za funkcionisanje ove značajne djelatnosti za privredu Crne Gore.

82


With persistence and a desire to return as soon as possible on the world shipping market, where once we were reco-gnized and had an exemplary position, as always should

be, we have justified the confidence of foreign shipping compani-es and returned their cruise ships to Montenegro. After the ships of the company Costa crociere, we brought in our country ships of many other respectable European companies. At the end the crown of our work was collaboration with a leading US company Royal Caribbean, says in an interview for Glasnik Mr. Ivo Begovic, a founder and general director of the shipping agency Boka Adriatic.

Mr. Begović has been engaged in maritime business since 1984. He worked at the state agency Jadroagent, and then in 1999 he established a private company and continued the business in the ports of Zelenika, Bijela, Kotor, Bar as well as Budva. He wanted to establish cooperation with the greatest world shipping compani-es. According to the noted business results, he achieved this goal.

He emphasizes that maritime industry has an important role in the global business. It brings billions of dollars and continuously grows.

Mr. Begović recalls the business challenges, business amplitudes, which had an enormous impact on the operations of the company which he manages.

- Since sanctions were lifted against the former state, after 2000 the business conditions were better and we started to work more. When the market allowed us attaining the better position and ac-ting, we started with a stronger marketing so as to attract the wor-ld ships to Montenegro, says Mr. Begovic.

Glasnik: Has the initiation of this business been difficult?

I. Begovic: The business was very hard at the beginning; we ne-eded to convince the big foreign shipping companies to come to Montenegro, since, after difficulties we have experienced, it was not an easy task to persuade them that we are ready to provide maintenance to these ships and services to their passengers. First we started the cooperation with the company Costa Crociere and brought their ships to Boka, to Kotor, even though our infrastructu-re and other circumstances were not high-level. With persistence and a desire to return as soon as possible on the world shipping market, where we should be, we have justified the confidence of foreign shipping companies and returned their cruisers to Monte-negro, even more. After the shipping company Costa Crociere, we brought many other ships of respectable European companies to

Maritime Development Strategy needed

Ivo Begović, the founder and general director of shipping agency Boka Adriatic

83


Cruise ships need to be kept, since they are the best promoters of a destination. Destinations which they reach could be visited by other renowned foreign shipping companies which would follow their example. This provides us with an enormous benefit, since we are attaining better position on the global market.

I. Begovic: Kotor has turned out to be the city of souvenir shops. Let me remind you that in 2000 there were one or two, and now there are a lot of them, which means that the market demands it. We or-ganize wine and olive tours in the villages in the hinterland, whe-re rural tourism has been developed. We could have 25 different excursions for people from one ship. You can imagine how big this job is for Kotor, Njeguši, Cetinje, Grbalj, Paštrovići, Luštica, Kotor, Herceg Novi, even Niksic, since these tourists are demanding and are interested in how wine and oil are produced, then visiting the manufacturer's farm, learning about the technology of production of prosciutto, not to mention biking tours. On a ship with the three thousand tourists there is a clientele for all kinds of offers, the very organization is up to us. This is extremely serious business and we have to devote to it to the utmost extent.

Glasnik: Do you have any suggestions what needs to be done in order to prepare in due time for the next cruising season?

I. Begovic: It is very important to organize a meeting between the agencies, which directly communicate with shipping companies, and municipal authorities, tourism organization, ministries of to-urism and transport, port administrations, customs and all indivi-duals engaged in this business. The meeting needs to be organized in November when the cruising season ends, in order to sum up the previous season and be prepared for the next one. We need to organize meetings in the beginning of the year to see whether we prepared in an adequate manner. We have tried to establish the association of shipping agencies for years, which, in my opinion would help us in realization of a number of business projects.

Glasnik: How long do the preparations for the arrival of these ships last and what do they include?

I. Begovic: The arrival of a ship has been prepared for two years. The shipping companies are asking for the confirmation of berth for 2019 and 2020. This is how it begins. The company asks us to calculate the costs now. The agencies send costs to the compa-nies. On the basis of the berth confirmation and costs, the com-pany makes the budget for this cruising, which is fundamental for renting the ship and its occupancy rate. The shipping companies have been familiar with the costs of the trip for two year. It is not in line with business ethics to change taxes later, and in our country it is always present. It is incomprehensible to change the regulati-ons and taxes which various state institutions correct during the season, and therefore we have enormous problems. This means that the rules of the game are changed during the game?!

Glasnik: Most decisions about world maritime industry are made in Miami, so there lies our opportunity to establish better position on the world maritime map through the realization of adequate measures.

I. Begovic: The Miami Sea Trade meeting is organized every year in Miami, attended by the world's largest companies which make

our country and the crown of our work was collaboration with a leading US company Royal Caribbean, which moored its ships into our port. Princess Cruises and Silversea Cruises, then the leading German company TUI, as well as Pullmantur Cruises, Spanish shi-pping company, and the French company Onanta etc were among the last companies which arrived in Montenegro.

Glasnik: What kind of results do you expect in this year’s tourist season?

I. Begovic: Out of 450 arrivals of foreign ships, which are to come to Kotor this summer, we organized the arrival of 300 of them. This number varies due to the familiar issues in Turkey, since the fore-ign companies want to replace the Turkish with our ports.

Glasnik: You emphasize the problems which need to be solved in order to create conditions for maritime development. Can you cla-rify this?

I. Begovic: We have problem with the infrastructure, since the Ko-tor basin and coast cannot moor so many ships. In addition there is only one street in Kotor, so when three thousand people disem-bark from the ship, there is traffic congestion. This issue needs to be solved as soon as possible and it is obvious that this cannot be solved on the local level, but in the cooperation with the pu-blic authorities. We need a national strategy which would define the development of maritime industry, and then it would be clear whether we still want cruise ships in Montenegro. I think we need to keep the cruise ships since they are the best promoters of a de-stination. Destinations which they reach, I will remind you that they bring about 3000 tourists and 1500 crew members, could be visited by other foreign shipping companies which would follow their example. This provides an enormous benefit for us, since we are attaining better position on the world market. In order to im-prove the offer, for such guests we organize very good excursions to Perast. When we were negotiating the arrival of the Royal Ca-ribbean ships, we told the company’s representatives to compare Dubrovnik and Kotor, which was unthinkable and unacceptable for them at the beginning. However, later on it turned out that Ko-tor is even better destination than Dubrovnik. In Kotor navigation through fjord lasts about 90 minutes and this is the only inhabited fjord on the Mediterranean, while for example, the fjords in Nor-way are not inhabited. Kotor has high-quality hinterland, which Dubrovnik does not have. Therefore, if we make a high-quality na-tional strategy, our high-quality offer even beyond Kotor can be presented to tourists. The fact that from Kotor one can reach the Tara Canyon, the Skadar Lake, Šipčanik in two hours speaks in our favour, and there are so many tourist amenities which we can offer to our guests. However, in order to achieve all these goals, we need the strategy.

Glasnik: Which benefits do the inhabitants in Kotor and beyond receive with the arrival of these ships?

84


decisions about all activities related to the maritime industry. Our people, who attend this meeting, cannot provide significant contribution to decision-making. We want to give our best to keep Royal Caribbean because such a company, if it comes into a port, gives a signal to other shipping companies to come there without consideration. If the company leaves Kotor, the demand will be lower. We spoke with the company’s Vice President Mr. John Ter-cek who has visited Montenegro several times, and I do not know why some ideas, we had, were not realized. In Miami there are short, medium and long term measures related to what even we in Montenegro should do to keep Royal Caribbean in Kotor. For seve-ral years these measures, i.e. cooperation has been offered to our country but still the planned activities have not been carried out. In Miami I was also recommended to open branch office in Saran-da. I would like to continue working in my country, my children live in Kotor, and I claim I can bring foreign companies, shipping about 3000 tourists, which is a huge market. This might bring a lot of new jobs for guides, drivers, coffee bars, restaurants, hotels...

Glasnik: To what extent has the recent meeting, organized by the Chamber of Economy of Montenegro, about the share of experien-ce with maritime countries and establishment of maritime cluster been important for your industry?

I. Begovic: The meeting and the communication with Italy, Croatia and other countries were very important due to using their experi-ences in bringing our legislation related to this industry, since our country does not have legislation framework. The Law does not define our activities, which poses the biggest problem. We have tried to establish the maritime agency association for years, so we did not deal with the legislation very much. But when we started doing the business very seriously, the legislation posed us a pro-blem. We agreed to solve these problems with the Government. We wanted this association to be the partner to the Government, to standardize our business operations and present it to the Gover-nment, and introduce them to the problems and start finding the solutions. Due to the lack of legislation, anyone can establish an agency and be engaged in this business. If these agencies bring shipping companies, those companies will be unsatisfied with the destination and the destination will lose this company. We found out that in Trieste there is an entire procedure for a company to ob-tain a licence. The professional exam needs to be taken. Therefore, we want to be the partner to the Government, to have the agency association and draw up a legal regulation, since when we lack le-gislation everyone thinks they can do whatever they want. We do not have to draft laws for years, but to apply, adjust and harmonize the Italian legislation with our business and needs. So we could create our legislation and thus regulate the business of domestic maritime agency. Let me remind that the Italian legislation is well drafted, especially its maritime code which almost the who-le world copied. Therefore, the cooperation which the Chamber of Economy of Montenegro has developed with Italian business associations, especially the one from Trieste, represents a great benefit for us. Therefore, we do not have to waste time. There is a whole procedure to be followed in order to establish a shipping agency. The big advantage for us is that the Chamber of Economy of Montenegro is always ready, as our partner, to help us establish connections with public authorities in order to draw up legislation for the maritime agencies’ operations, standardize our businesses and create a good legal basis for the functioning of this very im-portant activity for the Montenegrin economy.

85


86


Rast broja putovanja stranih turista

Svjetska turistička organizacija

Putovanja stranih turista širom svijeta porasla su šest odsto na godišnjem nivou u periodu od januara do aprila, dok je povjerenje turističkih poslenika dostiglo najviši nivo u de-

ceniji, navodi se u najnovijem turističkom barometru Svjetske tu-rističke organizacije (UNWTO).

Takvom rezultatu doprinio je održivi rast kod velike većine glav-nih turističkih destinacija i stabilan oporavak kod drugih, piše u izvještaju objavljenom na zvaničnoj internet stranici UNWTO.

U izvještaju se dodaje da su perspektive za period od maja do av-gusta ostale visoke, prenosi B92.

Destinacije širom svijeta posjetilo je u prva četiri mjeseca 369 mi-liona stranih turista koji su prenoćili, što je 21 milion više nego u istom periodu prošle godine.

Period od januara do aprila obično predstavlja oko 28 odsto uku-pnog godišnjeg rezultata.

U dokumentu se navodi da je većina odredišta, koja su prošle godine zabilježila snažne rezultate, zadržala taj zamajac, dok su destinacije koje su prethodnih godina imale teškoća, nastavile sa oporavkom u prvom dijelu godine.

To se posebno odnosi na Bliski Istok, koji bilježi rast dolazaka stra-nih turista u posmatranom periodu od deset odsto, zatim na Afriku osam odsto i Evropu šest odsto. Robustan rast bilježe i Azija i Paci-fik šest odsto i Amerika četiri odsto.

- Destinacije koje su tokom prošle godine bile pogođene negativ-nim događajima sada pokazuju znake oporavka u vrlo kratkom pe-

riodu, što je dobrodošla vijest za sve, a pogotovo za odredišta koja žive od turizma - kazao je generalni sekretar UNWTO, Taleb Rifai.

On je dodao da s obzirom na to da je ova godina proglašena Među-narodnom godinom održivog turizma za razvoj, pozdravlja nasta-vak razvoja turizma. On je podsjetio da sa rastom ide veća odgo-vornost kako bi se obezbijedilo da turizam doprinese ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti.

Kada je riječ o Evropi, u periodu od januara do aprila rezultati su poboljšani naročito u južnoj mediteranskoj Evropi, gdje je zabilje-žen rast dolazaka stranih turista od devet odsto u poređenju sa po-većanjem od jedan odsto u istom prošlogodišnjem periodu.

Zapadna Evropa bilježi porast od četiri odsto, a sjeverna devet od-sto, dok je u centralnoj i istočnoj Evropi zabilježeno četiri odsto više međunarodnih dolazaka u odnosu na uporedni period prošle godine.

U Azijsko-pacifičkom regionu, najbolji skor ima južna Azija, sa rastom dolazaka stranih posjetilaca od 14 odsto, zatim Okeanija sedam odsto, jugoistočna Azija šest odsto i sjeveroistočna Azija pet odsto.

Međunarodni dolasci u obje Amerike povećani su četiri odsto, pri čemu južna i centralna Amerika bilježe plus od po sedam odsto, a Sjeverna Amerika i Karibi tri, odnosno dva odsto, respektivno.

Ograničeni dostupni podaci za Afriku ukazuju na porast broja do-lazaka stranih turista od osam odsto, pri čemu prednjači Sjeverna Afrika sa skokom od čak 18 odsto, pokazuju podaci UNWTO.

87


Carine i unijaVladimir Gligorov

Carinska unija ima jedinstven carinski režim prema drugim zemljama. Recimo, prema EU ili Americi ili Rusiji. Zemlje zapadnog Balkana, koje su sada članice regionalne zone

slobodne trgovine CEFTA imaće bescarinski režim trgovine sa EU kada sve zemlje sprovedu Sporazume o stabilizaciji i pridru-živanju. Ali neće imati iste carine na uvoz iz trećih zemalja. I tu bi se Srbija suočila sa izborom: carinska unija ili ugovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Tu su onda i ti planovi o saradnji sa Evroazij-skom unijom. Kao član carinske unije, to bi morao da bude ugovor te zajednice sa Rusijom ili Evroazijskom unijom. Izgledi da se to završi ugovorom o slobodnoj trgovini su veoma mali.

Zaista, Srbija će morati da se odrekne ugovora o slobodnoj trgovini sa Rusijom kada postane član EU, isto kao i stupanjem u carin-sku uniju na zapadu Balkana. To bi vjerovatno bilo dobro iz privre-dnih i političkih razloga, ali da bi se taj predlog uzeo ozbiljno bilo bi potrebno čuti da je to zaista trgovačka politika Srbije. Ako bi se stvarno krenulo u pregovore o carinskoj uniji, bilo bi tu i drugih problema, ali ovaj o trgovačkoj strategiji Srbije u odnosima sa Ru-sijom bi bio prvi koji bi trebalo riješiti. Jer inače ne bi imalo o čemu da se pregovara.

Zajedničko tržište je nešto drugo, mada nepostojanje zajedničke carinske politike stvara probleme. Recimo, neki od tih problema na CEFTA granicama nastaju usljed potrebe da se provjeri pore-klo robe koja prelazi granicu. Jer CEFTA obezbjeđuje bescarinsku razmjenu među zemljama članicama, ali ne i sa ostatkom svijeta. To važi i za robu iz EU, jer neke zemlje još uvek nijesu ukinule ca-rinsku zaštitu u razmjeni sa njom. A tu su onda i treće zemlje, gdje različiti carinski tretmani mogu da utiču na trgovačke puteve. Sve bi se to pojednostavilo ujednačavanjem carina. No, najveći dio pro-blema će svejedno nestati kada sve zemlje pređu na bescarinski

Zajedničko tržište je nešto drugo, mada nepostojanje zajedničke carinske politike stvara probleme. Recimo, neki od tih problema na CEFTA granicama nastaju usljed potrebe da se provjeri porijeklo robe koja prelazi granicu.

režim trgovine sa EU, kada primijene trgovački dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Konačno, kada je reč o porezima, potrebno je imati u vidu da se najveći deo prihoda prikuplja porezom na dodatu vrednost. Ujednačavanje tih stopa nije potrebno, a verovatno nije ni poželjno (jer ne diskriminišu spoljnu trgovinu i strana ulaganja). Slično se može reći i za razlike u doprinosima na zarade, pa i na neposredne poreze na dohodak. Neposredni porezi i doprinosi mogu da utiču na izbor zemlje u koju se ulaže, ali u meri u kojoj je to važno oni teže da se uravnoteže konkurencijom. Sporazum o tome, među-tim, ne bi bilo neskoristan, ali za to nije potrebna carinska unija ili zajedničko tržište.

Drukčije stoji stvar sa kursom i monetarnom politikom. Kako, reci-mo, Srbija teži da devalvira, dok druge zemlje imaju strogo fiksira-ne kurseve ili koriste euro, Srbija može da koristi kurs kao sredstvo trgovačke politike. Ali, usaglašavanje monetarne i politike kursa je teško ostvarljivo, osim ako se ne koristi isti novac.

Dakle, za stvaranje carinske unije bilo bi potrebno imati jedinstve-ne carine prema ostatku svijeta. Tome ne ide u prilog činjenica da recimo Srbija nije članica Svetske trgovinske organizacije, što bi bio jedan način koordinacije trgovine sa ostatkom svijeta - a pogo-tovo to što samo ona ima ugovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom (status ugovora sa Crnom Gorom, koji je ona preuzela od Jugosla-vije, je, koliko razumijem, predmet pregovora), koji bi morala da prekine zbog stvaranja Zapadnobalkanske carinske unije.

Dok je za stvaranje zajedničkog tržišta potrebno usaglašavanje privrednih politika, gdje nisu toliki problem porezi koliko kurs i monetarna politika, Peščanik.net.

88


Postepenost, greška Evrope

Yanis Varoufakis

Evropa je pala u punu zavisnost od svoje zajedničke valute, koja ne samo da nije bila ni potrebna za evropske integra-cije, nego faktički urušava Evropsku uniju. Pa šta raditi s

tom valutom koja nema svoju državu i sa 19 evropskih država koje nemaju svoju valutu, onu koju kontrolišu?

Logičan odgovor glasi: ili ukinuti euro ili stvoriti federalnu drža-vu, koja mu je potrebna. Problem je u tome što bi prvo rješenje bilo nevjerovatno skupo, a drugo je neizvodljivo u današnjoj političkoj klimi u kojoj caruju renacionalizacije suvereniteta.

Oni koji se slažu da su troškovi zamjene eura toliko visoki da o tome ne treba ni razmišljati, prinuđeni su da se prepuste mašti, koja je sad veoma moderna, posebno nakon izbora E. Markona u Francuskoj. Njihova ideja je da Evropa, na neki način, uz pomoć nekih nepoznatih mehanizama nađe svoj put ka federalnoj državi. "Jednostavno treba biti uporan”. Izgleda da je to njihova deviza. Makronova ideja je da treba izaći iz pasivnog optimizma i dobiti saglasnost Njemačke da eurozona pređe u savez sličan državi: u labaviju verziju federacije. U zamjenu za prevođenje francuskog tržišta rada na formu koja je više njemačka, kao i za obuzdavanje budžetskog deficita Francuske, Njemačku mole da se principijel-no saglasi na zajednički budžet, zajedničko ministarstvo finansija i zajednički parlament zemalja eurozone koji bi obezbjeđivao de-mokratski legitimitet. Da bi taj predlog postao prijemčiv da vla-du Njemačke, predloženi zajednički budžet ima minijaturni obim (otprilike 1% od ukupnog prihoda eurozone). Iz njega bi bile fi-nansirane neke osnovne strukture predviđene u varijanti "labave federacije” - npr. djelimična socijalna zaštita nezaposlenih i za-jednički sistem osiguranja depozita, što daje smisao evropskom (takozvanom) bankarskom savezu. Ovaj plan previđa i emisiju zajedničkih obveznica (tzv. eurobveznice) koje će predstavljati

Kriza eura je rezultat zabluda da će se monetarna unija postepeno pretvoriti u politički savez.

samo mali novi dug, dok se objedinjavanje ogromnih dugova koje su se nakupile u eurozone direktno zabranjuje.

Makron shvata da bi takva federacija s makroekonomske tačke gledišta bila beznačajana na fonu dubine dužničke, bankarske, investicione i socijalne krize koja se razvija u zemljama eurozone. Ipak, razmišljajući u duhu za EU tradicionalne postepenosti, on smatra da će sličan korak biti politički važan i odlučan na putu pravoj federaciji.

- Čim se Njemci slože sa samim principom, ekonomija će ih natje-rati da prihvate i neophodne gabarite - upravo tako mi je nedav-no opisao situaciju jedan francuski političar. Takav optimizam može izgledati opravdan u svjetlu predloga koje je ranije i istim povodom davao niko drugi do Volfgang Šojble, njemački ministar finansija. Ali postoje ozbiljni razlozi za skepticizam.

Kao prvo, kancelarka Angela Merkel i Šojble nijesu od juče. Ako Makronovi ljudi budu predstavljali labavu federaciju kao prvi ko-rak na putu ka punoj političkoj integraciji, isto će pomisliti i Mer-kel, Šojble i osnaženi "Slobodni demokrati” (koji će najvjerovatnije ući u koalicionu vladu sa demohrišćanima A. Merkel nakon izbo-ra u septembru). Uljudno, ali decidno, oni će odbaciti francuske inicijative.

Kao drugo, u malo vjerovatnom slučaju da Njemačka pristane na labavu federaciju, bilo koja promjena u radu eurozone će, nesu-mnjivo, uništiti znatan dio političkog kapitala tih reformatora. A ako reforme ne donesu ekonomske i socijalne rezultate koji će po-većati (a ne uništiti) šanse za stvaranje prave federacije, a ja su-mnjam da ih neće povećati, slijedi politička reakcija koja će okon-čati svaku perspektivu da se takva federacija pojavi u budućnosti. Ukidanje eura biće neizbježno, koštaće skuplje i ostaviće Evropu

89


u stanju još većeg urušavanja.

Ako sam u pravu da će postepeni pristup Makrona i njegov pro-jekat labave federacije propasti, šta onda može biti alternativa? Moj je odgovor jednostavan: treba iskoristiti postojeće evropske institucije za simuliranje realne federacije u četiri sfere u kojima se osjeća kriza eura - državni dug, bankarski sektor, investicije, siromašenje stanovništva.

Čim se situacija u te četiri podkrize stabilizuje, opet će se pojaviti nade i ideja Evrope biće rehabilitovana. Tada - i samo tada - mo-ramo početi proceduru saziva konstitutivne skupštine koja mora biti u temelju bilo kakvog plana stvaranja punopravne demokrat-ske federacije.

Ali kako se već sada, u okviru postojećih sporazuma i institucija, može simulirati federacija koja s tačke gledišta makroekonomije i makrosociologije ima težinu? Zamislite pres-konferenciju na ko-joj učestvuju predsjednici Evropskog savjeta, Evropske komisije, Evropske centralne banke (ECB) i Evropske investicione banke (EIB). Dali su zajedničku izjavu o pokretanju - u jutarnjim satima - četiri nove inicijative koje ne zahtijevaju ni izmjenu ugovora EU, niti stvaranje novih institucija.

Kao prvo, EIB će pokrenuti veliki zeleni investicioni program opo-ravka ekonomije u iznosu od 5% od prihoda u eurozoni. On će u cjelini biti finansiran na račun obveznica EIB-a, koje će - u slučaju neophodnosti - ECB kupovati na sekundarnom tržištu kako bi od-ržali svoj prinos na vrlo niskom nivou.

Drugo, ECB će servisirati (bez kupovine) dio dospjelih državnih obveznica eurozone, izdavanjem vlastitih ECB obveznica, a u skladu s Ugovorom iz Mastrichta (60% BDP-a). Ove obveznice treba da otkupe države članice čiji dug djelimično servisira ECB-a

sa vrlo niskim prinosom koji ECB može da osigura.

Kao treće, banke na granici bankrotstva biće denacionalizova-ne. Oslanjajući se na neformalni međuvladin dovogor bankarski supervizor ECB imenovaće nove bordove direktora, a bilo kakva dokapitalizacija će biti finansirana direktno iz Evropskog meha-nizma za stabilnost (ESM). U zamjenu za to ESM će dobiti akcije banka koje će u budućnosti ponovo prodati u privatnom sektoru.

Kao četvrto, sva dobit od prodaje obveznica ECB, pored čitave dobiti od rada njenog internog sistema računovodstva Target2, biće korišćene za finansiranje, zajedničkog za čitavu eurozonu, programa kartica za besplatnu hranu, u američkom stilu, koji će pomoći da se zadovolje osnovne prehrambene potrebe evropskih porodica koje žive ispod granice siromaštva.

Obratite pažnju: dovoljna je jedna pres-konferencija da objavite cijelom svijetu da je eurozona spremna da simulira politički fe-deraciju, koristeći već postojeće institucije za restrukturalizaciju svog državnog duga (i to bez otpisa), za formiranje pravog ban-karskog saveza, povećanje obima ukupnih investicija i smanjenje problema siromaštva na kontinentalnom nivou. Obratite, takođe, pažnju da je tu simuliranu federaciju moguće stvoriti već ujutro, a da se ne dođe u sukob sa postojećim sporazumima EU.

Kriza eura je rezultat zabluda da će se monetarna unija postepeno pretvoriti u politički savez. Danas Evropi prijeti nova greška zbog postepenosti - uvjerenje da će navodno labava federacija prerasti u realnu demokratsku federaciju.

Koliko god to paradoksalno zvučalo, proglašenje simulirane fede-racije danas može biti posljednja šansa da se spase san o istinskoj Evropskoj uniji.

90


Postoji opasnost od nove ekonomske krize

poput one iz 2008.

Nobelovci smatraju

Osamnaest dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju dalo je zabrinjavajući odgovor na pitanje da li svijetu prijeti nova finansijska kriza poput one koja je 2008. uzdrmala globalnu

ekonomiju.

Ekonomski nobelovci ne vjeruju izjavama Janet Yellen, šefice američkih Federalnih rezervi, koja je krajem juna rekla da "za na-ših života više neće biti finansijske krize”.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2016. godine Bengt Holmström smatra da Yellenova griješi.

- Ne bih se kladio da neće biti krize. Kad god smo uvjereni da više neće biti krize banaka, rizik se zapravo povećava - kaže on za Velt, a prenosi portal Index.hr.

Njegov kolega Edward C. Prescott, ekonomski nobelovac iz 2004. godine, ima još mračnije predviđanje.

- S velikom sigurnošću možemo da očekujemo novu finansijsku

krizu u ne tako dalekoj budućnosti - ocjenjuje Preskot.

Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju jednom godišnje se sa-staju da bi raspravljali o aktuelnim temama iz njihovih naučnih oblasti, a ove godine sastanak se održao u bavarskom gradu Lin-dauu, na Bodenskom jezeru.

Ove ekonomiste brine što je moguća svjetska finansijska kriza političarima nevažna tema. Nju su u zapećak gurnuli terorizam, potencijalni nuklearni sukob SAD-a i Sjeverne Koreje i stalni ispa-di novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, pa se ne po-svećuje dovoljno pažnje nestabilnosti finansijskih sistema i eko-nomskim problemima.

Nobelov laureat iz 2007, Eric Maskin, predviđa da bi Trumpova ekonomska politika, u kojoj se najavljuju velike deregulacije Vol-strita, mogla da ubrza dolazak nove globalne finansijske krize.

- Ako sadašnja američka administracija odluči da olabavi postoje-ća pravila, kriza je sve vjerovatnija - smatra Maskin.

91


U šta ulagati u slučaju nove globalne recesije?

Analiza

Iako Evropa tek sad izlazi iz krize koja je počela prije desetak godina, globalna ekonomija je već 2010. godine izašla iz recesije i nastavila rast, piše Bankar.me.

To znači da trenutni ekonomski polu ciklus traje već sedam go-dina, što je iznadprosječno dugo. Naime, u posljednjih 80 godina, ekonomija SAD u prosjeku raste 5-6 godina, nakon čega dolazi do recesije koja traje godinu do dvije.

Za vrijeme recesije gotovo uvjek dođe do velikog pada cijena ak-cija, udela u investicionim fondovima, ali i kamatnih stopa, pa se štednja u bankama manje isplati nego u dobrim ekonomskim vre-menima.

S obzirom na to da će svijet prije ili kasnije ponovno pasti u eko-nomsku krizu, u šta je najbolje uložiti vlasititi kapital u takvoj si-tuaciji?

Valute

Nekoliko valuta ima status sigurnog utočišta u nesigurnim vre-menima, a to su američki dolar, švajcarski franak i japanski jen. Zbog povećanje potražnje na početku svake rececije i/ili političke krize, vrijednost ovih valuta značajno poraste, pri čemu je moguće profitirati. Američki dolar jača zbog stava velike većine investitora

na finansijskim tržištima da će zbog veličine ekonomije, političke i vojne moći, upravo SAD najlakše izaći iz krize. Švajcarski franak jača zbog stabilnosti švajcarske ekonomije i povjerenja u švajcar-ski bankarski sitem, dok japanski jen jača zbog izvozno orjentisa-ne ekonomije koja bi takođe trebalo da lakše prebrodi probleme od većine ostalih zemalja.

Plemeniti metali

Za vrijeme krize po pravilu dolazi do pada povjerenja u banke, a povremeno čak i do bankrota dijela banaka, pri čemu štediše izgu-be dio ili cjelokupnu svoju štednju. Zbog toga, dio investitora, ali i javnosti, preferira da svoj kapital prebaci u plemenite metale kao što su zlato i srebro, koji su se kroz istoriju dokazali kao relativ-no dobar oblik čuvanja vrijednosti. Na osnovu velike potražnje, a ograničene ponude, vrijednost plementitih metala na početku kri-ze naglo raste, pri čemu je moguće ostvariti profit.

Analitičari Admiral Markets-a smatraju da za sad nema nazna-ka nove globalne krize, te da slijedi nekoliko godina ekonomskog rasta. To znači da bi vrijednost gore navedenih instrumenata još neko vrijeme trebalo da pada, i da će prije početka naredne krize vjerovatno moći da se kupe po povoljnijoj cijeni od trenutne.

Analitičari Admiral Markets-a smatraju da za sad nema naznaka nove globalne krize, te da slijedi nekoliko godina ekonomskog rasta.

92


Mjere protiv nekvalitetne

inostrane hrane

Slovački premijer Robert Fico već duže vrijeme upozorava na razlike u kva-litetu namirnica koje se isporučuju u

zapadnu i istočnu Evropu.

On najavljuje mjere protiv nekvalitetne hrane iz inostranstva.

Kako prenosi austrijska štampa, ako proi-zvođači namirnica, kao što su "austrijski Iglo ili Manner i dalje budu Slovačkoj ispo-ručivali hranu lošijeg kvaliteta”, Fico na-mjerava da preduzme "odbrambene mjere".

Premijer je najavio da, ako ne reaguje Evropska komisija, Slovačka namjerava da uvede restrikcije na uvoz proizvoda iz drugih zemalja Evropske unije, pa sve do bojkota.

Slovačka nije jedina članica EU koja se žali na lošiji kvalitet hrane isporučene iz dru-gih zemalja EU, već su to ranije učinile i Če-

ška, Poljska i Mađarska, prenosi B92.

Kada je riječ o austrijskim proizvodima, Slovačka se žali na "lošiji kvalitet keksa Mannera, te i riblje štapiće koje proizvodi Iglo, ali i na Red Bull” koji se isporučuje u tu zemlju.

Do sada je Slovačka u više navrata ovu temu stavljala na dnevni red, ali uvijek bez uspjeha. Fico sada smatra da je došlo vrije-me za djelovanje.

- Moramo se sami braniti, jer je ovo nepri-hvatljivo - poručuje on.

Premijer ne spori da bi bojkot robe iz jedne u druge članice EU bilo kršenje pravila o konkurentnosti, ali ističe da će Slovačka biti prinuđena da nešto preduzme, ako to Komisija ne učini.

Austrijski proizvođači namirnica u više na-

vrata ukazivali su da isporučuju robu istog kvaliteta kao u Austriji, međutim dodaju da se ponekad proizvodi prilagođavaju lokal-nom ukusu.

- Jasno je da postoje razlike u robi, pošto se, na primjer, riblji štapići iz kompanije Iglo u Austriji sastoje od ribe 65 odsto, a u Slo-vačkoj je taj udio manji, odnosno "samo" 58 odsto - prenosi štampa.

Pravo EU dozvoljava različite recepte za različita tržišta. Širom Evrope postoje pra-vila o sastojcima samo za određene proi-zvode, kao što su marmelada, kakao, čoko-lada ili med.

Ta roba "lošijeg kvaliteta", kako se navodi, "ne isporučuje se samo u zemlje EU na is-toku, to jest novije članice sa manjom pla-težnom moći stanovništva, već i van Unije, na primjer na Balkan”.

Slovačka

93


Poslije završetka oslobodilačkog rata 1878. godine i priključe-njem novih varoši Bara, Ulcinja, Nikšića, Spuža, Andrijevice, Šavnika, Žabljaka, Podgorice i Kolašina, sa prilično razvije-

nom privredom, posebno trgovinom, došlo je do promjene uticaja grada na selo i jačeg prodiranja robno-novčanih odnosa iz gradova u ruralna područja. U ovom periodu mnoga mjesta traže da im se dozvoli otvaranje pazara jer se trgovački saobraćaj razvija u svim krajevima Crne Gore. Kapetani u Ćeklićima, Grahovu, Njegušima, Šavniku i Žabljaku traže otvaranje pazara u svojim mjestima. Dr-žava je svojom politikom uticala na razvoj unutrašnjeg tržišta. Međutim, država nije dovoljno reagovala na zahtjeve stanovništva i robno-novčane tokove. Pazar u Grahovu otvoren je tek 1892. dakle poslije 13 godina od zahtjeva za otvaranje. Njeguški pazar otvoren je 1895. a u Žabljaku tek 1903. godine. Otvoreni su pazar i u Andri-jevici i Podgorici (1886), Kolašinu i Nikšiću (1905) i u Tuzima 1915. godine.

Najveći dio robe u post-berlinskom periodu prodaje se preko tr-govačke mreže, koja se prilično razvila, a manji dio na pazarima. Pazari su i dalje u najvećem obimu predstavljali mjesta za prodaju stoke i stočnih proizvoda odnosno ribe, žita, voća i voćnih proi-zvoda. Tako su pazari ostali značajan činilac trgovačkog prometa u Crnoj Gori. Zahvaljujući razvoju saobraćaja pazari su pokriva-li veće teritorije, a njihov broj povećan je sa četiri na trinaest. U poboljšanim privrednim i drugim uslovima došlo je do povećanja proizvodnje i veće potrebe za novcem što je svakako uticalo da se-ljak svoje proizvode u većem obimu iznosi na pazar.

Sve je to, kako konstatuje dr Mirčeta Đurović, "uticalo da se promet na pazarima, i pored toga što je trgovačka mreža bila prilično raz-vijena, znatno poveća pa su pazari i dalje ostali značajni za razvi-tak trgovačkog kapitala"

Značaj pojedinih pazara, s obzirom na obim trgovine koji je na nji-ma obavljan, bio je različit. Pazari koji nijesu bili povezani putevi-ma imali su lokalni značaj, dok su drugi okupljali brojne trgovce i imali su veliki promet.

Crnogorsko tržište je bilo dobro snabdjeveno stokom i stočnim proizvodima i ponuda je stalno bila veća od tražnje.

U ovom periodu država je na više načina štitila unutrašnje tržište. Ona je zabranjivala trgovcima prebacivanje prekogranične stoke preko svoje teritorije ili prodaju žita stranim državljanima na svom tržištu, odnosno nastojala je da promet na pazarima odvoji od trgo-vačkih radnji zabranom prodaje dućanske robe na pazarima.

Žito stoka i stočni proizvodi određivali su kretanje cijena na pa-zarima i uticali na kompletno tržište. Crnogorsko tržište tada nije bilo jedinstveno što je moglo uticati na veće razlike u cijenama na pazarima, ali se ipak to nije dešavalo. Na cijenu stoke uticali su razni porezi koje je seljak plaćao državi.

Opšti društveni napredak krajem 19. i početkom 20. vijeka uslo-vio je napredak trgovine i pazara. Došlo je do izdvajanja jednog broja krupnih trgovaca koji su se bavili izvozom stoke, vune, kože i drugih artikala, dakle trgovinom van trgovačkih radnji. Broj ta-kvih trgovaca nije bio veliki ali se izdvajao po veličini trgovačkog kapitala. Među crnogorskim veletrgovcima izdvajali su se Vuko Vuletić, Stevan Lukačević, Akan Marić, Afis Pašić, Selim Bibezić, Derviš Efović, Jakup Ljumović, braća Gvozdenović, Živko Lainović, Veliša Begović, braća Čarapić, Niko Jovanović, Mijuškovići, Nuš Kolić, Maljević, Golijanin, braća Bošković,Vučković, Džanević, Spa-sić, Koka i drugi. Ovi trgovci su se uglavnom bavili izvozom stoke i stočnih proizvoda. Osim njih trgovinom su se bavili i neki poznatiji ljudi koji su u tadašnjoj hijerarhiji zauzimali viđenije položaje kao što su vojvode Sočica, Vrbica, Miljanov, Mirko Petrović i drugi.

Unutrašnja razmjena u Crnoj Gori, kao i dio razmjene sa inostran-stvom, obavljali su se uglavnom preko pazara.Na pazarima su se susretali trgovci iz Crne Gore i susjednih država Turske i Austro-ugarske, koji uspostavljaju poznanstva, razbija se patrijarhalna zaostalost što je uticalo na jačanje centralne vlasti i crnogorske države.

Razvijanje unutrašnje trgovine, uvođenje carine i drugih mjera uticali su da Crna Gora postane jedinstveno i sve više samostalno privredno područje.

(Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore 1860-1953.", Podgorica 1998. godine)

Pazari i trgovački kapital

Vremeplov

94


Crna Gora je svojevrsni Eldorado za ljubitelje kanjoninga, di-scipline koja predstavlja "primijenjeni" alpinizam u savlada-vanju kanjonskih tjesnaca i slapova. Takav status ovo naše

podneblje duguje fantastičnim oblicima reljefa koje je voda mili-onima godina vajala u kršu, ali i činjenici što mnogi kanjoni još nijesu ispitani, zvanično označeni i uvršteni na kanjoning mape, pojašnjava za Pobjedu Tomas Fras, predsjednik Austrijske asocija-cije za kanjoning.

On je nedavno boravio u Crnoj Gori gdje je sa desetak ljubitelja ka-njoninga uz Austrije i Njemačke, uz podršku Milorada Ivanovića koji u Beču promoviše ljepote Crne Gore, i domaćeg poznavaoca kanjona Srećka Krasana iz Tivta, obišao Međureč, Bogutovski po-tok, Škurdu, Inkov potok, Sopot, Nevidio…

Mnogi crnogorski kanjoni nijesu zvanično mapirani. To je poseban izazov jer ste uz dobru opremu i iskusne lokalne vodiče u prilici da uživate, a svoje impresije sa traganja za avanturom objavite u stručnim časopisima. Ujedno popularizuju Crnu Goru kao destina-ciju za ovu vrstu relaksacije i boravka u netaknutoj prirodi – kaže on.

Fras je takođe kazao da asocijacija koju predstavlja ostaje otvore-na za podršku crnogorskim kolegama.

On prenosi ocjenu sa kojom se slažu i gosti da su lokalni vodiči

Potraga za tajnim svijetom krša i vode

veoma značajni jer daju bitne informacije o tome kakvo je stanje na terenu, koliki je vodostaj, kao i sugestije koji je period najbolji za ekspedicije.

– Takođe, oni su ti koji treba da odluče da li je pravi dan za ulazak u neke zone i da svojim iskustvom doprinesu da gosti ne preduzmu rizične poduhvate – kaže Ivanović.

Svaki od kanjona koje su obišli na članove ekspedicije ostavio je poseban utisak. Naročito ističu kanjon Škurde iz kojeg se, faktički, ulazi u istorijsko jezgro Kotora

Kažu da su se osjećali kao u prolazu kroz vrijeme, da su banuli iz središta Zemlje. U ekipi je bila i Elke Osvald, Njemica koja je legen-da ovog sporta i koja je godinama posvećena kanjoningu. Nije prvi put u Crnoj Gori i kaže da se prije tridesetak godina spuštala Tarom sa suprugom.

Na pitanje zašto je izabrala kanjoning, koji je motiv da se iznova vraća tom čarobnom svijetu krša i vode, Elke ima uvjerljiv argu-ment.

- Ulazak u kanjon nikada nije isti. Doživljaj je neponovljiv; kročite u isti kanjon koji uvijek drugačije izgleda zbog sunca, vode, boja, godišnjeg doba… pritom, na takvim mjestima srijećete ljude koji dijele iste vrijednosti, ljubav prema prirodi i borave u ambijentu koji je mali broj ljudi u prilici da vidi – ističe Elke.

7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ANGLIAN Bar ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ART GLORIA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BJELOBOR Žabljak BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DINAMIKCOM Nikšić DIL COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DOUBLE L Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELTEC Ulcinj ENIGMA COMPANY Nikšić ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FOBRA Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRADNJA-PROMET Danilovgrad GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELA - KOMERC Rožaje JOLLY COMMERCE Nikšić JAVNO PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KORMING Danilovgrad KRUŠO Nerceg Novi KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LD GRADNJA Nišić LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO-COMPANY Bijelo Polje MB ELECTRONIC Podgorica MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MEZON Danilovgrad MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTECARGO Podgorica MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOSOR TRANS Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NIKOLIC 4S Kotor OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLD TOWN TRAVEL Kotor OLIMPIA-R Budva OPREMA Podgorica OSMANAGIC CO Podgorica PANELEVEN Podgorica PANEVIVO Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROLE INŽENJERING Herceg Novi S- LEASING Podgorica S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SEKAS Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SMALL OFFICE Herceg Novi SPA MEDICA Podgorica SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TEHNO MAX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TO BAR Bar TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BUDVA Budva TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE ULCINJ Ulcinj VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VEKTOR Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VOLMONT MD Danilovgrad VUJA ENGINEERING Cetinje WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

ubrzaće · pdf filepitanje postizanja boljeg kvaliteta nije samo tehnički i ekonomski...

Documents