učenje izgradnja modernog itdesk...informatički priručnik za tehničku kulturu (za operativni...

Informatički priručnik za tehničku kulturu

(za operativni sustav Linux Lite i

uredski paket programa LibreOffice)

ITdesk.info

– projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

- Priručnik za digitalnu pismenost

pokret računalnog

opismenjavanja

izgradnja modernog

društva

e - učenje

e - inkluzija

slobodan

pristup

ljudska prava na edukaciju i

informacije

Izvornici:

Autorice:

Gorana Čelebić, Melani Max

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Priručnik za digitalnu pismenost Podnaslovi:

• Informatički priručnik za tehničku kulturu (ISBN: 978-953-7908-03-4) • Linux Lite 1.0.2 – Osnovno korištenje računala i upravljanje datotekama (ISBN: 978-953-56758-1-5) • Obrada teksta – LibreOffice 3.6 Writer (ISBN: 978-953-56758-2-2) • Izrada prezentacija – LibreOffice 3.6 Impress (ISBN: 978-953-56758-5-3)

Stručna recenzija:

Frane Šesnić, mag. ing. el., EdukaCentar, ustanova za obrazovanje Krešimir Sikulin, inženjer informatike Mario Vukić, dipl. ing. el., MCP, MCSA, MCTS, MCT /ISO 9001:2000 Auditor; Infokatedra, centar za obrazovanje

Lektorice:

Ema Čišić, Tamara Vibovec, Antea Seršić

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Priručnik za digitalnu pismenost

Podnaslov:

Informatički priručnik za tehničku kulturu (za operativni sustav Linux Lite i uredski paket

programa LibreOffice)

Stručna recenzija:

Krešimir Sikulin, inženjer informatike

Lektorica:

Tamara Vibovec

Naslovnica:

Silvija Bunić

Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

ISBN

978-953-7908-03-4

Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2013.

Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu ovog pomoćnog nastavnog sredstva u osnovnim školama rješenjem klasa: 602-09/14-01/0006 urbroj: 561-03-01/10-14-3 Zagreb, ožujak 2014. Autorsko pravo:

Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, uključujući i u svrhu organiziran obrazovanja, u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, isključivo u nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim korisnicima/cama za korištenje publikacije) te uz navođenje izvora (izvor: www.ITdesk.info - projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom). Izvedeni (derivirani) radovi nisu dopušteni bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava (udruga Otvoreno društvo za razmjenu ideja - ODRAZI).

http://www.edukacentar.hr/

http://www.infokatedra.hr/

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

ITdesk.info is licensed under a Creative Commons Attribution-

Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License

SADRŽAJ:

Peti RAZRED .......................................................................................................................................3 1.1 Uvod - IT, računala, mreže ...................................................................................................3

1.2 Vidljivi dijelovi osobnog računala .........................................................................................5

1.3 Način rada računala ............................................................................................................7

1.4 Operacijski sustav računala i računalni programi .................................................................8

1.5 Prvi koraci u radu s računalom ........................................................................................... 10

1.5.1 Ikone ......................................................................................................................... 14

1.5.2 Rad s prozorima na radnoj površini ............................................................................ 16

1.5.3 Ispravni postupak isključivanja i ponovnog pokretanja računala ................................. 18

1.5.4 Korištenje funkcije pomoći i podrške .......................................................................... 18

1.6 Jednostavne aplikacije ....................................................................................................... 20

1.6.1 Korištenje uobičajenih aplikacija za kreiranje novoga dokumenta .............................. 20

1.6.2 Unos teksta ................................................................................................................ 21

1.6.3 Spremanje dokumenta ............................................................................................... 21

1.6.4 Zatvaranje aplikacije .................................................................................................. 22

1.6.5 Zatvaranje dokumenta ............................................................................................... 22

Šesti RAZRED .................................................................................................................................... 23 2.1 Osnovno uređivanje teksta ................................................................................................ 23

2.1.1 Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta .............................................................. 26

2.1.2 Pretraživanje sadržaja dokumenta - teksta ................................................................. 27

2.1.3 Funkcije Poništi (Undo) i Ponovi (Redo) ...................................................................... 28

2.1.4 Ispisivanje pisačem .................................................................................................... 29

2.2 Mape i datoteke ................................................................................................................ 31

2.2.1 Upravljanje datotekama ............................................................................................. 31

2.2.2 Navigacija po uređajima za pohranu .......................................................................... 34

2.2.3 Kopiranje, premještanje datoteka i mapa ................................................................... 36

Sedmi razred .................................................................................................................................... 38 3.1 Tablice u programima za obradu teksta ............................................................................. 38

3.1.1 Umetanje tablica........................................................................................................ 38

3.1.2 Unos i uređivanje podataka u tablici .......................................................................... 39

3.1.3 Brisanje tablice .......................................................................................................... 39

3.1.4 Oblikovanje tablice .................................................................................................... 39

3.1.5 Obrubi i sjenčanje tablice ........................................................................................... 40

3.2 Crtanje programom za obradu teksta ................................................................................ 42

3.2.1 Umetanje Oblika (Shapes) .......................................................................................... 42

3.2.2 Dodavanje teksta obliku ............................................................................................. 42



Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License

3.2.3 Brisanje oblika iz dokumenta ..................................................................................... 42

3.2.4 Označavanje objekta .................................................................................................. 42

3.2.5 Rad s objektima unutar dokumenta i između otvorenih dokumenata. ........................ 43

3.2.6 Promjena veličine objekta .......................................................................................... 43

Osmi razred ...................................................................................................................................... 44 4.1 Program za izradu prezentacije .......................................................................................... 44

4.1.1 Pokretanje aplikacije .................................................................................................. 44

4.1.2 Zatvaranje aplikacije .................................................................................................. 44

4.1.3 Otvaranje više prezentacija ........................................................................................ 44

4.1.4 Zatvaranje prezentacije .............................................................................................. 45

4.1.5 Sastavni dijelovi prozora aplikacije ............................................................................. 45

4.1.6 Spremanje prezentacije ............................................................................................. 47

4.1.7 Alat za kontrolu veličine pogleda ................................................................................ 48

4.1.8 Vrste pogleda na prezentaciju .................................................................................... 48

4.1.9 Rad sa slajdovima ...................................................................................................... 51

4.1.10 Osnovno oblikovanje pozadine prezentacije............................................................... 52

4.1.11 Unos sadržaja na slajd ................................................................................................ 53

4.1.12 Oblikovanje sadržaja .................................................................................................. 55

4.2 Uređivanje prezentacije ..................................................................................................... 58

4.2.1 Umetanje grafičkih objekata u slajd ........................................................................... 58

4.2.2 Brisanje objekata ....................................................................................................... 58

4.2.3 Kopiranje, premještanje unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija ............ 58

4.2.4 Mijenjanje veličine, brisanje ....................................................................................... 59

4.2.5 okretanje ................................................................................................................... 59

4.2.6 Poravnanje................................................................................................................. 60

4.2.7 Prijelazni efekti između slajdova ................................................................................ 61

4.2.8 Animacijski efekti ....................................................................................................... 62

4.2.9 Ispisivanje .................................................................................................................. 63

4.2.10 Pokretanje projekcije ................................................................................................. 65

Opći uvjeti korištenja: ...................................................................................................................... 66



Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License 3/66

PETI RAZRED

1.1 UVOD - IT, RAČUNALA, MREŽE

IT (Informacijska tehnologija) obuhvaća svu tehnologiju kojom se služimo kako bismo

prikupili, obradili, zaštitili i pohranili informacije. Odnosi se na hardver (računalno

sklopovlje), softver (programe računala) i računalne mreže.

Pod pojmom ICT (Informacijska i komunikacijska tehnologija) podrazumijevamo prijenos i

upotrebu svih vrsta informacija. ICT predstavlja temelj ekonomije i pokretač je društvenih

promjena u 21. stoljeću. Obuhvaća sve aspekte života kakvog poznajemo i danas bi život bez

nje bio praktički nezamisliv. Udaljenost više ne čini problem u pristupu informacijama - npr.

rad i učenje na daljinu, e - bankarstvo, e - uprava.

Pojam hardver (hardware) podrazumijeva računalno sklopovlje, komponente računala,

fizički i opipljivi dio računala tj. električne, elektroničke i mehaničke dijelove od kojih je

računalo sastavljeno.

Softver (software) je, za razliku od hardvera, neopipljivi dio računala. Sastoji se od niza

naredbi, napisanih prema strogo određenim pravilima. Programe pišu programeri i pri tome

se služe različitim programskim jezicima.

Računalo (Computer) je uređaj koji se sastoji od hardvera i preko instaliranog softvera

prihvaća, pamti i obrađuje podatke.

Vrste računala:

Osobno računalo (Personal Computer – PC) kako samo ime kaže, namijenjeno je

osobnoj upotrebi (za razliku od servera/poslužitelja, kojeg koristi veći broj ljudi

istovremeno s različitih lokacija). Ako nemate namjeru često prenositi računalo s

jednog mjesta na drugo, a pri tome želite da omjer cijena i performansi bude

maksimalan, tada koristite stolno računalo.

U usporedbi s prijenosnicima ili tablet računalima, puno je većih dimenzija, nezgodan

za prenošenje, troši više električne energije ali ima puno bolje performanse. Može se

reći da stolno računalo odabiru korisnici kojima treba računalo boljih i lako

nadogradivih performansi, a pritom im nije bitna potrošnja električne energije te ga

nemaju potrebe prenositi ili koristiti na mjestima gdje nema priključka na

elektroenergetsku mrežu.

Prijenosno računalo (Laptop) ili tablet računalo upotrebljavaju korisnici koji imaju

potrebu prenositi računalo tj. puno putuju i pri tome im je potrebno računalo.




Prijenosno računalo, za razliku od tablet računala, po načinu unosa podataka više

sliči osobnom računalu. Za unos podataka se koristi tipkovnica i miš (ili touchpad),

dok se kod tablet računala unos podataka vrši putem zaslona osjetljivog na dodir

(touch screen).

Za razliku od stolnog računala, prijenosna i tablet računala su optimizirana za laku

prenosivost, malu potrošnju energije što šteti načinu rada, mogu se koristiti

(određeno vrijeme – dok se ne isprazne baterije) bez upotrebe priključka na

elektroenergetsku mrežu. Naravno, kako bismo pripremili prijenosno ili tablet

računalo za upotrebu bez energetskog priključka, potrebno je napuniti baterije

računala spajanjem na energetsku mrežu.

Prijenosni digitalni uređaji:

o Dlanovnik (PDA – Personal Digital Assistant) je praktično računalo malih

dimenzija. Lako se povezuje s mobilnim telefonima i rješenje je za nezahtjevne

korisnike. Kako samo ime kaže, to je uređaj koji stane na dlan korisnika. Direktni

prijevod s engleskog jezika – osobni digitalni asistent - govori nam da je to

računalo, gledano prema svojim mogućnostima, više asistent, a ne npr. radna

stanica; iako mu ime sugerira superiornost u mogućnostima i računalnoj snazi

prema dlanovniku tj. osobnom digitalnom asistentu. Dlanovnik tako nazivamo i:

Handheld, osobni digitalni pomoćnik, PDA – Personal Digital Assistant .

o Mobilni telefon je prijenosni elektronički uređaj koji se koristi za komunikaciju na

daljinu. U novije vrijeme mobilni uređaj je evoluirao u multifunkcionalni uređaj.

Dodane funkcije poput kratkih tekstualnih poruka (SMS-a), elektroničke pošte,

pristupa internetu, registracije kontakta, kalkulatora, sata, alarma, snimanja i

prikazivanja fotografija, snimanja i reprodukcije video zapisa, slanja i primanja

multimedijalnih poruka (MMS-a), snimanja i reprodukcije zvuka itd. pretvorile su

mobilni telefon u iznimno koristan uređaj bez kojeg aktivno sudjelovanje i

djelovanje u modernom društvu nije moguće.

o Pametni telefon (Smartphone) je uređaj nastao sinergijom/spajanjem

funkcionalnosti telefona, dlanovnika, kamere i fotoaparata te računala. Pametni

telefon, za funkcioniranje, koristi operativni sustav koji je podloga za razvoj

aplikacija. Neki od pametnih telefona mogu se priključiti na vanjski ekran i

tipkovnicu, čime se kreira slično radno okruženje kao kod korištenja prijenosnog

ili stolnog računala. Neki od operativnih sustava su: Google Android, Symbian,

Blackberry, Plam Pilot, Windows Phone. Vrlo poznati Smartphoni su: Apple

iPhone, HTC, Blackberry itd.




1.2 VIDLJIVI DIJELOVI OSOBNOG RAČUNALA

Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, pojam hardver (hardware) podrazumijeva

računalno sklopovlje, komponente računala, fizički i opipljivi dio računala tj. električne,

elektroničke i mehaničke dijelove od kojih je računalo sastavljeno.

Računalo je funkcionalno podijeljeno na:

Osnovni princip rada računala: podaci se unose u računalo putem ulaznih uređaja, obrađuju

se i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem izlaznih uređaja.

ULAZNI UREĐAJI:

Miš (Mouse) je ulazni uređaj koji olakšava rad u grafičkom korisničkom sučelju (GUI -

Graphical User Interface je grafičko korisničko sučelje koje uvelike pojednostavljuje rad na

računalu u usporedbi s tekstualnim sučeljem). Miš prenosi pokrete ruke, a na zaslonu

monitora prikazuje se pokazivač (mouse pointer). Vrste miša dijele se na mehaničke i optičke

(s obzirom na način prijenosa pokreta) i žičane i bežične (s obzirom na način povezivanja).

Miš se pojavio zajedno s Macintosh računalom, tvrtke Apple. Pronalazak je Douglasa

Engelbarta iz 1963. godine.

Tipkovnica (Keyboard) se koristi za unos podataka i davanje naredbi. Također mogu biti

žičane i bežične.

Skener se koristi za učitavanje podataka (slike, teksta...) s ispisanog materijala u računalo.

Rezultat skeniranja je slika, no uz posebne programe, ako smo skenirali tekst, možemo kao

rezultat dobiti i tekst. Softver za prepoznavanje teksta iz slike na engleskom se zove text

recognition tool ili OCR (optical character recognition).

Touchpad služi za prijenos pokreta ruke, ali za razliku od miša, u ovom slučaju prstom

određujemo poziciju pokazivača.

Svjetlosna olovka (Lightpen) služi za ručno upisivanje linija na zaslonu, pritom oponašajući

pokrete miša. Povezana je s monitorom.

Igraća palica (Joystick) se koristi u računalnim igrama, ali služi i za druge radnje. Njenim

pokretima pomičemo objekte na zaslonu.

ULAZNI UREĐAJI IZLAZNI UREĐAJI

SISTEMSKA

JEDINICA




Mikrofon je uređaj koji pretvara zvuk u električni signal kojeg je moguće spremiti na

računalo. Upotrebljava se za komunikaciju igrača u mrežnim igrama, zajedno s web kamerom

u videokonferencijama, za pretvaranje glasa u tekst na računalu i slično.

Web kamera jeuređaj koji sprema video podatke u obliku prikladnom za prijenos putem

Web-a u stvarnom vremenu.

Digitalna kamera za razliku od analogne, sprema fotografije u digitalnom formatu. Može se

spojiti direktno na računalo i s nje učitati spremljene fotografije. Kvaliteta fotografija se

izražava u megapikselima. Što je broj megapiksela veći, fotografija je kvalitetnija ali i zauzima

više memorije.

IZLAZNI UREĐAJI:

Monitor prikazuje sliku s računala. Drugim riječima, da nema monitora, rad na računalu bio

bi praktički nezamisliv. Najčešće vrste, s obzirom na tehnologiju izrade, su CRT i LCD. CRT

monitori su već dugo na tržištu i polako ga napuštaju ustupajući mjesto drugim

tehnologijama. Zasnovani su na tehnologiji katodnih cijevi. LCD monitori koriste tehnologiju

tekućih kristala. U usporedbi s CRT monitorima, LCD monitori troše manje električne

energije, ne zrače i cijena im je viša. Zbog privlačnijeg dizajna i manjih dimenzija za istu

veličinu dijagonale ekrana i privlačnijeg dizajna te dovoljno dobre kvalitete slike (u današnje

vrijeme približno iste kvalitete slike), istiskuju CRT monitore. Veličina monitora izražena je

veličinom dijagonale zaslona i mjerena u inčima (''). Kvalitetu slike izražava se pojmom

razlučivšću (rezolucija), odnosno brojem točaka (piksela) po širini i visini zaslona monitora

(npr. 1920 x 1080).

Projektor je uređaj kojim se na platno ili zid projicira slika s računala ili samostalnih uređaja

poput DVD playera, Blu-ray playera itd.

Pisač (Printer) je uređaj kojim se ispisuju podaci s računala na papir. Razlikuje se lokalni pisač

(priključen direktno na računalo) od mrežnog pisača (ima ugrađenu mrežnu karticu i spaja se

direktno na mrežu). Također, pisači se razlikuju po tehnologiji ispisa: iglični, laserski, tintni,

termalni pisač te crtalo (engl. plotter). Crtalo (engl. plotter) se koristi za ispis nacrta i crteža

većih dimenzija (do A0). Iznimno je skupo te se koristi u profesionalne svrhe, primjerice u

projektnom uredu za ispis tehničkih crteža većih dimenzija.

UREĐAJI KOJI SU UJEDNO ULAZNI I IZLAZNI

Uređaji za pohranu podataka zbog potrebe zapisivanja i čitanja podataka, uvrštavaju se u

grupu ulazno/izlaznih uređaja.

Monitor osjetljiv na dodir (Touch screen) ima ulogu ulaznog uređaja kada mu se rukom

zadaju naredbe na monitoru, a izlaznog kad prikazuje rezultate.




1.3 NAČIN RADA RAČUNALA

Kao što je već rečeno, osnovni princip rada računala je slijedeći: podaci se unose u računalo

putem ulaznih uređaja, obrađuju se i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem

izlaznih uređaja.

Sistemska jedinica

U sistemskoj jedinici (kućištu) nalaze se svi vitalni dijelovi računala. Postoje dva temeljna

tipa kućišta:

Stolno (Desktop) kućište je smješteno na radnom stolu i horizontalne je orijentacije.

Toranj (Tower) dolazi u 3 veličine (mini-tower, mid-tower, full-tower) i vertikalne je

orijentacije.

Matična ploča (Motherboard, MBO) je osnovni sklop računala na koji su direktno ili

kablovima povezane ostale komponente. Uređaji se povezuju na matičnu ploču putem

sabirnice. Sabirnica (engl. bus) služi povezivanju svih uređaja i osigurava protok podataka i

upravljačkih signala (komunikaciju) između različitih uređaja putem definiranih protokola.

Protokol je "bonton" protoka podataka tj. način na koji je definirana komunikacija između

uređaja. Sabirnice ovisno o namjeni unutar računala, možemo podijeliti na:

serijske - USB, Firewire itd.

paralelne - AGP, PCI itd.

miješane - HyperTransport, InfiniBand, PCIe itd.

Centralna procesorska jedinica (CPU ili procesor) je centralni dio računala, „mozak“

računala. Procesor upravlja svim ostalim dijelovima računala, nadgleda njihovu međusobnu

komunikaciju i obavlja aritmetičko-logičke operacije. Brzina procesora izražava se brzinom

takta i mjeri u hercima (odnosno megahercima ili gigahercima). Najpoznatiji proizvođači su

Intel i AMD. Priručna memorija (Cache) je predmemorija malog kapaciteta koja ima brzi

pristup podacima. Pohranjivanjem dijela sadržaja radne memorije u priručnu memoriju,

ubrzava se komunikacija između procesora i radne memorije.

ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutrašnje memorije koja služi isključivo za

čitanje. Primjer je BIOS (Basic Input/Output System) program koji se nalazi u posebnom

ROM-u na matičnoj ploči, a služi za učitavanje operacijskog sustava u radnu memoriju.

RAM (Random Access Memory) je radna memorija u koju se prilikom rada privremeno

pohranjuju programi i obrađeni podaci. Omogućuje čitanje i pisanje podataka, a gašenjem

računala se briše njen sadržaj.

Tvrdi disk (Hard Disk) je mjesto trajne pohrane podataka. Karakteriziraju ga: veliki kapacitet,




brži rad u odnosu na optičke uređaje, brz pristup podacima i trajna pohrana podataka.

Razlikuje se unutrašnji i vanjski tvrdi disk.

Disketni uređaj (Floppy Disk Drive) koristi se za spremanje i čitanje podataka na disketi.

Kapacitet diskete je 1,44MB.

CD-ROM uređaj služi za čitanje CD medija.

DVD uređaj služi za čitanje DVD diskova. Kapacitet DVD diska seže od 4,7 do 18GB.

Zvučna kartica je sklop koji služi za stvaranje i izvođenje zvuka na zvučnicima računala.

Grafička kartica je zadužena za obradu slike i njen prikaz na monitoru. Posjeduje svoj grafički

procesor i vlastitu memoriju. O snazi navedenih komponenti ovisi kvaliteta slike.

Modem omogućuje komunikaciju računala putem telefonske veze. Koristi ga se pri

povezivanju računala na internet.

Priključci ili portovi su utori vidljivi na stražnjoj ili prednjoj strani računala.

1.4 OPERACIJSKI SUSTAV RAČUNALA I RAČUNALNI PROGRAMI

Kao što je ranije spomenuto, softver (software) je za razliku od hardvera, neopipljivi dio

računala. Sastoji se od niza naredbi, napisanih prema strogo određenim pravilima. Programe

pišu programeri i pri tome se služe različitim programskim jezicima.

Tipovi softvera:

Operativni sustav (Operating system-OS) je skup programa koji upravljaju radom sklopovlja.

Računala, danas, imaju operativni sustav koji se učitava u radnu memoriju računala prilikom

njegovog pokretanja. Operativni sustav je platforma na kojoj se temelji rad računala.

Najpoznatiji operativni sustavi danas su:

Microsoft Windows (XP, Vista, 7...)

Linux (Debian, Ubuntu, Fedora, Knoppix, Lite...)

Mac OS X (Cheetah, Panther, Snow Leopard...)

Pod pojmom Aplikacijski softver – uslužni programi podrazumijevaju se svi programi koji

korisniku služe za obavljanje različitih poslova, rješavanje problema. Korisnik ga prema

vlastitim potrebama ugrađuje na računalo. Upravo o instaliranom softveru ovisi

funkcionalnost računala. Ovisno o primjeni postoje različite vrste softvera. Neke od njih su:

Program za obradu riječi koji služi za izradu i oblikovanje tekstualnih dokumenata,

umetanje slika, grafikona i tablica. Primjeri takvog programa su Microsoft Word i

OpenOffice.org ili LibreOffice Writer;




Program za izradu tabličnih kalkulacija kojim se koristimo prilikom različitih vrsta

računskih radnji, kreiranja grafikona... Primjeri takvog programa su MS Excel i

OpenOffice.org ili LibreOffice Calc;

Program za izradu prezentacija kojim se kreiraju slajdovi s grafičkim i tekstualnim

elementima. Tako izrađena prezentacija kasnije se može prikazivati kao „slide show“

na projektoru prilikom nekog izlaganja. Primjeri takvog programa su MS PowerPoint i

OpenOffice.org ili LibreOffice Impress.

Kao što je ranije spomenuto, računalo (Computer) je uređaj koji se sastoji od hardvera i

putem instaliranog softvera prihvaća, pamti i obrađuje podatke.




1.5 PRVI KORACI U RADU S RAČUNALOM

Uključivanje računala

Računalo se uključuje pritiskom na gumb koji se nalazi na kućištu računala.

Potrebno je upisati Korisničko ime (Username) i Lozinku (Password). Prilikom

prvog pokretanja operacijskog sustava Linux Lite 1.0.2 potrebno je unijeti

korisničko ime root i pritisnuti tipku Enter za lozinku. Korisnik root ima sve

administratorske ovlasti te može mijenjati operacijski sustav, nadograđivati

sustav i slično.

Nakon obavljenih radnji otvara se radna površina (desktop) računala (sl. 1). Na radnoj

površini se nalaze:

popis raspoloživih čvrstih diskova i priključenih USB stick-ova,

funkcija za Pomoć i podršku (Help & Support) i

traka sa alatima Panel (Panel).

Sl. 1 – Radna površina (desktop) računala

Glavni izbornik Meni

Glavni izbornik Meni (Menu) (sl. 2) je polazišna točka sustava. Preko njega se pristupa




programima, konfiguriraju se postavke računala, pristupa funkciji Pomoć i podrške (Help &

Support), odjavljuje se korisnik, ponovno se pokreće ili gasi računalo…

Sl. 2 – Glavni izbornik Menu

Za dodavanje naredbi glavnom izborniku Meni (Menu) potrebno je iz glavnog izbornika Meni

(Menu) odabrati naredbu Postavke (Settings) te iz novootvorenog izbornika naredbu Glavni

meni (Main Menu). Otvara se dijaloški okvir Glavni meni (Main Menu) (sl. 3) unutar kojeg se

odabiru i dodaju željene naredbe. Na lijevoj strani dijaloškog okvira se nalazi popis svih

Menija (Menus), u sredini dijaloškog prozora je popis raspoloživih Stavki (Items) za odabrani

meni, a na desnoj strani dijaloškog okvira su gumbi pomoću kojih se može:

Dodati Novi meni (New Menu),

Dodati Nova stavka (New Item) postojećem meniju,

Umetnuti Novi odjeljivač (New Separator) stavki,

Odrediti redoslijed prikazivanja stavki pomoću gumba Pomakni gore (Move Up) i

Pomakni dolje (Move Down),

Urediti Svojstva (Properties) i

Obrisati (Delete) stavke Zatvori (Close).

Za prikazivanje neaktivne naredbe potrebno je:

1. među Stavkama (Items) pronaći neaktivnu naredbu

2. lijevom tipkom miša pritisnuti na prazan kvadratić pored ikone u stupcu Prikaži

(Show)

3. aktivaciju naredbe potvrditi pritiskom na gumb

Za skrivanje naredbe potrebno je u stupcu Prikaži (Show) ukloniti kvačicu iz kvadratića pored

imena naredba.




Sl. 3 - Dijaloški okvir Main Menu

Dijaloški okvir se zatvara pritiskom na gumb Zatvori (Close) , a radnje se

poništavaju pomoću gumba Vrati (Revert) koji postavlja izvorne postavke.

Panel

Panel (Panel) (sl. 4) je traka s alatima. Alati se mogu brisati s panela i dodavati na panel.

Sl. 4 - Panel

Na Panelu (Panel) se nalazi:

gumb Meni (Menu) - za pristup glavnom izborniku s naredbama

gumb Firefox Internet pretraživač (Firefox Web Browser) - za pristup internet

pregledniku,

gumb Početna datoteka (Home Folder) - prozor za upravljanje datotekama i

prikazivanje početnih datoteka Korisnika (User)

gumb Terminal (Terminal) - za unošenje naredbi preko tipkovnice




minijature trenutno otvorenih prozora unutar odabranog Radnog prostora

(Workspace)

prikaz svih Radnih prostora (Workspaces)

gumb Glavni (Master) zvučnik - za otvaranje vertikalnog klizača za podešavanje

glasnoće zvučnika

gumb Spojen s (Connected to) - za otvaranje dijaloškog okvira Upravljanje sa

spojenom mrežom (Wired Network Manager) sa svojstvima i postavkama mreže

gumb - za prikaz padajućeg izbornika s kalendarom i podešavanje

trenutnog vremena i/ili datuma. Padajući izbornik se zatvara ponovnim pritiskom na

gumb .

Nova ikona se dodaje na Panel (Panel) tako da se:

pritisne i zadrži pritisnuta lijeva tipka miša na ikoni koja se želi kopirati

pozicionira na željeno mjesto na panelu (u lijevom ili desnom dijelu)

otpusti lijeva tipka miša.

Ikona se uklanja s Panela (Panel) tako da se:

pritisne desna tipka miša na ikonu koja se želi ukloniti

iz brzog izbornika odabere naredba Ukloni (Remove)

u dijaloškom okviru Jeste lisigurni da želite ukloniti (Are you sure that you want to

remove ''Launcher'') naredba potvrdi pritiskom na gumb Ukloni (Remove).

Dimenzije panela se mogu podešavati ako se iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabere

naredba Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredba Panel (Panel). Otvara se

dijaloški okvir Panel (Panel) u čijoj se kartici:

Prikaz (Display) (sl. 5) može:

o odabrati orijentacija panela - Okomita (Vertical) ili Vodoravna (Horizontal)

o odrediti dimenzije panela - Veličina (Size) prikaza ikona i Duljina (Length)

panela

Izgled (Appearance) - uređuje boju pozadine panela

Stavke (Items) - dodaju i uklanjaju stavke panela (npr. Datum i vrijeme, Internet

pretraživač i sl.) ili mijenja redoslijed stavki na panelu korištenjem gumba s desne

strane dijaloškog okvira




Sl. 5 – Dijaloški okvir Panel, kartica Prikaz

1.5.1 IKONE

Ikone su sličice (piktogrami) na zaslonu računala koje predstavljaju programe, mape, datoteke.

ili Ikona prečaca aplikacije LibreOffice Calc – program za obradu tabličnih podataka

ili Ikona prečaca aplikacije LibreOffice Writer – program za obradu teksta

Ikona prečaca aplikacije LibreOffice Impress – program za izradu prezentacija

Ikona Nova mapa (New folder)

Ikona Početna mapa (Home Folder) – otvara se upravitelj datotekama

/ Ikona Smeće (Trash) – ikona praznog ili punog koša za smeće




Označavanje, pomicanje i otvaranje ikona

Ikona se označava tako da se pritisne lijeva tipka miša (klik) na nju.

Grupa ikona može se označiti na jedan od sljedećih načina:

Pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša na prazno mjesto na Radnoj površini (Desktop) i

vući pokazivač miša prema grupi ikona dok se ne označe željene ikone (sl. 6) te zatim

otpustiti tipku miša.

Sl. 6 - Označavanje grupe ikona

Označavanje uzastopnih ikona: Potrebno je prvo označiti jednu ikonu a zatim pritisnuti i zadržati tipku Shift i označiti krajnju ikonu u nizu te otpustiti tipku Shift

Označavanje ikona koje nisu u nizu: Potrebno je prvo označiti jednu ikonu a zatim pritisnuti i zadržati tipku Ctrl i označiti ikone koje nisu u nizu te otpustiti tipku Ctrl

Ikone se pomiču metodom Povuci i pusti (Drag and drop) – potrebno je označiti ikonu i držati pritisnutu lijevu tipku miša dok se ne odvuče pokazivač miša do mjesta gdje se želi premjestiti ikona (sl. 7), nakon čega se tipka miša otpusti.

Moguća mjesta za smještaj ikone se prikazuju dok se ikona pomiče. Ukoliko se želi, ikona se može smjestiti u ponuđeno polje (kvadrat).

Sl. 7 - Prikaz ikone koja se pomiče i polje za smještanje ikone

Ikone se otvaraju tako da se:

dva puta brzo pritisne lijeva tipka miša na ikonu

označi ikonu i pritisne tipka Enter




1.5.2 RAD S PROZORIMA NA RADNOJ POVRŠINI

Moguće je imati više otvorenih prozora a samo jedan aktivan:

aktivni prozor ima istaknuti okvir, dok neaktivni ima zasivljen

otvoreni prozor postaje aktivan tako da se pritisne lijevom tipkom miša na njega

otvoreni prozor postaje aktivan i ako se pritisne lijevom tipkom miša na njegovu minijaturu na Panelu (Panel).

Prepoznavanje različitih dijelova prozora

Osnovni dijelovi prozora su (sl. 8): naslovna traka, traka s izbornicima, trake alata, statusna

traka i klizači.

Sl. 8 - Elementi prozora

Dijaloški okvir

Dijaloški okvir je specifična vrsta prozora (sl. 9) koja se otvara nakon upotrebe pojedinih alata te nudi odabir mogućnosti za izvršavanje nekog zadatka. Odabir koji se napravi potvrđuje se

pritiskom na gumb Zatvori (Close) . Za razliku od standardnih prozora, veličina im je nepromjenjiva.




Manipulacijski gumbi se nalaze u desnom kutu naslovne trake prozora:

Gumb za skrivanje prozora iza naslovne trake – naslovna traka ostaje na početnoj poziciji

Gumb za spuštanje prozora na Panel (Panel), minimiziranje prozora

Gumb za proširenje prozora preko cijele Radne površine (Desktop)

Gumb za zatvaranje programa i uklanjanje prozora s Radne površine (Desktop)

Pomicanje prozora

Prozore se pomiče metodom Povuci i pusti (Drag and Drop) tako da se pritisne i zadrži

pritisnuta lijeva tipka miša na naslovnoj traci i vuče pokazivač miša do mjesta na koje se želi pomaknuti prozor te otpusti tipka miša.

Promjena veličine prozora

Potrebno je pozicionirati pokazivač miša na rub prozora i kada pokazivač poprimi oblik , pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te ga korištenjem metode Povuci i pusti (Drag and Drop), smanjiti ili povećati do željene veličine.

Prebacivanje između više otvorenih prozora

Prebacivanje između više otvorenih prozora obavlja se:

pritiskom lijeve tipke miša unutar željenog neaktivnog prozora – ovaj način je moguć samo ako su prozori barem djelomično vidljivi na Radnoj površini (Desktop)

pritiskom lijeve tipke miša na minijaturu željenog prozora na Panelu (Panel) – time se odabrani prozor pojavljuje iznad svih drugih i aktivan je

Sl. 9 - Primjer dijaloškog okvira




kombinacijom tipki Alt + Tab pojavljuje se okvir s prikazom otvorenih prozora (sl. 10). Zadrži se pritisnuta tipka Alt a pritiskom na tipku Tab premješta se između otvorenih prozora. Kada se pozicionira na željeni prozor, otpusti se tipka Alt.

Sl. 10 - Prebacivanje između otvorenih prozora - pomoću tipki Alt + Tab

1.5.3 ISPRAVNI POSTUPAK ISKLJUČIVANJA I PONOVNOG POKRETANJA RAČUNALA

Računalo se gasi ili ponovno pokreće preko glavnog izbornika Meni (Menu). Iz glavnog izbornika Meni (Menu) je potrebno odabrati naredbu Odjava (Log Out). Otvara se dijaloški okvir Odjava korisnika (Log out user) (sl. 11). Odabirom naredbe:

Odjava (Log Out) korisnik se odjavljuje

Ponovo pokreni (Restart) računalo se gasi i ponovno pokreće

Ugasi (Shut Down) računalo se gasi

Obustavi (Suspend) svi procesi se zaustavljaju i spremaju za sljedeće pokretanje računala a računalo se gasi.

Sl. 11 - Dijaloški okvir Log out user

1.5.4 KORIŠTENJE FUNKCIJE POMOĆI I PODRŠKE

Funkcija Pomoć i podrške (Help & Support) se poziva dvostrukim klikom na ikonu

Pomoć i podrške (Help & Support) koja se nalazi na Radnoj površini (Desktop). Otvara se prozor Linux Lite pomoć i podrška (Linux Lite Help & Support) u čiji okvir za pretragu se upisuju, a zatim pretražuju pojmovi.

Pritiskom na tipku F1 u aktivnom prozoru nekog programa (npr. LibreOffice Writer) pozvat će




se funkcija Pomoći vezana konkretno za taj program.

Drugi način pozivanja funkcije Pomoć i podrška (Help & Support) je putem glavnog izbornika Meni (Menu).

Za računalo koje je spojeno na mrežu, funkcija Pomoć i podrška (Help & Support) pretražuje pojmove pomoću tražilice Google. Ukoliko računalo nije spojeno na mrežu, mogu se pretraživati samo pojmovi koji su prikazani u karticama prozora Linux Lite pomoć i podrška (Linux Lite Help & Support) (sl. 12).

Sl. 12. Dijaloški okvir Help & Support




1.6 JEDNOSTAVNE APLIKACIJE

1.6.1 KORIŠTENJE UOBIČAJENIH APLIKACIJA ZA KREIRANJE NOVOGA DOKUMENTA

Text Editor

Text Editor je jednostavni tekstualni alat za uređivanje, limitiranih mogućnosti oblikovanja

teksta. Aplikacija Text Editor pokreće se pomoću glavnog izbornika Meni (Menu). U glavnom

izborniku Meni (Menu) odabere se naredba Pribori (Accessories) i iz novootvorenog

izbornika Text Editor.

Prazni dokument Text Editor (sl. 13) može se otvoriti ako se pritisne desna tipka miša i iz

brzog izbornika odabere naredba Napravi iz predloška (Create From Template) te iz

novootvorenog izbornika naredba Praznu datoteku (Empty File).

Sl. 13 –Text Editor – glavni dijelovi prozora

Kada se želi datoteku prvi put spremiti, iz izbornika Datoteka (File) trebamo odabrati

naredbu Spremi kao (Save As). Otvara se dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem se

upisuje naziv datoteke u polju Naziv (Name) i lokacija na kojoj će se datoteka spremiti

pomoću polja Spremi u mapu (Save in folder). Dijaloški okvir Spremi kao (Save As) otvara se

i pritiskom na kombinaciju tipki Shift+Ctrl+S.




U slučaju da je datoteka već spremljena na određeno mjesto i pod određenim imenom, za

spremanje promjena dovoljno je kliknuti na naredbu Spremi (Save), ili koristiti kombinaciju

tipki Ctrl + S .

1.6.2 UNOS TEKSTA

Postoji nekoliko pravila kojih bi se trebalo pridržavati pri upisu teksta u dokument radi bolje

preglednosti:

nakon interpunkcijskih znakova . , : ; ! ? stavljati razmak

razmak koristiti prije i poslije zagrada (), navodnika „“ i crte –

ne koristiti više razmaka uzastopno

tipkom Enter prelaziti u novi odlomak

ako počinjemo rečenicu u novom redu istog odlomka – koristiti kombinaciju tipki

Shift + Enter

za prelazak na novu stranicu (ako trenutna nije popunjena) koristiti kombinaciju tipki

Ctrl + Enter

1.6.3 SPREMANJE DOKUMENTA

Ako se radi o prvom spremanju, odabire se naredba Spremi kao (Save As) iz izbornika

Datoteka (File) ili kombinacijom tipki Ctrl+Shift+S. U prozoru koji se pojavi potrebno je

odrediti lokaciju na kojoj će se datoteka spremiti pomoću polja Spremi u (Save in) i ime

datoteke unošenjem u polje Naziv datoteke (File name). Spremanje se završava upotrebom

gumba Spremi (Save).

Ponovno spremanje dokumenta

U slučaju da je datoteka već spremana, odabire se naredba Spremi (Save) u izborniku

Datoteka (File). Spremanje se može obaviti i kombinacijom tipki Ctrl + S ili klikom na ikonu

Spremi (Save) koja se nalazi na Alatnoj traci (Standard Toolbar).

Spremanje dokumenta pod drugim imenom

Za spremanje dokumenta pod drugim imenom također se odabire Spremi kao (Save As) iz

izbornika Datoteka (File). U prozoru koji se pojavi unese se novo ime datoteke u polje Naziv

datoteke (File name). Nakon promjene imena datoteke na ovaj način, za sve naknadno

spremanje dovoljno je upotrebljavati gumb Spremi (Save) na Alatnoj traci (Standard

Toolbar) ili kombinacijom tipki Ctrl+S.




Spremanje dokumenta pod drugom ekstenzijom

Za spremanje dokumenta pod drugim tipom datoteke, tj. u kompatibilnom obliku za rad sa

drugim aplikacijama, iz izbornika Datoteka (File) odabire se naredba Spremi kao (Save As). U

dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) klikne se na padajući izbornik Spremi u obliku (Save

As Type) i odabere neki od ponuđenih programa, npr. ODF Text Document (*.odt).

1.6.4 ZATVARANJE APLIKACIJE

Odabrati manipulacijski gumb Zatvori (Close).

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Izađi (Exit).

Kombinacijom tipki Alt + F4 ili Ctrl+Q.

1.6.5 ZATVARANJE DOKUMENTA

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Zatvori (Close).

Kombinacijom tipki Ctrl + W se vraćamo na početni prozor LibreOffice 3.6.




ŠESTI RAZRED

2.1 OSNOVNO UREĐIVANJE TEKSTA

Prilikom oblikovanja teksta ili odlomka uvijek je potrebno najprije označiti dio teksta na koji

se želi primijeniti oblikovanje, a zatim odabrati željeni alat za oblikovanje.

Vrsta i veličina slova se mijenjaju na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar). Pritiskom na

strelicu u okviru Font name otvara se padajući izbornik u kojem se

odabire jedan od ponuđenih fontova, a u okviru Font Size mijenja se njegova

veličina.

Tekst se može prikazati: Podebljano (Bold), u Kurzivu (Italic) ili Podcrtano (Underline) .

Navedene promjene oblikovanja rade se na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar)

odabirom sljedećih ikona:

- označeni tekst se prikazuje podebljano (tipkovna prečica: Ctrl + B)

- označeni tekst se prikazuje u kurzivu (tipkovna prečica: Ctrl + I)

- označeni tekst se prikazuje podcrtano (tipkovna prečica: Ctrl + U)

Boja teksta mijenja se :

odabirom ikone Boja fonta (Font Color) na Traci oblikovanja (Formatting

Toolbar)

pritiskom desne tipke miša te iz brzog izbornika odabiremo naredbu Character. U

dijaloškom okviru Character treba otvoriti karticu Font Effects (sl. 14) i odlučiti se za

odgovarajuću Boju fonta (Font Color). Odabir se potvrđuje gumbom U redu (OK).




Sl. 14 Dijaloški okvir Character - promjena Boje fonta (Font Color)

Za poravnanje teksta koriste se alati na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar) ili se pritisne desna tipka miša i iz brzog izbornika se odabire naredba Alignment i način poravnanja.

Align Left – poravnava tekst ulijevo (tipkovna prečica: Ctrl + L)

Center – poravnava tekst centralno (tipkovna prečica: Ctrl + E)

Align Right – poravnava tekst udesno (tipkovna prečica: Ctrl + R)

Justify – poravnava tekst obostrano (tipkovna prečica: Ctrl + J)

Klikom na ikonu Smanji uvlaku (Decrease Indent) smanjuje se uvlaka odlomka, a klikom

na Povećaj uvlaku (Increase Indent) se uvećava.

U izborniku Oblikovanje (Format) ili desnim klikom unutar teksta u dokumentu i odabirom

Odlomak (Paragraph) iz padajućeg izbornika, otvara se dijaloški okvir Odlomak

(Paragraph). U dijaloškom okviru Odlomak (Paragraph) možemo napraviti sva oblikovanja

odlomka (sl. 15 i 16).




Sl. 15 Dijaloški okvir Paragraph – kartica Indents & Spacing

Sl. 16 Dijaloški okvir Paragraph – kartica Alignment




2.1.1 BRISANJE, KOPIRANJE I ZAMJENA DIJELOVA TEKSTA

Brisanje teksta

Tipkom Delete briše se znak desno od kursora, a tipkom Backspace znak lijevo od kursora.

Tekst se može izbrisati i tako da ga se prvo označi i zatim pritisne tipka Delete ili ga se izreže

pomoću naredbe Izreži (Cut).

Korištenje funkcija Kopiraj, Izreži i Zalijepi

Da bi se neki tekst ili objekt u dokumentu premjestio ili kopirao na drugo mjesto (u istom ili

nekom drugom dokumentu) potrebno ga je prvo označiti. Nakon što ga se označi, pritisne se

desna tipka miša i u brzom izborniku potraži naredba:

Izreži (Cut) (ako ga se želi izrezati)

Kopiraj (Copy) (ako ga se želi kopirati) te označi mjesto u dokumentu na koje se

želi premjestiti ili kopirati tekst

Pritiskom na desnu tipku miša, ponovo se otvara brzi izbornik u kojem se odabire

naredba Zalijepi (Paste) (ako ga se želi zalijepiti).

Naredbe Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) nalaze se i na Alatnoj traci (Standard

Toolbar) a pokreću se i kombinacijom tipki:

Ctrl + X - Izreži (Cut)

Ctrl + C - Kopiraj (Copy)

Ctrl + V - Zalijepi (Paste)

Kopiranje metodom „uhvati-povuci-pusti“

Kopiranje metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop) se može napraviti tako da se:

1. označi tekst ili objekt koji se želi kopirati

2. na označenom sadržaju pritisne i zadrži lijeva tipka miša te pritisne i zadrži tipka Ctrl

3. vuče pokazivač miša

4. otpusti tipka miša i potom tipka Ctrl.

Na ovaj način je kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop) se radi na isti način kao i kopiranje, ali se pritom ne koristi tipka Ctrl.




2.1.2 PRETRAŽIVANJE SADRŽA JA DOKUMENTA - TEKSTA

Funkcije Pronađi (Find) i Pronađi i zamijeni (Find and Replace) koriste se kada se žele

pronaći i zamijeniti male količine podataka (određena riječ ili fraza). Funkcije se nalaze u

izborniku Uredi (Edit).

Pronađi

U izborniku Uredi (Edit) se nalazi naredba Pronađi (Find). Klikom na naredbu Pronađi (Find)

u donjem lijevom kutu iznad Statusne trake (Status Toolbar) otvara se tekstualni okvir u koji

se unosi riječ ili fraza koju se želi pronaći (sl. 17). Klikom na tipke s desne strane prelazi

se na Idući (Find Next) ili Prethodni (Find Previous) pronađeni rezultat. Funkciju Pronađi

(Find) može se pokrenuti i preko kombinacije tipki Ctrl + F.

Pronađi i zamijeni

Dijaloški okvir Pronađi i zamijeni (Find & Replace) (sl. 18 i 19) otvara se:

U izborniku Uredi (Edit) odabirom naredbe Pronađi i zamijeni (Find & Replace)

Pritiskom na kombinaciju tipki Ctrl + H

Pritiskom na ikonu Pronađi i zamijeni (Find & Replace) na Alatnoj traci

(Standard Toolbar).

Ako se npr. želi pronaći riječ pazeći pritom na velika i mala slova, kvačicom se označi opcija

Pazi na VELIKA/mala slova (Match case).

Sl. 18 Dijaloški okvir Find and Replace

Sl. 17 Tekstualni okvir Find




Odabirom gumba Više mogućnosti (More Options) nudi se prošireni prikaz s više opcija za

pretragu. Ukoliko se želi pronaći podatak pisan u fontu Arial, klikom na gumb Oblikovanje

(Format) otvara se dijaloški okvir Oblikovanje teksta (Pretraži) (Text Format (Search)) u čijoj

kartici Font (Font) odabire se font Arial.

U okvir Potraga za (Search for) upisuje se izraz koji se želi zamijeniti, a u okvir Zamijeni ovim

(Replace with) izraz kojim ga se želi zamijeniti. Potrebno je kliknuti na gumb Traži (Find), a

zatim na gumb Zamijeni (Replace) ako se želi zamijeniti samo taj izraz. Za zamjenu svih

pronađenih izraza, potrebno je kliknuti na Zamijeni sve (Replace All).

Sl. 19 Dijaloški okvir Find & Replace – Funkcija Replace with

2.1.3 FUNKCIJE PONIŠTI (UNDO) I PONOVI (REDO)

Funkcija Poništi (Undo) koristi se kad se želi vratiti korak unazad, odnosno poništiti

zadnja radnja. Ako se npr. slučajno obriše neki tekst ili se napravila neka izmjena koja nije

dobra, pomoću funkcije Poništi (Undo) dokument se vraća u prethodno stanje. Radi se o

praktičnoj i često korištenoj funkciji. Nalazi se na Alatnoj traci (Standard Toolbar), a može se

pokrenuti i kombinacijom tipki Ctrl + Z.

Funkcijom Ponovi (Redo) poništava se rezultat funkcije Poništi (Undo). Može se

koristiti onoliko puta koliko se koristi funkciju Poništi (Undo). Pokreće se s Alatne trake

(Standard Toolbar) ili kombinacijom tipki Ctrl + Y.




2.1.4 ISPISIVANJE PISAČEM

Promjena orijentacije dokumenta: portret, pejzaž

U izborniku Oblikovanje (Format) potrebno je odabrati naredbu Stranica (Page). Otvara se

dijaloški okvir Stil stranice: Zadani (Page Style: Default). Odabire se kartca Stranica (Page)

(Sl. 20) gdje se može promijeniti Veličina papira (Page format) i Orijentacija (Orientation)

dokumenta - Vertikalna (Portrait) ili Horizontalna (Landscape).

Sl. 20 Dijaloški okvir Stil stranice: Zadani (Page Style: Default)- kartica Stranica (Page)

Dokument se ispisuje pozivanjem naredbe Ispis (Print):

preko izbornika Datoteka (File), odabere naredba Ispis (Print)

kombinacijom tipki Ctrl + P

pritiskom na ikonu Izravan ispis datoteke (Print File Directly) .

Odabirom ikone Izravan ispis datoteke (Print File Directly) dokument se ispisuje na

zadanom pisaču.




Sl. 21 Postavke Ispisa (Print)

Broj primjeraka

Ako se dokument želi ispisati u nekoliko primjeraka, u polju Broj primjeraka (Number of

copies) određuje se broj primjeraka.

Opseg ispisa

Sve stranice (All Pages) – ova opcija upotrebljava se za ispis čitavog dokumenta.

Stranice (Pages) – ispisuje zadani raspon stranica.

Dokument (nakon što se pripremi i podese sve postavke) ispisuje se pritiskom na gumb Ispis

(Print).




2.2 MAPE I DATOTEKE

Datoteka (File) je skup digitalnih podataka zapisanih u memoriji kao logička cjelina. Svaku datoteku karakterizira njen početak, kraj, veličina i ime. Datoteke se zbog bolje preglednosti (lakšeg snalaženja) smještaju u mape (folders).

2.2.1 UPRAVLJANJE DATOTEKAMA

U operacijskom sustavu Linux Lite datotekama se može upravljati pomoću:

Početne mape (Home Folder) – jednostavna inačica aplikacije za upravljanje datotekama, ili

Upravitelja datotekom (File Manager) – aplikacija Thunar za upravljanje datotekama.

Prikaz prozora upravitelja datotekama može se podešavati pomoću izbornika pojedinog

izbornika. Prozoru se može mijenjati:

prikaz Staze (Path)

prikaz Bočnog okna (Side pane)

POČETNA MAPA

Pokretanje upravljanja datotekama pomoću Početne mape (Home Folder) (sl. 22) obavlja se na nekoliko načina:

pritiskom na ikonu Početna mapa (Home Folder) na Panelu (Panel)

pokretanjem prečice koja se obično nalazi na Radnoj površini (Desktop) računala

pomoću glavnog izbornika Meni (Menu) odabirom naredbe Dodaci (Accessories) i iz novootvorenog izbornika Početna mapa (Home Folder)




Sl. 22 - Prozor Home Folder – root

U upravitelju datotekama Početna mapa (Home Folder) ima ikonu a naziv sukladno s korisničkim imenom. U ovom slučaju korisnik je root pa se tako zove i ova mapa. Korisničke datoteke su:

Mapa radne površine (Desktop) – za prikaz mapa i datoteka na radnoj površini. Ovu se mapu može pozvati ukoliko se na Radnoj površini (Desktop) pritisne desna tipka i iz brzog izbornika izabere naredba Otvori u novom prozoru (Open in New Window)

Mapa dokumenata (Documents) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje dokumenata (tekstualne datoteke, radne knjige, prezentacije…)

Mapa preuzeto s interneta (Downloads) – koristi se za pohranjivanje dokumenata i programa preuzetih s interneta

Glazbena mapa (Music) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje glazbe

Mapa slika (Pictures) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje slika

Mapa javno (Public) – koristi se za pohranjivanje dokumenata i programa koji su vidljivi drugim korisnicima s kojima smo u mreži (npr. u tvrtkama su često računala spojena na lokalnu mrežu računala)

Mapa predložaka (Templates) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje predložaka

Mapa videozapisa (Videos) – koristi se za organizaciju i pohranjivanje video materijala

Kreiranje nove mape u mapi Glazba (Music):

1. Potrebno je otvoriti Početnu mapu (Home Folder) pritiskom na ikonu Početna mapa

(Home Folder) na Panelu (Panel). 2. U dijaloškom okviru upravljanja datotekama potrebno je otvoriti mapu Glazba

(Music). 3. Unutar mape Glazba (Music) potrebno je pritisnuti kombinaciju tipki Shift+Crtl+N ili




iz izbornika Datoteka (File) odabrati naredbu Napravi novu (Create New) i odabrati Mapa (Folder).

4. U dijaloškom okviru Napravi novu... (Create New...) (sl. 23) potrebno je imenovati mapu i u nju pohraniti datoteke, podmape, programe. Dijaloški okvir se zatvara pritiskom na gumb U redu (OK).

Sl. 23 – Dijaloški okvir Create New za unos imena datoteke

Upravitelj Datotekom (File Manager) (sl. 24) pokreće se na nekoliko načina:

pritiskom na ikonu Otvori mapu s Thunarom (Open Folder with Thunar) na Panelu (Panel)

pokretanjem prečice koja se obično nalazi na Radnoj površini (Desktop) računala.

Sl. 24 File Manager




Ukoliko se ikona Otvori mapu s Thunarom (Open Folder with Thunar) ne nalazi na Panelu

(Panel), na Radnoj površini (Desktop) ili u glavnom izborniku Meni (Menu) potrebno ju je

dodati.

Naredba se dodaje u glavni izbornik tako da se iz glavnog izbornika Meni (Menu) odabere

naredba Postavke (Settings) i iz novootvorenog izbornika naredba Glavni meni (Main

Menu). U dijaloškom okviru Glavni izbornik (Main Menu) pronalazi se naredba Otvori mapi

s Thunarom (Open Folder with Thunar) i lijevom tipkom miša pritisne se na prazan kvadrat

pored ikone kako bi se ikona dodala u glavni izbornik. Dijaloški okvir zatvara se pritiskom na

gumb Zatvori (Close).

2.2.2 NAVIGACIJA PO UREĐAJIMA ZA POHRANU

Rad s datotekama i mapama pomoću upravitelja podataka

Upravitelji datotekama (File Managers) (sl. 25) koriste se zbog hijerarhijskog prikaza mapa i datoteka unutar uređaja za pohranu podataka.

Sl. 25 - Prozor Upravitelja datotekama – File Manager i Home Folder

Glavni dijelovi prozora upravitelja datotekama su:

Traka s izbornicima (Menu bar) – prikaz raspoloživih izbornika

Traka staze (Path bar) – adresa lokacije u kojoj se trenutno korisnik nalazi. Svaka datoteka/mapa ima svoju Stazu (Path) – adresu lokacije na kojoj je smještena.

U File Manageru se iz izbornika Prikaz (View) odabire naredba Odabir lokacije (Location Selector) i željeni prikaz alatne trake: Stil staze (Pathbar Style) ili Stil adresne trake (Toolbar Style) (sl. 26).




Sl. 26 – Adresna traka – Pathbar i Toolbar

Pored adresne trake se nalaze gumbi ovisno o upravitelju datotekama (sl. 27). Gumbi služe za:

prikaz razine ovlaštenja korisnika (npr. You are in super user mode)

otvaranje Nove kartice (New Tab)

kretanje među mapama

povratak na Početnu mapu (Home Folder)

Bočno okno (Side Pane) – za prikaz glavnih mapa, raspoloživih diskova i USB priključaka i korisničkih prečaca. Ako se pritisne lijevom tipkom miša na neku mapu, u desnom dijelu prozora se pokazuje sadržaj te mape.

Glavno područje (Main area) – prikazuje sadržaj mapa, diskova ili USB priključaka odabranih iz Bočnog okna (Side Pane). Mape u desnom dijelu prozora se otvaraju dvostrukim klikom lijeve tipke miša.

Adresna traka

Navigacijski gumbi

Manipulacijski

gumbi

Bočno

okno

Alatna

traka

Statusna

traka

Sl. 27 File Manager – prikaz detalja prozora




2.2.3 KOPIRANJE, PREMJEŠTANJE DATOTEKA I MAPA

Kopiranje sadržaja datoteka i mapa

Kopiranje sadržaja se izvodi tako da se u upravitelju datotekama:

1. u Bočnom oknu (Side Pane) pronađe mapa koja se želi kopirati, a u desnom dijelu prozora označi datoteka koja se želi kopirati

2. pritisne desna tipka miša i u brzom izborniku odabere naredba Kopiraj (Copy), ili se pritisne kombinacija tipki Ctrl + C.

3. putem Bočnog okna (Side Pane) pozicionira na mjesto gdje se želi smjestiti kopija 4. pritisne desna tipka miša i iz brzog izbornika odabere naredba Zalijepi (Paste), ili se

pritisne kombinacija tipki Ctrl + V.

Kopiranje metodom Povuci i pusti (Drag and drop):

1. označi se datoteka ili mapa koju se želi kopirati

2. na označenoj datoteci ili mapi je potrebno pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te

pritisnuti i zadržati tipku Ctrl

3. vući pokazivač miša do željene pozicije

4. otpustiti tipku miša i potom tipku Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje datoteka i mapa

U upravitelju datotekama se premještanje datoteka ili mapa izvodi tako da se:

1. u Bočnom oknu (Side Pane) pronađe i označi datoteka ili mapa koja se želi premjestiti

2. zadržati pritisnutu desnu tipku miša i odabrati iz brzog izbornika naredbu Izreži (Cut) 3. putem navigacijskog okna pozicionirati se na mjesto gdje se želi premjestiti datoteka

ili mapa 4. pritisnuti desnu tipku miša i odabrati iz brzog izbornika naredbu Zalijepi (Paste).

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali se pritom ne koristi tipka Ctrl.

Iz upravitelja datotekama se metodom ''uhvati-povuci-pusti'' datoteke i mape trajno premještaju. Međutim, metodom ''uhvati-povuci-pusti'' se datoteke i mape kopiraju u upravitelj datotekama.

Brisanje datoteka i mapa premještanjem u Smeće (Trash) radi se na neki od sljedećih

načina:

putem upravitelja datotekama: u bočnom oknu je potrebno naći lokaciju na kojoj se nalazi datoteka ili mapa te u desnom prozoru označiti datoteku ili mapu koja se želi obrisati. Iz izbornika Uredi (Edit) odabrati naredbu Obriši (Delete)




putem miša: o pritisnuti desnu tipku miša na mapu ili datoteku i iz brzog izbornika odabrati

naredbu Obriši (Delete) o metodom Povuci i pusti (Drag and drop): zadržati pritisnutu lijevu tipku miša

na datoteci ili mapi koju se želi obrisati te je odvući do Smeća (Trash)

putem tipkovnice: označiti mapu ili datoteku i pritisnuti tipku Delete na tipkovnici

Vraćanje obrisanih datoteka i mapa iz smeća

Obrisane datoteke ili mape koje se nalaze u Smeću (Trash) mogu se vratiti na njihovu prvobitnu lokaciju na računalu. U upravitelju datotekama potrebno je u Bočnom oknu (Side Pane) odabrati Smeće (Trash). U desnom dijelu prozora pojavi se sadržaj smeća. Potrebno je pronaći datoteku ili mapu koja se želi vratiti na prvobitnu lokaciju i pritisnuti desnu tipku miša te iz brzog izbornika odabrati naredbu Vrati (Restore).

Pražnjenje Smeća

Za trajno brisanje Smeća (Trash) potrebno je u upravitelju datotekama:

iz bočnog okna odabrati Smeće (Trash) i izbornika Datoteka (File) naredbu Isprazni smeće (Empty Trash)

desnim klikom na ikonu Smeće (Trash) iz brzog izbornika odabrati naredbu Isprazni smeće (Empty Trash).




SEDMI RAZRED

3.1 TABLICE U PROGRAMIMA ZA OBRADU TEKSTA

3.1.1 UMETANJE TABLICA

Tablica se umeće odabirom strelice pored ikone Tablica (Table) na Alatnoj traci

(Standard Toolbar).

U padajućem izborniku Tablica (Table) povlačenjem pokazivača

odabire se željeni broj redaka i stupaca.

Za određivanje dimenzija, prije samog umetanja klikne se na ikonu Tablica (Table) . U

dijaloški okvir Umetni tablicu (Insert Table) (sl. 29) upisuje se broj redaka i stupaca. Odabir

se potvrđuje s U redu (OK). Dijaloški okvir Umetni tablicu (Insert Table) može se otvoriti i

tipkovnom prečicom: Ctrl + F12.

Sl. 28 Padajući izbornik Tablica (Table)

Sl. 29 Dijaloški okvir Umetni tablicu (Insert Table)




3.1.2 UNOS I UREĐIVANJE PODATAKA U TABLICI

Sadržaj se u tablicu unosi tako da se točku umetanja postavi u ćeliju tablice i unese se tekst.

Premještanje točke umetanja u tablici može se napraviti na tri načina:

pritiskom na lijevu tipku miša

tipkom TAB na tipkovnici

tipkama sa strelicama na tipkovnici.

3.1.3 BRISANJE TABLICE

Čitava tablica briše se naredbom Obriši tablicu (Delete

Table) koja se nalazi u izborniku Tablica (Table) na

Traci izbornika (Menu bar) (sl. 30).

3.1.4 OBLIKOVANJE TABLICE

Prilagođavanje visine retka i širine stupca

Pomoću miša (drag-and-drop):

Potrebno je pozicionirati se na graničnu liniju između dva stupca i kada se pokazivač

promijeni u znak pritisne se lijeva tipka miša, drži i vuče dok stupac ne poprimi željenu

veličinu. Ako se želi promijeniti veličina retka, potrebno je pozicionirati se na graničnu liniju

između dva retka i kada se pokazivač promijeni u znak ponoviti gore opisan postupak.

Pomoću zadanih vrijednosti

Drugi način je označavanjem retka ili stupca kojem se mijenjaju dimenzije, desnim klikom na

označeni dio tablice otvara se brzi izbornik iz kojeg se odabire Red (Row) (ili Stupac

Sl. 30 Izbornik Tablica (Table)




(Column)) te naredba Visina (Height) (ili Širina (Width)). U okvir Visina reda (Row Height) (ili

Širina stupca (Column Width)) (sl. 31) upisuju se željene dimenzije. Unos se potvrđuje s U

redu (OK).

3.1.5 OBRUBI I SJENČANJE TABLICE

Desnim klikom na tablicu i odabirom naredbe Tablica (Table) ili klikom na ikonu Svojstva

tablice (Table Properties) na Statusnoj traci (Status bar), otvara se dijaloški okvir

Oblikovanje tablice (Table Format). U kartici:

Obrubi (Borders) (sl. 32) mogu se staviti i ukloniti obrubi, mijenjati vrsta i stil crte

obruba, debljina i boja crte. Odabir se potvrđuje gumbom U redu (OK).

Sl. 32 Dijaloški okvir Oblikovanje tablice (Table Format) - kartica Obrubi (Borders)

Sl. 31 Širina stupca (Column Width) i Visina reda (Row Height)




Pozadina (Background) (sl. 33) - mijenja se pozadina ćelije u dijaloškom okviru

Oblikovanje tablice (Table Format) gdje se nudi paleta boja.

Sl. 33 Dijaloški okvir Oblikovanje tablice (Table Format)- kartica Pozadina (Background)

Spajanje i razdvajanje ćelija

Spajanje ćelija

Kada želite spojiti dvije ili više susjednih ćelija (vodoravnih ili okomitih), potrebno je označiti

ćelije koje se žele spojiti te odabrati naredbu Spoji ćelije (Merge Cells) koja se nalazi u

izborniku Tablica (Table) na Traci izbornika (Menu bar).

Razdvajanje ćelija

Potrebno je označiti ćeliju koju se želi razdvojiti, zatim na izborniku Tablica (Table) kliknuti

na naredbu Podijeli ćeliju (Split Cell). Otvara se dijaloški okvir u kojem treba unijeti željeni

broj redaka i stupaca na koliko da se ćelija podijeli te pritisnuti gumb U redu (OK).




3.2 CRTANJE PROGRAMOM ZA OBRADU TEKSTA

3.2.1 UMETANJE OBLIKA (SHAPES)

U izborniku Prikaz (View) potrebno je otvoriti Traka (Toolbar) i odabrati Crtanje (Drawing).

Pojavljuje se Traka alata za crtanje (Drawing) (sl. 34) iznad Statusne trake (Status bar).

Odabire se željeni oblik. Ukoliko se klikne na strelicu pored ikone oblika, otvara se brzi

izbornik oblika iz te grupe oblika (sl. 35).

Sl. 34 Traka alata za crtanje (Drawing)

Traka alata za crtanje (Drawing) može se otvoriti i pritiskom na ikonu Prikaži funkcije za

crtanje (Show Drawing Functions) na Alatnoj traci (Standard Toolbar).

Sl. 35 Izbornik Osnovnih oblika (Basic Shapes)

3.2.2 DODAVANJE TEKSTA OBLIKU

Potrebno je dvaput brzo kliknuti na oblik kojem se želi dodati tekst i otvara se mogućnost za

unos teksta (sl. 36). Drugi način je da se odabere ikona Tekst (Text) s Trake alata za

crtanje (Drawing) i mišem načini okvir za unos teksta.

Sl. 36 Okvir za unos teksta

3.2.3 BRISANJE OBLIKA IZ DOKUMENTA

Oblik se briše tako da ga se označi i pritisne tipka Delete.

3.2.4 OZNAČAVANJE OBJEKTA

Sve objekte (slike, grafikone, isječke crteža, oblike itd.) označava se tako da se na njih

pritisne lijeva tipka miša. Time postaju vidljive kontrolne točke objekta.




3.2.5 RAD S OBJEKTIMA UNUTAR DOKUMENTA I IZMEĐU OTVORENIH DOKUMENATA.

Svi objekti (slike, grafikone, isječke crteža, oblike itd.) kopiraju se ili premještaju na isti način

kao i tekst:

1. označiti objekt (tj. pritiskom lijeve tipke miša na objekt)

2. odabrati naredbu Kopiraj (Copy) (tipkovna prečica: Ctrl + C) ako se želi kopirati objekt

ili naredbu Izreži (Cut) (tipkovna prečica: Ctrl + X) ako se želi premjestiti objekt

3. postaviti pokazivač miša na mjesto gdje se želi zalijepiti objekt, bilo u istom

dokumentu ili u nekom drugom

4. odabrati naredbu Zalijepi (Paste) (tipkovna prečica: Ctrl + V) preko brzog izbornika

(pojavljuje se pritiskom na desnu tipku miša) ili alatne trake.

3.2.6 PROMJENA VELIČINE OBJEKTA

Nakon što se označi objekt, pokazivačem se pozicionira na rub objekta, drži se pritisnuta

lijeva tipka miša i vuče pokazivač miša dok se ne postigne željena veličina (uhvati-povuci-

pusti metoda; drag-and-drop) (sl. 37).

Objekt se briše tako da ga se označi i pritisne tipka Delete.

Sl. 37- Povećavanje objekta




OSMI RAZRED

4.1 PROGRAM ZA IZRADU PREZENTACIJE

4.1.1 POKRETANJE APLIKACIJE

U izborniku Start – kliknuti na Svi programi (All Programs) i u mapi Libre Office 3.6

odabrati LibreOffice Impress.

Upotrebom funkcije Pretraži (Search) – utipkati riječ „impress” i iz ponuđenih

rezultata odabrati LibreOffice Impress.

Dvostrukim klikom na prečicu (shortcut) programa koja se obično nalazi na

radnoj površini (desktop) računala. Iz ponuđenih programa odabrati Presentation.

4.1.2 ZATVARANJE APLIKACIJE

Odabrati manipulacijski gumb Zatvori (Close).

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Izađi (Exit).

Kombinacijom tipki Alt + F4 ili Ctrl+Q.

4.1.3 OTVARANJE VIŠE PREZENTACIJA

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Otvori (Open).

Kombinacijom tipki Ctrl + O.

Primjenom bilo kojeg od ova dva navedena načina otvara se dijaloški okvir Otvori (Open) u

kojem se:

odredi lokacija datoteke koja se želi otvoriti u polju Pogledaj u (Look in)

označi

otvori naredbom Otvori (Open).

Za označavanje i otvaranje više dokumenata potrebno je u dijaloškom okviru Otvori (Open):

za dokumente u slijedu odabrati prvi dokument, držati pritisnu tipku Shift i odabrati

zadnji dokument

za dokumente koji nisu u slijedu željeni dokumenti se odabiru kombinacijom tipki

Ctrl+lijeva tipka miša.




4.1.4 ZATVARANJE PREZENTACIJE

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Zatvori (Close).

Kombinacijom tipki Ctrl + W.

4.1.5 SASTAVNI DIJELOVI PR OZORA APLIKACIJE

Sl. 38 Osnovni prozor aplikacije LibreOffice Impress

Naslovna traka (Title bar) prezentacije sadrži informacije o nazivu aplikacije i prezentacije u

kojoj je prezentacija izrađena te njenu ekstenziju (.odp).

Gumbi za manipulaciju (sl. 39) prozorom se nalaze u desnom kutu naslovne trake, a koriste

se za:

Minimizaciju (Minimize)

Maksimizaciju (Maximize) ili vraćanje na prethodnu veličinu

Zatvaranje (Close) prozora.

Sl. 39 Manipulacijski gumbi

Traka izbornika (Menu bar) (sl. 40) sadrži izbornike s logično grupiranim naredbama.

Sl. 40 Traka izbornika (Menu bar)

Datoteka (File) – koristi se za obavljanje osnovnih radnji pri prezentaciji (spremanje,




otvaranje postojeće, izrada nove...)

Uredi (Edit) – sadrži funkcije za kopiranje, izrezivanje i lijepljenje dijelova teksta

Prikaz (View) – koristi se za određivanje izgleda prozora (odabiru se različiti pogledi,

zumiranje...) i dodavanje traka s alatima

Umetni (Insert) – koristi se za umetanje različitih objekata i slajdova u prezentaciju

Oblikovanje (Format) – sadrži funkcije za obradu teksta

Alati (Tools) – koriste se za kontrolu pravopisa u prezentaciji

Prezentacije (Slide Show) – alati za prikaz prezentacije

Prozor (Window) – koristi se za pregled već otvorenih prezentacija

Pomoć (Help)

Radni prostor (Workspace) – (u središnjem dijelu prozora) prostor u kojem se kreiraju

slajdovi - unosi tekst, umeću slike i drugi objekti.

Prikazi radnog prostora (Workspace view) nalaze se pod karticom Pregled (View)

i iznad Radnog prostora (Workspace) u obliku kartica.

Kartica Uobičajeni (Normal) – prikazuje po jedan slajd prezentacije koji se može

uređivati.

Kartica Struktura (Outline) – tekst slajdova prikazuje u obliku strukture.

Kartica Bilješke (Notes) – prikazuje prostor u koji se upisuju bilješke koje služe kao

pomoć prilikom izlaganja prezentacije.

Kartica Leci (Handouts) – podešenje pregleda prilikom ispisa letaka.

Kartica Razvrstavanje slajdova (Slide Sorter) – razvrstavanje slajdova metodom

„uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop).

Slajdovi (Slides) – (u lijevom dijelu prozora) prikazuje slajdove prezentacije u obliku

minijatura. Okno se može zatvoriti ili otvoriti ukoliko se u izborniku Prikaz (View) klikne na

naredbu Okno slajda (Slide Pane).

Zadaci (Tasks) – (u desnom dijelu prozora) sadrži naredbe za uređivanje naslovnog slajda

(Master Pages), izgleda (Layouts), tablica (Table Design), prilagođena animacija (Custom

Animation) i prijelaza između slajdova (Slide Transition).

Točka umetanja je mjesto trenutne pozicije za unos teksta (mjesto gdje treperi kursor).

Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju ili klizači (Ruler) koriste se za pozicioniranje na

željenu lokaciju u dokumentu. Klizač (Ruler) se može uključiti u izborniku Prikaz (View)

odabirom naredbe Klizač (Ruler).

Statusna traka (Status Bar) prikazuje informacije o aktivnoj prezentaciji, trenutnu poziciju




kursora i klizač za uvećanje. Može se podesiti sukladno potrebama korisnika. Statusna traka

(Status Bar) može se isključiti u izborniku Prikaz (View) odabirom naredbe Statusna traka

(Status Bar).

4.1.6 SPREMANJE PREZENTACIJE

Ako se radi o prvom spremanju odabire se naredba Spremi kao (Save As) iz izbornika

Datoteka (File). U dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) određuje se lokacija na kojoj će se

datoteka spremiti pomoću polja Spremi u (Save in) i ime datoteke upisom u polje Naziv

datoteke (File name). Spremanje se završava upotrebom gumba Spremi (Save).

U slučaju da je datoteka već bila spremljena, spremanje bez promjene imena datoteke se

može učiniti na sljedeći način:

odabirom naredbe Spremi (Save) u izborniku Datoteka (File)

klikom na gumb Spremi (Save) na Alatnoj traci (Standard Toolbar)

kombinacijom tipki Ctrl + S.

Spremanje prezentacije pod drugim imenom

Za spremanje prezentacije pod drugim imenom odabire se naredba Spremi kao (Save As) iz

izbornika Datoteka (File). U dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) unosi se novo ime

datoteke u polje Naziv datoteke (File name). Spremanje se završava upotrebom gumba

Spremi (Save). Nakon promjene imena datoteke na ovaj način za sva naknadna spremanja

dovoljno je upotrebljavati naredbu Spremi (Save).

Spremanje prezentacije pod drugom ekstenzijom

Za spremanje prezentacije pod drugim tipom datoteke iz izbornika Datoteka (File) odabire se

naredba Spremi kao (Save As). U dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) klikne se na

padajući izbornik Spremi u obliku (Save As Type) i odabere željeni tip.

Za izradu predloška Predložak (Template) odabire se neki od Predložaka prezentacije

(Presentation Template), npr. ODF Presentation Template (*.otp).

Za spremanje prezentacije u kompatibilnom obliku za rad s drugim aplikacijama za pregled

prezentacija, odabire se neki od ponuđenih programa, npr. MicrosoftPowerPoint

97/2000/XP/2003 (*.ppt).




4.1.7 ALAT ZA KONTROLU VEL IČINE POGLEDA

Dijaloški okvir Zumiranje i izgled (Zoom & View Layout) (sl. 41) otvara se u kartici Prikaz

(View). Moguće je odabrati između predloženih vrijednosti uvećanja ili unijeti vlastitu

vrijednost koja mora biti cijeli broj.

Ostali načini zumiranja su:

upotreba Klizača za zumiranje (Zoom slider) na Statusnoj traci (Status bar)

upotreba gumba Zumiraj (Zoom) na Alatnoj traci (Standard Toolbar)

kombinacija tipke Ctrl+ kotačić miša.

Sl. 41 Dijaloški okvir Zumiranje i izgled (Zoom & View Layout)

Klizač za zumiranje (Zoom slider) (sl. 42) na Statusnoj traci (Status bar) ima dva označena

dijela. Ukoliko se pozicionira na prvi označeni dio, prikazat će se cijeli slajd unutar Radnog

prostora (Workspace). Ukoliko se pozicionira na drugi, prikazat će se povećanje slajda 100%.

Sl. 42 Klizač za zumiranje (Zoom slider)

4.1.8 VRSTE POGLEDA NA PREZENTACIJU

U izborniku Prikaz (View) (sl. 43) se odabire odgovarajući pogled na

prezentaciju.

Sl. 43 Izbornik Prikaz (View)




U pogledu Normalan (Normal) (sl. 44) slajd se prikazuje u sredini prozora. S lijeve strane

prozora je prikazano okno s minijaturama slajdova Slajdovi (Slides) (ako je odabrano Okno

slajda (Slide Pane) iz izbornika Prikaz (View)). S desne strane je prikazano okno Zadaci

(Tasks) (ako je odabrano Okno zadatka (Task Pane) iz izbornika Prikaz (View).

Sl. 44 Normalni pogled (Normal)

U pogledu Struktura (Outline) (sl. 45) se unutra Radnog prostora (Workspace) prikazuje

samo tekst na pojedinom slajdu.

Sl. 45 Pogled Struktura (Outline)




U pogledu Bilješke (Notes) (sl. 46) se pojavljuje prostor u koji se upisuju bilješke.

Sl. 46 Pogled Bilješke (Notes)

Pogled Razvrstavač slajdova (Slide Sorter) (sl. 47) je pogodan za mijenjanje redoslijeda

slajdova.

Sl. 47 Pogled Razvrstavač slajdova (Slide Sorter)




4.1.9 RAD SA SLAJDOVIMA

Ukoliko se mišem pozicionira na minijaturu slajda u Oknu slajda (Slide pane) (sl. 48), pojavit

će se izbornik pomoću kojeg se može:

Započeti prezentaciju (Start Slide Show)

Sakriti slajd (Hide slide)

Udvostručiti slajd (Duplicate slide)

Sl. 48 Izbornik u Oknu slajda (Slide pane)

Umetanje novog slajda

Preporučuje se upotreba različitih naslova za svaki slajd - zbog bolje preglednosti i lakše

manipulacije slajdovima i jednostavnije navigacije kroz prezentaciju.

Za umetanje novog slajda potrebno je kliknuti na ikonu Slajd (Slide) pored Alatne trake

(Standard Toolbar). Ukoliko se klikne na strelicu pored ikone Slajd (Slide), otvorit će se brzi

izbornik (sl. 49) s nekoliko izgleda slajdova: Prazan slajd (Blank), Naslovni slajd (Title Slide),

Naslov i sadržaj (Title and Content) itd.

Sl. 49 Umetanje novog slajda

Drugi način umetanja novog slajda je u Oknu slajda (Slide Pane) u pogledu Normalan

(Normal):

pritiskom na desnu tipku miša na slajd iza kojeg se želi umetnuti novi slajd i odabir

naredbe Novi slajd (New Slide) iz brzog izbornika

označi se slajd iza kojeg se želi dodati novi i pritisne se tipka Enter.

Kopiranje i premještanje slajdova

Da bi se slajd u prezentaciji premjestio ili kopirao na drugo mjesto (u istu ili neku drugu

prezentaciju) potrebno ga je prvo označiti u Razvrstavaču slajdova (Slide Sorter) ili u prozoru




s minijaturama s lijeve strane ekrana u pogledu Normalan (Normal).

Nakon što se označi slajd, pritisne se desna tipka miša i iz brzog izbornika se odabere naredba Izreži (Cut) (ako se želi premjestiti) ili Kopiraj (Copy) (ako se želi kopirati). Zatim se označi mjesto u prezentaciji na koje se želi premjestiti ili kopirati slajd. Pritiskom na desnu tipku miša, ponovo se otvara brzi izbornik u kojem se odabire naredba Zalijepi (Paste).

Naredbe Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) se pokreću i kombinacijom tipki:

Ctrl + X - Izreži (Cut)

Ctrl + C - Kopiraj (Copy)

Ctrl + V - Zalijepi (Paste)

Kopiranje i premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“

Kopiranje metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop) se provodi tako da se:

5. označi slajd koji se želi kopirati

6. na označenom slajdu pritisne i zadrži lijeva tipka miša te pritisne i zadrži tipka Ctrl

7. vuče pokazivač miša do željene pozicije

8. otpusti tipka miša i potom tipka Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali pritom se ne koristi tipka Ctrl.

Brisanje slajdova

Brisanje jednog ili više slajdova se radi tako da ih se prvo označi te se:

u Oknu slajda (Slide pane) pritisne desna tipka miša na odabrani slajd i u brzom

izborniku odabere naredba Obriši slajd (Delete Slide)

pritisne tipka Delete.

4.1.10 OSNOVNO OBLIKOVANJE POZADINE PREZENTACIJE

Pozadina slajda

Da bi se dodala Pozadina (Background) potrebno je u izborniku Oblikovanje (Format)

odabrati naredbu Stranica (Page). Otvara se dijaloški okvira Postavke stranice (Page Setup).

Iz kartice Pozadina (Background) (sl. 50) odabire se vrsta Ispune (Fill) i željena boja ispune.

Odabir se potvrđuje s U redu (OK).




Sl. 50 Dijaloški okvir Postavke stranice (Page setup)- kartica Obrubi (Borders)

Otvara se dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Settings) (sl. 51) u kojem se odabire Da

(Yes) ukoliko se želi da svi slajdovi imaju istu pozadinu ili Ne (No) ukoliko se želi da samo

odabrani slajd ima odabranu pozadinu.

Sl. 51 Dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Settings))

4.1.11 UNOS SADRŽAJA NA SLAJD

Prilikom izrade prezentacija trebalo bi se pridržavati određenih pravila. Preporučuje se

upotreba Sans Serif fontova (Verdana, Arial...) koji su čitki na zaslonu. Veličina slova bi

trebala biti u rasponu od 24-32. Naglasak bi trebalo staviti na vizualna sredstva (slike,

grafikone...) zbog sumiranja i lakšeg razumijevanja teme. Umjesto velikih blokova teksta,

koriste se kratke fraze (natuknice) oblikovane pomoću grafičkih ili numeričkih listi.




Valjalo bi upamtiti pravilo 6-6-6:

do 6 riječi u retku

do 6 redaka teksta (točaka) po slajdu

ne više od 6 uzastopnih slajdova s tekstom

Potrebno je označiti slajd s lijeve strane Radnog prostora (Workspace) (u pregledu Normal ili

Outline) a zatim u Radnom prostoru (Workspace) unijeti tekst u polja za tekst (sl. 52).

Sl. 52 Primjer slajda s poljima za unos teksta

Kopiranje, premještanje i brisanje sadržaja

Da bi se neki tekst ili objekt u prezentaciji kopirao ili premjestio na drugo mjesto (u istoj ili

nekoj drugoj prezentaciji) potrebno je:

1. označiti tekst i pritisnuti desnu tipku miša

2. u brzom izborniku potraži naredbu Kopiraj (Copy) (tipkovni prečac: Ctrl + C) - za

kopiranje ili Izreži (Cut) (tipkovni prečac: Ctrl + X) - za izrezivanje

3. označiti mjesto na slajdu na koje se želi premjestiti ili kopirati sadržaj i pritisnuti

desnu tipku miša

4. u brzom izborniku se odabire naredba Zalijepi (Paste) (tipkovni prečac: Ctrl + V)




Kopiranje i premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“

Za kopiranje metodom „uhvati-povuci-pusti“ potrebno je:

1. označiti tekst ili objekt koji se želi kopirati

2. na označenom sadržaju pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te pritisnuti i zadrži tipku

Ctrl

3. vući pokazivač miša

4. otpusti tipku miša a potom tipku Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali se pritom ne koristi Ctrl.

Tipkom Delete briše se znak desno od kursora, a tipkom Backspace znak lijevo od kursora.

Tekst se može izbrisati i tako da ga se označi i pritisne se tipka Delete ili ga se izreže pomoću

naredbe Izreži (Cut).

Poništavanje i vraćanje izmjena

Funkcija Poništi (Undo) koristi se kad se želi vratiti korak unazad, odnosno poništiti

zadnja radnja. Za npr. slučajno obrisani tekst ili kako bi se napravila neka izmjena, funkcija

Poništi (Undo) vraća dokument u prethodno stanje. Radi se o praktičnoj i često korištenoj

funkciji. Nalazi se u Alatnoj traci (Standard Toolbar), a može se pokrenuti i kombinacijom

tipki Ctrl + Z.

Funkcijom Ponovi (Redo) se poništava rezultat funkcije Poništi (Undo). Može se koristiti

onoliko puta koliko se koristila funkcija Poništi (Undo). Pokreće se s Alatne trake (Standard

Toolbar) ili kombinacijom tipki Ctrl + Y.

4.1.12 OBLIKOVANJE SADRŽAJA

Vrsta i veličina slova mijenja se na Traci za oblikovanje (Formatting Toolbar) koja se

pojavljuje kada se klikne na polje s tekstom. Pritiskom na strelicu uz okvir Ime fonta (Font

name) otvara se padajući izbornik u kojem se odabire jedan od

ponuđenih fontova, u okviru Veličina fonta (Font Size) mijenja se njegova veličina.

Tekst se može prikazati: Podebljano (Bold), u Kurzivu (Italic) ili Podcrtano (Underline).

Navedene promjene oblikovanja rade se na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar)

odabirom sljedećih ikona:




- označeni tekst se prikazuje podebljano (tipkovna prečica: Ctrl + B)

- označeni tekst se prikazuje u kurzivu (tipkovna prečica: Ctrl + I)

- označeni tekst se prikazuje podcrtano (tipkovna prečica: Ctrl + U)

- nnaa oozznnaaččeennii tteekksstt ssee pprriimmjjeennjjuujjee eeffeekktt ssjjeennee

Pritiskom na gumb Znak (Character) na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar), otvara

se dijaloški okvir Znak (Character) (sl. 53) u kojem je ponuđeno više mogućnosti oblikovanja

(efekata).

Sl. 53 Dijaloški okvir Znak (Character)

Boja teksta se mijenja ili u dijaloškom okviru Znak (Character) ili pritiskom na gumb Boja

fonta (Font Color) na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar). Pritiskom na strelicu

pored ikone otvara se izbornik s paletom boja (sl. 54).




Sl. 54 Paleta ponuđenih boja

Vrsta slova se mijenja ukoliko se klikne desnim klikom na tekst i iz brzog izbornika odabere

naredba Change Case. Ako se tekst želi prikazati velikim slovima, odabire se naredba Velika

slova (UPPERCASE), a ako se želi prikazati malim slovima, odabire se naredba Mala slova

(lowercase).

Za poravnanje teksta koriste se alati na Traci oblikovanja (Formatting Toolbar) ili pritisnemo

desnu tipku miša i odabiremoi naredbu Poravnanje (Alignment) i način poravnanja.

Align Left – poravnava tekst ulijevo (tipkovna prečica: Ctrl + L)

Center – poravnava tekst centralno (tipkovna prečica: Ctrl + E)

Align Right – poravnava tekst udesno (tipkovna prečica: Ctrl + R)

Justify – poravnava tekst obostrano (tipkovna prečica: Ctrl + J)

Prenositelj oblikovanja

Za prijenos oblikovanja nekog teksta, koristi se alat Prenositelj oblikovanja (Format

Paintbrush) . Njegova ikona se nalazi na Alatnoj traci (Standard Toolbar). Potrebno je označiti tekst čije se oblikovanje želi prenijeti, odabrati alat Prenositelj oblikovanja (Format Paintbrush) i označiti tekst na koji se prenosi oblikovanje.




4.2 UREĐIVANJE PREZENTACIJE

4.2.1 UMETANJE GRAFIČKIH OBJEKATA U SLAJD

Za slajdove kojima je u Izgledu (Layout) zadano da imaju nekakav sadržaj (npr. Title and

Content), na slajdu će biti vidljivi gumbi za umetanje objekata (sl. 55). Klikom na gumb u slajd

se može umetnuti Tablica (Table), Grafikon (Chart), Slika (Picture) i Video zapis (Movie).

Objekte se može umetnuti i pomoću izbornika Umetni (Insert) tako da se odabere željeni

alat.

Sl. 55 Ikone za umetanje objekata – Umetanje slike (Insert Picture)

Objekt se označava tako da se klikne na njega. Objekt se briše tipkom Delete.

4.2.2 BRISANJE OBJEKATA

Objekti se brišu tako da ih se označi i pritisne tipka Delete.

4.2.3 KOPIRANJE, PREMJEŠTANJE UNUTAR PREZENTAC IJE I IZMEĐU OTVOREN IH

PREZENTACIJA

Ukoliko se objekt želi premjestiti na drugo mjesto na slajdu metodom Uhvati-povuci-pusti

(Drag and Drop):

objekt se označi

pritisne se i zadrži lijeva tipka miša na njemu

vuče se pokazivač miša do željene pozicije

otpusti se tipka miša.

Ukoliko se objekt želi premjestiti na slajd u istoj ili drugoj prezentaciji:

objekt se označi

pritisne se desna tipka miša kako bi se otvorio brzi izbornik

u brzom izborniku se odabere naredba Izreži (Cut)

pozicionira se u slajd u koji ga se želi premjestiti

iz brzog izbornika (desna tipka miša) se odabere naredba Zalijepi (Paste).




Ukoliko se objekt želi kopirati na slajd u istoj ili drugoj prezentaciji:

objekt se označi

pritisne se desna tipka miša kako bi se otvorio brzi izbornik

u brzom izborniku se odabire naredba Kopiraj (Copy)

pozicionira se u slajd u koji se objekt želi kopirati

iz brzom izborniku (desna tipka miša) se odabere naredba Zalijepi (Paste).

4.2.4 MIJENJANJE VELIČINE, BRISANJE

Pozicionira se u kut objekta i kad se pokazivač promijeni u dvosmjernu strelicu, pritisne se i

drži lijeva tipka miša te se vuče pokazivač miša (sl. 56) dok se ne postigne željena veličina.

Sl. 56 Mijenjanje veličine Oblika (Shape)

Drugi način je desnim klikom na objekt. Otvara se brzi izbornik u kojem se odabere naredba

Pozicija i veličina (Position and Size). Otvara se dijaloški okvir Pozicija i veličina (Position

and Size). U otvorenom dijaloškom okviru Pozicija i veličina (Position and Size) odabere se

kartica Pozicija i veličina (Position and Size) gdje se upisuju željene vrijednosti za Širinu

(Width) i Visinu (Height).

Ako je objekt označen, dijaloški okvir Pozicija i veličina (Pozition and Size) se može otvoriti iz

izbornika Oblikovanje (Format) odabirom naredbe Pozicija i veličina (Pozition and Size) ili

pritiskom na funkcijsku tipku F4.

4.2.5 OKRETANJE

Nakon što se objekt označi (na rubovima objekta se prikažu plavi kvadratići), klikne se na

objekt još jedanput ili se klikne na ikonu Okretanje (Rotate) na traci za Crtanje (Drawing)

(na rubovima objekta se prikažu crveni krugovi).

Bijeli krug u središtu okvira s tekstom označava centar rotacije i on se može pomaknuti po

želji. Zatim se klikne na regulator rotacije (prepoznatljiv po crvenim krugovima), pritisne se i

zadrži lijeva tipka miša i vuče se u željenom smjeru (sl. 57).




Sl. 57 Postupak rotiranja objekta

Drugi način okretanja je putem dijaloškog okvira Pozicija i veličina (Position and Size) koji se

otvara pomoću izbornika Oblikovanje (Format) ili pritiskom na funkcijsku tipku F4.

U dijaloškom okviru Pozicija i veličina (Position and Size) na kartici Okreni (Rotate) (sl. 58) se

upisuje Centar rotacije (Pivot point) i Okretni kut (Rotation angle).

Sl. 58 Dijaloški okvir Pozicija i veličina (Position and Size) – Okretanje oblika

4.2.6 PORAVNANJE

Desnim klikom na oblik iz brzog izbornika se odabire naredba Poravnanje (Alignment) i neka

od ponuđenih opcija (sl. 60).

Ikona Poravnanje (Alignment) se nalazi i na alatnoj traci Crtanje (Drawing). Pritiskom

na ikonu Poravnanje (Alignment) se otvara izbornik s ponuđenim načinima poravnavanja (sl.

59).




Sl. 59 Naredbe Poravnanje (Alignment) na alatnoj traci Crtanje (Drawing)

Sl. 60 Poravnanje (Alignment) – brzi izbornik

4.2.7 PRIJELAZNI EFEKTI IZMEĐU SLAJDOVA

Prijelaznim efektima (Slide Transition) se određuje način prelaska s jednog slajda na drugi.

Prije nego što se slajdu dodijeli efekt potrebno ga je označiti klikom na minijaturu slajda s

lijeve strane prozora – ukoliko se koristi Normalni prikaz

(Normal). Zatim se u Oknu zadataka (Tasks pane) (desno od

radne površine) odabere kartica Prijelazni efekti (Slide Transition)

(sl. 61).

Naredba Prijelazni efekti (Slide Transition) se može pronaći i u

izborniku Prezentacija (Slide Show).

Sl. 61 Kartica Prijelazni efekti (Slide Transition)




Mogućnosti Prijelaznih efekata (Slide Transition):

Brzina (Speed) – odabire se brzina pomicanja slajda

Zvuk (Sound) – odabire se zvučni zapis koji će pratiti prijelaz

Na klik mišem (On mouse click) – kad je označena ova opcija, prelazak na drugi slajd

se aktivira klikom na lijevu tipku miša

Izravno nakon (Automatically after) – ako je označena ova opcija, određuje se

vremenski period nakon kojeg će se dogoditi prijelaz

Primjeni na sve (Apply to all) – odbrane opcije prijelaza primjenjujemo na sve

slajdove u prezentaciji

Naredba Prezentacija (Slide Show) se koristi za pregledavanje postavljenih efekata na slajdu.

4.2.8 ANIMACIJSKI EFEKTI

Animacijski efekti su slični prijelaznim efektima, ali u ovom slučaju se određuje način na koji

se na slajdu pojavljuju tekst i objekti (tablice, grafikoni...). Prije nego što se tekstu ili objektu

doda animacija, potrebno ih je označiti te zatim na kartici Prilagođena animacija (Custom

Animation) (sl. 62) kliknuti na gumb Dodaj (Add). Otvara se dijaloški okvir Prilagođena

animacija (Custom Animation) (sl. 62) u kojem se odabire jedna od animacija.

Naredba Prilagođena animacija (Custom animation) se može pronaći i u izborniku

Prezentacija (Slide Show).

Sl. 62 Kartica i dijaloški okvir Prilagođena animacija (Custom Animation)




Na kartici Prilagođena animacija (Custom Animation) se može tekstu i objektu Dodati (Add),

Promijeniti (Change) ili Ukloniti (Remove) efekt, zadati Početak (Start) animacije, Smjer

(Direction) iz kojeg se animacija kreće, Brzina (Speed) animacije i Promijeniti redoslijed

(Change order) animacije.

Sl. 63 Padajući izbornik Početak (Start) prikazivanja animacije

Klikom na Početak (Start) otvara se padajući izbornik (sl. 63) u kojem se može:

Klikom (On Click) – animaciju aktivirati pritiskom na lijevu tipku miša

S prethodnim (With Previous) – animaciju pokrenuti zajedno s animacijom objekta

koji mu prethodi

Nakon prethodnog (After Previous) – animaciju pokrenuti nakon animacije

prethodnog objekta

Pritiskom na gumb Pokreni (Play) se pregledava animacija.

4.2.9 ISPISIVANJE

Slajd se ispisuje pozivanjem naredbe Ispis (Print):

pomoću izbornika Datoteka (File), tako da odaberemo naredbu Ispis (Print)

kombinacijom tipki Ctrl + P

odabirom ikone za Izravan ispis (Print File Directly) s Alatne trake (Standard

Toolbar)

U dijaloškom okviru Ispis (Print) (sl. 64) s karticama:

Općenito (General) - za odabiranje slajdova i broja kopija za ispis

LibreOffice Impress – za odabiranje:

o Sadržaja (Contents) slajdova

o Boje (Color) i

o Veličine (Size)




Izgled stranice (Page Layout) - za pregled stranica:

o više Slajdova po listu (Pages per sheet) ili

o Brošura (Brochure)

Opcije (Options) – za dodatne opcije za ispis

Sl. 64 Postavke ispisa

Opseg ispisa i broj primjeraka

Opseg ispisa omogućava ispis:

Svih slajdova (All Slides) – ova opcija se upotrebljava za ispis čitave prezentacije

Slajdova (Slides) – ispisuje se zadani raspon slajdova

Označenog (Selection) – ispisuju se označeni slajdovi

Moguć je i Ispis obrnutim redoslijedom stranica (Print in reverse page order).

Ukoliko se sladovi žele ispisati u nekoliko primjeraka u polju Broj kopija (Number of copies)

se određuje broj primjeraka. Ukoliko je broj primjeraka dokumenta

veći od jedan, otvara se mogućnost Skupi (Collate).

Ukoliko je opcija Skupi (Collate) uključena (pored funkcije je zelena

strelica) primjerci dokumenta se ispisuju jedan iza drugog.




Ukoliko je opcije isključena, prvo se ispisuju primjerci prve stranice, pa

onda druge stranice i tako sve do zadnje stranice.

Dokument se može ispisati u obliku Slajdova (Slides), Letaka (Handouts), Bilješki (Notes) i

Strukture (Outline) pri čemu se može odrediti Broj slajdova po stranici (Slides per page).

Za potvrdu odabranih postavki i pokretanje ispisa se pritisne gumb Ispis (Print).

4.2.10 POKRETANJE PROJEKCIJE

Pokretanje projekcije od početka

Pokretanje projekcije od početka se može izvesti na jedan od sljedeća tri načina:

u izborniku Prezentacija (Slide Show) odabire alat Prezentacija (Slide show),

odabere ikona Prezentacija (Slide Show) sa Standardne trake (Standard Toolbar),

pritisne funkcijska tipka F5.

Pokretanje projekcije od trenutnog slajda

u izborniku Prezentacija (Slide Show) odabire alat Prezentacija (Slide show) ili

odabere ikona sa Standardne trake (Standard Toolbar) ili

pritisne funkcijska tipka F5.

Kretanje kroz projekciju

Nakon što se pokrene prezentacija, pritiskom na desnu tipku miša otvara se brzi izbornik.

Sl. 65 Brzi izbornik - Navigacijske naredbe

Raspoložive naredbe za kretanje kroz prezentaciju:

Sljedeći (Next) slajd

Prethodni (Previous) slajd

Idi na slajd (Go to Slide)




OPĆI UVJETI KORIŠTENJA:

Web–stranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga „Otvoreno društvo za

razmjenu ideja - ODRAZI“ u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na

slobodan pristup informacijama te ljudskog prava na edukaciju.

Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate ništa

u njemu!

Nad svim programima i uslugama navedenim na web–stranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info iskljucivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows, i Office su registrirani zaštitni

znakovi tvrtke Microsoft Corporation. Ostali zaštitni znaci korišteni na ITdesk Home Web stranicama

su isključivo vlasništvo njihovih vlasnika/ca. Ako imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju bilo kojeg programa, molimo kontaktirajte autore/ice dotičnog programa. Sva dodatna pitanja pošaljite

na [email protected].

___________________________________ Ove web–stranice sadržavaju linkove na ostale web–stranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE

odgovoran za tekstualni i/ili reklamni sadržaj, odnosno za proizvode koji su na tim web–stranicama

/izvorima ponuđeni, kao što NIJE odgovoran niti za sadržaj koji je putem njih dostupan; mogućnost

korištenja ili točnost sadržaja. Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Također, ITdesk.info tim ne

garantira:

da je sadržaj na ovim web–stranicama oslobođen od pogrešaka ili pogodan za svaku svrhu,

da će ove web–stranice ili web usluge funkcionirati bez pogrešaka ili prekida,

da će biti odgovarajući za vaše potrebe,

da implementacija takvog sadržaja neće narušavati patente, autorska prava, zaštitni znak ili

ostala prava neke treće strane.

Ako se ne slažete s ovim općim uvjetima korištenja ili ako niste zadovoljni web–stranicama koje

pružamo, prekinite s korištenjem ovih web–stranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran

vama, niti trećim osobama za bilo koju nastalu štetu, bila ona direktna, indirektna, slučajna ili posljedična, povezana s ili proizlazeći iz vaše uporabe, pogrešne uporabe ovih web–stranica ili web

usluga. Iako vaše potraživanje može biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekršaju ili nekom drugom

pravnom uporištu, neovisno o našoj obaviještenosti o mogućnosti nastanka takve štete, oslobađamo se svake odgovornosti. Prihvaćanje ograničenja naše odgovornosti nužan je preduvjet korištenja ovih

web–stranica i web usluga.

Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni

samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji način, ne preferiramo navedeni softver u

odnosu na neki drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo više u odnosu na drugi, koji se spominje ili ne spominje u materijalima, smatrat će se kao lažni iskaz. Našu izravnu i

bezrezervnu podršku imaju jedino softveri otvorenog koda (open source) koji omogućuju

korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno pismeni, koriste računalo i sudjeluju u modernom

informatičkom društvu.

Posebna napomena: upute u ovom priručniku se odnose za operativni sustav Linux Lite 1.0.2 i

uredski paket programa LibreOffice 3.6. Može biti malih i značajnih odstupanja u drugim verzijama.

http://www.itdesk.info/

mailto:[email protected]




Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb