1

1.Uvod

Ugovaranje izvoenja radova znai ustupanje izvoenja radova izvoditelju. Pod predmetom ugovora o izvoenju radova podrazumijeva se graenje odreene graevine ili dio radova na toj graevini. Prije poetka izvoenja radova, tj. nakon izrade projektno tehnike dokumentacije, dobivenih dozvola i postupaka oko pripreme lokacije prethodi odabir izvoditelja radova. Svaki objekt prema kriterijima za gradnju mora biti izgraen na kvalitetan nain i od kvalitetnih materijala uz prihvatljivu cijenu, u to kraem roku.

Kod svakog ugovaranja sudjeluju najmanje dvije osobe, to su investitor i izvoditelj. U naelu postoje dva naina odabira izvoditelja radova u ovisnosti s naruiteljem radova. Jedan nain odabira izvoditelj radova je kod sluaja kada je investitor obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (ZOJN-a), dok je drugi nain odabira izvoditelja, kada se radi o naruitelju koji je fizika ili pravna osoba te nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi odreuje tri vrste ugovora:

Ugovor o javnim radovima Ugovor o javnoj nabavi robe Ugovor o javnim uslugama

Zadatak ovog zavrnog rada je objasniti i opisati postupke odabira izvoditelja i ugovaranja izvoenja radova u graditeljstvu. Rad je koncipiran tako da obrauje samo ugovore o javnim radovima prema Zakonu o javnoj nabavi. To se odnosi na graevinske, obrtnike, instalaterske, pripremno- zavrne radove, radove izgradnje, nadogradnje, dogradnje, na adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju.

Ovim zavrnim radom prikazat u sve naine ugovaranja izvoenja radova.

2

2. Projektno tehnika dokumentacija

2.1.Projekt i vrste projekta

Ugovaranju prethodi izrada projektno tehnike dokumentacije koja je neophodna za bilo kakvo izvoenje radova.

Razne literature definiraju projekt na razne naine. Izdvojila sam nekoliko definicija projekta:

Openito se moe rei da je projekt skup meusobno i u loginom redoslijedu povezanih aktivnosti usmjerenih ostvarenju postavljenih ciljeva, a ogranienog su trajanja. [1]

Projekt je svaki proces kojim se postie neki cilj ili skupina ciljeva, a ima svoju strukturu koja ovisi o cilju projekta u nekom vremenu. [2]

Projekt je skup zadataka ili aktivnosti od kojih svaka mora biti izvrena prije nego to se moe zavriti projekt. [3]

Projekte moemo smjestiti u odreene skupine.

Prema odnosu na predmet projekta dijele se na:

a) Fizike i apstraktne

b) Tehnike, ekonomske, kulturne i druge

c) Istraivake i razvojne

d) Vrste projekta po granama privrede

3

Prema stupnju odreenosti projekti mogu biti:

a) Determinirani kod njih su neke aktivnosti i povezanosti meu njima poznati prije

izvedbe b) Stohastiki

kod njih se rezultati projekta ne mogu predvidjeti

Prema uestalosti pojavljivanja projekti mogu biti:

a) Jednokratni projekti koji se izvode samo jedanput

b) Viekratni projekti koji se izvode vie puta , slinom ili istom izvedbom

Postoje tri osnovne vrste projektno tehnike dokumentacije prema razini izrade. To su:

idejni glavni izvedbeni projekt

4

2.1.1.Idejni projekt

Idejni projekt je skup nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno- funkcionalna i tehnika rjeenja graevine, te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi. [4]

Na temelju idejnog projekta izdaje se rjeenje o uvjetima graenja ili lokacijska dozvola. Idejni projekt na temelju kojeg se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati sve potrebne podatke za obraun vodnog i komunalnog doprinosa. Idejni projekti rjeavaju koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te izbor konstrukcije. Crtaju se u mjerilima M 1:200, M 1:500 kod veih objekata, i rijetko u M 1:100 za manje objekte.

Izrada idejnog projekta zapoinje kada investitor donosi projektantu projektni zadatak, izvod iz katastarskog plana, izvod iz zemljine knjige, posebnu geodetsku podlogu za predmetnu graevinsku esticu, te ostale potvrde koje su potrebne kod izrade projekata. Projektant tada provjerava uvjete za predmetnu graevinsku esticu i nakon toga pristupa crtanju idejne skice. Nakon to se projektant i investitor usuglase oko zavrne skice pristupa se zavravanju idejnog projekta. Zapoinje se sa kotiranjem i zavravanjem nacrta, pie se tehniki opis, te se rade svi potrebni prorauni i iskazi.

Idejni projekt sadri:

nacrte izraene u mjerilu M 1:200 ili nekom drugom primjerenom mjerilu izvadak iz katastarskog plana s situacijom graevine i ucrtanim

susjednim graevinama tehniki opis podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanika otpornost i

stabilnost, nain prikljuenja na prometnicu, opskrba vodom i dr.)

5

Tehniki opis je sastavni dio projektne dokumentacije koji sadri sve potrebne tekstualne podatke o projektiranom objektu. To se odnosi na lokaciju objekta u prostoru, na konstruktivne elemente, dispoziciju i namjenu.

Nacrti u sklopu idejnog projekta prikazuju bitne karakteristike graevine kao to su osnovna naela i konstrukcije.

Nacrti idejnog projekta sadre:

situacije presjeke (uzduni i popreni) tlocrte po etaama poglede (fasade)

Slika 1 Primjer situacijskog nacrta

Nakon izrade idejnog projekta pristupa se izradi glavnog projekta.

6

2.1.2. Glavni projekt Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostorno ureenju i gradnji (ZPUG) i posebnih propisa, te tehnikih specifikacija. Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom. [4]

Investitor mora odrediti glavnog projektanta i on je zaduen da svi dijelovi projekta i svi projekti budu meusobno usklaeni, toni i jasni. Glavni projekti se najee crtaju u mjerilu M 1:100.

Glavni projekt sadri:

Arhitektonski projekt ( situacija, tlocrt temelja, katova, krovita i krovnih ploha, poglede, detaljni tehniki opis, predvieni trokovnik gradnje, protupoarni elaborat)

Graevinski projekt ( konstrukterski projekt i statiki proraun) Instalaterki projekt ( hidro-instalacije, elektroinstalacije, strojarske

instalacije) Projekt vanjskog ureenja okolia Elaborat zatite na radu

Nakon izrade glavnog projekta, on se daje na reviziju. Revizije su kontrole prorauna, a postoje:

Revizija statike (revizija betona, elika i drvenih konstrukcija) Revizija fizike (zatita od buke i uteda energije)

Revizije rade revidenti koji na kraju moraju predati izvjee. Revident je ovlatena osoba od ministarstva koja dodatno pregledava i kontrolira proraune glavnih projektanata, vezano uz statiki proraun za betonske i armirano-betonske konstrukcije, drvene instrukcije i eline konstrukcije, te kontrolu fizike, vezano uz utedu energije i zatitu od buke.

Nakon to se napravi glavni projekt trai se graevinska dozvola, te nakon dobivanja pristupa se izradi izvedbenog projekta.

7

2.1.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina. [4]

Izvedbeni projekt sadri sve to i glavni projekt samo to su nacrti crtani u mjerilima M 1:50, a detalji u mjerilima M 1:10, M 1:2, M 1:1.

Izvedbeni projekt slui za izvoenje radova na gradilitu jer na njemu moemo vidjeti sve stvarne dimenzije, vrste konstrukcija i materijala.

Izvedbeni projekt sadri:

arhitektonski graevinske instalaterske projekte projekte vanjskog ureenja okolia elaborat zatite na radu planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih elemenata) planove savijanja armature detaljne nacrte trokovnik predvienih radova

Izvedbeni projekta se radi prije poetka radova na gradilitu. Izvedbeni projekt moe raditi projektant koji je izradio glavni projekt ali i ne mora. U sluaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je duan projektantu glavnoga projekta prije poetka graenja, odnosno izvoenja odreenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom.

8

2.2. Faze projekta

Svaki projekt se sastoji od nekoliko faza.

To su :

koncipiranje definiranje izvoenje uporaba ruenje

Slika 2 Faze projekta

INVESTICIJSKI PROJEKT

ZAHTJEVI INVESTITORA

KONCIPIRANJE DEFINIRANJE IZVOENJE

UPORABA RUENJE

9

Koncipiranje Kod prve faze koncipiranja dobijemo neku zamisao koju treba istraiti. Zatim trebamo imati uvjete ureenja prostora. Na temelju idejne tehnike dokumentacije traimo uvjete graenje od svih javnih komunalnih poduzea. Prije nego to prijavimo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole trebamo osiguranje financija, rijeene imovinsko- pravne odnose i provesti studiju izvodljivosti i investicijsku studiju. Zahtjev za lokacijsku dozvolu predajemo gradu ili upanijskom uredu. Tada se zasniva konferencija na kojoj prisustvuju investitor, glavni projektant, referent, predstavnik ministarstva unutarnjih poslova za protupoarstvo, sanitarna inspekcija i inspektor zatite na radu. Na konferenciji se pregledava idejno tehnika dokumentacija, donosi se zakljuak o uvjetima gradnje i kad su svi zadovoljni saziva se oevid. Izlazi se na lice mjesta budue gradnje i ako se svi slau dobije se lokacijska dozvola. Ona sadri tono definiranu veliinu objekta, tlocrtno i visinski, i sam poloaj graevine na parceli i njenu namjenu. Lokacijska dozvola vrijedi dvije godine.

Definiranje Kod druge faze definiranja, na temelju lokacijske dozvole pristupamo izradi glavne tehnike dokumentacije. Glavnu projektnu dokumentaciju moe raditi isti projektant ali i ne mora.

Definiranje se sastoji od nekoliko podfaza:

Prikupljanje ponuda i odabir projektanta za izradu glavne tehnike dokumentacije

Zadaje se projektni zadatak Izrauje se i nadzire izrada glavne tehnike dokumentacije uz nadzor

investitora i koordinatora 1 Suglasnosti na tehniku dokumentaciju Radi se revizija i kontrola tehnike dokumentacije (statikog prorauna i

fizike) Trai se rjeenje o komunalnom doprinosu i vodnom doprinosu

10

Dajemo zahtjev za graevinsku dozvolu na temelju glavnog projekta Saziva se konferencija i oevid Prikupljaju se ponude za graenje Izrauje se idejni projekt organizacije graenja Odabire se izvoditelj i ugovara graenje

Nakon to dobijemo graevinsku dozvolu izvode se projekti organizacije graenja. Graevinska dozvola vrijedi 2 godine uz mogunost produljenja.

Postoje dvije faze izrade projekta organizacije graenja i to kao idejni i izvedbeni projekt organizacije graenja, ali se samo idejni projekt organizacije graenja izrauje u fazi definiranja.

Njime je potrebno utvrditi:

prikupljanje i analizu podloga analizu uvjeta graenja temeljnu tehnoloku koncepciju graenja idejnu shemu gradilita veliine putova unutarnjeg transporta glavne strojeve za proces graenja idejni vremenski plan tijeka graenja izradu kalkulacije

Idejni projekt organizacije graenja rade svi ponuai koji se jave na natjeaj. Nakon to investitor prijavi gradilite i odabere izvoditelja zapoinje trea faza projekta.

11

Izvoenje Trea faza je izvoenje i ona se sastoji od podfaza:

Radi se izvedbeni projekt organizacije graenja Uvodi se izvoditelja u posao Pripremni radovi Graenje graevine Isporuka i montaa opreme Tehniki pregled i predaja graevine investitoru Uporabna dozvola

Izvoenje poinje s odabirom izvoditelja. Kod odabira izvoditelja radova potpisuje se ugovor kojim se mora definirati cijena, nain obrauna, nain plaanja, definira se rok izvoenja ( datum poetka i zavretka gradnje), garancije. Pod izvoenjem radova se smatra izvoenje pripremno- zavrnih, graevinskih, obrtnikih i instalaterskih radova, radova izgradnje, nadogradnje, dogradnje, na adaptaciju, rekonstrukciju i sanaciju.

Izvoditelj koji je dobio posao radi izvedbeni projekt organizacije graenja. Osnovna dokumentacija za izradu ovog projekta je prethodno napravljeni idejni projekt organizacije graenja.

Glavni elementi koje treba rijeiti izvedbenim projektom organizacije graenja su:

definiranje organizacijskog modela graenja izvedba sheme gradilita rjeenje unutarnjeg transporta na gradilitu opskrba energijom i vodom s dimenzioniranim dimenzijama prikljuaka odabir strojeva s dimenzijama njihovog kapaciteta plan potrebe radnika po broju i zanimanju, smjetaj i prehrana radnika dinamiko planiranje potrebnih resursa, strojeva i radnika financijski dinamiki plan nain obrauna mjere zatite okoline i zatite na radu

12

razmjetaj postrojenja, skladita i pogona s dimenzijama tih prostora upravljanje projektima optimalizacija projekta

Nakon zavretka svih radova na gradilitu slijedi primopredaja radova, na kojoj su prisutni investitor, nadzorni inenjer i izvoa.

Uporaba

Nakon tehnikog pregleda i dobivanje uporabne dozvole zapoinje etvrta faza uporaba. Ona obuhvaa koritenje, eksploataciju, ulazak u objekt i odravanje.

Ruenje Zadnja faza je ruenje. Ruenje predstavlja kraj svakog projekta.

Ruenje graevinskih objekata je svaki postupak kojim se djelomino ili u cijelosti rue konstruktivni dijelovi objekta ili objekt u cjelini. Ruenju graevinskih objekata pristupa se zbog potrebe oslobaanja prostora za novu izgradnju ili koritenja tog prostora za druge namjene, to moe biti motivirano ekonomskim, tehnikim, sigurnosnim ili ekolokim razlozima.

13

3.Odabir izvoditelja

Izgradnja nekog graevinskog objekta je vrlo sloeni proces. Od trenutka kada investitor ima sve potrebne dozvole, projektno tehniku dokumentaciju i osigurana financijska sredstva, pa do trenutka sklapanja ugovora mora se prijei put koji nije nimalo jednostavan. Svakom naruitelju je u interesu da sklopi eljeni ugovor u to kraem roku s kvalitetnim materijalima i uz prihvatljivu cijenu. Postupak odabira izvoditelja radova je olakan ukoliko se provodi prema odreenim pravilima ili zakonima. To se dogaa u sluaju kada je naruitelj radova obveznik Zakona o javnoj nabavi (ZOJN), dok je drugi nain u sluaju kad je naruitelj nije obveznik ZOJN-a.

Kada se radi o naruitelju koji je fizika ili pravna osoba i nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, tada on bira izvoditelja radova po svojoj slobodnoj volji, obraajui se direktno jednom ili vie izvoditelja radova, sa zahtjevom za dostavu ponude na temelju trokovnika koji je dio glavnog projekta. Kod takvog ugovaranja se esto favoriziraju pojedini ponuditelji dok se drugi namjerno diskriminiraju.

U sluaju kada je naruitelj obveznik ZOJN-a odabir izvoditelja radova se provodi u skladu s Zakonom o javnoj nabavi.

Naruitelji koji su obveznici ZOJN-a su:

dravna tijela Republike Hrvatske, jedinice lokalne i podrune samouprave, pravne osobe koje su osnovane za odreene svrhe radi zadovoljavanja

potreba u opem interesu.

14

Zakonom o javnoj nabavi se odreuju:

Postupci javne nabave svih vrijednosti, u kojima naruitelj i ponuditelj sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama.

Nadlenost tijela nadlenog za sustav javne nabave i Dravne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Pravnu zatitu u vezi s postupcima javne nabave.

Ugovor o javnim radovima je ugovor o javnoj nabavi iji je predmet nabave: izvoenje radova ili i izvoenje radova i projektiranje radova koji se odnose na jednu ili vie djelatnosti, posao ili realizacija posla bilo kakvim sredstvima posla koji odgovaraju zahtjevima to ih je naruitelj naveo. [5]

Ugovor o javnoj nabavi robe je ugovor o javnoj nabavi iji je predmet nabave kupnja robe, najam robe, zakup robe sa ili bez opcije kupnje robe, isporuka robe, a ukljuuje i poslove postavljanja i instalacije.[5]

Ugovor o javnim uslugama je ugovor o javnoj nabavi iji je predmet nabave usluge u smislu telekomunikacija, odravanja i popravka, istraivake i razvojne usluge itd. [5]

Ako je naruitelj obveznik ZOJN-a, onda je on i javni naruitelj. Naruitelj moe koristiti otvoreni, ogranieni i pregovaraki postupak javne nabave u skladu s postupcima i uvjetima odreenim u skladu s zakonom. Javni naruitelj smije zapoeti postupak javne nabave onda kada ima planirana sredstva za nabavu, a postupak javne nabave zapoinje donoenjem odluke o poetku postupka javne nabave. Prilikom provoenja postupka javne nabave, prema ZOJN-u javni naruitelj je obvezan u odnosu na sve ponuditelje potovati naelo slobode kretanja robe, naelo slobode pruanja usluge te naela koja proizlaze iz toga, kao to su naelo zabrane diskriminacije, naelo jednakog tretmana i druge.

15

Otvoreni postupak javne nabave

Otvoreni postupak javne nabave je postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt (ponuditelj) moe podnijeti ponudu. Ponuditelj je gospodarski subjekt ili udruenje gospodarskih subjekta koji je dostavio ponudu.

Tijek otvorenog postupka:

1. naruitelj donosi odluku o poetku postupka javne nabave u kojoj je navedeno da se koristi otvoreni postupak javne nabave

2. naruitelj priprema dokumentaciju za nadmetanje i poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave

3. poziv se alje i objavljuje u Elektronikom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama (NN)

4. dokumentacija za nadmetanje stavlja se na raspolaganje gospodarskim subjektima

5. ponuditelji predaju ponude

6. javno otvaranje ponuda - zapisnik

7. pregled, ocjena i iskljuenje ponuda - zapisnik

8. odluka o odabiru / odluka o ponitenju

9. sklapanje ugovora o javnoj nabavi / ponitenje postupka

10. obavijest o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi u Elektronikom oglasniku javne nabave

16

Ogranieni postupak javne nabave

Ogranieni postupak javne nabave je postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt moe zatraiti da sudjeluje u postupku, pri emu samo oni gospodarski subjekti koje naruitelj pozove mogu podnijeti ponudu.

Postoje dva stupnja u ogranienom postupku javne nabave.

1. Otvoreni stupanj dostave zahtjeva za sudjelovanje. U prvom stupnju naruitelj ocjenjuje sposobnost natjecatelja, na temelju traenih uvjeta sposobnosti.

2. Ogranieni stupanj dostave ponuda. U drugom stupnju naruitelj poziva sposobne natjecatelje da dostave ponudu te se ponude koje su dostavljene na vrijeme otvaraju, ocjenjuju itd.

Tijek ogranienog postupka:

1. naruitelj donosi odluku o poetku postupka javne nabave

2. naruitelj alje i objavljuje poziv na nadmetanje u ogranienom postupku javne nabave u Elektroniki oglasnik javne nabave u NN

3. gospodarski subjekti dostavljaju zahtjeve za sudjelovanje

4. naruitelj ocjenjuje sposobnost natjecatelja

5. naruitelj alje poziv na dostavu ponuda odabranim natjecateljima i stavlja na raspolaganje dokumentaciju za nadmetanje

6. ponuditelji predaju ponude

7. javno otvaranje ponuda - zapisnik

8. pregled, ocjena i iskljuenje ponuda - zapisnik

9. odluka o odabiru / odluka o ponitenju

10.sklapanje ugovora o javnoj nabavi / ponitenje postupka

11.obavijest o sklopljenom ugovoru o javnoj nabavi u Elektronikom oglasniku javne nabave

17

3.1.Natjeaj

Natjeaj je postupak koji omoguava dobivanje plana ili projekta koji je odabrao ocjenjivaki sud, uglavnom u podruju prostornog planiranja, arhitekture i graditeljstva, inenjerstva ili obrade podataka, nakon provedenog natjecanja, s dodjelom ili bez dodjele nagrada.

Natjeaj zapoinje objavom poziva na javno nadmetanje u oglasniku Narodnih novina. Odluka o poetku postupka javne nabave obvezno sadri podatke o:

Javnom naruitelju Predmetu nabave Procijenjenoj vrijednosti nabave Izvoru planiranih sredstava Zakonskoj osnovi za provoenje postupka javne nabave ili za sklapanje

ugovora o javnim uslugama Odabranom postupku javne nabave Ovlatenim predstavnicima javnog naruitelja u postupku javne nabave Odgovornoj osobi javnog naruitelja (ime i prezime)

Elektronska objava ponudbene dokumentacije sastavljena od strane naruitelja sastoji se od uputa ponuditeljima, opih uvjeta ugovaranja, posebnih uvjeta ugovaranja, izvadak iz projekta i trokovnik rada. Njome se definira oblik ponude koju dostavlja ponuditelj.

Ponudbena dokumentacija mora biti koncipirana tako da omogui provoenje javnog nadmetanja na nain da se izabere najpovoljniji izvoa s najpovoljnijom ponudom od svih ponuditelja koji su sudjelovali u javnom nadmetanju. Ponuda se sastoji od dva dijela. Prvi dio se odnosi na dokumente kojima se dokazuje sposobnost ponuditelja a drugi dio na ponudbeni trokovnik.

18

Ponuditelj se u postupku javne nabave mora pri izradi ponude pridravati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Propisani tekst dokumentacije za nadmetanje ne smije se mijenjati, dokumentacija se izrauje na hrvatskom jeziku a cijena ponude izraava u kunama, osim ako je drukije odreeno od strane investitora.

Najpovoljnija ponuda je ponuda onog izvoditelja koji nudi najniu cijenu i zadovoljava sve ostale uvjete iz javnog nadmetanja, tj. iz ponudbene dokumentacije.

Primjer jedne objave za javno nadmetanje iz Elektronikog oglasnika NN nalazi se u Prilogu 1. Radi se o sanaciji oteenja na autocesti Zagreb- Gorian, a javni naruitelj su Hrvatske ceste d.o.o.

19

3.2.Sposobnost ponuditelja

Da bi ponuditelj dobio posao, odnosno da bi mu se ponuda uzela u obzir za odreeni projekt, on mora dokazati svoju sposobnost u skladu s ZOJN-om.

Ponuditelj mora na pravovaljani nain dokazati:

pravnu i poslovnu sposobnost nekanjavanje financijsku sposobnost tehniku i strunu sposobnost dokaz o pridravanju odreene norme za osiguranje kvalitete

Pravna i poslovna sposobnost

Da bi dokazao pravnu i poslovnu sposobnost, ponuditelj mora dostaviti slijedee dokaze: ispravu o upisu u poslovni,sudski, strukovni, obrtni ili drugi odgovarajui registar ili odgovarajuu potvrdu ne stariju od 6 mjeseci do dana objave natjeaja. Dokaz mora biti dostavljen u originalu ili javnobiljeniki ovjerenoj preslici.

Nekanjavanje

Da bi dokazao nekanjavanje ponuditelj mora dostaviti: izjavu odgovorne osobe ponuditelja koja se nalazi u prilogu dokumentacije, a koju daje osoba ovlatena za zastupanje gospodarskog subjekta. Dokaz o nekanjavanju ne smije biti stariji od 30 dana objave natjeaja.

Financijska sposobnost

Za dokazivanje financijske sposobnosti potrebna je potvrda porezne uprave o stanju duga. Uvjet je da na dan sastavljanja potvrde ponuditelj nema duga, odnosno da je ispunio obvezu plaanja svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

20

Tehnika i struna sposobnost

Tehniku i strunu sposobnost ponuditelj dokazuje popisom znaajnih usluga pruenih u posljednje tri godine, izjavu ponuditelja iz koje se vidi kojom tehnikom opremom ponuditelj raspolae u svrhu izvrenja ugovora, izjavu ponuditelja da raspolae osobama koje posjeduju strukturnu sposobnost, zvanje i iskustvo potrebno za izvravanje usluge.

Ponuda koju ponuditelj daje mora sadravati:

Naziv (tvrtku) i sjedite ponuditelja, te elektroniku adresu pote ponuditelja ili slube ponuditelja ovlatene za zaprimanje pote

Dokaze o sposobnosti osim kada se sposobnost ocjenjuje pri dostavljanju ponude( popis strojeva, opreme, radne snage, strunog osoblja)

Obvezne dijelove i/ili priloge ponude(jamstva,tehnike specifikacije, nacrti,fotografije, izjave itd.)

Fiksnu i nepromjenjivi cijenu ponude Rok valjanosti ponude Potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio

dokumentacije za nadmetanje Popis svih sastavnih dijelova i /ili priloga ponude Ostale podatke traene u dokumentaciji za nadmetanje(cjenik strojeva,

projekt organizacije graenja, financijski i dinamiki plan, analize cijena itd.)

21

Javni naruitelj je obvezan iskljuiti ponuditelje (gospodarske subjekte) iz sudjelovanja u postupku javne nabave:

1) Ako je gospodarskom subjektu ili osobi ovlatenoj za zastupanje gospodarskog subjekta izreena pravomona osuujua presuda za neko od sljedeih kaznenih dijela: primanju mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba poloaja i vlasti, protuzakonito posredovanje, prijevara, raunalna prijevara i slino.

2) Ako gospodarski subjekt nije ispunio obvezu plaanja svih dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

3) Ako je pokrenut steajni postupak, osim u sluaju postojanja pravomonog rjeenja o potvrdi steajnog plana, ili ako se gospodarski subjekt nalazi u postupku likvidacije.

4) Ako je gospodarski subjekt u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti ili ju je ve obustavio.

5) Ako gospodarski subjekt nije dostavio dokaz o sposobnosti, odgovarajui dokaz o sposobnosti, tj. ako je dostavio neistinit dokaz.

Postupak javne nabave zavrava odlukom o odabiru, koju javni naruitelj zajedno s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponude dostavlja ponuditelju. Nakon toga slijedi ugovaranje.

22

4.Ugovaranje

Ugovaranje je potpisivanje pravno obvezujueg sporazuma izmeu dvije ili vie osoba. Ugovori se mogu sklapati verbalno i pismeno. Prvi ugovori postoje od pojave ovjeka. Oni su bili usmeni i odnosili su se na nasljee imovina ili na obveze sluga i robova prema nadreenima. Najpoznatiji pisani i najee sklopljeni ugovor je brak. Razvojem gospodarstva, kulture i industrije sve vie prevladavaju pisani ugovori. Danas je nezamislivo raditi bilo kakav projekt bez prethodnog ugovaranja.

Da bi neki projekt mogli realizirati bez potekoa kljuna aktivnost u graditeljstvu je ugovaranje. Ako je ugovor dobro osmiljen i sastavljen teko e doi do nedoumica i konflikata izmeu ugovornih strana. Kod sklapanja ugovora obavezno sudjeluju najmanje dvije osobe, investitor i izvoditelj.

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina, dok je izvoditelj fizika ili pravna osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i registrirana je za obavljanje te djelatnosti.

Prema Zakonu o javnoj nabavi ugovarati se mogu:

Radovi Roba Usluge

Ovaj zavrni rad je vezan uz ugovaranje radova. U ugovaranje radova spadaju poslovi graenja, pripreme gradilita, probna buenja i vrtanja, podizanje krovova i krovnih konstrukcija, graenje cesta, hidrotehnikih graevina i sportskih objekata, izvoenje instalacija, zavrni radovi, te iznajmljivanje graevinske opreme i opreme za ruenje s izvriteljem.

23

4.1.Osnovni elementi svakog ugovora

Svaki dobar ugovor o graenju mora definirati:

Predmet ugovora Rokove i dinamiku Ugovornu kaznu Raskid ugovora Obveze izvoditelja Nepredviene i naknadne radove Cijenu i nain formiranja cijene Plaanje i nain plaanja Obveze naruitelja Kvalitetu materijala i radova Primopredaju i konani obraun Jamstva

Predmet ugovora

Predmetom ugovora se smatraju radovi koji se rade na nekoj graevini. Predmetom ugovora se tono definira koji radovi e se izvoditi, na kojoj graevnoj estici zemljita. .

Rokovi i dinamika

Svaki dobar ugovor mora imati definiran rok. To je trenutak ili period unutar kojeg objekt ili graevinski radovi trebaju biti gotovi. Poetak roka moe biti izriito ugovoren, a ako nije onda poinje od dana uvoenja graevinara u posao. Ako izvoa bez razloga odlae poetak poslova daje mu se primjeren rok. Rok se moe produivati unaprijed i naknadno. Postoji vie vrsta rokova: rok za uvoenje izvoaa u posao, rok za izvoenje, i rok za dovrenje i predaju naruitelju.

24

Ugovorna kazna

U sluaju da izvoa kasni ugovorom se predvia plaanje ugovorne kazne. Ona iznosi pola promila od ukupno ugovorene cijene za svaki dan kanjenja, s tim da je maksimalna kazna 5% od ukupne cijene radova. Naravno, to se ne odnosi na kazne koje su tono odreene ugovorom.

Raskid ugovora

Ugovor je mogue prekinuti zbog promjene okolnosti, nemogunosti ispunjenja obveza, prekomjernog oteenja, znatnog poveanja cijene izazvanog nepredvienim radovima ili viim cijenama materijala i radova, upotrebe neadekvatnog materijala od strane izvoaa i u sluaju kanjenja izvoaa sa izvoenjem pojedinih radova prema vremenskom planu.

Obveze izvoditelja

Izvoditelj se ugovorom o graenju obvezuje izgraditi odreenu graevinu ili pak izvesti neke druge radove na graevini. Izvoditelj je duan prouiti projektno tehniku dokumentaciju, koja je sastavni dio ugovora o graenju. Izvoa je odgovoran za nedostatke kod radova, odnosno on garantira da su izvedeni radovi u vrijeme primopredaje u skladu sa ugovorom, propisima i pravilima struke i da nemaju mane koje onemoguavaju njihovu upotrebu ili umanjuju njihovu vrijednost. On je takoer odgovoran za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina. Njegova odgovornost prema izgraenom objektu se nastavlja i nakon primopredaje zbog ugovorene garancije. Ona traje onoliko koliko je ugovorena ugovorom. Projektant odgovara za tete koje su nastale uslijed loeg projektiranja.

25

Obveze izvoditelja:

Prouiti projektno tehniku dokumentaciju Pridravanje ugovorenih rokova Plaanje ugovorene kazne ako je ugovorena Omoguiti naruitelju da vri nadzor Obavijestiti naruitelja o vanim okolnostima u vezi gradnje Izvoditi ugovorene graevinske radove Voditi graevinski dnevnik

Graevinski dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklaenost uvjeta i naina gradnje, odnosno izvoenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, propisa i normi.

Nepredvieni i naknadni radovi

Izvoa je duan radove izvoditi po redoslijedu kojim se osigurava kvalitetno izvoenje i da o izvoenju pojedinih faza na vrijeme obavjetava nadzornog inenjera radi utvrivanja kvalitete. Trokove otklanjanja, saniranja i naknadnih ispitivanja snosi naruitelj u sluaju ako se naknadnim pregledom ustanovi da su pokriveni radovi izvedeni u skladu s ugovorom. U protivnom sluaju trokove snosi sam izvoa.

Cijena i nain formiranja cijene

Cijena je naknada koju investitor duguje izvoau za postignuti rezultat. Ona moe biti fiksna i nepromjenjiva ali se moe i mijenjati, s obzirom na koji princip ugovaramo, klju u ruke ili prema stvarnim koliinama.

26

Plaanje i nain plaanja

Izvedeni radovi se plaaju na temelju privremenih mjesenih situacija koje sastavlja izvoa i podnosi na naplatu naruitelju u broju primjeraka utvrenom ugovorom. Vrijednost izvedenih radova po situacijama utvruju se na osnovi podataka o izvedenim koliinama radova iz graevinske knjige po isteku mjeseca i ugovorenih jedininih cijena iz trokovnika.

Obveze naruitelja

Obveze svakog odgovornog naruitelja radova su:

Nabaviti odobrenje za izgradnju Prijaviti poetak radova Vri nadzor nad izvoenjem radova na nain utvren zakonom o

izgradnji objekata Plati ugovorenu cijenu Predati svu tehniku projektnu dokumentaciju izvoau Uvoditi izvoaa u posao Podnijeti zahtjev za uporabnu dozvolu

Kvaliteta materijala i radova

Kvaliteta upotrijebljenog graevinskog materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati uvjetima po vaeim tehnikim propisima, normama, uvjetima iz glavnog projekta te uvjetima iz ugovora. Kontrola kvalitete i upravljanja kvalitetom provodi se putem laboratorijskih ispitivanja materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda kao i ispitivanjem izvedenih radova in situ.

27

Primopredaja i konani obraun

Po zavretku radova naruitelj i izvoa imaju po jednog ili vie predstavnika koji e obaviti primopredaju i konani obraun radova. Naruitelj i izvoa su duni pristupiti postupku primopredaje i konanom obraunu bez ikakvog odlaganja. Ugovaratelji su duni svojim predstavnicima dati prije poetka rada tone upute o nainu primopredaje i utvrivanja konanog obrauna, a posebno za one probleme koji su tada bili izmeu njih sporni pa i one za koje ne postoji ugovorna obveza. Primopredaja i konani obraun duni su ugovarai dovriti u roku od 30 dana od dana stvarnog zavretka radova.

O primopredaji se sastavlja zapisnik koji sadri osobito ove podatke:

jesu li radovi izvedeni prema ugovoru, propisima i pravilima struke

odgovara li kvaliteta radova ugovorenoj kvaliteti, odnosno koje radove izvoa treba doraditi o svom troku, popraviti ili ponovo izvesti, kao i koji radovi nisu jo u potpunosti gotovi i u kojem roku izvoa treba to uiniti

datum zavretka radova i datum primopredaje

Konani obraun obavlja se nakon primopredaje.

Konani obraun sadri :

vrijednost izvedenih radova prema ugovorenim cijenama, iznos razlika u cijeni iznos isplaen po osnovi situacija konani iznos koji Izvoa treba primiti ili vratiti prema nespornom

dijelu rauna iznos cijene koju naruitelj zadrava za uklanjanje nedostataka, .

prema procjeni naruitelja koji izvoditelj ne moe osporavati,

28

podatak jesu li radovi zavreni u ugovorenom roku, a ako nisu koliki je rok prekoraen

podatak o tome koji ugovaratelji, po kojoj osnovi i u kojem iznosu zahtijeva naplatu ugovorene kazne i naknadu tete, njihove osporene i neosporene iznose

ukupnu cijenu izvedenih radova podatke o drugim injenicama o kojima nije postignuta

suglasnost ovlatenih predstavnika ugovaratelja podatak o premiji

Jamstva

Za izvedene radove izvoa garantira kvalitetu u trajanju od najmanje dvije godine ukoliko ugovorom ili propisom nije drugaije odreeno. Prava naruitelja prema izvoau zbog nedostataka na radovima prelaze i na sve kasnije korisnike graevine do isteka jamstvenog roka. Jamstveni se rok poinje raunati od dana primopredaje graevine ili dijela graevine na kojem su izvedeni radovi, a ako je koritenje graevine ili njenog dijela poelo prije primopredaje onda od poetka koritenja.

29

4.2. Ugovaranje radova

Ugovaranje radova zapoinje prijedlogom ugovora. Prijedlog ugovora je dio ponudbene dokumentacije i ponuditelj je duan detaljno upoznati uvjete iz ugovora te ovjereni primjerak predati naruitelju kao sastavni dio ponude. Ako to ne uradi ponuda e se smatrati nepotpunom. Ukoliko odabrani ponuditelj odbije potpisati ugovor ili ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora kako je zatraeno u dokumentaciji za nadmetanje, naruitelj moe raskinuti ugovor i donijeti novu odluku o odabiru slijedee prikladne ponude ili pak ponititi postupak javne nabave. Nakon to se obje stane slau oko sadraja ugovora slijedi potpisivanje i izgradnja radova moe poeti.

Postoje vie naina ugovaranja izgradnje graevinskog objekta. Kod nas se najee koristi:

ugovaranje po sistemu klju u ruke ugovaranje prema stvarno izvrenim koliinama i jedininim cijenama iz ponudbenog trokovnika

30

4.2.1. Ugovaranje po sistemu klju u ruke Jedan od moguih modela ugovaranja izvoenja radova je po sustavu klju u ruke. Znaenje pojma klju u ruke odnosi se na izvoenje graditeljskih projekata do potpune cjelovitosti, odnosno predaje kljua graevine investitoru. Kod takvog ugovaranja izvedbe odgovornosti su mnoga vee nego kod tradicionalnog ugovaranja po stvarno izvedenim koliinama prema ugovornom trokovniku. Izvoa se obvezuje izvesti sve nepredvidive radove po ugovorenoj cijeni. U hrvatskom pravnom sustavu Ugovor o prostornom ureenju i gradnji je strogo formalan i odreen Zakonom o obveznim odnosima. Meutim ugovori o graenju s odredbom klju u ruke esto su u praksi praeni velikom nerazumijevanju i pogrekama. Osnovni razlog k tome je da postojee odredba Zakona o obveznim odnosima ne definiraju detaljno sustav klju u ruke. Zakon daje mogunost raznih varijacija ugovaranja po tom sustavu, i to je jo vei problem, nije definirano to koja varijacija predstavlja, pa se strankama proputa da odrede varijaciju bez podloge u zakonskoj regulativi. Temeljem toga se moe zakljuiti da je ugovor o graenju prema sustavu klju u ruke sloen organizacijski i ugovorni nain izvoenja projekta, koji kod nas esto izaziva nerazumijevanje i tekoe u primjeni.

Postoji vie varijacija o graenju po sustavu klju u ruke. To su:

1) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke s fiksnim koliinama navedenim u trokovniku i obraun prema trokovniku

2) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke s fiksnim koliinama navedenim u trokovniku i obraun na temelju paualne cijene

3) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke s fiksnim koliinama prema trokovniku, s tim da investitor pojedine radove ugovara s vie izvoaa

4) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke do potpune funkcionalnosti projekta s glavnim izvoaem radova

5) Ugovor o graenju s posebno odredbom klju u ruke do cjelovite funkcionalnosti projekta u sustavu inenjeringa

6) Ugovor o graenju s posebno odredbom klju u ruke do cjelovite funkcionalnosti po pojedinim grupama vrsta radova

31

1) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke s fiksnim koliinama navedenim u trokovniku i obraun prema trokovniku

Ovaj ti modela je najjednostavniji oblik ugovaranja po sustavu klju u ruke. Obiljeje tog ugovora je fiksnost koliina radova u ponudbenom trokovniku. U tom modelu ne odreuje se cjelovitost projekta do pune funkcionalnosti, ve se fiktivnim koliinama smatraju samo one stavke po vrstama radova koje se nalaze u trokovniku. Ako se pojave nepredvieni radovi, oni se dodatno ugovaraju aneksom ugovora. Obraun se vri na osnovi mjeseno izvedenih koliina radova i na kraju okonanom situacijom s fiksnim koliinama iz ponudbenog i ugovornog trokovnika. Znaajka tog modela je u fiksnosti pojedine stavke trokovnika, za odreenu vrstu radova, tako da je svaka stavka rjeenje za sebe.

2) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke s fiksnim koliinama navedenim u trokovniku i obraun na temelju paualne cijene

Znaajka ovog modela je u tome da se oblikuje konana paualna cijena projekta, koja se dijeli na fazne paualne vrijednosti izraene u apsolutnim iznosima za pojedine faze ili se odredi u veliini postotka od ukupne cijene. Faze se odreuju po dijelovima projekta ili po grupama radova na dijelovima projekta. 5 do 10% vrijednosti radova esto se odbija od svakog privremenog obrauna kao jamstvo za dobro izvedene radove, to se na kraju prilagodi zavrnom obraunu.

3) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke s fiksnim koliinama prema trokovniku, s tim da investitor pojedine radove ugovara s vie izvoaa

Za ovaj model karakteristino je da investitor ugovara pojedine radove, najee obrtnike ili instalaterske, izravno sa svakim izvoaem zasebno. Prema zakonu o prostornom ureenju i gradnji mora postojati glavni izvoa u izvedbi graditeljskih projekata, i s obzirom na to postoje dvije varijante. Kod prve ulogu glavnog izvoaa preuzima izvoa graevinskih radova. Njegova obveza je da usklauje sve radove organizacijski i vremenski te u sklopu svojih ugovorenih radova. Glavni izvoa u tom sluaju ima veliku odgovornost jer mora uskladiti radove od poetka do kraja izvedbe. Prema drugoj varijanti

32

izvoa graevinskih radova je glavni izvoa ali investitor moe angairati posebnu strunu skupinu koja ima ulogu generalnog izvoaa, a izvoa graevinskih radova je samo jedan od izvoaa koji su angairani u izvedbi projekta.

4) Ugovor o graenju s odredbom klju u ruke do potpune funkcionalnosti projekta s glavnim izvoaem radova

Model koji se odnosi na postizanje cjelovite funkcionalnosti projekta, a izvoa graevinskih radova je glavni izvoa. U tom modelu postoje vie mogunosti:

Ugovor o graenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor izrauje i daje investicijsku-tehniku dokumentaciju s programskim materijalom, a glavni izvoa osigurava i daje zemljite, izrauje projektno tehniku dokumentaciju, trai potrebne dozvole (lokacijsku i graevinsku) i izvodi radove na projektu.

Ugovor o graenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor izrauje i daje investicijsku-tehniku dokumentaciju i daje zemljite, a glavni izvoa izrauje projektno tehniku dokumentaciju, trai potrebne dozvole (lokacijsku i graevinsku) i izvodi radove na projektu, trai uporabnu dozvolu i predaje cjelokupni projekt investitoru.

Ugovor o graenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor izrauje i daje investicijsku-tehniku dokumentaciju i daje zemljite, izrauje projektno tehniku dokumentaciju,trai lokacijsku i graevinsku dozvolu dok izvoa trai uporabnu dozvolu i predaje projekt investitoru.

Ugovor o graenju do cjelovite funkcionalnosti projekta gdje investitor izrauje i daje investicijsku-tehniku dokumentaciju i daje zemljite, izrauje projektno tehniku dokumentaciju,trai lokacijsku i graevinsku dozvolu kao i uporabnu dozvolu, a izvoa daje projekt investitoru u cjelokupnoj funkcionalnosti.

Ugovor o graenju gdje investitor i izvoa zajedno dogovaraju mogunost optimalizacije investicijske i projektno tehnike dokumentacije.

33

5) Ugovor o graenju s posebno odredbom klju u ruke do cjelovite funkcionalnosti projekta u sustavu inenjeringa

U ovom modelu postoje dvije alternative:

Ugovor o graenju s posebno odredbom klju u ruke do cjelovite funkcionalnosti projekta u sustavu inenjeringa kada investitor pregovara i dogovara s raznim izvoaima za pojedine vrste radova, a ugovara izvedbu svih radova s jednim glavnim izvoaem. Glavni izvoa ugovara s investitorom naknadu za provedbu koordinacije sa svim izvoaima po vrstama radova koji su zapravo podizvoai. Tu je glavni izvoa naruitelj za podizvoae.

Ugovor o graenju s posebno odredbom klju u ruke do cjelovite funkcionalnosti projekta u sustavu inenjeringa kada investitor dogovara i ugovara radove s raznim izvoaima, a nakon toga sklapa ugovor s glavnim izvoaem, koji tada uz dogovorenu naknadu koordinira izvedbom svih izvoaa s kojima je investitor sklopio ugovor.

6) Ugovor o graenju s posebno odredbom klju u ruke do cjelovite funkcionalnosti po pojedinim grupama vrsta radova

Ovdje investitor pregovara i ugovara pojedine grupe vrsta radova, ali ne ugovara koordinaciju s glavnim izvoaem. Dakle svaku grupu vrste radova ugovara izravno s konkretnim izvoaem i taj je izvoa izravno odgovoran investitoru za svoju grupu radova. Investitor po ovom modelu esto postie najniu cijenu ali uz najvei rizik.

U prilogu 2 je primjer jednog ugovora po sustavu klju u ruke.

34

4.2.2. Ugovaranje prema stvarnim koliinama

Ugovaranje prema stvarnim koliinama razlikuje se od sustava klju u ruke po tome to se radi obraun po jedininim cijenama. Radovi se ugovaraju prema priblinoj dokaznici mjera u trokovniku, s tim da se tijekom graenja obraunavaju stvarno izvedene koliine koje se upisuju u graevnu knjigu.

U graevinsku knjigu upisuju se toni podaci o izmjenama i koliinama stvarno izvedenih radova po odgovarajuim stavkama iz trokovnika i slui kao dokaz (dokument) za obraun i naplatu radova. Po potrebi, u graevinsku knjigu ucrtavaju se i odgovarajue skice. Graevinska knjiga vodi se u jednom primjerku na nain da svaka stavka iz trokovnika ima svoj zasebni list. Po zavrnom konanom obraunu svi listovi graevinske knjige uvezuju se i predaju naruitelju. Podatke za graevinsku knjigu zajedniki prikupljaju nadzorni inenjer i rukovoditelj radova, te krajem mjeseca upisuju koliine radova izvrene u tom mjesecu sa raunskom dokaznicom tih koliina i potpisuju vjerodostojnost tih podataka.

Jedinine cijene su nepromjenjive. Vrijednost graevine dobije se mnoenjem stvarnih koliina radova s ugovorenom jedininom cijenom.

Ugovaranje prema stvarnim koliinama je kod nas tradicionalno i najvie ugovora se ugovara ba na taj nain, dok je ugovaranje po sustavu klju u ruke navika stranih investitora.

35

5. Zakljuak

Postupak ugovaranja izvoenja graevinskih radova teak je i kompliciran posao. Jako je vano da se prilikom ugovaranja izvoenja investitor pridrava ZOJN-a. Odabiru izvoditelj radova potrebno je pristupiti s velikom panjom i ozbiljnou od strane i investitora i ponuditelja. Samo mala pogreka ponuditelja moe imati posljedicu odbacivanja ponude. Vrlo je vano da se investitori pridravaju zakona da bi svi ponuditelji bili u ravnopravnom poloaju u postupku odabira najpovoljnijeg ponuditelja. Dobar odabir izvoditelja radova moe naruitelju (investitoru) mnogo olakati sveukupni posao. Lo odabir izvoditelja na kraju rezultira loom kvalitetom izraenog objekta, veom cijenom kotanja radova i produljenim rokovima izgradnje, to je u suprotnosti s temeljnim kriterijima za gradnju.