Ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemačke

i Austro-Ugarska nagodba

Njemačka

• Poslije propale revolucije 1848. Njemačka je ostala razjedinjena na 38 nezavisnih država povezanih u slabi savez kojim su upravljali Habsburgovci.

• Početkom 60-tih godina XIX vijeka na čelo Pruske dolaze kralj Vilhem I a za predsjednika vlade je izabran Oto fon Bizmark.

• Bizmark će izazvati sukob sa Austrijom i na taj način će eliminisati utjecaj Habsburgovaca u Njemačkoj te će tad ujediniti sve njemačke države sjeverno od Rajne.

• Nakon izazivanja sukoba sa Francuskom Bizmark će dovršiti ujedinjenje Njemačke. / iz ovog sukoba Njemačka će izaći sa Fran.pokrajinama Alzas i Loren, te velikom ratnom odštetom /

• 1871. u Versaju je proglašeno ujedinjenje Njemačke.

Italija• Poslije 1848. u Pijemontu na vlast dolazi kralj Viktor Emanuel

II,dok će predsjednik vlade biti Kamilo Kavur.• Kavur će podstaknuti privredni razvoj Pijemonta / britanski

kapital /, sklopiti savez sa Napoleonom III u pogledu vojne pomoći protiv Austrije koju je trebalo slomiti i zbaciti sa leđa Pijemonta i Italije.

• U ratu pijemontsko-francuski savez će pobijediti Austriju, te će pijemontu priključiti Toskanu, a Modena i Parma su pod nadzorom. To je dalo preduvjete za formiranje Kraljevine sjeverne Italije.

• Revoluciju na jugu je vodio Garibaldi koji će Napulj, Siciliju i dio Papske države pripojiti Kraljevini.

• 1861. u Torinu je proglašeno ujedinjenje Italije.• 1866. Kraljevini će biti priključena i Venecija nakon velikog

poraza Austrije od Pruske, a zbog rata sa pruskom 1870. francuski garnizon koji je štitio papsku državu je povučen čime je i Rim pripojen Italiji.

Austrijsko-ugarska nagodba

• u HB carstvu su živjeli Njemci, Česi, Poljaci, Mađari, Hrvati, Italijani; Rusini, Rumuni, Slovaci, Srbi i Slovenci.

• Nije bilo dominantnog naroda.• Njemaca jedna četvrtina, mađari drugi po brojnosti i do

1848. jedini su pravili probleme Habsburgovcima, poslije 1848. i ostali narodi počinju tražitti samostalnost.

• 1848.-1849. vojska je ugušila pobune Čeha i Italijana, a Ruska vojska je pomogla oko gušenja pobune u Mađarskoj.

• Nakon ovih pobuna car Franjo Josip uvodi sistem neposrerdne uprave iz Beča.

• Aleksandar Bah je bio zadužen za germanizaciju nenjemačkih naroda ( Bahov apsolutizam ).

• 1859. u ratu sa Pijemontom kojeg Austrija gubi, Mađari su osjetili pogodan trenutak za revoluciju. Ova revolucija će rezultirati ustupcima na račun Austrije.

Austro-ugarska

• 1867. car Franjo Josip je morao popustiti i Mađarima dopustiti veća prava. Država je podjeljena na dva dijela i zvat će se Ausro-ugarska, dva naroda će biti dominantna Njemci i Mađari, a vojska, novac, diplomatija i vlada je zajednička.

• Južnoslavenske države su podjeljene između Mađarske i Austrije. Hrvatska sa Slavonijom i Vojvodina su pripali Mađarskoj, a Austriji Dalmacija, Istra i Slovenske zemlje.

• Ovako pruređena zemlja je dočekala kraj Prvog svjetskog rata.

Hrvatsko-ugarska nagodba

• 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba, kojom je regulisan status Hrvatske u AU carstvu.

• Mađarska »uzima u zaštitu Hrvatsku« kako bi iskoristi taj savez za dobijanjem još Hrvatskog teritorija što se i desilo. Cementirala je status i dobila Rijeku.