ulaganje u vrijednosnice

SVEUILITE U RIJECI Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u OpatijiSveuilini preddiplomski studij: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

ANTE KOLOBARI Ulaganje u vrijednosniceSeminarski rad

Opatija, 2012.

SVEUILITE U RIJECI Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu u OpatijiSveuilini preddiplomski studij: Menadment dogaaja i slobodnog vremena

Ulaganje u vrijednosniceSeminarski rad

Kolegij: Mentor:

Financijski menadment Prof. dr. sc Zoran IVANOVI

Student: Matini broj:

Ante KOLOBARI 20186/08-Z

Opatija, travanj 2012.

Sadraj

Uvod 1. 2. 2.1. 2.2. 3. 3.1. 3.2. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.3. 4. 4.1. 4.2. Pojam i vrste vrijednosnih papira Trita vrijednosnih papira Burze Brokerske kue Vrste vrijednosnih papira Investicijski (dugoroni) vrijednosni papiri Obveznice Cijena obveznica Rizik i tip investitora u obveznice Izdavatelji obveznica Mjenice Investicije u vrijednosnice Rizik kod investiranja Vrste rizika Zakljuak Bibliografija

1 2 4 4 6 7 7 10 11 12 12 13 14 15 15 16 18

Ante Kolobari, Ulaganje u vrijednosnice

UvodTema ovog seminara su vrijednosni papiri. Svakog dana susreemo se s nekakvim oblicima papirima. U suvremenoj privredi, u razvijenosti financijskog trita, vrijednosni papiri imaju raznovrsnu ulogu u unutarnjem i u meunarodnom prometu. ta se uloga svodi, gledajui globalno, na to da vrijednosni papri slue kao sredstvo plaanja, sredstvo kredita i sredstvo robnog prometa. vrijednosni papiri omoguavaju maksimalnu mobilizaciju slobodnih novanih sredstava i njihovu brzu cirkulaciju u prometu, jer se mogu lako i bez velikih smetnji prenositi s jedne osobe na drugu. Vrijednosni papiri kao svrsishodan instrument financijskog trita efikasno funkcioniraju zbog toga to imaju odreena svojstva koje respektiraju raznoliki subjekti financijskog trita. kvalitete vrijednosnih papira najvie dolaze do izraaja zbog svoje sigurnosti, ouvanja realne vrijednosti te rentabilnosti i likvidnosti. Brz razvoj tehnologije je pomogao ovjeku u racionalnijoj raspodijeli vremena i efikasnijeg obavljanja rada, ali ga je uinila i relativno ovisnim. Obavljanje rada, u dananje doba, je nezamislivo bez poznavanja rada na raunalu. Internet nam je olakao stvaranje globalne ekonomije te su vremenske i dravne granice minimalizirane, tj. Internetom smo se oslobodili onog to nas je sputavalo. Danas je na internetu ponueno sve to su brokerske kue i brokeri nudili prije samo desetak godina. Time tedimo telefonski raun i najvanije, vrijeme. U svijetu se danas trguje dionicama i na internetu, to postaje sve popularnije. Upoznat emo se i s pojmom vrijednosnih papira te da se oni najee dijele na vlasnike (dionice) i dunosnike (obveznice). Dionica je vrijednosni papir kojim se trguje na burzama vrijednosnih papira. Za izdavako poduzee one su nain prikupljanja kapitala, a za kupce predstavljaju ulaganje kapitala. Cijene dionica padaju i rastu, ovisno o poslovanju trgovakog drutva, ponudi i potranji ali su i pokazatelj uspjenosti poslovanja i managementa drutva. to je u ovom seminaru od posebnog interesa jest ulaganje u same vrijednosne papire, rizik koji dolazi uz odreene vrijednosne papire, tip investitora koji svoju glavnicu vezuje uz odreeni vrijednosni papir.

1


1. Pojam i vrste vrijednosnih papiraU strunoj literaturi nailazimo na razliita objanjenja pojma vrijednosnog papira, uvijek polazei od njegovih bitnih svojstava, uz naglaavanje razlika prema drugim slinim ispravama. Tako se vrijednosni papir tumai kao isprava o graanskom pravu koje je s ispravom usko povezano, na nain da je iskoritavanje toga prava uvjetovano dranjem isprave. Redovito se naglaava kako povezanost isprave i prava ne dolazi kod svih vrijednosnih papira jednako do izraaja. Pri tome se istiu tri elementa povezanosti: uvjet nastanka prava, uvjet prenosivosti prava i uvjet ostvarenja prava. Ipak, sva tri elementa ne moraju kumulativno postojati da bi se isprava smatrala vrijednosnim papirom, ali se prisustvo barem drugog ili treeg uvjeta smatra neophodnim. Znaajke vrijednosnog papira ponekad se izraavaju tako da se on opisuje kao isprava o nekom imovinskom pravu u kojoj je to pravo inkorporirano na nain da je isprava neophodna za vrenje toga prava, njegov prijenos ili tereenje. Vrijednosni papir mogue je odrediti ne samo kao ispravu, ve i kao pravni posao ili stvar. Ako se promatra kao pravni posao, naglaava se izdatnikova obveza izvrenja odreene inidbe ovlateniku iz papira. Govorei o vrijednosnom papiru kao stvari istie se njegova podobnost da bude objektom stvarnih prava, kao to su vlasnitvo i zalono pravo. O tome to su vrijednosni papiri postoje razliite teorije i gledanja, nastala u razliitim drutveno ekonomskim i politikim uvjetima i prostorima. Razvoj robne privrede, irenje trita i s tim povezane sloene brojne transakcije prometa roba i usluga nalagalo je potrebu efikasnog i sigurnog obavljanja meusobnih poslovnih odnosa, iz kojih su nastale odreene trabine koje postaju sve mobilnije. Pojedini vrijednosni papiri nastaju u drugoj polovici 19. st. Kao zajedniki naziv za mnogobrojne papire koji su cirkulirali u prometu, a bili su nositelji u njima upisanih prava. Zakonodavstvo iz podruja regulative vrijednosnih papira nije postavilo vrste pojmovne odrednice tog termina, to je rezultiralo posljedicom pravne nesigurnosti. Heinrich Bruner izrazio je shvaanje o vrijednosnim papirima koje se je uglavnom prihvatilo a to je da je vrijednosni papir isprava u kojoj je upisano neko privatno pravo na nain da je za ostvarenje toga prava potrebno posjedovanje same isprave. Pisane izjave dokazuju postojanje prava i simboliziraju egzistenciju potraivanja, odnosno obveze. Na taj nain se imovinsko pravno tono fiksira te se prenosi na siguran i podesan nain. Prijenosom pisane isprave o postojanju prava, odnosno potraivanja, obavlja s istovremeno i prijenos potraivanja. Papir sam za sebe ima neznatnu vrijednost, ali upisana potraivanja u njemu imaju toliku vrijednost koliko je potraivanje koje je u njemu utjelovljeno. Vrijednosni papiri se mogu prodati treoj osobi to2


omoguava cirkulaciju prava na tritu a to dovodi do nove vrijednosti vrijednosnog papira pa tako razlikujemo vrijednosne papire koji glase na nominalnu vrijednost i onu teajnu. Nominalna ili naslovna vrijednost je iznos na koji glasi papir i vidi se iz teksta isprave te kod vjerovnikih papira ini visinu trabina, a kod papira udjela visinu udjela. Vrijednost po kojoj se kupuju i prodaju papiri naziva se teajna vrijednost vrijednosnih papira. Vrijednosnim papirima moe se trgovati na burzama i drugim institucijama koje imaju dozvolu za trgovanje vrijednosnim papirima te se tu formira cijena vrijednosnih papira. On a moe biti vea ili manja od nominalne.

3


2. Trita vrijednosnih papiraVrijednosni papiri pojavljuju se na primarnom i na sekundarnom tritu. Na primarnom oni se prvi put nude potencijalnim kupcima. Emisijom papira i njihovom prodajom izdavatelj pribavlja novana sredstva, mobilizirajui tako rasprena sredstva u gospodarske svrhe. Za razliku od toga, na sekundarnom tritu trguje se vrijednosnim papirima koji su ve planirani. Moe se trgovati organizirano ili neorganizirano pa govorimo o burzama ili drugim ureenim tritima. Burza se definira organizirano trite na kojemu u skladu sa strogo propisanim pravilima, kupci i prodavatelji trguju vrijednosnim papirima. Njihova zadaa je spajanje ponude i potranje vrijednosnica na jednome mjestu. Mjesta trgovanja razvijala su se kroz povijest i mijenjala, pa tako danas postojanje ponude i potranje na parketu burze sve vie gubi vanost jer se trgovina vrijednosnicama s burzovnog parketa prebacuje na kompjutorske monitore. Unosom naloga za kupnju ili prodaju u osobno raunalo elektronski sustavi omoguuju trinim sudionicima zakljuivanje burzovnih transakcija. Nalozi se prenose u glavni kompjuter na burzi koji usporeuje i izvrava naloge ako je to mogue.

2.1. BurzeDananji trend, u svijetu kao i kod nas, pokazuje da sve vie finansijskih institucija obavlja svoje aktivnosti na razliitim tritima, nudei iroku lepezu finansijskih usluga. Pa ipak neke razlike izmedu finansijskih institucija su se jo uvek zadrale. Kao uesnici na tritu kapitala u svim zemljama gdje postoji i funkcionira ovo trite javljaju se : Investitori, vlasnici kapitala u ulozi prodavatelja, Poduzetnicii, korisnici kapitala u ulozi kupaca, Posrednici, Drava u ulozi kontrolora i regulatora poslovanja

4


POSREDNICI kvantitativno gledanoo ova grupa uesnika je najmanja, ali kvalitativno gledano posrednici kao uesnici na tritu kapitala, zbog velikog utjcaja na obujam realizacije ponude i potranje, zauzimaju najvanije mjesto naspram ostalih uesnika u trinim odnosima. U zemljama u kojima postoji neadekvatno razvijen posredniki sektor, usprkos znaajnom nivou formirane ponude i potranje za financijskim sredstvima, nivo efikasnosti trita kapitala je mali i neadekvatan prema iskazanoj ponudi i potranji. Burza je mjesto na kojem se obavlja organizirano trgovanje vrijednosnim papirima tj. odreeno je kojim se papirima moe trgovati, te tko i kako moe trgovati. Kada drutvo prvi puta emitira dionice ili novu seriju emitira ih na primarno trite. Nakon toga, kada vlasnici dionica ponu njima trgovati, ta trgovina se odvija na sekundarnom tritu u koje spadaju i burze. Da bi kupili ili prodali dionice na burzi to moramo obaviti preko brokerskih kua koje su lanice burze. Dionika drutva ije dionice kotiraju na burzi trebaju ispuniti i odreene uvijete poput procjene poslovanja, redovnog i transparentnog objavljivanja poslovnih izvjea i ostalog. U pravilu dionice tvrtki koje kotiraju visoko na burzi su stabilne i sigurnije od drugih. U Americi neke dionice pojedinih kompanija nose oznaku blue chips to bi znailo da su u pravilu stabilne. Trgovanje dionicama na Zagrebakoj burzi krenulo je poetkom lipnja 1999. pokretanjem elektronskog sustava MOST. Tim se sustavom slui preko 40 brokerskih kua koje su lanice Zagrebake burze. Brokerske kue su online spojene preko Interneta. Ponuda se obavlja elektrinim putem onda kada one dobiju nalog za kupnju ili prodaju odreenih dionica. Ukoliko su brokeri zainteresirani dolazi do trgovine i slijedi sklapanje kupoprodajnog ugovora. Na kraju trgovine Zagrebaka burza alje izvjee o obavljenim transakcijama toga dana koje vrijedi samo za taj dan. Neke brokerske kue imaju svoj vlastiti raunalni program za analizu kretanja cijena dionica na Zagrebakoj burzi, to je jako vano svakoj brokerskoj kui. U SAD-u je mogue pratiti cijene dionica i do pet godina unatrag i to na Web stranicama uz savjete, rangiranja i ocjene brokerskih kua to kod nas nije praksa. U nas je najbolji nain konzultirati brokersku kuu koja sustavno prati trgovinu vrijednosnih papira. Kretanje cijena dionica na burzama generalno moe biti u porastu ili padu. Dok prevladava porast govorimo o tritu kojem prevladavaju bikovi, a dok cijene padnu govorimo o vladavini medvjeda. Od inozemnih burzi najpoznatije su amerike burze New York Stock Exchange (NYSE) i NASDAQ Stock Market. Od europskih burzi najjaa je London Stock Exchange, na kojoj kotira i naa Pliva. Zbog olakanja praenja cijena dionica na tritu postoje trini indeksi. U te indekse su najee uvrtene dionice kojima se uglavnom trguje i koje imaju veu kapitalizaciju, kako bi predstavljale cijelo trite. Taj postupak nam olakava praenje cjelokupne klime na burzama, ali i u nekoj zemlji. Ukoliko veini dionica iz nekog indeksa cijena padne, pasti e i vrijednost indeksa i obrnuto. Slubeni indeks Zagrebake burze jest CROBEX. Uvjet koji dionice moraju ispuniti da bi ih se uvrstilo u indeks je da su u kotaciji Zagrebake burze najmanje est mjeseci, da se njime trguje 75% dana u est mjeseci od zadnje revizije te da im je trina kapitalizacija barem 250 milijuna kuna. Revizija indeksa se obavlja svakih est mjeseci. Varadinsko trite vrijednosnica ima svoj indeks koji se naziva VIN indeks. NASDAQ ima indeks u koji su uvrtene sve dionice na tritu. Meu njegovih 100 najvanijih dionica veina pripada dionicama informatikih kompanija. Meu najpoznatije indekse na svijetu spadaju i Dow Jones Industrial Average te Standard and Poor's 500. Postoje indeksi koji prate samo dionice Internet kompanija, a meu najpoznatijima je Internet Stock Indeks ili ISDEX.

5


2.2. Brokerske kueUkoliko se eli trgovati na organiziranom tritu kakvo je Zagrebaka burza, trgovanje je mogue samo uz posredovanje brokerske kue. Prilikom odabira brokera bitno je da li je ta brokerska kua lan Zagrebake burze. To nam jami da su struno osposobljeni za trgovanje vrijednosnim papirima, te od njih moemo dobiti informacije o stanju na tritu, kretanju cijena dionica i dr. Za taj svoj posao brokeri e zaraunati proviziju svaki puta kad kupujemo ili prodajemo, a ona se obino kree od 0,5 do 2,5 posto vrijednosti dionica. Od te provizije financira se poslovanje, istraivanja i analize brokerskih kua. Da bi se trgovalo preko brokerske kue potrebno je ispuniti nalog koji govori o cijenama i broju dionica. Mogue je da e nas brokerska kua traiti depozit koji moe iznositi od 20 posto pa sve do cijelog iznosa predvienog prometa ime se ona osigurava prilikom naplate. Nakon otvaranja naloga brokerska kua prikljuena na sustav elektronikog poslovanja MOST, dionice moe odmah ponuditi elektronikim putem. Brokerske kue pomau pri uknjibi vlasnitva nad dionicama. Dokazivanje vlasnitva nad dionicama ostvaruje se ugovorom o kupnji dionica ili privremenicom. Neke brokerske kue pruaju usluge voenja portfelja za dioniare. Taj se posao obavlja sve vie preko Interneta, a posebno je rairen u Americi. To je nain kupovanja dionica od strane brokerske kue s ciljem koji je odredio dioniar. Svakim danom ovaj sustav je popularniji i kod nas. Portfelj je dobar za dioniare, jer je malo vjerojatno da e cijena svih dionica u njemu pasti, mada ni to ne treba iskljuiti.

6


3. Vrste vrijednosnih papiraVrijednosni papiri se mogu podijeliti prema nekoliko kriterija. Po prvom kriteriju, dospijea, moemo razlikovati kratkorone, koji uglavnom dospijevaju unutar l godine, srednjorone, koji obino dospijevaju izmeu 3-7 godina te dugorone vrijednosne papire koji dospijevaju openito 10-15 godina, s izuzecima i do 30 godina. Dionice po definiciji nemaju vrsto dospijee. Po kriteriju vrste obveze moemo razlikovati dugovne vrijednosne papire, unutar kojih se obveza mora isplatiti u potpunosti i na vrijeme te glavnike (dionike) vrijednosne papire, kod kojih ne postoji nikakvo jamstvo niti obveza na isplatu bilo kakovih prihoda. Nove vrste vrijednosnih papira, uz kratkorone i dugorone obveznice te dionice, pojavile su se kao odgovor na nepredvidljiva kretanja valutnih teajeva, kamatnih stopa, roba, burzovnih indeksa i sl., a koja prema naravi svog djelovanja mogu ne samo utjecati na poslovne rezultate poduzea, ve u konanici mogu ugroziti i sam opstanak poduzea. Glavni su instrumenti, koji se koriste bilo u svrhu izmjene rizinog profila poduzea bilo u svrhu stvaranja novih financijskih instrumenata, unaprijedni i roni ugovori, opcije i SWAP-ovi (zamjene). Uz ove financijske instrumente iji je zajedniki naziv, izvedenice ili derivati, pojavili su se i hibridni financijski instrumenti drugo ime za izvedenice, koji unutar sebe kombiniraju dvije vezane imovine ili predmeta hibridnog instrumenta. Ovakvi instrumenti koriste se kao alatke unutar upravljanja rizicima.

3.1. Investicijski (dugoroni) vrijednosni papiriDionice su vlasniki korporativne vrijednosnice koje nemaju odreen rok dospijea. Dionice smiju izdavati iskljuivo dionika drutva. Dionica je vrijednosnica koju izdaje dioniko drutvo. Oznaava dio temeljnog kapitala tog drutva, a njome je izraeno lanstvo imatelja i s njim povezana prava i obveze. Mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog7


nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnog. Iznos djelomine uplate mora se naznaiti na dionici. U statutu drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. Dioniarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlatene. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju: pravo glasa u glavnoj skuptini dioniara, pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda), pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva. Svako ulaganje u sebi sadri elemente rizika, pa ni ulaganje u dionice nije izuzetak. Stupanj rizika kod ulaganja u dionice ovisi o njihovoj vrsti i kvaliteti, ali i o opoj situaciji na tritu. to je vei potencijalni povrat na ulaganje, to je vei rizik koji se preuzima. Zato dionika drutva izdaju dionice? Dionika drutva prikupljaju temeljni kapital izdavanjem dionica. Postoje dva tipa dionica: obine ili redovne i povlatene ili preferencijalne dionice. Povlatene dionice za razliku od redovnih ne daju pravo glasa, ali nude druge pogodnosti ulagaima, primjerice: pravo na dividendu, najee u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u odreenom postotku nominalnog iznosa dionice; pravo na isplatu dividendi prije isplata dividendi obinim dioniarima, a nakon plaanja kamata; prednost u raspodjeli likvidacijske mase poduzea u odnosu na obine dioniare. Dionika drutva izdaju obine dionice kako bi prikupila sredstva za dugorono financiranje bez kreditnog zaduivanja. Koje se temeljne koristi stjeu kupnjom dionica? pravo na udjel u dobiti isplativ u obliku dividendi; pravo na proporcionalni udjel u imovini drutva u sluaju njegove likvidacije; pravo upravljanja koje se realizira glasovanjem na skuptini dioniara; pravo prvokupa u sluaju novog izdanja dionica; ograniena odgovornost u sluaju likvidacije drutva; ogranieni pristup poslovnim knjigama drutva. Budui da nominalna vrijednost u dionica ne igra nikakvu ulogu pri svakodnevnom trgovanju njima, kako odrediti kupovnu odnosno prodaju cijenu dionica? Prodajna cijena dionice odreena je cijenom koju je kupac voljan platiti u odreenom trenutku, odnosno po kojoj ju je cijeni prodavatelj spreman prodati. Ako se te dvije cijene poklapaju, ostvarit e se kupoprodajna transakcija. Ako se potranja za odreenom vrstom dionica povea, njihova e cijena porasti. Ako se, pak, potranja smanji, cijena dionica e pasti. Dakle, cijena dionice oblikuje se putem trinog mehanizma ponude i potranje. Koji su glavni initelji to utjeu na cijenu dionica? Na trinu vrijednost dionica utjeu brojni initelji, a glavni su: oekivana zarada koju e poduzee ostvariti u budunosti - ako se oekuje da e zarade poduzea u budunosti biti vee nego to je povrat na uloena sredstva ulaganja slinog rizika, cijena dionice e rasti; financijska snaga poduzea; djelatnost poduzea; ukupno makroekonomsko okruenje u zemlji. Kako ocijeniti koje su dionice pogodne za ulaganje? Ulaga najprije mora odrediti ciljeve svojeg ulaganja, odnosno definirati je li mu cilj dgorona ili kratkorona financijska dobit.8


Takoer mora odrediti stupanj svoje sklonosti riziku: je li spreman podnijeti vei rizik ili je osoba koja od rizika zazire. Sukladno zacrtanim ciljevima i stupnju sklonosti prema riziku, te uz konzultacije sa strunjakom (broker, investicijski savjetnik), ulaga e se odluiti za vrstu dionica koja mu najvie odgovara. Primjerice, za ulagae s veom averzijom prema riziku (konzervativne ulagae) pogodne su dionice kompanija koje su jake i ugledne te vodee u svojoj industrijskoj grani, koje su ostvarivale stabilne zarade u prolosti i redovito isplaivale dividendu. Rastue dionice izdaju poduzea koja zarauju natprosjene profite u odnosu na ostala poduzea u gospodarstvu. Rastue poduzee najee se propoznaje po liniji kvalitetnih proizvoda u razvoju i uinkovitom razvojnom i istraivakom sektoru.Takve kompanije zadravaju velik dio svoga profita kako bi ulagale u istraivanje i razvoj. Ulagai koji ulau u takve dionice ne raunaju na znatnije dividende, nego se nadaju porastu cijena dionica. Kako se informirati o kretanju cijena dionica na tritu? Informacije o trinom kretanju cijena dionica mogu se dobiti: preko Interneta, na stranici Zagrebake burze d. d. na adresi: www.zse.hr, u dnevnim novinama, od brokera. Kako kupiti dionice? Za kupnju i prodaju dionica ulaga se treba obratiti svojem brokeru. Osim to je ovlaten za obavljanje kupoprodajnih transakcija na burzi za raun treih osoba, broker Vam moe pruiti informacije i savjete o ulaganju u dionice. Iako je konana odluka o ulaganju, kao i rizik ulaganja, uvijek na onom tko ulae svoja novana sredstva, broker Vam savjetom moe pomoi u ostvarivanju Vaih ciljeva ulaganja. Ukoliko elite posredno ulagati u dionice diverzificirajui vae ulaganje i rizik, a istovremeno ostvarujui vie prinose bez potrebnog znanja o dionicama, moete Vae ulaganje prepustiti profesionalnim fond menaderima. Svjetska praksa na najrazvijenijim financijskim tritima zamaglila je pomalo razliku izmeu dugovnih vrijednosnica i dionica. No, jo ostaje bitna razlika: izdavatelj dionice nema ugovornu obvezu na isplatu gotovine ili druge financijske imovine vlasniku njegovog vrijednosnog papira, niti obvezu razmjene druge financijske imovine. Dakle, kupac dionice ne oekuje da mu izdavatelj vrati novac natrag, kao to je to sluaj kod obveznica. Vlasnik dionice moe imati pravo na proporcionalni udjel u proglaenim dividendama ili ostalim raspodjelama iz kapitala, ali izdavatelj nema ugovornu obvezu da takav udjel ili raspodjelu i obavi. Najbri je nain prodaja dionice nekom drugom. Na taj nain dobili ste novac natrag ali i izgubili mogunost daljnjeg sudjelovanja u dobiti drutva. Ako vam novac nije hitno potreban, a drutvo posluje, novac vam se moe vraati na dva naina: isplatom dividende ili porastom vrijednosti (cijene) dionice na tritu. Prilikom prodaje, dionica ne vrijedi onoliko koliko na njoj pie ili koliko ste vi za nju platili. Vrijedi onoliko koliko vam je za nju netko u trenutku prodaje spreman platiti. Mnogi koji se prvi puta susreu s dionicama ostaju zbunjeni, jer su za njihovu kupnju morali platiti iznos razliit od naznaenog u dionici. Nije neobino da se dionice nominalne vrijednosti od 100 kuna prodaju po 30, 40 ali i 130 ili vie kuna. Nominalna vrijednost, dakle iznos naznaen na dionici, prvenstveno je raunovodstvena kategorija. Ona oznaava knjigovodstvenu vrijednost dionice u trenutku njenog izdavanja. prema nominalnoj vrijednosti dionica rauna se udjel pojedinog dioniara i broj glasova koje ima. Cijena dionice nije, meutim, njena nominalna vrijednost nego njena trina vrijednost. Trina vrijednost nastaje odnosom ponude i potranje na burzi, ne utvruje se jednom zauvijek, ve se - upravo suprotno - uvijek iznova odreuje. Ukoliko mnogo ljudi eli kupiti ba vau dionicu, njoj e trina cijena rasti, bez obzira na nominalnu (knjigovodstvenu) vrijednost. I obrnuto: ako je slab interes za kupnju vae dionice, bez obzira na9


knjigovodstvenu vrijednost, njena e trina vrijednost stagnirati ili padati. Na ponudu i potranju utjeu razni domai i meunarodni initelji, prije svega sadanje poslovanje dionikog drutva i oekivanja o buduem poslovanju. Izdanje dionica omoguuje izdavatelju dugorono financiranje. To je nain prikupljanja potrebnog kapitala bez kreditnog zaduivanja. Time se drutvo financijski ne optereuje, jer ne mora vraati pribavljeni kapital, kao to je to sluaj kod uzimanja kredita, niti za njega mora plaati kamatu. Ako su dionice ve uvrtene na burzu i njima se aktivno trguje, lako je ustanoviti odgovarajuu cijenu novog izdanja. Ukoliko su uvrtene dionice izdavatelja trino privlane, mogu olakati razliite poslovne kombinacije, ponajprije akvizicije (stjecanja) drugih drutava, razvoj i financiranje novih projekata, proirenje proizvodnje i sl. Vrijednost dionica moe znaajno fluktuirati, osobito kratkorono, budui da na cijene utjee mnotvo razliitih uzroka, a ne samo oni koji se odnose na uspjenost poslovanja izdavatelja. U nekim ekstremnim sluajevima burza moe suspendirati uvrtenje (trgovanje) dionica i time ulagatelju znatno oteati prodaju njegovih dionica. Valja spomenuti i da e vlasnici redovnih dionica u sluaju likvidacije drutva biti na posljednjem mjestu za raspodjelu preostale imovine (tek nakon to se namire ostali vjerovnici). Dionice imaju dvije osnovne funkcije: vlasnitvo nad poduzeem ili kao sredstvo prikupljanja kapitala izdavatelju dionica. Vlasniki udio nosi pravo glasovanja na skuptini dioniara. Tu je i pravo na dividendu, ako je poduzee ostvari i dijeli s dioniarima. Na kraju kupnja dionica moe biti motivirana kasnijom prodajom tih dionica po skupljoj cijeni. Druge kompanije kupuju dionice zato sto ele preuzeti drugu tvrtku ili pak kupuju odreen broj dionica koji im dozvoljava ulazak u nadzorni odbor kako bi mogle glasovati i biti prisutne pri donoenju kljunih odluka. Investicijski odbori kupuju dionice za svoje portfelje s ciljem to veeg generiranje dobiti za svoje dioniare trgovinom dionica ili dobivenim dividendama. Ueni ljudi su to protumaili tako da tvrde da u kineskom jeziku isti simbol oznajue rizik, opasnost i mogunost. Tamo gdje postoji veliki rizik, postoji i potencijal za veliki profit.Logino je da tamo gdje poduzea velikim djelom stvaraju trajno bogatstvo neke zemlje, svatko moe sudjelovati u ukopno ostvarenom profitu ako je vlasnik tih dijela poduzea. Kada poduzee ostvaruje zaradu, moe se sva zarada ili jedan njen dio isplatiti vlasnicima dionica, i to je jedina kratkorona korist koju vlasnik dionica ima od zarade poduzea. Poduzee takoer moe zadrati cijelu ili dio svoje zarade kao zadrani dobitak. Dioniari od toga nemaju koristi osim u malo vjerojatnom sluaju da poduzee propadne i dijeli svoji imovinu. Dugoroni dioniari su pravi investitori. Oekuju dobitak od poveanja profita poduzea, a time i iznosa dividendi. Takav rast osigurava zaradu, dok visoke i redovite dividende istodobno poveavaju vrijednost dionica. Zbog toga oni zarauju jo i na poveanoj vrijednosti kapitala. Suprotno tome, pekulanti kupuju dionice bez obzira je li poduzee u osnovi zdravo, ve iskljuivo u nadi da e ih ubrzo ponovo prodati po vioj cijeni. Najbolje ime za takav pristup je teorija vee budale - oni su voljni preplatiti dionicu u nadi da e im neka vea budala platiti jo vie kad budu preprodali tu dionicu.

3.2. ObvezniceObveznice su dugorone dunike vrijednosnice koje izdaju drave, lokalne uprave i korporacije kako bi financirali dugorone investicije. Obveznice, za razliku od dionica, ne10


daju pravo na sudjelovanje u odluivanju poduzea i dobiti, ali daju pravo na povrat uloene glavnice uveane za ugovorenu kamatu u ugovorenom roku. Nominalna vrijednost obveznice pokazuje iznos novca koji e vlasnik obveznice dobiti u trenutku dospijea obveznice.Nominalna (kuponska) kamatna stopa je stopa po kojoj se obraunava i isplauje kamata prema dinamici navedenoj u obveznici. Datum dospijea obveznice je datum na koji izdavatelj obveznice mora isplatiti glavnicu vlasnicima obveznica. Budui da su obveznice instrument dugoronog financiranja, datum dospijea je obino izmeu 2 i 30 godina nakon dana izdavanja obveznica. Sustav amortizacije obveznice je nain na koji se izvrava isplata glavnice i kamata koje pripadaju vlasniku obveznice. Dva osnovna sustava amortizacije obveznica su: jednokratni (za tzv. klasine ili obine obveznice) - vlasniku obveznice kamate se isplauju periodino u jednakim iznosima (najee polugodinje), a glavnica se odjednom isplauje o dospijeu. Primjerice, obveznica nominalne vrijednosti 1.000 kuna s kuponskom kamatom od 7 % i rokom dospijea od 10 godina vlasniku bi donosila 70 kuna kamate godinje te 1.000 kuna glavnice nakon 10 godina; viekratni ili serijski (za tzv. anuitetske obveznice) - vlasniku obveznice se isplauju jednaki anuiteti (najee polugodinji) od kamata i dijela glavnice. Primjerice, obveznica nominalne vrijednosti 1000 kuna s kuponskom kamatnom stopom od 11 % i rokom dospijea od tri godine. Vlasnik obveznice polugodinje prima iznos od 199,27 kuna. Nakon isteka roka dospijea od tri godine, vlasnik obveznice ukupno je primio est anuiteta po 199,27 kuna, to znai da je ulaga ukupno primio 1.195,62 kuna tijekom tri godine dranja obveznice. Zbog specifine situacije na hrvatskom tritu, u Hrvatskoj su naroito popularne sljedee dvije vrste obveznica: obveznice denominirane u stranoj valuti - obveznice koja glase na stranu valutu; obveznice s valutnom klauzulom - obveznice denominirane u hrvatskim kunama iji je plan otplate vezan uz kretanje srednjeg teaja kune u odnosu na neku vrstu valutu.

3.2.1. Cijena obveznica Cijena obveznica ovisi o odnosu nominalne kamatne stope na obveznice i trine kamatne stope za ulaganja istog stupnja rizika. Ako je nominalna kamatna stopa na obveznice jednaka trinoj, obveznice e se prodavati po nominalnoj vrijednosti. Ako je nominalna kamatna stopa na obveznice vea od trine, one e se prodavati uz premiju (po cijeni koja je vea od nominalne vrijednosti obveznica), a ako je manja od trine, prodavat e se uz diskont (po cijeni koja je manja od nominalne vrijednosti). Trina cijena obveznica izraava se u odreenom postotku nominalne vrijednosti obveznice (primjerice, cijena 98,14 znai da se obveznica prodaje za 98,14% nominalne vrijednosti obveznice). Kupnjom obveznica ulaga stjee pravo na: kamatni prihod, prihod od mogueg porasta vrijednosti obveznice, isplatu o dospijeu. Obveznice nose ulagau kamatni prihod u jednakim vremenskim razmacima (najee polugodinjim). Postoji i mogunost porasta vrijednosti obveznica. Cijena obveznice nominalne vrijednosti 1.000 kuna moe znatno fluktuirati tijekom razdoblja do dospijea. Primarni uzrok fluktuacije cijena obveznica su promjene na opoj razini kamatnih stopa u gospodarstvu. to je razdoblje do dospijea dulje, vea je osjetljivost cijena obveznica na promjene kamatnih stopa na tritu.11


Ako opa razina kamatnih stopa na tritu padne, cijena obveznica e porasti, i obratno. Na taj nain ulaga pravilnim odlukama, slijedom prognoza kretanja kamatnih stopa na tritu, moe zaraditi kupujui obveznice po cijeni nioj od nominalne vrijednosti i prodajui ih, ako se cijena obveznica povea, po vioj cijeni.

3.2.2. Rizik i tip investitora u obveznice Obveznice su pogodan oblik ulaganja za ulagae s niskom sklonou prema riziku te za smanjenje ukupnog rizika pri diverzifikaciji portfelja. Naime, obveznice, za razliku od dionica, nose svojim vlasnicima fiksne prinose - kamate. Takoer, u hijerarhiji raspodjele poslovnog rezultata poduzea i njegove likvidacijske mase imaju nadreeni poloaj u odnosu na vlasnike dionica, odnosno poduzea imaju legalnu obvezu isplate trabina iz obveznica prije bilo kakvih isplata vlasnicima tvrtke koja ih je emitirala. U sluaju dravnih obveznica, rije je o vrijednosnicama vrlo visoke sigurnosti s obzirom na to da za isplatu potraivanja po tim obveznicama jami drava. Mogu li se obveznice prodati prije roka dospijea? Da, jer su obveznice potpuno prenosive vrijednosnice bez obzira na to glase li na ime ili na donositelja. Nakon to je kupio obveznicu, ulaga ima dvije mogunosti: drati obveznicu do roka dospijea uz redovnu isplatu kamata i glavnice te tako ostvariti prinos koji je kupio ili prodati obveznicu u bilo koje vrijeme prije roka dospijea drugom zainteresiranom ulagau uz mogunost da pritom ostvari kapitalni dobitak/gubitak. Pri prodaji obveznica potrebno je obratiti se svojem brokeru za savjet i izvrenje kupoprodajne transakcije.

3.2.3. Izdavatelji obveznica Izdavatelj obveznica moe biti drava, banke, lokalna samouprava (municipalne obveznice) i tvrtke. Koja su osnovna obiljeja obveznica? Nominalna vrijednost obveznica pokazuje iznos novca koji vlasnik obveznice, odnosno klijent, dobiva pri dospijeu obveznice. Datum dospijea obveznice je datum kada izdavatelj obveznica isplauje glavnicu tj. nominalnu vrijednost vlasnika obveznica. S obzirom da su obveznice instrument dugoronog kreditiranja, datum dospijea kree se u rasponu od dvije do trideset godina nakon datuma njihova izdavanja. Kamata se isplauje u jednakim obrocima. Razlikujemo materijalizirane i dematerijalizirane obveznice, te one na ime i na donosioca. Prodaja obveznica uz opciju predstavlja pravo terminske kupnje ili prodaje obveznice na tono odreeni datum u budunosti. U sluaju da je klijentu trina cijena povoljnija, klijent opciju ne mora izvriti.

12


3.3. MjeniceMjenica (engl. bill of exchange, njem. Wechsel) je vrijednosnica po naredbi na temelju zakona; vrsta obligacijske vrijednosnice ija je gospodarska funkcija u dunikovu davanju osiguranja plaanja vjerovniku uz dunikovo preuzimanje apstraktne novane obveze prema vjerovniku, ije ispunjenje dospijeva prema naznaci na samoj mjenici. Bitni sastojci mjenice odreeni su Zakonom o mjenici i vrijednosnica kojoj nedostaje makar jedan od tih sastojaka u trenutku izdavanja ne moe se uzeti kao mjenica. Svaka mjenica mora sadravati oznaku da je mjenica napisanu u samom slogu isprave, bezuvjetni uput ili obeanje da se plati ili da e se platiti odreena svota novca, ime onoga kome se ili po ijoj se naredbi mora platiti (remitent), oznaku dana i mjesta izdanja mjenice, potpis onoga tko izdaje mjenicu. Iako Zakon u bitne sastojke mjenice uvruje i naznaku kojom se odreuje nain dospijea mjenine obveze i naznaku mjesta gdje se plaanje mjenice treba obaviti, ove dvije naznake u stvarnosti nisu bitni sastojci mjenice stoga to u sluaju nepostojanja tih naznaka izdani papir nije nitav nego vrijedi kao mjenica, a zakonske pretpostavke primjenjuju se na mjesto plaanja i nain dospijea mjenine trabine. U takvom sluaju uzima se da mjenica dospijeva po vienju te da je mjesto plaanja ono mjesto koje je naznaeno kraj glavnog mjeninog dunika. S obzirom na broj osoba postoje dvije vrste mjenica: trasirana mjenica i vlastita mjenica. S obzirom na nain odreivanja dospijea mjenine obveze postoje mjenica a dato, mjenica na odreeno vrijeme od izdanja, mjenica na odreeno vrijeme od vienja i mjenica po vienju.

13


4. Investicije u vrijednosniceInvesticije u vrijednosnice (engl. investments in securities, njem. Wertpapieranlagen) je investitorsko ulaganje u prenosive vrijednosne papire vrijednosnice (efekte). Iako po formi investicije u razne vrste vrijednosnica izgledaju slino kupuje se vrijednosni papir koji nosi odreena prava i ima svoju trinu cijenu bit raznih vrsta vrijednosnica znatno se razlikuje, pa samim tim i priroda investicije. Vrijednosnice mogu biti vlasnike, s fiksnim prinosom i nosioci prava. Vlasnike vrijednosnice su dionice, te investicija u njih ima karakter kupovine realnog kapitala koji je podloga vrijednosti dionice. Kupovina redovne dionice u biti je poduzetnika investicija, budui da vlasnik sudjeluje u upravljanju dionikim drutvom, dok je kupovina povlatene dionice rentijerska investicija koja polazi od pretpostavke da dioniki ulog donosi veu dobit nego alternativno ulaganje. Vrijednosnice s fiksnim prihodom su obveznice, blagajniki zapisi, potvrde o depozitu i komercijalni zapis. Sve takve vrijednosnice imaju zajedniku osobinu da su zapravo prenosivi ugovor o kreditu ili depozitu izmeu izdavaa koji je korisnik i kupca koji je kreditor. Prema tome investicije u ove vrijednosnice znae posudbu novca na odreeni rok i pod ugovorenim uvjetima. Vrijednosnice koje su nosioci prava, kao to su opcije i budui ugovori, prvenstveno su namijenjene pekulaciji. Kupovinom tih vrijednosnica kupac postaje imalac prava da kupi, proda ili ue u posjed nekog dobra u odreenom trenutku. Prema tome, kupovina vrijednosnica je u biti pekulacija buduim kretanjima cijena. Pod istu skupinu moemo staviti i lutrijske sreke koje su zapravo pekulacija na ishod budueg sluajnog dogaaja. Investicija u pojedine vrste vrijednosnica zavisi od spremnosti investitora da ue u rizik, te od njegove sklonosti da investira kao poduzetnik, da pekulira ili posuuje novac uz fiksne uvjete, te od sklonosti riziku. Najvii rizik nose vrijednosnice nosioci prava, kod kojih marginalna promjena cijene dovodi do potpunog gubitka uloenih sredstava, ili do vrlo visoke dobiti na uloena sredstva. Ulaganje u dionice nosi manji rizik, ali mogue zarade su daleko manje. Najnii rizik u sebi nose obveznice i druge vrijednosnice s fiksnim prihodom, ali kod njih je i mogunost zarade vrlo ograniena.

14


4.1. Rizik kod investiranjaMotiv svakog investitora je dobit, pa tako i kupca vrijednosnih papira. Prilikom ulaganja u vrijednosnice javlja se mogunost ostvarenja vee dobiti od kamate ostvarene dranjem slobodnih sredstava na tednju u banci ili ostvarene dobiti ulaganjem u druge namjene. Usporedno tome investitor je podvrgnut veem riziku od rizika prilikom ulaganja u npr. klasine tednje u banci. Ulaganje u obveznice je manje rizino, ali nosi, u pravilu, manji prinos. Rizik ulaganja u vrijednosnice se moe smanjiti ulaganjem u razliite vrste vrijednosnica (dionice, obveznice) i u vrijednosnice vie izdavatelja diverzificiranjem portfelja. Ukoliko investitor nije upoznat sa tritem kapitala, rizik se moe smanjiti preputanjem kapitala na upravljanje iskusnim menaderima ulaganjem u investicijske fondove. Investicija koja se nalazi u investicijskom fondu nije bankovni depozit i kao takva nije osigurana od strane Dravne agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, niti od neke druge financijske institucije. Imovina fonda se investira u financijske instrumente navedene u politikama ulaganja drutva koje upravlja fondom. Tim se instrumentima trguje na financijskim tritima i njihova je budua cijena neizvjesna i podlona dnevnim promjenama. Cijena odreene vrijednosnice moe fluktuirati ak i ako se imbenici kao to su profit, dividende, isplate kamata, konkurentski poloaj ili ostali imbenici financijskog rizika nisu promijenili. Drutva ulau imovinu fonda sa ciljem da je fond to manje izloen riziku na onim tritima na kojima se moe oekivati vei utjecaj politikih kriza na trite. Za drave u tranziciji karakteristian je poveani politiki rizik koji zavisi od odnosa izmeu zakonodavne, izvrne i pravosudne vlasti.

4.2. Vrste rizikaZavisno od vrste i politike ulaganja fonda, neki fondovi imovinu ulau jednim dijelom i u vrijednosne papire stranih izdavatelja, odnosno vrijednosne papire izdane u stranoj valuti, te je taj dio imovine izloen i riziku promjene teaja kune prema valuti u kojoj e biti izraen dio ulaganja. Valutni rizik je vjerojatnost da valute u kojima je uloena imovina fonda promijene vrijednost u odnosu na kunu. Promjena vrijednosti tih valuta mogla bi dovesti do nezadovoljavajueg kretanja vrijednosti udjela u fondu. Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj vrijednosnog papira nee biti u mogunosti u cijelosti ili djelomino podmiriti svoje obveze u trenutku njihova dospijea. Neispunjavanje obveza od strane izdavatelja vrijednosnih papira utjecalo bi na likvidnost fonda i smanjilo vrijednost tog dijela imovine fonda. Rizik promjene poreznih propisa predstavlja vjerojatnost da zakonodavne vlasti promijene porezne propise na nain koji bi negativno utjecao na profitabilnost ulaganja u fondove. Rizik promjena poreznih propisa u potpunosti je izvan domene utjecaja Drutva.

15


ZakljuakU svakodnevnoj upotrebi izraz vrijednosni papir nije precizno definiran pa postoje razlike u zakonodavstvima pojedinih drava, a postoje razlike i u znanstvenom pristupu. Pojedini vrijednosni papiri nastaju u drugoj polovici 19. st. Kao zajedniki naziv za mnogobrojne papire koji su cirkulirali u prometu, a bili su nositelji u njima upisanih prava. Vrijednosni papiri pojavljuju se na primarnom i na sekundarnom tritu. Na primarnom oni se prvi put nude potencijalnim kupcima. Za razliku od toga, na sekundarnom tritu trguje se vrijednosnim papirima koji su ve planirani. Instrumenti kojima se trguje na hrvatskom tritu kapitala su dionice, obveznice i hibridni vrijednosni papiri. Dionica je vrijednosni papir, odnosno pismena isprava ili elektronski zapis koja svojim vlasnicima daje tono utvrena prava ali i obveze a obveznica je dugoroni duniki vrijednosni papir jer kupac obveznice posuuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju. Izdavatelj obveznice tijekom utvrenoga vremenskog razdoblja imatelju obveznice godinje plaa utvreni iznos kamata a o dospijeu obveznice i iznos na koji obveznica glasi. Izdavanje i trgovanje vrijednosnim papirima pod stalnim je nadzorom Komisije za vrijednosne papire (Croatian Securities Exchange Commission CROSEC). Komisija je samostalna i neovisna institucija odgovorna Hrvatskom saboru (a ne Vladi) to joj osigurava potrebnu politiku neutralnost. Sabor imenuje njezine lanove, koji jedanput godinje podnose izvjetaj o svom radu. Veina ljudi ne shvaa koliki rizik preuzima kod kupnje dionica. Rizik je znatno vei kod kupnje dionica nego kod kupnje bilo kojeg drugog oblika ulaganja, to znai da se potpuna kontrola preputa osobama koje upravljaju poduzeem. Loa strana toga je to nema garancije ni mogunosti odtete ako se novcem upravlja loe ili ako novac propade. Za razliku od kupnje zlata ili nekretnina, kupnjom dionica ne dobiva se nita konkretno, a osim toga, ne dobiva se nikakva garancija prihoda, odnosno naknade kao kod drugih investicija, primjerice, obveznica. Novac je potroen s jedinom svrhom povratka u dividendi, odnosno poveanja kapitala. Sasvim se gubi kontrola nad novcem u trenutku kupovine, a uz to se ak plaa provizija brokeru za povlasticu preuzimanja tog rizika.16


Johan Maynard Keynes, najuveniji ekonomista prve polovine ovog stoljea je rekao: Kod odabira pobjednika na izboru ljepote treba procijeniti suce, a ne kandidate, jer suci osluuju tko e dobiti nagradu. Oni koji pekuliraju s dionicama, kojih je danas znatno vie nego investitora, malo brinu o kvaliteti dionice. Umjesto toga, pokuavaju procijeniti raspoloenje javnosti jer e ona odluiti koji e dionicama porasti cijena.

17


Bibliografijaorevi, Suzana, Dumani, Ljiljana, Tolui, Marija. Dioniarsko gospodarstvo. Zagreb: kolska knjiga, 2006. Ferguson, Niall. Uspon novca. Zagreb: Naklada Ljevak, 2011. Jurman, Antun. Ulaganje sredstava hrvatskih banaka u vrijednosne papire. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci 23. sv. 2 (2005.), 316-336. Leko, Vlado, Boina, Lovre. Novac, bankarstvo i financijska trita. Zagreb: Adventa, 2005. Mileti, Ivica. Makroekonomski i Mikronomski uzroci nestabilnosti banaka. istraivanja 1., no. 1 (2009.): 47-59. Miller, Roger LeRoy. Moderni novac i bankarstvo. Zagreb: Mate, 1997. Pavkovi,Anita. Instrumenti vrednovanja uspjenosti poslovnih banaka. Zbornik fakulteta u Zagrebu 2., no.1 (2004), 179-192. Ekonomskog Ekonomska

Prga, Ivica. Neki aspekti upravljanja bankovnim krizama. Ekonomski pregled 53., no. 5-6 (2002), 495-506. Srb, Vladimir. Bankarstvo. Osijek: Ekonomski fakultet, 2000. utalo, Ivan, Leko, Vlado, Grubii, Nikica. Financijski management u praksi. Zagreb: Masmedia, 1994. Von Bestenbostel, Peik, Dunskus, Adrian Solfrank Peter. Dionice i burze:savjeti za dioniko i burzovno poslovanje. Zagreb: Informator 1992.

18

ulaganje u vrijednosnice

Documents