ulaganje u znanje printed in croatia · reakcija naπih gostiju bila je vrlo pozitivna. vjerujemo...

Broj 169. Godina V. 4. sijeËnja 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrv atsk i-v ojn ik .hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

U laganje u znanje dugoroË no je isp lativo

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Obiljeæena 16. obljetnica Hrvatskog vojnoguËiliπta “Petar Zrinski“

naslovna strana besplatna 01/02/08 09:35

FOTO GR A FIJA TJED NA F otoa rh iva B S D-a

S njeæni radni dan hrvatskih specijalaca

02 strana cestitka.qxd 01/02/08 12:22

Portugalske specijalne postrojbe

Prvi doËasnik ANA-e zahvalio je na otvorenosti i surad-nji, a posebnu zahvalu uputio je pripadnicima OSRHkoji su sudjelovali, sudjeluju ili Êe sudjelovati u izgrad-nji mira i stabilnosti u Afganistanu, kao i svimgraanima Republike H rvatske na potpori naπimvojnicima u misiji ISAF i narodu Afganistana…

IstiËuÊi nuænost ulaganja u ljud-ske i materijalne resurse te raz-voj programa H rvatskogavojnog uËiliπta, general bojnikM irko ©undov zakljuËio je dabez toga nije moguÊe razvitidjelotvoran sustav izobrazbe uOruæanim snagama

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-6 20-2500-3 28106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 6 0000-11013 213 02 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, M olimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E M PA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Reakcija naπih gostiju bila je vrlo pozitivna.Vjerujemo da njihove ocjene i pohvale nisu samo

posljedica pristojnosti ili dobrih namjera.Uostalom, drukËijeg miπljenja nije bio ni ministar

RonËeviÊ, koji je u svom kratkom obraÊanjuhvalio uratke kao vrlo kvalitetne, najavivπi i nji-

hovu svojevrsnu “vanjsku” distribuciju…

S t r a n a 4

Smjeπten na zapadnoj obali Pirinejskog polu-otoka Portugal je oduvijek bio sudbinski

upuÊen prema velikom oceanu. Tamo daleko,preko njega portugalski moreplovci i vojnici

stvarali su imperij koji se svojedobno prosti-rao Ëak na Ëetiri kontinenta

S t r a n a 2 0

S t r a n a 6

Obiljeæena 16. obljetnicaHrvatskog vojnog uËiliπta“Petar Zrinski“

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Prvi doËasnik Afganistanske narodne armije u posjetu OSRH-u

U Domu HV-a “Zvonimir“ odræana projekcija filma, predstavljanjemonografije i izloæba fotografija o sudjelovanju OSRH u misiji ISAF

S t r a n a 1 3

03 strana 01/02/08 12:16

4. sijeËnja 2008.

OBLJ ET NIC A

4

IstiËu Ê i nu æ no st u lag anja u lju d sk e i m aterijalne resu rse te raz v o j p r o g ram a H rv atsk o -g a v o jno g u Ëiliπ ta, g eneral b o jnik M ir k o © u nd o v z ak lju Ëio je d a b ez to g a nije m o g u Ê eraz v iti d jelo tv o ran su stav iz o b raz b e u O ru æ anim snag am a

U laganje u znanje dugoroË no je isp lativo

Obiljeæena 16. obljetnica H rvatskog vojnog uËiliπta “ Petar Zrinski“

H rvatsko vojno uËiliπte “PetarZrinski“ obiljeæilo je 2 0 . pro-sinca πesnaestu obljetnicu, pa

je tim povodom u »asniËkom domuHVU-a odræana prigodna sveËanost.

Uime Ministarstva obrane okuplje-nima se obratio dræavni tajnik MateRaboteg, istaknuvπi tom prigodomkako Hrvatsko vojno uËiliπte ima pr-vorazredno znaËenje u naπem obram-benom sustavu. Podsjetivπi da jeHVU od ustrojavanja do danas pro-lazio vrlo sloæene faze, od rada u rat-nim uvjetima do nekoliko preustroja,zakljuËio je da Êe i ubuduÊe imati vr-lo vaænu ulogu u obrambenom susta-vu. NavodeÊi glavne zadaÊe UËiliπta,na kraju je izrazio nadu da Êe se sus-tav civilno-vojne izobrazbe i daljeuspjeπno realizirati i razvijati.

Uzvanike i goste u ime domaÊinapozdravio je Ëelnik HVU-a general

bojnik Mirko © undov. PodsjeÊajuÊida su u proteklih πesnaest godina napodruËju izobrazbe za potrebe O ru-æanih snaga ostvareni izvrsni rezulta-ti i postignuÊa, istaknuo je kako je tozasluga ljudi koji su vodili tu institu-ciju, kao i njezinih djelatnika i polaz-nika. U osvrtu na proteklu godinunapomenuo je da je HVU zavrπio pri-jelaznu fazu preustroja u kojoj je pro-vedena 8 0 -postotna popuna osobljemsvih ustrojbenih cjelina prema novojorganizaciji i strukturi, te da je raz-raen i usvojen novi Koncept izo-brazbe u O SRH-u i MO RH-u na te-melju kojega se razrauju projektiizobrazbe. Meu zadaÊama Ëija je re-alizacija poËela u protekloj godininaveo je ustrojavanje HVU-a kao je-dinstvene institucije za izobrazbudjelatnika MO RH-a i pripadnikaO SRH-a, provedbu projekta Kadet,

izradu dopuna programa po razina-ma izobrazbe s iskustvima iz mirov-nih operacija i sadræajima partner-skih ciljeva, opremu i modernizacijunastavnih kapaciteta i tiskare, kao ipodizanje standarda smjeπtaja polaz-nika. Naveo je zatim provedbu meto-diËko-didaktiËkog osposobljavanjagotovo svih nastavnika i instruktorate intenziviranje izdavaËke djelatnos-ti. Posebno je istaknuo znaËenje pro-jekta Kadet, kao i Ëinjenicu da jeveÊina pripadnika O SRH-a koji su umirovnim operacijama zavrπila od-reene razine izobrazbe na HVU-u.

GovoreÊi o planiranim aktivnostimakojima Êe se dodatno unaprijediti uv-jeti rada na HVU-u, general © undovje istaknuo da se to prije svega odno-

Na kraju sveËanosti uruËena su promaknuÊa, nagrade i pohvale djelatnicima HV U -a

U proteklih πesnaest godina na podruË-

ju izobrazbe za potrebe O ruæanih snaga

ostvareni su izvrsni rezultati i postignuÊa,

istaknuo je general bojnik Mirko © undov

Ma rija ALVIR, s nimio Da vor K IRIN

04-07 strana 1/2/08 10:27 AM

4. sijeËnja 2008.

si na razradu i primjenu projekataizobrazbe, nastavak modernizacije iopremanja nastavnih i smjeπtajnihkapaciteta, reguliranje statusa polaz-nika i predavaËa, poveÊanje izdava-Ëke djelatnosti i joπ jaËe povezivanjeHVU-a s civilnim sustavom izobraz-be u skladu s Bolonjskim procesom.IstiËuÊi nuænost ulaganja u ljudske imaterijalne resurse te razvoj progra-ma, zakljuËio je da bez toga nije mo-guÊe razviti djelotvoran sustav izo-brazbe u O ruæanim snagama. Zahva-lio je na kraju svima koji na bilo kojinaËin podupiru rad HVU-a ili u nje-mu izravno sudjeluju.

Prigodnu Ëestitku djelatnicima i po-laznicima Hrvatskog vojnog uËiliπtauputio je i naËelnik GS O S-a generalzbora Josip L uciÊ, istaknuvπi da je

uloga HVU-a u osposobljavanjuhrvatskih Ëasnika i doËasnika te ka-deta koji su spremni odgovoritizahtjevima vojne organizacije u 2 1 .stoljeÊu od neprocjenjive vaænosti zaO SRH.

Na kraju sveËanosti uruËena supromaknuÊa, nagrade i pohvale dje-latnicima HVU-a. U prigodnom dije-lu programa kadeti su plesali beËkivalcer, a najavljeno je njihovo sudje-lovanje na ËasniËkom balu u BeËu.Posebno atraktivan bio je nastup dvo-je rasplesanih maliπana i poznatogplesnog para Nicolasa i KsenijeQ uesnoit koji poduËavaju i naπe ka-dete. U povodu obljetnice u kapeliciSveti Mihael Arkanel sluæena je mi-sa koju je predvodio vojni ordinarijbiskup Juraj Jezerinac.

Samo dan nakon obiljeæavanja 1 6 . obljet-nice Hrvatskog vojnog uËiliπta “Petar Zrin-ski”, 2 1 . prosinca potpisani su projekti izo-brazbe koji Êe se provoditi u UËiliπtu.

RijeË je o osam projekata koji su obuh-vaÊeni novim Konceptom izobrazbe uO SRH-u i MO RH-u, a temelje se na za-daÊama iz DugoroËnog plana razvoja.

Poboljπanja u pribavljanju i izobrazbi ka-deta/stipendista naziv je projekta koji vodipukovnik Nenad SamardæiÊ iz J-1 , a pukov-nik Neven KranjËec iz M-1 zaduæen je zaKlasificiranje πkolovanja za vojne potrebe;razvoj modela vojno-strukovne izobrazbeprojekt je koji je dosad vodio brigadir DarkoKereπa, a preuzeo pukovnik Slobodan »uËi-ja, dok je naËelnik O djela izobrazbe pukov-nik Davor »uljak voditelj projekta Intenzivi-ranje uËenja engleskog jezika. Zapovjednik

IRO S-a brigadir Dario Matika vodi projektUvoenje novih naËina usvajanja i odræa-vanja znanja, Standardi i metode izobrazbenaziv je projekta koji vodi dekan HVU-abrigadir Æeljko Akrap, a tajnik HVU-a bri-gadir Mirko Marijan zaduæen je za projektPreustroj, modernizacija i kapaciteti sustavaizobrazbe. Jedan od projekata je i C jeloæivo-tna izobrazba, a voditelj je brigadir BorisTrnski iz Dekanata HVU-a.

Projekte su potpisali njihovi voditelji i ge-neral bojnik Mirko © undov u ulozi Ëelnikaprosudbene skupine, izrazivπi zadovoljstvoπto je time osiguran daljnji razvoj izobrazbeu obrambenom sustavu. General © undovujedno je zahvalio voditeljima projekata injihovim suradnicima te svima koji su omo-guÊili izradu projekata, napomenuvπi da Êepodupirati i njihovu realizaciju.

M. ALVIR

Potp isani p rojekti izobrazbe u HVU -u

“Petar Zrinski”

5

OBLJ ET NIC A

U ime Ministarstva obrane okupljenima se obratio dræavni tajnik Mate Raboteg, istak-

nuvπi tom prigodom kako Hrvatsko vojno uËiliπte ima prvorazredno znaËenje u naπem

obrambenom sustavu

U prigodnom dijelu programa

kadeti su plesali beËki valcer, a najavljeno

je njihovo sudjelovanje na ËasniËkom balu u B eËu

04-07 strana 1/2/08 10:29 AM

4. sijeËnja 2008.6

MORH

U D omu H V-a “ Zvonimir” odræana projekcija filma, predstavljanje fotomonografije i izloæ-ba fotografija o sudjelovanju OSRH u misiji ISAF

N ajb olji p rikaz misije izad aÊ e H rvatske vojske

S igurno je da djelatnici svake ustrojbenecjeline MO RH-a i O SRH æele kraj godinedoËekati u πto ugodnijem okruæenju, a

kad ste u druπtvu kolega i poslovnih suradnika,pridonosi mu i osvrt na rezultate koje ste posti-gli u godini na izmaku. O djel hrvatskih vojnihglasila u sastavu Sluæbe za odnose s javnoπÊu iinformiranje MO RH-a, “neposredni proizvo-aË” Ëasopisa Hrvatski vojnik, kao i velikogbroja drugih tiskanih i filmskih te audiopublika-cija, s krajem 2 0 0 7 . realizirao je svoja dva na-jambicioznija i najatraktivnija ovogodiπnja pro-jekta, dokumentarni film “»uvari svjetskog mi-ra” i istoimenu fotomonografiju. Stoga smo is-koristili priliku “podvuÊi crtu” pod 2 0 0 7 . na,vjerujemo doista atraktivan naËin, organiziraju-

Êi sluæbenu projekciju filma, predstavljanje mo-nografije i izloæbu fotografija 2 0 . prosinca u za-grebaËkom Domu HV-a “Zvonimir”. Na pred-stavljanju su bili najviπi civilni i vojni duænosni-ci, na Ëelu s ministrom obrane Berislavom Ron-ËeviÊem i naËelnikom GS O SRH generalomzbora Josipom L uciÊem.

© to su nazoËni imali priliku vidjeti? Vjerujemoda znate kako su glavni likovi “»uvara svjetskogmira” hrvatski vojnici koji su od branitelja do-movine postali aktivni Ëuvari svjetskog mira usklopu misije ISAF u Afganistanu. To je posebnovidljivo u njihovim aktivnostima u toj azijskojzemlji i naËinu na koji ih prihvaÊaju kako domi-cilno stanovniπtvo, tako i postrojbe stranih oru-æanih snaga s kojima rade. Dijelom je tome svje-doËila i skupina novinara koja je tijekom listopa-da boravila u Afganistanu. Na temelju njihovog

Doma g oj VLAHOVIΔ, s nimio Da vor K IRIN

R eak c ija naπ ih g o stiju b ila je v rlo p o z itiv na. V jeru jem o d a njih o v e o c jene i p o h v alenisu sam o p o sljed ic a p r isto jno sti ili d o b r ih nam jera. U o stalo m , d r u k Ëijeg m iπ ljenjanije b io ni m inistar R o nËev i Ê , k o ji je u sv o m k ratk o m o b raÊ anju h v alio u ratk e k ao v r-lo k v alitetne, najav iv π i i njih o v u sv o jev rsnu “ v anjsk u ” d istr ib u c iju …

U z pohvale svima koji su sudjelovali na projektima

ministar RonËeviÊ istaknuo je kvalitetu i filma i

monografije i moguÊnost njihove πire primjene

Tridesetak odabranih fotografija

uzvanici su mogli razgledati u

predvorju kinodvorane

04-07 strana 1/2/08 10:31 AM

4. sijeËnja 2008.

profesionalnog snima-nja i pisanja, ali i osob-nih dojmova nastale suvideo i fotosnimke kojesu poslije skupljene u

film i fotomonografiju (predstavljenu u broju 1 6 7 /1 6 8 Hr-vatskog vojnika). Namjera O djela HVG-a iSO JI-a bila je s oba izdanja, ali i njihovim jav-nim predstavljanjem, izraziti zahvalnost svimsudionicima misije ISAF koji su svojim radompridonijeli pozitivnoj promidæbi hrvatskihO ruæanih snaga“, rekao je na predstavljanjunaËelnik O djela HVG-a Æeljko StipanoviÊ.

F ilm je, naravno, predstavljen prikazivanjemna velikom platnu kinodvorane Doma HV-a,dok su izbor fotografija iz monografije svi gostimogli pogledati na zidovima u predvorju dvo-rane. Iznimno, Ëak su i fotografije imale“zvuËnu kulisu”. Autor veÊine, urednik foto-grafije HVG-a Tomislav Brandt, nazoËnima jeiznio impresije svog boravka u Afganistanu.

Reakcija naπih gostiju bila je vrlo pozitiv-na.Vjerujemo da njihove ocjene i pohvale nisusamo posljedica pristojnosti ili dobrih namjera.Uostalom, drukËijeg miπljenja nije bio ni minis-tar RonËeviÊ, koji je u svom kratkom obraÊanjupohvalio uratke kao vrlo kvalitetne i uimeMO RH-a zahvalio naπim kolegama novinarimai svim ostalim suradnicima na projektu. Da film i fotomo-nografija imaju πiroko znaËenje, ministar je potvrdio rijeËi-

ma: “O tvara prijepore kada ministar i naËelnik GS O SRHkaæu da hrvatski vojnici u Afganistanu rade dobro i dobrosu opremljeni. Kad su to potvrdili i novinari, nakon πto suotiπli tamo i uvjerili se, prirodno je da je u hrvatskoj jav-nosti sve to dobilo neku drugu dimenziju”. Ministar je na-javio i svojevrsnu “vanjsku” distribuciju dvaju uradaka:“F otomonografija Êe biti tiskana i film reproduciran u

mnogo primjeraka viπe no πto smo to prvobitno zamislili.Æelim da uu u sve naπe πkole, djeca moraju znati zaπto suhrvatski vojnici tamo i da rade plemenitu stvar”. F ilmomje, tvrdi ministar, “jednostavno i na najbolji naËin prikaza-na nova misija i zadaÊa Hrvatske vojske”. Na kraju, minis-tar RonËeviÊ je Ëestitao svima koji su sudjelovali na projek-tima, kako onima iz sustava, tako i onima izvan njega.

MORH

7

Film “ » uvari svjetskog mira”

HVG je “»uvare svjetskog mi-ra” realizirao uz pomoÊ RTL te-levizije. O na je ustupila dio vi-deomaterijala πto ga je snimionjihov snimatelj Draæen © imiÊ,koji se proteklog listopada naπaos ekipom svoje TV-kuÊe u Afga-nistanu u skupini hrvatskih no-vinara. U otprilike pola sata tra-janja, ovim filmom pokuπalo seprikazati kako hrvatski vojniciæive i rade u Afganistanu. Me-utim, neÊemo ga preporuËitisamo onima koji æele vidjeti πtohrvatski vojnici rade u ISAF -u,nego i svima koje na bilo kojinaËin zanima daleki Afganistan,pa Ëak i onima koji su jednostav-no ljubitelji atraktivnih filmskihkadrova. Scenarij i reæiju filmapotpisuju Æeljko StipanoviÊ,Vesna PintariÊ i Mladen PaliÊ.

Fotomonografija “ Od branitelja domovine doËuvara svjetskog mira”

F otomonografija o sudjelovanju naπih pripadnika umisiji ISAF obuhvaÊa viπe od 1 5 0 ekskluzivnih foto-grafija nastalih tijekom desetodnevnog boravka na-πeg fotoreportera Tomislava Brandta u Afganistanu idruæenja s hrvatskim vojnicima u Kabulu i Mazar-e-Sharifu, a upotpunjena je i fotografijama koje su us-tupili pripadnici ML O T-a koji borave u C hangcha-ranu. U tekstualnom dijelu na hrvatskom i engles-kom jeziku ukratko je predstavljena misija ISAF sazadaÊama i ulogom koju u njoj imaju hrvatski vojni-ci, te kronologija hrvatskog sudjelovanja u misiji.

Na fotografijama jezabiljeæen trenutakæivota jedne dalekezemlje i ljudi te na-πih vojnika u misijitijekom njihovih re-dovitih zadaÊa.

Namjera nam je bi-la na ovaj naËin iz-raziti zahvalnostsvim sudionicimamisije ISAF koji susvojim radom prido-nijeli pozitivnoj pro-midæbi hrvatskihO ruæanih snaga.

General L uciÊ s iznimnim je zanimanjem razgledao izloæbu

04-07 strana 1/2/08 10:33 AM

J oπ od, sada veÊ davne 2 0 0 3 . sviproraËunski korisnici su Zako-nom o proraËunu uËinjeni od-

govornima za uplatu ostvarenih pri-hoda i primitaka u proraËun. Uplatau proraËun znaËi jedinstveni novËa-ni raËun Dræavne riznice preko ko-jega dræava obavlja sve financijsketransakcije.

Prema odredbama Pravilnika oproraËunskom raËunovodstvu, pri-hodi i primici znaËe poveÊanje eko-nomske koristi proraËuna.Priznaju se u trenutkukad nastane priljev novcai novËanih ekvivalenata, ito mjerljiv i raspoloæiv pri-ljev. Sve to mora biti za-dovoljeno da moæemo reÊikako smo ostvarili prihododnosno primitak. U jed-nom od sljedeÊih brojevaHrvatskog vojnika pobliæeÊemo objasniti problema-tiku prihoda i primitaka, asada bismo se, s obziromna pripreme za izradu go-diπnjeg financijskog iz-vjeπÊa MO RH-a, pozaba-vili donacijama i pomoÊi-ma (darovnicama). © to su donacije ipomoÊi, od koga ih moæemo primiti,u kojem obliku nam se daju, kakopostupiti? Na ova i sliËna pitanjaUprava za financije i proraËun je pi-sanim i usmenim objaπnjenjimaupuÊivala ustrojstvene cjeline MO -ai O SRH. Ipak, i nadalje postoje ne-doumice i situacije za koje mi u F i-nancijama obiËno Ëujemo kad je po-sao veÊ uËinjen. SreÊom, ne i πtetajer se uvijek uspije naÊi naËina in-tervenirati i ispraviti pogreπan ko-rak. Ministarstvo financija nam svo-jim savjetima i dokazanom surad-njom uvelike u tome pomaæe.

Dakle, zajedniËko donacijama ipomoÊima jeste da ih dobivamo bez

obveze vraÊanja. Donacije nam da-ju pravne i fiziËke osobe izvan opÊedræave i inozemstva. PomoÊi ostva-rujemo od inozemnih vlada, meu-narodnih organizacija, stranih vla-da, ali i iz proraËuna jedinica lokal-ne i podruËne samouprave i od os-talih subjekata unutar opÊe dræave.I donacije i pomoÊi mogu se dobitiu obliku financijske imovine - no-vac i novËani ekvivalent. Kao πtosmo u uvodu veÊ rekli, to je za pro-

raËun prihod, odnosno primitakraspoloæiv i mjerljiv uplatom na je-dinstveni raËun Dræavne riznice.Ali, ne zaboravimo, donacija i po-moÊ moæe biti i dobivena nefinan-cijska imovine - oprema, licencija,softver... U oba sluËaja, kako bismobili sigurni da nemamo obvezu vra-Êanja, moramo imati pisani dokaz otome - ugovor, darovnicu ili sliËnuispravu. Bez obzira od koga i u ko-jem obliku dobili donaciju ili po-moÊ, morate je prijaviti i prikazati,ona mora uÊi u poslovne knjigeMO RH-a. Tako je naloæio zakono-davac uz prijetnju kaznenim odred-bama, ali i bez toga, tako se ponaπasvaki odgovorni subjekt.

Da ponovimo πto trebate uËiniti.Prije svega, provjerite jeste li dona-ciju i pomoÊ, primljenu bez obziraod koga i u kojem obliku, prijavili usvoj financijski plan. Ako niste, kon-taktirajte sa Sluæbom za proraËun iodmah to uËinite! Moæete ih koristi-ti i ako ih niste prijavili u svoj fi-nancijski plan na vrijeme, ali toipak odmah uËinite. Provjerite jesteli zaduæili nefinancijsku imovinukoju ste dobili na ime donacije i po-

moÊi. Ako niste, kontakti-rajte F inancijsku sluæbu iodmah to uËinite! Provje-rite posjedujete li infor-macije spremljene kod vaso donacijama i pomoÊimaili bilo kakvim drugim fi-nancijskim sredstvimadoznaËenim na posebnimbankovnim i ostalim raËu-nima u zemlji i inozem-stvu. Ako posjedujete tak-ve informacije, kontakti-rajte s F inancijskom sluæ-bom i dajte da informacijaue u poslovne knjige. Ta-ko Êete omoguÊiti da naπfinancijski plan bude cje-

lovit, da naπa bilanca sadræi sve in-formacije o poslovanju MO RH-a, anaπ rezultat poslovanja za 2 0 0 7 . kojiÊemo kroz zavrπni raËun izvesti bu-de relevantan.

Uprava za financije i proraËun za-traæila je od svih ustrojstvenih cjeli-na MO -a i O SRH da ovo uËine od-mah, a Ministarstvo financija je ob-vezalo MO RH da to provede krozDræavnu riznicu najkasnije do 1 5 .sijeËnja 2 0 0 8 .

U pripremi je i cjelovita uputa kojabi trebala dati precizne odgovore nasva pitanja o postupanju s donacija-ma i pomoÊima, ukljuËivo kako rije-πiti obvezu za PDV, komisijske uslu-ge, carinu...

D onac ije i p omoÊ i - d arovnic aB ez o b z ira o d k o g a i u k o jem o b lik u d o b ili d o nac iju ili p o m o Ê , m o rate je p r ijav iti i p r i-k az ati, o na m o ra u Ê i u p o slo v ne k njig e M O R H -a. T ak o je nalo æ io z ak o no d av ac u z p r i-jetnju k az nenim o d red b am a, ali i b ez to g a, tak o se p o naπ a sv ak i o d g o v o rni su b jek t...

8 4. sijeËnja 2008.

Vera G ILJ E VIΔ

MORH

08,09 strana 1/2/08 10:34 AM

P rojekt KI-0 1Poboljπanja upribavljanju i

izobrazbi kadeta//stipendista usmje-ren je na poveÊanjezanimanja potenci-jalnih Ëasnika zaprijam u O SRH ioptimiziranje pro-grama stjecanja ci-vilnih i vojnih zna-nja. Realizacijomprojekta, Ëiji je vo-ditelj pukovnik Ne-nad SamardæiÊ, æelise kvalitetnom pro-midæbom prikazativojni poziv dobromæivotnom odlukom iMO RH poæeljnimposlodavcem. Participirati u kvalitet-noj pripremi potencijalnih Ëasnika zarazredbene ispite, poveÊati dostup-nost ulaska u model civilno-vojnogπkolovanja, ukljuËiti i druge tehniËkei druπtvene studije uz na natjeËajimadosad ponuene, kojima se moguprofilirati buduÊi Ëasnici borbenih ro-dova i dijela rodova borbene potpore,optimizirati nastavni sadræaji i pro-grami kadeta i uravnoteæiti zastuplje-nost vojne obuke i vojno-nastavnihmodula tijekom civilno-vojne i prverazine vojno-civilne izobrazbe. Æelise osmisliti poticajni sustav nagrai-vanja kadeta, sagledati moguÊnostiukljuËivanja stranih studenata u pro-jekt i ciljano pribavljati kandidate zabuduÊe Ëasnike rodova potpore i defi-citarnih struka stipendiranjem.

Bitno je istaknuti da se u projekti-ma nije Ëekalo s realizacijom, bez ob-zira na to πto je planska faza do tre-nutka potpisivanja projektnih obraza-ca voditelja projekata i Ëelnika Pro-sudbene skupine general bojnikaMirka © undova joπ u tijeku, jer je ne-ke aktivnosti koje su oznaËene priori-

tetnima bilo moguÊe realizirati uzangaæman postojeÊih proraËunskihsredstava. Tako je MO RH tijekomove godine pruæio financijsku potpo-ru u kvalitetnoj pripremi potencijal-nih Ëasnika za razredbene ispite iomoguÊio zakljuËivanje ugovora i skandidatima koji su se na studij upi-sali u drugom upisnom roku i po re-dovitom modelu uz plaÊanje, πto jerezultiralo znatnim poveÊanjem brojazakljuËenih ugovora u odnosu naproteklu godinu. Raspisan je natjeËajza stipendiranje studenata viπih go-dina studija na deficitarnim fakulteti-ma, ali se u tom dijelu moraju napra-viti bitne promjene, jer aktivnost nijepoluËila oËekivane rezultate. Zavrπe-ne su pripreme za realizaciju svih os-talih projektnih zadaÊa u sklopuovog projekta. © est od ukupno sedamprojektnih zadaÊa bit Êe realiziranotijekom 2 0 0 8 . godine.

Projektom KI-0 2 Klasificiranje πko-lovanja za vojne potrebe, Ëiji je vodi-telj pukovnik Neven KranjËec, namje-ravaju se propisati procedure vezaneuz ovlasti, postupke pokretanja, raz-

voja, ocjenjivanja iusuglaπavanja svihinstitucionalnih ob-lika πkolovanja oso-ba za vojne potrebete njihovog sustav-nog evidentiranja.Potrebno je izraditi,provjeriti, poboljπatii propisati progra-me πkolovanja Ëas-nika i doËasnika nasvim razinama izo-brazbe, izraditi do-kumentaciju i pro-vesti pilot-teËaje-ve/studije, prepoz-nati i razvrstati za-vrπenu inozemnuizobrazbu premarazinama vojne izo-

brazbe i utvrditi dostatnost za sustav-ni pristup izobrazbi. Takoer trebautvrditi procedure u odnosima premabuduÊim izobrazbama u inozemstvu injihovom potvrivanju, uspostavitimodularni naËin izobrazbe na viπimrazinama definiranjem blokova srod-nih sadræaja Ëije je vrijeme trajanjanaËelno kraÊe od tri mjeseca, i nakraju u suradnji sa sveuËiliπnom za-jednicom ustrojiti preddiplomski, di-plomski i znanstveni studij za potrebeobrane.

Na svim projektnim zadaÊama ak-tivnosti za potpunu realizaciju su utijeku. Razrauju se nastavni planovii programi za vojnu izobrazbu Ëasni-ka i doËasnika. Do kraja godine pot-rebno je ponuditi prijedlog O dlukeministra obrane o vrednovanju pro-grama inozemne izobrazbe, a u slje-deÊoj fazi moguÊe kombinacije do-maÊih i inozemnih programa kojimogu Ëiniti odreenu razinu. O d os-am projektnih zadaÊa iz ovog projek-ta, tri Êe biti realizirane tijekomsljedeÊe, a ostale predvienom di-namikom do kraja 2 0 1 0 . godine.

94. sijeËnja 2008.

OS RH

O d o v o g b ro ja H rv atsk o g v o jnik a p red stav it Ê em o o sam p ro jek ata u tem eljenih na K o n-c ep tu iz o b raz b e i D P R -u k o jim a se æ ele p o b o ljπ ati sv i o b lic i iz o b raz b e z a p o treb e O S R Hi p r ilag o d iti su stav v o jne iz o b raz b e p ro m jenam a u u k u p no m su stav u o b raz o v anja…

Projekti izobrazbe i ciljevi koji se æ ele postiÊ i

Na pis a o i s nimio Da vor » ULJAK

O d osam pro-

jektnih zadaÊa

iz ovog projekta,

tri Êe biti reali-

zirane tijekom

sljedeÊe, a os-

tale predvi e-

nom dinami-

kom do kraja

2 010. godine

08,09 strana 1/2/08 10:35 AM

K raj g od ineB ilo je b ez b ro j d o g a aja k o ji su p reth o d ili o v o mm jesec u m anje ili v iπ e lijep ih , a o ni najljep π i o statÊ e nam u trajno j u sp o m eni. T ak o su F ranc u z i o r g a-niz irali natjec anje sv ih nac ija u v iπ e sp o rto v a, a m ism o p red njaËili u Ëem u d ru g o m neg o u no g o m etu …

1 0 4. sijeËnja 2008.

1 0 . H RV C ON

K ako se pribliæava kraj godine i iako se nalazimo uizrazito pjeπËanom okruæenju gdje poËinje znatnohladnije razdoblje, naæalost bez snijega (tempera-

ture su ujutro i naveËer oko nule), osjeÊa se daπak do-laska boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana. Polako su seveÊ poËele provoditi pripreme za doËek Nove godine,uz obvezni πoping, koliko je to ostvarivo u ovim uvjeti-ma kad smo svi u mislima s naπim najbliæima u domo-vini. I æivot u hrvatskom kampu na odreeni naËin po-Ëeo se polako mijenjati. Provode se pripreme i podjelazadaÊa kako bismo znali tko Êe πto i na kojinaËin raditi tijekom blagdana. U tijeku je iz-bor osobe koja Êe biti odjevena u Djeda Bo-æiÊnjaka i dijeliti darove ispod bora te tko Êepripremati objed. Na blagdanskoj trpezi Êese zasigurno naÊi mnogo hrvatskih delicijauz neizbjeænu sarmu, za πto je ponajviπezasluæan naπ NSI u sastavu satnik IæivkiÊ,nadnarednik NikiÊ i nadnarednik © paniÊekodgovorni kako za hranu, tako i za ostalu lo-gistiËku potporu u misiji.

Bilo je bezbroj dogaaja koji su prethodiliovom mjesecu, manje ili viπe lijepih a oninajljepπi ostat Êe nam u trajnoj uspomeni. Ta-ko su najprije F rancuzi organizirali natjeca-nje svih nacija u viπe sportova, a mi smoprednjaËili u Ëemu drugom nego u nogome-tu. Nakon nekoliko dana igranja u “nokaut“

sustavu doπli smo do finala, gdje smo sBugarskom odigrali tijesnih 2 :1 i osvo-jili prvo mjesto, πto je proslavljeno prvona igraliπtu poznatom “hrvatskom gus-jenicom“, a poslije u naπem kampu uzpjesmu i veselje.

Vaæno je spomenuti i natjecanje u ga-anju iz samokresa i strojnice u naπojorganizaciji, u kojemu su sudjelovalesve nacije na podruËju Kabula koje usvom sklopu imaju vojnu policiju. Na-æalost, tu baπ nismo poluËili tako dobrerezultate kao u nogometu, ali smo ipakpokazali da ni tu nismo za odbaciva-nje. U pojedinaËnom djelu natjecanjaiz strojnice ËasniËki namjesnik DamirÆosiÊ osvojio je treÊe mjesto, dok smoekipno bili Ëetvrti. Ipak, da nas Hrvataima svugdje po svijetu, pokazalo se i

ovaj put. Iako pojedinaËno nije sluæbeno prvo mjestoodnio C RO tim veÊ belgijski, voa tima je bio “hrvatskiBelgijanac“ O R-8 W ally Verbeke koji je i primio pokal uime tima. Po zavrπetku natjecanja, najboljima su podije-ljeni pokali i zahvalnice, a druæenje se nastavilo dugo unoÊ uz pjesmu i ples.

Nedugo nakon toga, hrvatski kamp ugostio je i pred-stavnike MVP-a koji su nam omoguÊili obavljanje naπegraanske duænosti glasovanja, a za uzvrat smo im kaodobri domaÊini pokazali grad i okolicu.

Iz Afg a nis ta na Ma rio K RAJA» IΔ

Pehari najboljima

Prvo mjesto proslavljeno je “ hrvatskom gusjenicom”

10,11 strana 1/2/08 10:39 AM

4. sijeËnja 2008.

U povodu boæiÊnih inovogodiπnjih blagda-na djelatnici Krimina-listiËke Vojne policijeorganizirali su prigod-nu humanitarnu akcijukojom su darivali obi-telj Prebeg.

RijeË je o sedmeroËla-noj obitelji tragiËno stra-daloga hrvatskog brani-telja, u kojoj majka Na-taπa skrbi o πestero ma-loljetne djece u dobi odtri do trinaest godina.Kako bi im uljepπali blagdane, djelatnici KriminalistiËke VP prikupljenim susredstvima kupili TV prijamnik, πkolski pribor i slatkiπe, a darove su im uruËiliuoËi BoæiÊa, πto je posebno razveselilo maliπane. Mala humanitarna akcija, kakosu je sami organizatori nazvali, pokazala je joπ jednom da se i s malo odricanjamoæe mnogo uËiniti, samo je potrebno imati malo dobre volje i veliko srce.

M. ALVIR

O krugli stol na temu “O ruæane sna-ge Republike Hrvatske i informacije ostanju prirode i okoliπa - jesmo li kadrinametati okoliπne standarde NATOvojskama? ”, odræan je u prosincu uZagrebu.

Na poziv organizatora PC AP Interna-tionala iz Karlovca i Hrvatskog helsin-πkog odbora na skupu su sudjelovali ipredstavnici Ministarstva obrane RuæaVuËiÊ iz Tajniπtva ministarstva, Marja-na Dramac i Vedrana GlavinoviÊ izSluæbe za nekretnine, graditeljstvo izaπtitu okoliπa, Svemirka MioËiÊ izSluæbe za odnose s javnoπÊu i informi-ranje te pukovnik Davorko JokiÊ izUprave za operativne poslove GS O S-RH. O kruglom stolu nazoËili su ipredstavnici Ministarstva vanjskihposlova i europskih integracija, Mini-nistarstva zaπtite okoliπa, prostornogureenja i graditeljstva kao i predstav-nici ekoloπkih udruga iz RepublikeHrvatske i Republike Slovenije tepredstavnici medija.

O rganizatori skupa iznijeli su neute-meljene kritike na djelovanje Ministar-stva obrane RH u podruËju zaπtite oko-liπa u O SRH, s naglaskom na provoe-nje mjera zaπtite okoliπa na vojnom po-ligonu E ugen Kvaternik Slunj.

Predstavnici Ministarstva obrane iO ruæanih snaga RH kao i do sada nasliËnim skupovima, kazali su kako Mi-

nistarstvo obrane i O ruæane snage RHu potpunosti poπtuju zakonsku regula-tivu RH iz podruËja zaπtite okoliπa, tedodali da Êe, Ëim budu obraeni, rezul-tati analize tla i vode vojnih vjeæbaliπtana kojima se odræavala vojna vjeæbaNoble Midas 0 7 biti stavljeni na sluæ-bene internet stranice MO RH-a.

Sve su nazoËne uputili na sluæbenuinternet stranicu MO RH-a, gdje semogu informirati o provoenju mjerazaπtite okoliπa u O SRH-u kao i o po-pratnoj dostupnoj dokumentaciji izpredmetnog podruËja.

Na zavrπetku skupa zakljuËeno je daRepublika Hrvatska moæe nametnutistandarde zaπtite okoliπa NATO -u, πtopokazuje i TehniËki sporazum za No-ble Midas 0 7 .

O rganizatori O kruglog stola na krajuskupa morali su priznati da je suradnjaizmeu MO RH-a i ekoudruga dobra,sugerirajuÊi joπ veÊu dostupnost poda-taka iz zaπtite okoliπa na sluæbeniminternet stranicama MO RH-a, kao iostale oblike izravne suradnje eko ud-ruga i MO RH-a.

Predstavnik ekoloπke udruge iz Slo-venije Karel L ipiË pohvalio je trudMO RH-a u suradnji s nevladinimudrugama, zakljuËivπi kako je kvalitet-niji nego ekoloπkih udruga s Ministar-stvom obrane u Republici Sloveniji.

S . MIO» IΔ

O krugli stol o stanju p rirode i okoliπ a

OS RH

Veliko srce za malu pomoÊ

10,11 strana 1/2/08 10:40 AM

4. sijeËnja 2008.

V eÊ tradicionalni BoæiÊni bal DoËasniËkog zboraHVU-a odræan je i ove godine πesti puta po reduna Dan Hrvatskog vojnog uËiliπta 2 0 . prosinca u

restauraciji Mozart u okolici Jastrebarskog. Bal koji je usvojim zaËecima organiziran kao aktivnost DoËasniËke

πkole HKoV-a, prerastao je s vremenom u zavrπnugodiπnju aktivnost cjelokupnog DoËasniËkog zboranovoustrojenog HVU-a. Bila je to prava prigoda dase u predboæiÊno vrijeme u zajedniπtvu, zabavi i ve-selju pripadnici doËasniËkog kanala potpore, kako toi dolikuje profesionalcima svog zanata, uz ples odu-æe za svu æivotnu potporu svojim najbliæima. SveËa-nost su svojom nazoËnoπÊu uveliËali nositelj ustroja-

vanja HVU-a general bojnik Mirko © undov sa supru-gom, generalni vikar Vojnog ordinarijata u RH mons.Josip © antiÊ, o.d. zapovjednika Zapovjedno-stoæerneπkole brigadir Zvonko BrajkoviÊ, dekan HVU-a brigadirÆeljko Akrap, naËelnik Ratne πkole brigadir Berislav Je-ziiÊ, zapovjednik DoËasniËke πkole bojnik Ivan MagiÊte brojni djelatni i umirovljeni pripadnici DoËasniËkogzbora HVU-a.

“O vaj bal izraz je zajedniπtva DoËasniËkog zboraHVU-a, to je posebna veËer u kojoj na najljepπi moguÊinaËin zakljuËujemo joπ jednu uspjeπnu godinu iza nas,istaknuo je uime organizacijskog odbora stoæerni na-rednik Jozo C igelj.

Kao πto to veÊ tradicija nalaæe, na balu je proglaπen inagraen najbolji doËasnik DoËasniËke πkole za 2 0 0 7 .godinu. Tu je laskavu titulu ove godine u skladu s odlu-kom doËasniËkog odbora svojim profesionalnim odno-som i radom zavrijedio stoæerni narednik Michael Brin-zej - prvi doËasnik Kadetske bojne ËasniËke πkoleHVU-a koji je donedavno u DoËasniËkoj πkoli obnaπaoduænost voditelja O dsjeka borbenih rodova.

Nakon uruËenja sata s posvetom i znaËke, najbolji jedoËasnik sa suprugom otvorio bal, a s prvim taktovima

valcera plesu su se pridruæili i ostali sudionici sveËa-nosti. U sklopu programa odræano je i zanimljivo natje-canje, svojevrsna vojna verzija poznatog Plesa sa zvi-jezdama uz nagrade za sve sudionike. Na kraju pono-vimo rijeËi prvog doËasnika HVU-a ËasniËkog namjes-nika Ivana C estariÊa koji je uz poziv nazoËnima za po-novno sudjelovanje, izrazio i æelju da ovaj dogaaj na-godinu preraste u Bal doËasniËkog zbora O SRH.

6 . boæiÊ ni bal D oËasniËkog zbora H VU-a

“ O v aj b al iz raz je z ajed niπ tv a D o ËasniËk o g z b o ra H V U -a, to je p o seb na v eËer u k o jo jna najljep π i m o g u Ê i naËin z ak lju Ëu jem o jo π jed nu u sp jeπ nu g o d inu iz a nas… “ , istak -nu o je u im e o rg aniz ac ijsk o g o d b o ra sto æ erni nared nik J o z o C ig elj

1 2

OS RH

Valcerom zakljuË ena usp jeπ na godina

Na pis a o i s nimio Mic h a el F ANUK O

Na balu je proglaπen i nagra en najbolji doËasnik

DoËasniËke πkole za 2 007. stoæerni narednik Michael B rinzej

U z generala Mirka © undova bal su

uveliËali brojni visoki uzvanici i pripadnici DoËasniËkog zbora

12,13 strana 1/2/08 10:42 AM

4. sijeËnja 2008. 1 3

U posjetu hrvatskim O ruæanim snagama u prosincu jeboravio prvi doËasnik Afganistanske narodne armije(ANA). Posjet je nastavak izvrsne viπegodiπnje sura-

dnje pripadnika ANA-e i O SRH, posebno Hrvatske kop-nene vojske, koja se odvija na podruËju Islamske Repub-like Afganistan.

U izaslanstvu Afganistanske narodne armije na Ëelu s pr-vim doËasnikom ËasniËkim namjesnikom Safijem Roshan-om bili su i brigadir Assadulah Moradi iz personalne upra-ve Glavnog stoæera ANA-e, zaduæen za razvoj doËasnika,pripadnik ameriËke vojske ËasniËki namjesnik HerbertPucket iz odjela za razvoj ANA-e pri ameriËkoj misiji u Af-ganistanu i mentor prvog doËasnika ANA-e iz MPRI-ja Pa-ul Harzbecker. Gosti su imali priliku vidjeti sastavnice kop-nene vojske, upoznati se s povijeπÊu postrojbi, spoznati na-Ëin pripreme pripadnika HKoV-a za sudjelovanje u meu-narodnim vojnim operacijama, s naglaskom na misiji ISAF ,a prezentiran im je dio opreme i naoruæanja kojim se koris-te prilikom priprema i izvoenja zadaÊa u meunarodnimmisijama kao i u redovnim zadaÊama.

Tijekom posjeta izaslanstvu ANA-e, ameriËke vojske iMPRI-ja prezentirano je funkcioniranje doËasniËkog lancapotpore unutar O SRH, s naglaskom na profesionalnomrazvoju doËasnika, sustav njihove izobrazbe, procesu obu-ke vojnika i doËasnika i ulozi, mjestu, duænostima, odgo-vornostima i autoritetu doËasnika u doËasniËkom lancupotpore. Izaslanstvo je pokazalo posebno zanimanje za to,buduÊi da je u postrojbama i zapovjedniπtvima ANA-e us-trojen model doËasniËkog lanca potpore kao i u O SRH-atrenutaËno u fazi razvoja i poboljπanja. Gosti su tijekom

boravka obiπli Zapovjedniπtvo HKoV-a u Karlovcu, Glavnistoæer O SRH u Zagrebu, Vojno-obavjeπtajnu bojnu uO gulinu, pukovniju Vojne policije u Zagrebu, DoËasniËkuπkolu u – akovu i Visoku doËasniËku πkolu u Zagrebu.

U zapovjedniπtvu HKoV-a goste je primio zapovjednikgeneral pukovnik Mladen Kruljac i prvi doËasnik HKoV-astoæerni narednik Dominik Ban. General Kruljac se osvr-nuo na sudjelovanje pripadnika HKoV-a u misiji ISAF uAfganistanu i istaknuo kooperativnost i suradnju pripad-nika HKoV-a, ANA-e i ameriËke vojske.

U Glavnom stoæeru O SRH izaslanstvo ANA-e, ameriËkevojske i MPRI-ja primio je general zbora Josip L uciÊ i prvidoËasnik O SRH ËasniËki namjesnik Goran Turk. NaËelnikGS O SRH zadræao se u polusatnom razgovoru o sudjelo-vanju pripadnika O SRH u misiji ISAF u Afganistanu isljedeÊim rotacijama hrvatskog kontingenta.

Gosti su posjetili i Islamski centar u Zagrebu gdje ih jeprimio Aziz efendija HasanoviÊ, zamjenik glavnog muftijei glavni koordinator Islamske vjerske zajednice u Hrvat-skoj te glavni koordinator za suradnju Islamske zajedniceu RH i MO RH-a, i hafiz Aziz efendija Alili, glavni imamMedælisa Islamske zajednice Zagreb. Tijekom dvosatnogprimanja i razgledanja Islamskog centra i zagrebaËkedæamije, Aziz efendija HasanoviÊ istaknuo je izvrsnu su-radnju Islamske zajednice, kako s MO RH-om tako i sasvim ostalim segmentima druπtva i vlasti u Hrvatskoj. Ka-ko je istaknuo, Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatskei Islamske zajednice u Hrvatskoj, na temelju kojega jepotpisan i sporazum s MO RH-om, iznimno je kvalitetan,pa moæe biti primjerom ostalim zajednicama u svijetu ka-ko kvalitetno se moæe urediti suæivot razliËitih religija uzobostrano poπtovanje. "Kazao sam im kako i u naπoj sre-dini u Republici Hrvatskoj ima muslimana koji su svojepitanje rijeπili na najbolji moguÊi naËin", istaknuo je efen-dija HasanoviÊ.

Izaslanstvo ANA-e, ameriËke vojske i MPRI tima posjeti-lo je i pukovniju Vojne policije, gdje im je prezentiranapovjesnica postrojbe, proces pripreme pripadnika za sud-jelovanje u meunarodnim vojnim operacijama i pokazandio opreme i naoruæanja kojim se koriste. U DoËasniËkojπkoli u – akovu upoznali su se s izobrazbom doËasnika uO SRH kao i u Visokoj doËasniËkoj πkoli u Zagrebu.

Na kraju posjeta prvi doËasnik ANA-e zahvalio je na ot-vorenosti i suradnji te dodao da je doprinos naπih pripad-nika nemjerljiv, njihova profesionalnost u misiji ISAF iz-nimno cijenjena, prepoznata i konstantna, a takvom jeprihvaÊaju Afganistanska narodna armija, afganistanskinarod i ostali partneri s kojima sudjeluju u stabilizaciji iizgradnji mira i stabilnosti u Afganistanu.

Dominik B AN

Nemjerljiv je dop rinosnaπ ih p rip adnika

Prvi doËasnik Afganistanske narodne armije u posjetu OSRH -u

OS RH

Ispred zagrebaËke dæamije

Prvog doËasnika A NA -e primio

je i general J osip L uciÊ

12,13 strana 1/2/08 10:44 AM

1 4 4. sijeËnja 2008.

“B avljenje sportom vrlo je vaæan segment u profesio-nalnom razvoju svakog vojnika“, tako je svoj raz-govor s nama zapoËeo dugogodiπnji kapetan

MO RH-ove koπarkaπke momËadi bojnik HRZ-a Da-vorin GreguriÊ. Takvu reËeni-cu rado bismo Ëuli od svihpripadnika O SRH, a kadje GreguriÊ izgovara, to ni-je tek prazna parola. Boj-nik je zorno provodi i do-kazuje, pedesetogodiπnjakkoji je u formi kao da je tekizaπao iz »asniËke πkole. Ipak,nije tu rijeË samo o profesionalnojsavjesti, nego i o jednostavnoj, veli-koj ljubavi prema “kraljici igara“. VeÊpetnaestak godina je alfa i omega ko-πarke u O SRH-u, zanimalo nas je koji sutemelji te ljubavi i entuzijazma...

Koπarkom se poËeo baviti joπ odmalena uSlavonskom Brodu. Imao je i “pedigre“, injegov otac bio je koπarkaπ, a i izduæio se naviπe od 1 9 0 . Dolazak na studij u Zagrebpotkraj 7 0 -ih nije znaËio stop za spor negonapredak - GreguriÊ je zaigrao u Medveπ-Ëaku, Ëlanu tada jake Hrvatske lige. No,uslijedilo je zaposlenje i osnivanje obiteljikoje je znaËilo i koπarkaπki kraj. KonaËni?Naravno, ne. Ipak, proπlo je nekoliko go-dina, doπle su i one ratne, a Davorin se pri-kljuËio Hrvatskoj vojsci i obrani domovine. Ko-πarkaπki povratak doπao je na red tijekom rat-nog “zatiπja“ 1 9 9 4 ., kad je zajedno s joπ nekimveteranima osnovao klub Zagreb. Poslije rata iu MO RH-u se naπlo vremena za sport, pa je iunutar Ministarstva i O SRH osnovana koπar-kaπka momËad koja je sudjelovala u sve razvi-jenijim zagrebaËkim veteranskim i amaterskimligama. Sigurno da to nije moglo proÊi bezGreguriÊa, znalo se da Êe s voljom pris-tupiti organizaciji momËadi, a i to πtoje svakom protivniku bio sposoban“utrpati“ tridesetak koπeva nije bilo za-nemarivo. “Æeljeli smo potaknuti naπe dje-latnike na organizirano bavljenje koπarkom, a nakon Dru-gih svjetskih vojnih igara u Zagrebu 1 9 9 9 . imali smo ipokretaËku snagu“. O kupljeni su bivπi koπarkaπi u sastavuMO RH-a i O SRH i sloæena je respektabilna momËad. Ta-ko je poËela povijest “Morhovaca“, vjerojatno najpostoja-

nije koπarkaπke druæine u zagrebaËkom amaterskom nat-jecanju RE KL A, koje se godinama razvijalo do danas res-

pektabilnih 3 0 -ak momËadi. © toviπe, u sezoni2 0 0 1 ./2 . postojala je i amaterska liga koju je orga-nizirao MO RH. Koπarkaπi su dostojno predstavljaliMinistarstvo: “Uvijek smo iπli na osvajanje najvi-πih mjesta, a dvaput smo bili i prvaci“. MO RH se

uhvatio i organiziranja sad veÊ tradicionalnogturnira u povodu Dana O SRH, na kojemigraju i “srodne“ momËadi Branitelja,MUP-a i Ministarstva zdravstva i socijal-ne skrbi (popularni C ro Doc's).

Tijekom sada veÊ devet godina mijenja-li su se razni igraËi (5 6 ih je nastupilo zaMO RH) i voditelji momËadi, ali kon-stanta treninga u dvorani na Tuπkancui utakmica u raznim ligama ostaje jed-na: Davorin GreguriÊ. S godinama semijenja tek Ëin ispred njegovog imena.Sudjelovao je u svih 1 0 0 -tinjak utakmi-ca MO RH-a i pridonio 7 0 -postotnoj us-

pjeπnosti svoje momËadi u pobjedama.Kao kapetan koπarkaπa sudjelovao je i na3 . SVI 2 0 0 3 . u talijanskoj C ataniji.Pobjede su bitne, ali joπ bitnije je πto

bojnik GreguriÊ na pitanje “kako ste? “svima odgovara s “izvrsno!“. O bvezatno

trenira bar dva puta tjedno i igra jednuutakmicu, a kad mu brojne ËasniËke obvezedopuπtaju, bude i viπe treninga. “Kad imate

kontinuitet i ozljede vas izbjegavaju. Godineidu, ali mogu se nositi s mnogo mlaima.Igrat Êu sve dok me zdravlje bude sluæilo“.Uz osmijeh je dodao: “Kad s pedeset godinau jednoj utakmici zabijete 2 7 koπeva, bezobzira na razinu natjecanja, to nije baπ...“Stanite, bojniËe, dovrπit Êemo mi. Malo? Toje za kapu do poda! “Koπarka je uzbudljiv, napet, neizvjestan,

ukratko prekrasan sport koji mi je uæitakigrati i gledati“, zavrπio je GreguriÊ rijeËimakoje jednostavno predstavljaju - entuzijasta!No, da razgovor o koπarci u MO RH-u ne bizapoËeo i zavrπio samo s njegovim imenom,

nije zaboravio spomenuti suigraËe Hrvoja Ba-riπiÊa i Mirka MandaliniÊa koji su uz njega naj-

dulje u momËadi MO RH-a. A i pukovnika Kreπu KovaËe-viÊa, prvo sportsko ime MO RH-a, nadleænog za struËnu ilogistiËku potporu MO RH-ovim koπarkaπima.

Bojnik D avorin G reguriÊ , kapetan koπarkaπke momËadi M ORH -a

Entuzijast meu koπevimaT ijek o m d ev et g o d ina u m o m Ëad i M O R H -a m ijenjali su se raz ni ig raËi, ali k o nstantak o π ark aπ k o g sp o rta u O S R H o staje jed na: D av o r in G reg u r i Ê !

Doma g oj VLAHOVIΔ

MORH

14,15 strana 1/2/08 10:46 AM

OS RH


U restoranu “Zvonimir“ veÊ setradicionalno uoËi BoæiÊa okupljajusvi djelatnici MO RH-a i GS O SRHna prigodnom boæiÊnom domjenku.

Uz drage kolege i goste iz drugihlokacija diljem Hrvatske, ljudi koji

se ponekad tek stignu pozdraviti uprolazu kroz hodnike imali su prili-ku porazgovarati i druæiti se. Takoje bilo i 1 9 . prosinca, kao i uvijek uznazoËnost najviπih vojnih i civilnihduænosnika MO RH-a i O SRH.

Kako je sve bilo u predblag-danskom raspoloæenju tako sui govori te boæiÊne i novogo-diπnje Ëestitke dvojice Ëelnikai domaÊina bili vrlo kratki.

NaËelnik GS O SRH generalzbora Josip L uciÊ zahvalio jesvima na doprinosu u 2 0 0 7 .za koju se, kazao je “sigurnomoæe reÊi da je bila uspjeπnau svim segmentima rada, natemelju Ëega smo dobili mno-ga priznanja unutar Hrvatskei izvan nje. NajveÊim priznan-jem smatramo najavljenu poz-ivnicu za Ëlanstvo u NATOkoju oËekujemo u sljedeÊojgodini“.

Ministar obrane BerislavRonËeviÊ prije svega je svima

poæelio mnogo zdravlja i obiteljskogsklada. Zahvalio je svima na sur-adnji ne samo u protekloj godini,nego u sve Ëetiri godine otkad ob-naπa duænost ministra.

D.V.

Meu raznim prigodnimsveËanostima uoËi proteklihblagdana posebno valja istak-nuti BoæiÊni koncert O rkestraHrvatske vojske.

Tradicionalni koncert odræanje 1 9 . prosinca u Koncertnojdvorani Vatroslava L isinskog, abrojnu publiku uime organiza-tora pozdravili su ministarobrane Berislav RonËeviÊ i za-povjednik O rkestra MiroslavVukovojac - Dugan.

Uz uvijek izvrstan O rkestarHV-a, kojim je ravnao mladi ali iskusni dirigent Tomi-slav F aËini, kao solisti nastupili su poznati hrvatskipjevaËi Vesna PisaroviÊ i Jacq ues Houdek te vokalnaskupina Rivers i kvartet Antifonus. U tom svojevrsnomglazbeno-scenskom spektaklu sudjelovali su i poznatimuziËar Boπko PetroviÊ te glumac Goran Navojec, aposebni gosti koncerta bili su Ëlanovi veÊ Ëuvene KlapeHRM-a “Sveti Juraj”. Na rasporedu su bila djela i

obrade uglavnom domaÊih autora, a uz osamnaest pri-godnih boæiÊnih skladbi posebno dojmljiva bila je dra-ma BoæiÊna priËa u izvedbi Gorana Navojeca u ulozibeskuÊnika. Za sve one koji su to veËer odluËili provestiu hrvatskom hramu glazbe sasvim sigurno bio je to do-bar izbor i joπ jedan dogaaj vrijedan sjeÊanja.

M. ALVIR

B oæ iÊ ni domjenak za djelatnike MO R H-a i G S O SR H

VeË er za sjeÊ anje

BoæiÊ ni koncert Orkestra H rvatske vojske

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io D

. K

IRIN

14,15 strana 1/2/08 10:46 AM

4. sijeËnja 2008.

TVRTKA L ockheed Martin je us-pjeπno testirala precizne projektile sGPS navoenjem za viπecijevni ba-caË raketa tipa ML RS. Testiranja suobavljena na poligonu W hite Sandsu ameriËkoj saveznoj dræavi NewMex ico.

Testiranje je obuhvatilo ispaljiva-nje dva projektila i provjeru sposob-

nosti GPS sustava za navoenje daizdræi ometanje. Provjerena je i spo-sobnost djelovanja novog upaljaËa uuvjetima snaænog ometanja. Premanavodima L ockheed Martina, obasu testa proπla prema oËekivanjimai ostvareni su svi ciljevi.

Projektili su ispaljeni iz bacaËaHIMARS, u osnovi lakπe inaËice

ML RS-a koja umjesto gusjeniËnograbi lakπe kotaËno podvozje, odnos-no taktiËki kamion.

Prvi je projektil ispaljen u moduza vertikalni napad. RijeË je o modi-fikaciji, odnosno posebnoj program-skoj aplikaciji koja projektilu omo-guÊava manevriranje i vertikalninapad na cilj. Drugi je projektil is-paljen sa standardnim softveromkoji omoguÊava klasiËan let po ba-listiËkoj putanji.

Temeljni razlog za razvoj nove ina-Ëice projektila (mogu ga rabiti i VBRML RS i VBR HIMARS) je stvaranjepreciznog oruæja sposobnog djelova-ti po vrijednim ciljevima, u nepos-rednoj blizini vlastitih snaga. C iljtakvih projektila je maksimalnosmanjiti kolateralnu πtetu i civilneærtve meu okolnim stanovniπtvom,te osigurati da vlastite snage u blizi-ni izabranog cilja ne budu greπkompogoene zbog iznenadnog naletavjetra ili sliËnog Ëimbenika koji mo-æe poremetiti putanju projektila iizazvati manje, ali potencijalno po-gubno odstupanje od cilja.

M. P E T ROVIΔ

1 6

UNATO» dosad brojnim predvia-njima kako Êe u natjeËaju za noviborbeni avion Maroko odabrati fran-cuski Rafale, vrlo izgledni pobjedniktog natjeËaja mogao bi biti L ock-heed Martinov F -1 6 C /D Block 5 2 .Tu moguÊnost i sluæbeno je najavilaameriËka agencija DSC A (DefenseSecurity C ooperation Agency ) kojaje sredinom prosinca 2 0 0 7 . izvijesti-la ameriËki Kongres o moguÊoj pro-daji borbenih aviona Maroku.

Dassault je Maroku dosad prezen-tirao dvije ponude. Prva se odnosina prodaju 1 8 Rafalea za iznos od2 ,6 milijardi dolara, dok se drugaponuda odnosi na prodaju 2 4 avio-na za iznos od 3 ,2 milijarde dolara.O no πto na odreeni naËin dajeprednost ameriËkoj pobjedi na nat-

jeËaju je toπto Marokokompletnoobnavlja flotuaviona. Nai-me, uz dvijeeskadrile zas-tarjelih bor-benih avionaF -5 i dvije es-kadrile tako-er zastarje-lih Mirage F 1 , kao πkolske avioneimaju T-3 7 proizvedene tijekomπezdesetih godina proπlog stoljeÊa.Sjedinjene AmeriËke Dræave uz 2 4nova borbena aviona F -1 6 C /D Block5 2 nude i prodaju 2 4 nova πkolskaaviona Tex an T-6 B, a vrijednost temoguÊe marokanske kupnje procje-

njuje se na oko 2 0 0 milijuna dolara.Ukoliko ameriËki Kongres odobri

prodaju ameriËkih aviona za potre-be Kraljevskog marokanskog ratnogzrakoplovstva, to bi bila prva L ock-heed Martinova pobjeda na sjeveruAfrike.

I. S K E NDE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKEU

S D

oD

Maroko p red kupnjom F-16

B olji p rojektil za MLR S

16-19 vijesti 01/02/08 09:31


POTKRAJ studenoga 2 0 0 7 . πvicar-ska vojska je od domaÊe tvrtke MO -W AG GmbH iz Kreuzlingena (uvlasniπtvu ameriËkog koncerna Ge-neral Dy namics) naruËila 2 6 oklop-nih vozila Piranha IIIC u pogonskojkonfiguraciji 8 x 8 . RijeË je o specija-liziranim komunikacijskim inaËica-ma koje Êe ojaËati zapovjedni infor-macijsko-komunikacijski sustav(C 3 I) πvicarske vojske. Taj C 3 I sus-tav u πvicarskoj vojsci poznat je podimenom F uhrungsiniformationssy s-tem der Stufe Heer (F IS HE ), tre-nutaËno je joπ u razvojnoj fazi, ali jeveÊ na visokom stupnju operativneiskoristivosti.

NaruËena Êe se vozila korisnikudostaviti tijekom 2 0 1 0 . i 2 0 1 1 . godi-ne, i to u nekoliko inaËica. © est Êe

vozila biti u inaËici brigad-nog zapovjednog vozila,osam Êe biti oklopljena ko-munikacijska vozila, a pre-ostalih 1 2 u inaËici nazvanoj“oklopna radiokomunikacij-ska pristupna toËka s pove-Êanom funkcionalnoπÊu”.Sva Êe vozila imati znatnestrukturalne modifikacijekoje su najoËitije na straænjem dije-lu koji je u odnosu na temeljnu ina-Ëicu poveÊan i podignut. Bit Êeopremljena i dodatnom opremomkao πto su sklopivi jarbol i nosaËiantenskih sustava.

PoËetkom 2 0 0 7 . veÊ je potpisanugovor πvicarske vojske i MO W AG-akojim je pokrivena konverzija 1 6 0zastarjelih protuoklopnih vozila Pi-

ranha I, opremljenih protuoklopnimsustavom TO W , pogonske konfigu-racije 6 x 6 , u zapovjedno vozilo za-povjednika bojne. No, kod tih se vo-zila ne provode opseænije struktu-ralne modifikacije, nego samo ukla-njanje nepotrebne opreme i oruæja ipostavljanje nove komunikacijskeopreme i raËunala.

M. P E T ROVIΔ

NAKON πto je u travnju 2 0 0 7 . pot-pisala ugovor s agencijom MDA(Missile Defense Agency ) agenci-jom o financiranju novog projekta,tvrtka Ray theon je poËetkom prosin-ca 2 0 0 7 . na poligonu W hite Sands,u ameriËkoj saveznoj dræavi NewMex ico, obavila prvo isprobavanjeNC ADE (Netw ork C entric AirborneDefense E lement) sustava, odnosnonjegove kljuËne komponente - in-fracrvenog pretraæivaËa ciljeva uglavi projektila zrak-zrak. Projektilje ispaljen s borbenog aviona F -1 6 ,a gaan je testni balistiËki projektilu njegovoj poËetnoj fazi leta, πto je suspjehom obavljeno. Za potrebe pr-vog pokusnog ciljanja iz zraka oba-vljena je modifikacija Ray theonovogprojektila zrak-zrak kratkog dometaAIM-9 X Sidew inder, iako je jedanod ciljeva NC ADE projekta razvojprotubalistiËkih projektila zrak-zraksrednjeg i kratkog dometa, pri ËemuÊe u daljnjoj fazi razvoja NC ADEprojekta velika pozornost biti danaprilagodbi i AIM-1 2 0 AMRAAMprojektila.

O snovu NC ADE -a Ëini napredniinfracrveni pretraæivaË za lociranje i

praÊenje ciljeva u zraku ugraen uprojektil, u koji je dodan i dvostu-panjski Aerojetov raketni motor kojis novom generacijom pogonskoggoriva omoguÊava manju ukupnuteæinu projektila i neπto veÊi domet.Ishodiπni cilj NC ADE programa jemoguÊnost lansiranja projektila srazliËitih platformi poput borbenihaviona, bespilotnih letjelica, zraËnihbrodova, aerostata, kako bi se na-pao protivniËki balistiËki projektilneposredno nakon lansiranja. Uz to,s novim naprednim protubalistiËkim

projektilima zrak-zrak vide i mo-guÊnost napada na protivniËkezraËne cisterne i AW AC S-e, odnos-no dodatnog jaËanja protubalistiË-kog πtita SAD-a i njegovih savezni-ka poput Izraela, Japana i JuæneKoreje. S obzirom na to kako seNC ADE projektili mogu svrstati utzv. low cost oruæje, posebice u us-poredbi s laserskim protubalistiËkimnaoruæanjem, vrlo je moguÊa njiho-va prodaja znatno veÊem broju ze-malja.

I. S K E NDE ROVIΔ

Prvi zraË ni usp jeh NC A DE-a

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Joπ Piranha III za π vicarsku vojsku

DID

16-19 vijesti 01/02/08 09:31

ISTRAÆIVA»I ameriËkog GeorgiaInstitute of Technology razvili suminijaturni senzor koji rabi polimer-nu membranu na siÊuπnom silicij-skom disku πto mjeri kemikalije uvodenom i plinskom okruæju. Istra-æivaËi vjeruju kako nizovi takvihsenzora s razliËitih vrsta povrπinamogu u terenskim uvjetima brzodetektirati brojne kemikalije.

Nova tehnologija omoguÊava ana-liziranje uzoraka zraka i vode u te-renskim uvjetima i, za razliku oddosadaπnjih tehnologija koje su ba-zirane na velikim ureajima za ana-lizu, ne traæi prijenos uzoraka u la-boratorij.

Tako se proces detekcije znatnoubrzava i moæe se odmah znati je liu odreenom podruËju prisutna ne-ka opasna kemikalija. To je posebnovaæno kod sumnje na teroristiËkenapade kemijskim sredstvima ili naindustrijske incidente u npr. kemij-skom pogonu ili skladiπtu.

Iako je rijeË o tehnologiji koja jejoπ uvijek u razvoju, testovi pokazu-ju dobre rezultate i u konaËnici bitrebali omoguÊiti izradu malih iuËinkovitih detektora kemikalija. Zatakve detektore najveÊe zanimanjeosim vojske pokazuju vatrogasci idruge sliËne ustanove i agencije ko-je nastupaju prve u sluËaju nekog

incidenta s otrovnim i πtetnim kemi-kalijama. Ukoliko se ne zna toËno oËemu je rijeË, treba napraviti testo-ve kako bi se odagnala i najmanjasumnja, a nova tehnologija omogu-Êava brzo i precizno detektiranje teodreivanje potrebnih postupakakako bi se potencijalna opasnost πtoprije sanirala.

M. P E T ROVIΔ

POD pritiskom ameriËke ratnemornarice i Kongresa za razvojemnove krstarice temeljene na formirazaraËa DDG 1 0 0 0 klase Zumw altna nuklearni pogon, grupa analiti-Ëara koja trenutaËno radi na sljede-Êoj generaciji velikog povrπinskogborbenog broda mogla bi predloæitidva potpuno razliËita broda unutarC G(X ) programa. Prvi brod istisnineoko 1 4 0 0 0 tona, tzv. eskortna krsta-rica, izvedenica je razaraËa DDG1 0 0 0 , a namijenjena je zaπtiti udar-ne grupe nosaËa zrakoplova. Krsta-rica bi zadræala osnovne karakteris-tike trupa razaraËa DDG 1 0 0 0 uve-Êane za joπ nepoznatu vrijednost,kao i vrstu pogona plinskim turbina-ma. Druga nova krstarica na nukle-arni pogon bila bi daleko veÊa, istis-nine oko 2 5 0 0 0 tona, konvencional-ne forme pramca, a bila bi optimizi-

rana za operacije obranebalistiËkim projektilima.Prema prijedlogu, plani-rana je gradnja pet veli-kih i 1 4 eskortnih krsta-rica koje bi upotpunile3 0 -godiπnji plan ameriË-ke ratne mornarica za3 1 3 brodova, a zamijeni-le bi joπ uvijek aktualneC G 4 7 Aegis razaraËe

klase Ticonderoga.Neimenovani izvori navode kako

je dio C G(X ) programa i razvoj Ki-netic E nergy Interceptor (KE I) rake-te - velike rakete namijenjene pres-retanju i uniπtenju balistiËkih pro-jektila koju razvija tvrtka NorthropGrumman. KE I raketu moguÊe je is-paliti s kopna ili broda, a presretanjebalistiËkog projektila je moguÊe ubilo kojoj fazi njegovog leta. Premavanjskim dimenzijama, raketa KE Ije daleko veÊa od voenog projektilaSM-3 koji je razvila tvrtka Ray theonza naoruæanje ameriËkih krstarica irazaraËa za BMD (Balistic MissileDefense) ulogu. Prema sadaπnjimspoznajama, promjer KE I-ja je 1 me-tar, duljina mu je gotovo 1 2 metara,a kao i SM-3 projektil ima kinetiËkubojnu glavu. L ansirna cijev za jednuraketu zauzima prostor kao i 6 -cijev-

ni lanser SM-3 projektila. TrenutaË-no se razvija kopnena inaËica KE Irakete Ëija Êe prva ispitivanja zapo-Ëeti ove godine.

Pogon velike C G(X ) krstarice te-meljio bi se na nuklearnoj tehnolo-giji koja je ugraena na ameriËkepodmornice klase Seaw olf i nosaËezrakoplova klase Nimitz. Joπ uvijekse vodi rasprava oko konfiguracijepogonskog sustava, pa se razmatra-ju dvije inaËice: udvostruËiti jedanreaktor ugraen u navedene pod-mornice Ëime bi se dobilo 6 8 MWsnage, ili prepoloviti 2 0 9 MW snageugraenih u nosaËe zrakoplova.Ukoliko je vjerovati prvim najava-ma, prva inaËica se daleko manjerazmatra zbog manjka snage zaukupnu potrebnu energiju krstarica.KonaËna cijena nove velike krstari-ce joπ uvijek nije definirana, a s ob-zirom na to da Êe se temeljiti na ci-jeni gradnje i opremanja razaraËaDDG 1 0 0 0 uz dodatan troπakugradnje nuklearnog pogona, pret-postavlja se da Êe cijena velikeC G(X ) krstarice iznositi izmeu 4 i5 milijardi dolara. AmeriËka morna-rica planira narudæbu prve C G(X )krstarice u 2 0 1 1 . dok bi posljednjibrod bi naruËen 2 0 2 3 . godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 4. sijeËnja 2008.

A meriË ki p rogram krstarica C G (X)

Senzor za opasne kemikalije


Georg

iaTech

16-19 vijesti 01/02/08 09:31

1 9

PROGRAMI razvoja viπenamjen-skih odobalnih patrolnih brodova ibroda za potporu mornariËkim ope-racijama nizozemske kraljevske rat-ne mornarice bit Êe poneπto uspo-ren u odnosu na predviene rokovezbog nedostatka sredstava. U skla-du s predvienim, trenutaËni rokovidostave i ulaska u operativnu sluæ-bu Ëetiriju patrolnih brodova su od2 0 0 9 . do 2 0 1 2 ., dok bi brod za pot-poru trebao biti predan do 2 0 1 5 .godine.

Glavna karakteristika broda zapotporu mornariËkim operacijamaje velika helikopterska paluba sdvjema sletnim toËkama te sletnomstazom i moguÊnost smjeπtaja 8teπkih helikoptera tipa C hinook ili8 helikoptera tipa NH9 0 , a uz du-ljinu 1 9 6 ,2 m, πirinu 3 3 ,5 m, i gazod 7 ,8 m imao bi punu istisninu2 4 5 0 0 tona. Uz veliku brodsku bol-nicu predvien je smjeπtaj 2 0 ope-racijskih dvorana. O snovno nao-ruæanje sastojat Êe se od dva susta-va za blisku borbu GoalkeeperC IW S i deset strojnica kalibra0 ,5 mm. Temelj propulzije Ëinit Êesve popularniji dizel-elektriËni sus-tav koji Êe omoguÊavati najveÊu br-zinu od 2 0 Ëvorova.

S pribliæno 3 7 5 0 tonapune istisnine, glavneznaËajke trupa su duljina1 0 7 ,9 metara, πirina 1 6 ,2 igaz 3 ,2 metra. Najvjerojat-nije Êe biti naoruæani jed-nim topom O TO Melarakalibra 7 6 mm, lakimbrodskim topom ML G 2 7 idvjema strojnicama kali-bra 0 ,5 mm πto odgovaraoperacijama patroliranja uobalnom podruËju ispremnost na borbene ak-tivnosti slabog do sred-njeg intenziteta. Ti patrolni brodovibit Êe opremljeni sa Ëetiri dizel-mo-tora W artsila 1 2 V2 6 koji Êe u sprezis trupom postizati brzinu od oko 2 2Ëvora. Krmena paluba predvienaje za prihvat jednog NH9 0 helikop-tera, a nosit Êe i dva gumena Ëamcas tvrdim dnom. Uz posadu koja bro-ji 5 0 Ëlanova postoji moguÊnostsmjeπtaja dodatnih 4 0 mornara ilispecijalnih postrojbi.

U skladu s izvorima, nedostataksredstava pomaknut Êe dostavuodobalnih patrolnih brodova bar zajednu godinu, dok Êe u sluËajubroda za potporu rokovi biti po-maknuti za tri godine. Bez obzira

na najavljene teπkoÊe u programu,ugovori za gradnju svih Ëetiriju pa-trolnih brodova trebali bi biti potpi-sani do kraja 2 0 0 7 . ili poËetkom2 0 0 8 . godine. Ako gradnja dvajupatrolnih brodova bude povjerenanizozemskom brodogradiliπtuSchelde, a gradnja druga dva bro-dogradiliπtu Galati tvrtke Damen uRumunjskoj, rok dostave brodovado 2 0 1 3 . godine mogao bi biti poπ-tivan. Kako bi brod za potporumornariËkim operacijama bio dos-tavljen mornarici do 2 0 1 8 ., ugovoro gradnji trebao bi biti potpisanpoËetkom 2 0 1 4 .

Ma ja P T IΔ G RÆ E LJ

AMERI»KO-BRITANSKI projektrazvoja nove generacije navoenihbombi, zapoËet tijekom 2 0 0 3 ., s raz-vojnim proraËunom od 1 2 0 milijuna

funti, napokon je poËet-kom prosinca 2 0 0 7 .postigao uspjeh. Nai-me, poËetkom prosincabritanskim borbenimavionima Harrier GR9 Akoji se nalaze u Afga-nistanu isporuËena jeprva koliËina “pamet-nih” navoenih bombiPavew ay IV koje imajutzv. hibridni sustav na-voenja, odnosno uz la-sersko navoenje imaju

i dodatno GPS/INS navoenje.Isporuka prve koliËine novih Pave-

w ay a se oËekivala tijekom rujna2 0 0 7 ., meutim zbog problema s

Thalesovim Aurora upaljaËima bilesu nuæne odreene preinake i do-datna testiranja koja su uspjeπnoobavljena tijekom jeseni, pa je takopoËetkom prosinca prva koliËinanovih Pavew ay a upuÊena u Afga-nistan. To nije bila jedina preinakana “hibridnim” Pavew ay ima. Nai-me, tijekom 2 0 0 3 . kad je zapoËetprojekt razvoja temeljna ideja je bilaprilagodba bombe GBU-1 2 Pavew ayII - Mk 8 2 od 2 2 7 kg, a tijekom vre-mena preπlo se na prilagodbu bom-be GBU-1 6 Pavew ay II - Mk 8 3 od4 5 4 kg, πto Ëini jedinstvenu inaËicute obitelji “pametnih” bombi Ëiji jezasad jedini korisnik britanski RAF .

I. S K E NDE ROVIΔ

4. sijeËnja 2008.

Nedostatak sredstava za nove nizozemske brodove


Hibridni Pavew ay IV

16-19 vijesti 01/02/08 09:31

Smjeπten na zapadnoj obali Pirinejskog poluotoka Portugal je oduvijek bio sudbinski upuÊen prema velikom

oceanu. Tamo daleko, preko njega portugalski moreplovci i vojnici stvarali su imperij koji se svojedobno prosti-

rao Ëak na Ëetiri kontinenta

VOJ S KE S VIJ ET A

4. sijeËnja 2008.20

Povijest portugalske dræave injezinih oruæanih snaga pre-puna je ratnih kampanja koje

su Portugalci vodili za svoju slobo-du i neovisnost protiv razliËitih os-vajaËa koji su se izmjenjivali u svo-jim pohodima na bogati zapad Pi-rinejskog poluotoka. Portugalskadræava oformljena je pred kraj X I.stoljeÊa, toËnije 1 0 9 5 . godine. O dtada pa do suvremenog doba portu-galska povijest biljeæi borbe protivnajezde Maora u X II. stoljeÊu i ratprotiv osvajaËa iz Kastilje u X IV.stoljeÊu. Rat protiv πpanjolske kruneponovno se vodio u X VII., a na listuosvajaËa upisale su se i Napoleo-nove trupe u X IX . stoljeÊu.

Priklijeπtenima izmeu Atlantskogoceana i s moÊnom © panjolskom zaleima, portugalskim vladarima nijepreostalo niπta drugo nego svojemoreplovce slati u istraæivanja i os-vajanja preko velikog oceana. U re-lativno malo vremena za zemlju ta-da vrlo ograniËenih ljudskih i mate-rijalnih potencijala, portugalski voj-

nici i trgovci stvorili su imperij kojise prostirao na juænoameriËkom,afriËkom i azijskom kontinentu.Brazil, Mozambik, Angola, Azori,Gvineja Bisau, C apo Verde, SaoTome, Goa i Macao bili su najvred-niji dragulji u kruni portugalskihkraljeva. Dio tih kolonija (naroËitoonih afriËkih) Portugal je vojniËki ipolitiËki dræao gotovo do sredine7 0 -ih godina proπlog stoljeÊa kadaje nakon poraza u tzv. Kolonijalnomratu (1 9 6 1 . - 1 9 7 4 .) morao priznatinjihovu neovisnost.

Viπe od godinu dana poslije izbi-janja I. svjetskog rata, tadaπnja por-tugalska vlada pod pritiskom Veli-ke Britanije zapovjedila je zapljenusvih njemaËkih trgovaËkih brodovakoji su se nakon izbijanja ratazatekli u tada neutralnim portugal-skim lukama. Pod britanskim pritis-kom Portugal je proglasio ratnostanje s C entralnim silama. U istovrijeme osnovan je u gradu Tan-cosu tzv. Portugalski ekspedicijskikorpus (C orpo E x pedicioná rio Por-

tugu_ - C E P) pod zapovjedniπtvomgenerala Nortona de Matosa. Usvom sastavu C E P je imao 3 0 0 0 0vojnika ukljuËenih u britanske ek-spedicijske snage koje su se borilena zapadnoj fronti. Prvi portugalskivojnici pristigli su u rovove zapad-ne fronte u veljaËi 1 9 1 7 . Na istufrontu upuÊen je i poseban portu-galski topniËki korpus koji je tre-bao ojaËati francuske topniËke pos-trojbe veÊ od oæujka 1 9 1 8 . Portu-galske postrojbe sudjelovale su unekoliko veÊih bitaka bez nekih za-paæenijih postignuÊa. »ak πtoviπe,njihova Druga pjeπaËka divizija jebila gotovo uniπtena u izravnomsudaru s njemaËkim snagama.O sim na europskom zapadnom bo-jiπtu, portugalske kolonijalne trupeu Africi iz Angole i Mozambikaborile su se takoer protiv nje-maËkih snaga u susjednim koloni-jalnim posjedima.

Ig or S P IC IJ ARIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

Portugalske specijalne postrojbe

20,21 strana 01/02/08 09:23

4. sijeËnja 2008.

Godine djelovanja savezniËkih iNATO snaga u Iraku i Afgani-stanu joπ jednom su pokazale

svu osjetljivost borbenih letjelica nadjelovanje lakih PZO sustava, paËak i onih “zastarjelih”. Ustvari,kad se pogleda statistika zadnjihpet godina jasno je da ne postoji tipzrakoplova - s fiksnim ili rotirajuÊimkrilima, borbeni ili transportni, kojinije oboren paljbom sa zemlje (vo-enim ili Ëak nevoenim projektili-ma). O barani su u najrazliËitijim si-tuacijama, kao u sijeËnju 2 0 0 7 . kadje AH-6 4 Apache ameriËke kopnenevojske oboren snaænom paljbomlakog streljaËkog oruæja i protuoklo-pnih ruËnih bacaËa dok je pruæaoblisku potporu iraËkim snagamasjeverno od Najafa.

I dok je opasnost od ruËnih protu-oklopnih bacaËa poznata od prije,joπ od doba rata u Vijetnamu i An-goli, Ëudno je da su i danas, unatoËtehnoloπkom napretku u posljednjih4 0 godina, i dalje opasnost za su-vremene borbene letljelice. Narav-

no, bez sustava navoenja pogaa-nje letjelica tim oruæjem pitanje jeËiste sreÊe. No, nedavno je u Afga-nistanu otkriveno nekoliko modifici-ranih projektila koji su dobili nekuvrstu programiranih upaljaËa kojiaktiviraju njihove bojne glave i prijeudara u cilj. Na taj im je naËin znat-no poveÊana vjerojatnost uniπtava-nja sporih i niskoleteÊih ciljeva (kaoπto su transportni helikopteri), po-sebno ako se projektili ispaljuju uplotunima.

Igra maËke i miπaTijekom hladnoga rata i nakon nje-

ga ostvaren je iznimno velik napre-dak u razvoju tehnologija potrebnihza lake PZO sustave, posebno raket-ne. Zbog toga je stvorena svojevrsnaigra maËke i miπa, u kojoj se proiz-voaËi borbenih letjelica trude raz-viti nove tehnologije kojima Êe neu-tralizirati PZO opasnost. Na raspo-laganju su im relativno jeftine in-fracrvene bljeskalice i mamci, ali iskupi elektroniËki sustavi ometanja.

A onda se dogodi da se letjelicenau u opasnosti od potpuno novoglakog PZO oruæja koje Ëak nema nisustav za navoenje koji bi se mo-gao ometati. Kako se projektili izprotuoklopnih ruËnih bacaËa ispa-ljuju na ciljeve na maloj udaljenostiposade i elektroniËki sustavi za ot-krivanje nemaju dovoljno vremenaza reakciju. Jedina je moguÊnostpromjena taktike uporabe letjelica -letenje na veÊim visinama.

Glavno obiljeæje ratova u Iraku iAfganistanu je nepredvidljivost usvakom pogledu. Piloti mogu tjedni-ma letjeti iznad odreenog podruËjabez ikakvih reakcija sa zemlje, aonda se u trenutku naÊi na metipaljbe iz suvremenih lakih PZOraketnih sustava koji se lansiraju sramena (MANPADS) ili iz svih mo-guÊih i “nemoguÊih” oruæja, od ko-jih veÊina nije namijenjena PZOdjelovanju.

VOJ NA T EH NIKA

Novi sukobi i stare p rijetnje (I. dio)

21

UnatoË napretku tehnologija i sve preciznijim vo enim projektilima zrak-zemlja veliki dio borbenih letjelica, pri-

je svega helikoptera, joπ uvijek djeluje s malih visina, unutar zone djelovanja lakih PZO sustava

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ



20,21 strana 01/02/08 09:24

22

Ako se zna da operativni vijeksuvremenih lovaca traje od 3 0do Ëak 5 0 godina, onda se

moæe postaviti logiËno pitanje isplatili se dati stotine milijardi ameriËkihdolara (ili eura) za kupnju radarskinevidljivih (stealth) aviona. Naime,brzi razvoj radarske i elektrooptiËketehnologije mogao bi za samo neko-liko godina poniπtiti sve stealthprednosti. Tako se lako moæe dogo-diti da avion kupljen danas po znat-no niæoj cijeni, naknadnom moder-nizacijom i ugradnjom novog radaradobije moguÊnost otkrivanja znatnoskupljih stealth lovaca. Moæda Êeneke druge odlike, kao moguÊnostokomitog polijetanja i slijetanja, ubliskoj buduÊnosti biti mnogo vaæni-je. O sim toga, sigurno je da Êe se zanajkasnije deset godina u naoruæa-

nju najsuvremenijih ratnih zrako-plovstava naÊi namjenski projekti-rane bespilotne borbene letjelice ko-je Êe i po cijeni i po borbenim odli-kama znatno nadvisivati danaπnjenajsuvremenije lovaËke avione.

Danas kupci lovaËkih aviona mo-raju paziti na sve aspekte, ne samona nabavnu cijenu. Tu je i pitanjecijene (troπkova) operativne upora-be koja nakon 3 0 godina moæe ne-koliko puta premaπiti nabavnu.Drugo vaæno pitanje su sadaπnjeborbene moguÊnosti lovca koji seæeli kupiti jer je odavno proπlo vri-jeme kad su ratna zrakoplovstvamogla priuπtiti nabavu specijalizira-nih aviona. Danas se od suvreme-nog lovca oËekuje uspjeπno obav-ljanje viπe zadaÊa, od lovaËkih, ju-riπnih pa sve do elektroniËke borbe.

Naravno, tu je i vaæno pitanje mo-guÊnosti naknadnih modernizacija,to jest hoÊe li proizvoaË avionamoÊi pruæati odgovarajuÊu tehni-Ëku potporu kupcu do kraja opera-tivnog vijeka lovca.

Da sve bude joπ kompliciranije,ne moæe svaki kupac kupiti svakilovaËki avion koji zaæeli. To nijesamo pitanje novaca nego (joπ Ëeπ-Êe) politiËke spremnosti vlasti dr-æave u kojoj se lovac proizvodi pro-dati ga odreenom kupcu. Tako suse stvorile cijele regije kojima, izËisto politiË- kih razloga, dominira-ju proizvoaËi iz Amerike, E urope,Rusije, a odnedavno sve ËeπÊe iKine.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

P ripremio Dra æ en MILIΔ

G uæ va u zraku (I. dio)



Iako se to na prvi pogled ne Ëini tako, odabir odgovarajuÊeg borbenog aviona nije nimalo lagana zadaÊa

4. sijeËnja 2008.

22,23 strana 01/02/08 09:46

Iako je sredinom proπlog stoljeÊatvrtka C onvair (punim imenomC onsolidated Vultee Aircraft C or-

poration) bila vaæan proizvoaË voj-nih aviona, posebno bombardera,danas πira javnost uglavnom viπe nezna za nju. Do toga je doπlo jer je uoæujku 1 9 5 3 . tvrtka prodana korpo-raciji General Dy namics, Ëije vod-stvo baπ i nije imalo previπe “sluha”za velika i nesigurna ulaganja uvojne avione. Zbog toga su veÊ1 9 6 5 . obustavili proizvodnju aviona,a 1 9 9 4 . dijelove C onvaira prodaliMcDonnell Douglasu i L ockheedu.VeÊ u to vrijeme samo su najveÊipoznavatelji znali da C onvair joπuvijek djeluje. Preostali ostaci osta-taka C onvaira sluæbeno su ugaπeni1 9 9 6 .

C onvair je nastao 1 9 4 3 . spajanjemtvrtki C onsolidated Aircraft i VulteeAircraft. Tvrtka C onsolidated svjet-sku je slavu stekla hidroavionomC atalina i bombarderom B-2 4 L ibe-rator. Najpoznatiji proizvodi tvrtkeVultee bili su palubni bombarder izobruπavanja A-3 1 i A-3 5 . Prvi velikiprojekt novonastale tvrtke bio jestrateπki bombarder B-3 6 .

PoËeci razvojaKorijeni B-3 6 seæu joπ u 1 9 4 1 ., u

vrijeme kad se Ëinilo da Êe nacisti-Ëka NjemaËka u svom nezadræivom

pohodu osvojiti cijelu E uropu, za-jedno s Velikom Britanijom. Gubitakbritanskog otoËja znaËio bi i gubi-tak posljednjih europskih baza.Zbog toga je ameriËko ratno zrako-plovstvo zatraæilo hitan razvoj stra-teπkog bombardera interkontinen-talnog doleta, dovoljnog da dosegneciljeve u E uropi iz baza smjeπtenihu Sjedinjenim AmeriËkim Dræava-ma. Tako je 1 1 . travnja 1 9 4 1 . ob-javljen natjeËaj za novi bombarderkoji je trebao imati maksimalnubrzinu leta 7 2 0 km/h, brzinu krsta-renja od 4 4 0 km/h i operativni vrhu-nac leta 1 5 0 0 0 metara. Joπ vaænijizahtjevi bili su dolet od 1 9 2 0 0 kilo-metara na visini od 8 4 0 0 metara.Razrada idejnih planova ponuenaje tvrtkama C onsolidated Aircraft iBoeing. Mjesec dana kasnije pri-kljuËio im se i Northrop sa svojimprijedlogom leteÊeg krila. TvrtkaMc Donnell Douglas dobila je 1 9 .travnja ugovor za prilagodbu moto-ra Allison V-3 4 2 0 za uporabu nabombarderima.

Tvrtka C onsolidated svoj je prijed-log Model 3 5 predala 3 . svibnja1 9 4 1 . Prijedlog je obuhvaÊao dvarjeπenja bombardera sa Ëetiri ili πestmotora. Preuzeta su neka rjeπenja sbombardera B-2 4 L iberator, kao πtoje rep s dva vertikalna stabilizatora.Kako bi ubrzalo razvoj novog bom-

bardera, ameriËko je zrakoplovstvo1 9 . kolovoza 1 9 4 1 . smanjilo zaht-jeve. Tako je dolet smanjen na1 6 0 0 0 kilometara, a borbeni radijusdjelovanja na 6 4 0 0 km s 4 5 0 0 kgbombi. Nova brzina krstarenja od-reena je u rasponu od 3 8 5 do4 8 0 km/h. O perativni vrhunac letasmanjen je na 1 3 4 0 0 metara. Boe-ing, C onsolidated i Douglas su 3 .listopada 1 9 4 1 . predali nove prijed-loge usklaene s novih zahtjevima.Kao najbolja ponuda odabran jeC onsolidatedov Model 3 5 , pa je veÊ1 6 . listopada tvrtka dobila sluæbenudozvolu za nastavak projekta.Ugovor za izradu dva prototipa, oz-naËena kao X B-3 6 , potpisan je 1 5 .studenog 1 9 4 1 . KonaËni odabir pri-jedloga sa πest motora obavljen je2 2 . studenoga iste godine, pa je od-luËeno da Êe se, zbog uπtede u masii jednostavnosti konstrukcije ipakrabiti klasiËni vertikalni stabilizator.Kako ne bi doπlo do brkanja dvaprojekta, C onsolidated je 1 0 . prosin-ca svoj projekt preimenovao u Mo-del 3 6 i tako izbjegao zamjenu sNorthopovim B-3 5 (viπe o ovombombarderu i nasljedniku Y B-4 9moæete proËitati u Hrvatskom vojni-ku broj 7 3 ).

4. sijeËnja 2008.

Doma g oj MI» IΔ

B-36 je bio prvi bombarder s dovoljnim doletom da iz ameriËkih baza dosegne ciljeve u Sovjetskom Savezu.

U natoË tome i letaËko i zemaljsko osoblje jedva je doËekalo da iza e iz operativne uporabe



23

C onvair B -36 Peacemaker

VOJ NA POVIJ ES T

22,23 strana 01/02/08 09:46

H rvatski vitezovi Reda M arije Terezije (VII)

Na poloæajima kod Weisskirchena 26. studenoga 1778. zaustavio je GvozdanoviÊ pruski napad pred oËima

pruskoga kralja i nakon viπesatne borbe odbacio ga natrag....

4. sijeËnja 2008.24

Vojnu sluæbu Petar Vid Gvozda-noviÊ poËeo je 1 7 5 2 . s 1 4 go-dina kao dobrovoljac u redu-

ciranoj Varaædinskoj krajiπkoj hu-sarskoj pukovniji. Roen je 1 2 . lip-nja 1 7 3 8 . u Pavlancima na Æumber-ku kao sin poruËnika Petra Gvozda-noviÊa. O tac mu je poginuo 1 7 5 7 . ubitci kod Kolina u Sedmogodiπnjemratu, u kojoj je sudjelovao i Petarmlai. Izgubivπi oca, nastavio je sbitkama: sudjelovao je u prodorudo Berlina i bitkama kod Hochkir-cha, Bamberga, Max ena, Torgaua iNossena. Zbog zasluga u ratu na-predovao je sve do Ëina satnika(Rittermeistera). VeÊ 1 7 7 0 . spomi-nje se kao bojnik u KarlovaËkojkrajiπkoj husarskoj pukovniji, a1 7 7 3 . promaknut je u potpukovnikai postao zapovjednik karlovaËkihhusara. Joπ 1 7 7 0 . carica Marija Te-rezija potvrdila mu je posjede uÆumberku, a 1 7 7 3 . i plemstvo. SKarlovaËkom husarskom pukovni-jom borio se tijekom Rata za bavar-sko naslijee (1 7 7 8 .-1 7 7 9 .). Na po-loæajima kod Schestow cza i Slavìti-na u nekoliko je navrata odbio ne-prijateljske pokuπaje prijelaza pre-ko rijeke Mette, nanijevπi mu veli-ke gubitke. Tijekom 1 5 . i 1 6 . srpnja1 7 7 8 . izveo je GvozdanoviÊ protu-napad kod F rankensteina i napaoneprijateljski tabor. Djelomice jepoubijao, a djelomice protjeraopredstraæe te prognao mnogo jaËeneprijateljske odjele iza njihovihbaterija. Kod Hradecza uspjelo muje u πahu dræati Ëitav pruski korpusgenerala W unscha tako da on nijemogao niπta poduzeti, a potom jesa svojim husarima odbacio grena-dirsku bojnu Pitterisch preko Hau-

fena i zarobio pet neprijateljskih to-pova od 1 2 funti. Na poloæajimakod W eisskirchena 2 6 . studenogazaustavio je GvozdanoviÊ pruskinapad pred oËima pruskoga kralja inakon viπesatne borbe odbacio ganatrag. Ne manje slavno dræao se ikod Taubnitza. Neprijatelj je nastu-pao prema njemu s nadmoÊnijomsilom, ali on nije Ëekao neprijatelj-

ski napad veÊ je jurnuo na njega.Najprije je odbacio neprijateljskokonjaniπtvo i natjerao ga u bijeg, apotom je prisilio i pjeπaπtvo da sepovuËe pod zaπtitu vlastitog top-niπtva. Taj i brojni drugi pothvati ukojima je iskazao osobitu srËanost,uviavnost i lukavost donijeli sumu 1 7 7 9 . promaknuÊe u pukovnikai imenovanje za zapovjednika Sla-vonske krajiπke husarske pukovni-je, te Viteπki kriæ Reda Marije Tere-zije. O dlikovanje mu je dodijeljenona 1 3 . promociji 1 9 . svibnja 1 7 7 9 .

Iste godine dobio je ugarski baru-nat, a 1 7 8 0 . i zapovjedniπtvo nadGradiπkom krajiπkom pjeπaËkompukovnijom s kojom je sudjelovao uTurskom ratu (1 7 8 7 .-1 7 9 2 .). Tije-kom opsade Brebira (Bosanske Gra-diπke) predvodio je GvozdanoviÊprvu kolonu, sastavljenu od 8 . sat-nije pjeπaπtva i 1 5 0 dobrovoljaca, ujuriπu na neprijateljski tabor, gdjeje zaπao neprijatelju iza lea. Turcisu pruæali snaæan otpor i tek nakontreÊeg ponovljenog juriπa napustilisu tabor. GvozdanoviÊ je 6 . listopa-da 1 7 8 8 . promaknut u Ëin generalbojnika i primio je zapovjedniπtvoutvrde u Staroj Gradiπci.

U prvom koalicijskom ratu protivF rancuske zapovijedao je na poËet-ku brigadom, a kako je 2 0 . prosinca1 7 9 3 . unaprijeen u Ëin podmarπa-la, dobio je ubrzo zapovjedniπtvodivizije. Iako se mnogo puta istak-nuo tijekom ratovanja od 1 7 9 2 . do1 7 9 5 ., proslavio se u okrπaju kodHandschuhsheima, sjeverno odHeidelberga, 2 4 . rujna 1 7 9 5 . Gvoz-danoviÊ je u tom sukobu zapovije-dao trima brigadama (sastavljenimaod 1 0 bojni i 1 8 eskadrona, oko8 0 0 0 vojnika) s kojima je dræao des-nu obalu rijeka Rajne i Neckar. Bri-gada generala Adama BajaliÊa bilaje rasporeena kod Neunheima iHandschuhsheima te Heidelberga.Druga brigada generala MichaelaF rö licha nalazila se kod Kirchhei-ma, a brigada generala AndreasaKaraiczay a kod W ieslocha. Njih sunapale dvije mnogo nadmoÊnijefrancuske divizije (7 . Dufour i 8 .Ambert) Rajnske armije Pichegrus soko 1 2 0 0 0 vojnika pod zapovjed-niπtvom divizijskog generala Du-

POD LIS T A K

Petar Vid G vozdanoviÊ (1738 .-1802.)

Vla d imir B RNARDIΔ

24,25 dossier strana.qxd 01/02/08 09:17

foura. GvozdanoviÊ je branio svojepoloæaje s velikom postojanoπÊu, avlastitom je hrabroπÊu i odvaænoπÊuoduπevljavao vojnike, tako da je ne-prijatelj bio potuËen s velikim gubi-cima. Na bojnom polju je ostavioviπe od tisuÊu mrtvih i ranjenih, ameu njima bio je i smrtno ranjenifrancuski brigadni general Dusirat.Zaplijenjeno je i osam topova spredpregom, mnogo kola i prtljage,a zarobljen je teπko ranjeni francus-ki general Dufour, 1 9 Ëasnika i 5 0 0vojnika. Posljedice te pobjede bilesu vaæne. Marπal grof C lerfay t, za-povjednik austrijske vojske na Do-njoj Rajni, viπe nije morao brinuti osvojoj pozadini i vezi sa zapovjedni-kom vojske na Gornjoj Rajni gene-ralom konjaniπtva grofom W urmse-rom. Naime, mogao se s njime i sje-diniti kod Nidda i boËnim manev-rom ugroziti pozadinu Sambre-Maas armije francuskog marπalaJourdana koja je joπ 4 . rujna preπlaRajnu kod Dü sseldorfa i Uerdinge-na. Stoga je Jourdan bio prisiljenna potpuno povlaËenje preko Rajne.

Za izniman pothvat kod Hand-schuhsheima odlikovan je Gvozda-noviÊ Komanderskim kriæem RedaMarije Terezije koji mu je dodijeljenna 3 5 . promociji 2 . listopada 1 7 9 5 .

Potom je u lipnju 1 7 9 6 . upuÊen sgrofom W urmserom na ratiπte u sje-vernoj Italiji, ali ondje mu je ratnasreÊa okrenula lea. Na poËetkuoperacije usmjerene na slamanjeopsade, koju je oko austrijske utvr-de Mantove podigao francuski voj-skovoa Napoleon Bonaparte, pov-jerio je grof W urmser GvozdanoviÊuzapovjedniπtvo prve kolone austrij-ske L ombardijske armije. O na sesastojala od 1 6 bojni i 7 satnija pje-πaπtva, 2 satnije pionira i 1 3 1 /4 ko-njaniËkih eskadrona zajedno s 2 4topa, ukupno 1 7 6 0 0 vojnika. Dok jeW urmser s glavninom snaga od oko2 4 0 0 0 vojnika L ombardijske armijenapredovao od Trenta juæno, Gvoz-danoviÊ je sa svojom kolonom tre-bao napredovati prema Mantovi za-padnom obalom jezera Gardo. Saz-navπi za dolazak austrijske vojskeNapoleon je zakratko prekinuo op-sadu Mantove i uputio se prvo pre-ma GvozdanoviÊevoj koloni koja jeugroæavala njegove komunikacije sMilanom. U sukobu 2 . i 3 . rujna1 7 9 6 . kod L onata, na juænom krajujezera Gardo, Massena je porazioaustrijsku vojsku i natjerao je u bi-jeg sve do Tirola, uz gubitke od3 0 0 0 vojnika i 2 0 topova. PoËetkom1 7 9 7 . zapovijedao je GvozdanoviÊsa 6 do 7 0 0 0 vojnika pete koloneaustrijske vojske pod zapovjedniπt-

vom generala topniπtva Alvinczy a ubitci kod Rivolija (1 4 .-1 5 . sijeËnja1 7 9 7 .). Ta kolona πtitila je bolniËkuopremu i teπku prtljagu. Ubrzo, 2 8 .veljaËe 1 7 9 7 . GvozdanoviÊ je umi-rovljen.

Iako vrlo hrabar vojnik i divizijskizapovjednik, GvozdanoviÊu je zavelike operacije manjkalo zapovjed-ne sposobnosti, dara i naobrazbe.

Na novom i nepoznatom tlu starosti slomljenost oduzele su njegovomdjelovanju brzinu i odluËnost. Umroje 1 3 . kolovoza 1 8 0 2 . u svom dvorcuu »eiÊima kraj Grabra na rodnomÆumberku, a pokopan je u grkoka-toliËkoj æupnoj crkvi sv. Ivana. Nje-gov roak general bojnik Karlo Pa-vao GvozdanoviÊ (1 7 6 3 .-1 8 1 7 .) ta-koer je odlikovan Viteπkim i Ko-manderskim kriæem Reda MarijeTerezije.

4. sijeËnja 2008. 25

Prikaz bitke kod Handschuhsheima nakon koje je GvozdanoviÊ odlikovan Koman-

derskim kriæem Reda Marije Terezije

Rivoli - posljednja GvozdanoviÊeva

bitka. Nedugo nakon nje je umirovljen

Husar KarlovaËke krajiπke pukovnije

POD LIS T A K

24,25 dossier strana.qxd 01/02/08 09:17

26

Iako je svaka pjesma na svoj naËin li-jepa, boæiÊne odiπu posebnom ljepo-tom. Radosne su, æivotne, ugodnogaritma, bogatog sadræaja. Kao da svakaod njih otkriva otajstvo boæiÊnih dana iblagdana. Pjesma o kraljevima ili mu-dracima s istoka posebno je dojmljiva.Jedna njezina kitica kaæe: “Tri kraljadooπe pred grad Jeruzalem, pitajuÊ’za mjesto gdje se rodi Isus”. Ako Ëovjekne bi niπta drugo znao o ta tri kralja ilimudraca, ovo bi mu bilo sasvim dovolj-no. To su uËeni ljudi koji dolaze izdale-ka, slijede znakove s neba i zanimajuse za “svoga kolegu”, joπ jednoga kra-lja, jedinstvenoga, Boga koji u ljud-skom obliku dolazi meu nas ljude ikoji po vanjskim znakovima ne odajedojam veliËine, a ipak je najveÊi. Na-ravno da su bitni i darovi koje oni dono-se (zlato, tamjan i smirna) jer je veÊ ponjima jasno o kakvom je kralju rijeË, okralju nad kraljevima, o Bogu nad bo-govima, kojemu se idu pokloniti.

Zanimljivo! Vjerski poglavari izrael-skog naroda koji su iz knjiga Starogazavjeta znali da se ima roditi Spasitelj,obeÊani kralj i Bog, nisu taj dogaajBoæjeg roenja pratili s posebnom po-zornoπÊu. Uspavani u svojoj prividnojsigurnosti nezainteresirano su sluπali“Êakule” o Kristovu roenju. A ovistranci, mudraci s Istoka, ljudi intelek-tualci, slijedili su znakove s neba, pov-jerovali im i doπli se pokloniti novoro-enome kralju. Budimo realni, pa ovo ine mora biti neπto posebno. »ovjek ko-ji je sam sebi dostatan, koji misli da jetradicija na njegovoj strani i da Êe se ra-di tradicionalnih vjerovanja spasiti, damoæe mirno spavati jer pripada izabra-nom narodu, ne treba “uznemiravanja”sa strane. Uljuljan u svoju sigurnostspas oËekuje od neba, a ne od zemlje.Ne razmiπlja da je nebo poljubilo zem-lju i da zemlja raa Spasitelja. Poboæ-nom Æidovu kao i zloglasnom Herodunije trebao takav kralj. Æidovima jer ni-su prihvatili Utjelovljenje Sina Boæjega,a Herodu ne treba zbog konkurencije.UnatoË njihovoj nezainteresiranostiKralj je sada tu. Rodio se Bog. NjegasusreÊe i nalazi onaj tko mu poput mu-draca ide ususret i koji ga traæi. Poπto-vana gospodo, ako veÊ govorimo o sus-retu s novoroenim kraljem, onda budi-mo znatiæeljni, uputimo se i traæimo ga.Tako su ga pronaπli mudraci s Istoka,poznata tri kralja Gaπpar, Melkior iBaltazar. Nemojmo da nas ovozemalj-ski Herodi odvrate od traæenja, ne do-pustimo da nas pokolebaju opasnostikoje se mogu pojaviti na tom putu. Mu-dar Ëovjek ide naprijed i tako pronalaziDijete s Marijom.

4. sijeËnja 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

Ove godine dva filma ravnopravno dijele pobjedniËko postolje, i to ne zato πto ne mo-gu odluËiti koji mi je draæi, nego zato πto su svojom svjeæinom pokazali da film imabuduÊnost. M oderna tehnologija i napadna globalizacija ne mogu uniπtiti neËiju daro-vitost, a dobro napisani i reæirani filmovi i za sto godina nekoga Êe oduπeviti kao ovadva mene 2007. godine:• 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana - Cristian M ungiu - Rumunjska - hrvatski film, iako uposljednjih pet-πest godina πije sve kinematografije bivπe dræave, naæalost nije se na-metnuo niti “brendirao” u europskim razmjerima. No, u posljednje tri godine to su na-pravili Rumunji, a Cristian M ungiu najbolji je njihov reprezent. PriËa je to o jednompopodnevu provincijske studentice iz vremena Ceausescuove Rumunjske u kojemu suse ljudi morali pretvarati da æive normalnim æivotom. Potpuna besprijekornost reæije,koja mu je donijela Zlatnu palmu u Cannesu i nagradu za europski film godine, treba-la bi se obvezno tumaËiti na filmskim akademijama svim buduÊim redateljima.• Izgnanstvo - Andrej Zvjagincev - Rusija - za razliku od na zapadu iznimno prihvaÊe-nog Rumunja, Zvjagincev i nije tako dobro proπao. Strani, a i domaÊi kritiËari neoprav-dano su pisali kako je Izgnanstvo korak natrag u odnosu na iznimno hvaljeni prvijenacPovratak iz 2003 . M oram se sloæiti sa æirijem ZagrebaËkog filmskog festivala i ustvr-diti da je ovo jedan od najbolji filmova πto sam ikad vidio. Dvoipolsatna pjesma o braË-nom paru Ëija se sreÊa negdje usput zagubila nema slabog trenutka. Premda 45-ogo-diπnji Zvjagincev ima tek dva filma u karijeri, nametnuo se kao najvaænija pojava iona-ko snaænog ruskog filma. Iako se ne libim Zvjaginceva usporeivati s Tarkovskim, Iz-gnaniem je zasluæio jednako vrijednu usporedbu, i to sa Stanley em Kubrickom.Valja napomenuti da Êe se oba filma u hrvatskoj distribuciji pojaviti poËetkom ovegodine.

Najbolji filmovi u 2007.

Leon RIZMAUL

Tri kralja

FILMOT EKA

M onografija o 1. brigadi TO-a odnosno 144. brigadi H V-a ima toËno200 stranica - prvih stotinu govori o samoj brigadi, njezinom ustro-javanju i svim akcijama i operacijama u kojima su sudjelovali, dokpreostalih stotinu donosi razne priloge kojima se zaokruæuje temat-ska cjelina. “Ovo je povijest brigade, a ne pojedinca iz nje. To znaËi da je pojedinacsvjesno zanemaren, a brigada se tretira onako kako se i definira, kao viπa zdruæenapostrojba”, istaknuo je autor u Uvodu, napomenuvπi da su iznimka imena poginulih,ranjenih i zapovjednika, kojima je posveÊen poseban prostor. Uz njih, u knjizi se na-lazi i popis svih pripadnika brigade. “Budimo uvijek zahvalni svima koji su zasluæniza slobodnu domovinu. (...) Ne zaboravimo svu dobrotu i ljubav koja se dogaala zavrijeme rata, ali koja nije prestala. I ova je knjiga znak te ljubavi, dobrote i zahvale”,stoji u Predgovoru koji potpisuje biskup Josip M rzljak, πto je tih ratnih godina bio nasluæbi u sesvetskom kraju. Uredniπtvo istiËe da je inicijativa za izradu monografije,pokrenuta tijekom 2006 ., ubrzo postala imperativ: “Od poËetka smo imali jedinstve-ni cilj, na kojem smo i ustrajali - da iznjedrimo knjigu koja Êe prikazivati brigadu, od-nosno njezin ratni put, iskljuËivo na temelju autentiËnih dokumenata”. Oni koji su, uzautora, najviπe pridonijeli realizaciji ideje o nastanku monografije smatraju da onatreba posluæiti svima kao istiniti izvor i kao poticaj za buenje sjeÊanja za neke bu-duÊe priËe o 144. brigadi. Upravo to je razlog zbog kojega su Ëlanovi uredniπtva -Vlado » ondiÊ, Ivica NenadiÊ, Æ arko ∆ oriÊ, Ivan Kordek, Jozo M atkoviÊ, AleksandarBenaæiÊ, Branko Podolar i Ante DamjanoviÊ - pozvali povjesniËara Davora M arijanada napiπe knjigu o brigadi na temelju svih raspoloæivih i dostupnih dokumenata. Uzto, uredniπtvo je smatralo da u knjizi trebaju biti zabiljeæena i neka sjeÊanja zapov-jednika brigade, koja na poseban naËin upotpunjuju ovu monografiju: “Razlog zbogkojega smo odluËili uvrstiti neke od njihovih sliËica u priloge monografiji nije bila æe-lja da pojaπnjavamo ili polemiziramo s onim πto je pisac knjige iznio kao Ëinjenice,veÊ da na jedan suptilan, rekli bismo, njeæan naËin, pokaæemo da je priËa o brigadizapravo priËa o ljudima. Æ ivima i mrtvima. Onakvima kakvi su uistinu bili.” Iz istograzloga umetnute su i pojedine fotografije, uglavnom iz fundusa M uzeja. Ova knjiga, kao “dokument jednog bremenitog i prevaænog vremena”, jednako jevaæna i za njezine protagoniste i za sve one koji æele saznati neπto viπe o vremenukoje nas je sve trajno obiljeæilo, a posebno je vaæna za one naraπtaje koji Êe Domo-vinski rat otkrivati u usmenim predajama i u pisanim tragovima. U tom smislu ovo jehvalevrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji, kao i istini o najvaænijem razdobljuhrvatske novije povijesti. Mirela ME NG E S

Davor Marijan: “144. brigada HV Sesvete 1991. - 1995.”, Muzej Prigorja, Sesvete, 2007.

26 strana 01/02/08 09:11

4. sijeËnja 2008.

VREMEPLOV

27

Zaboravite Paintball, zaigrajte Air-soft, tako bi otprilike glasila poru-ka vlasnika sitea http://airsoft-

cro.com koji promovira jednu, kod naspriliËno nepoznatu igru. Site, u tom

smislu, vrlo dobro informira posjetitelja o Ëemu je toËnorijeË, koje su prednosti, a koji nedostaci Airsofta u odnosuna sve ostale srodne druπtvene igre, te na priliËno zanim-ljiv naËin uvodi potencijalnog igraËa da se zainteresira, pai zaigra. Dojma smo da je site dugo vremena osmiπljavan ida je na njegovu pripremu utroπeno dosta vremena, jer jegrafiËki i informacijski dobro zamiπljen, zasad se i updateradi priliËnom brzinom, a opÊenita kvaliteta stranica i pod-stranica je i viπe nego zadovoljavajuÊa.Kad se sve uzme u obzir, jedina primjedba koje bismo se (ito uz mnogo promiπljanja) mogli dosjetiti je sam URL. ©te-ta πto site nema .hr domenu, no vjerojatno i zato postoje do-bri razlozi. U danaπnje doba ubrzanog informatiËkog napret-ka, kad se word wide web πiri svjetlosnom brzinom, posve jejasno da uspjeh nekog posla, pa makar to bila i obiËna rat-na simulacija, itekako ovisi upravo o prepoznatljivosti siteana internetu. Nadamo se da Êe ovako dobro osmiπljenu stra-nicu kakva je http://airsoft-cro.com pratiti i uspjeh na boj-nom polju, da Êe i Airsoft opravdati popularnost i vrlo brzodostiÊi uspjehe sliËnih igara.

http://airsoft-cro.com

7. sijeËnja 1979. OkonËano ludilo Crvenih KmeraNakon Ëetiri godine i gotovo dva milijunamrtvih, 7. sijeËnja 1979. u Kambodæi jesvrgnut zloglasni reæim Crvenih Kmera

suludoga marksistiËkog voe Pola Pota. Poslije dræavnogudara 1970. Kambodæa je postala krvavo bojiπte na kojemusu se sukobljavale vladine snage generala Lon Nola i komu-nistiËke gerile - Crvenih Kmera. UnatoË teπkim ameriËkimbombardiranjima, Crveni Kmeri odnijeli su pobjedu uπavπi utravnju 1975. u glavni grad Pnom Pen. Dvadeset i Ëetiri sa-ta nakon zauzeÊa Pol Potovi kmeri iselili su dvomilijunskigrad uz prijetnju oruæjem. Zatvorene su πkole, spaljene knji-ge, sruπeni vjerski objekti, a uniπten je i gotovo svaki sim-bol zapadne tehnologije, od automobila do bicikala i medi-cinske opreme. Ukinuto je privatno vlasniπtvo i uniπten no-vac. U uporabi je ostao samo radio kako bi prenosio Pol Po-tove govore i zapovijedi. “Za zemlju kakvu gradimo bit Êedosta milijun dobrih revolucionara. Ostali nam nisu potreb-ni”. Pod tim je geslom, prema nekim procjenama, za samotri godine u smrt otjerano 1,7 milijuna stanovnika. Nacio-nalna ksenofobija kambodæanskog vodstva dovela je usko-ro do niza sukoba s Vijetnamcima, a naposljetku do vijet-namske intervencije koja je 1979. sruπila Pola Pota.

10. sijeËnja 49. prije Krista Cezar preπao Rubikon“Alea iacta est! Kocka je baËena!” i danasje to izreka kojom se æeli oznaËiti neka pri-jelomna odluka. Izgovorio ju je upravo nadanaπnji dan daleke 49-te godine prije Krista rimski vojsko-voa Gaj Julije Cezar, odluËivπi da sa svojim legijama kre-ne na Rim i preuzme vlast. Dogaaj se dogodio na obali rje-Ëice Rubikon koja je od davnine bila granica izmeu GalijeCisalpine i Italije. PrijeÊi je pod oruæjem joπ od Sulinih vre-mena znaËilo je svrstati se u otvorene neprijatelje RimskeRepublike! Cezar je u to doba bio na glasu kao najsposob-niji rimski vojskovoa nadmaπivπi druga dva trijumvira -Krasa i Pompeja. Kad je Pompej uz pomoÊ Senata prigrabiosvu vlast u Rimu, Cezar se iz Galije, gdje je ratovao, uputiou Italiju. Bio je to uvod u novi graanski rat u kojemu se Ce-zar dograbio s dojuËeraπnjim saveznikom Pompejom, Ëiju jevlast podupirao prevrtljivi senat. Galski pobjednik ponio selukavije od svog protivnika. UoËi sukoba poruËio je senatuda Êe odustati od vlasti i raspustiti svoje legije, ako to uËi-ni i Pompej koji to, dakako, nije htio uËiniti. Time je Cezarstekao psiholoπku prednost u javnosti iako je raspolagaobrojËano slabijim snagama. Preπavπi Rubikon, za Ëas je uzpomoÊ mnogih pristaπa zavladao Rimom...

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Godine 808. roen je Gottschalk, benediktinac koji je boravio i na dvoruhrvatskog vladara:A TrpimiraB TomislavaC Zvonimira

2. Hrvatsko-ugarskom dræavom 1308. jepoËela vladati dinastija:A ArpadoviÊaB AnæuvinacaC Habsburgovaca

3. Znameniti DubrovËanin roen 1508. je:A Marin DræiÊB Ivan GunduliÊC Ruer BoπkoviÊ

4. DubrovaËku Republiku je 1808. anektirao:A car Josip II.B Napoleon BonaparteC sultan Mahmud II.

5. Pjesmu In Tyrannos napisao je hrvatskipjesnik umro 1908.:A August ©enoaB Silvije Strahimir KranjËeviÊC Antun Gustav Matoπ R

JE©E

NJE

: 1a;

2b;

3a;

4b;

5b

Neven MILADIN

Leon RIZMAUL

27 strana 01/02/08 12:20

28 strana 01/02/08 09:05

ulaganje u znanje printed in croatia · reakcija naπih gostiju bila je vrlo pozitivna. vjerujemo...

Documents