uloga crkve u dru„tvu - adventisti hrvatska · 2018. 12. 20. · obnova boæje slike 2. obnova...

1

Uloga Crkve u druπtvu

POUKE IZ BIBLIJE • IZDANJE ZA MLADESRPANJ, KOLOVOZ I RUJAN 2016.

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999.

Sadræaj 1. Obnova Boæje slike

2. Obnova vlasti

3. Pravda i milost u Starom zavjetu (1)

4. Pravda i milost u Starom zavjetu (2)

5. Isusove pouke o misionarskom radu

6. Isus se druæio s ljudima

7. Isus im je æelio dobro

8. Isus je pokazao suosjeÊanje

9. Isus je sluæio njihovim potrebama

10. Isus je zadobio njihovo povjerenje

11. Isus im je zapovjedio: “Hajdete za mnom”

12. Sluæba u gradovima u posljednje vrijeme

13. ©to Ëiniti dok Ëekamo?

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 3/2016.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Brankica VukmaniÊ

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 3/2016 • Printed in Croatia

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 125. lipnja—2. srpnja 2016.

Obnova Boæje slike

“Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka, na sliku Boæju on gastvori, muπko i æensko stvori ih.” (Postanak 1,27)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 33.

5

Subota, 25. lipnja

Naπ portret

UVOD2. KorinÊanima 5,17.

Bilo je to na Ëetvrtu godiπnjicu naπeg braka. Moj muæ i ja πetali smo poprelijepoj plaæi u sjevernom Brazilu. Iznenada smo ugledali veliku skupinu ljudikoja se okupila oko jednog djeËaka. Zainteresirani, stali smo da vidimo πto sedogaa. DjeËak je crtao karikature prolaznika i u tome je bio priliËno talentiran.

Moj muæ i ja odluËili smo svoju godiπnjicu proslaviti tako πto Êemo platitimladom umjetniku da napravi naπ zajedniËki portret. Pozirali smo u stolicipriliËno dugo dok nas je on nastojao naslikati “kao prave”.

KonaËno je zavrπio i oboje smo bili nestrpljivi da vidimo to remek-djelo.Kada je okrenuo platno prema nama, pogledala sam naπ portret i pomislila:Karikatura mojeg muæa jako podsjeÊa na njega, ali moja ni najmanje ne liËina mene. Bila sam priliËno razoËarana.

Platili smo djeËaku i nastavili πetnju. Ipak, nisam mogla a da ne povjerimsvojem muæu πto mislim. “Tebe je tako dobro prikazao”, rekla sam mu. “Ali mojportret ni najmanje ne liËi na mene”. On se okrenuo prema meni iznenaen.Njegov je dojam bio potpuno suprotan. Mislio je da moja karikatura dobro pri-kazuje mene, a da njegova njega ne prikazuje na pravi naËin.

RazmiπljajuÊi o tom iskustvu, poËela sam se pitati kakvu sliku drugi imajuo nama. Moæda me ljudi vide drugaËije nego πto ja vidim sebe. Isto se moæedogoditi i u naπem duhovnom/krπÊanskom æivotu. Dok smo mi uvjereni da naπæivot otkriva Boga na jedan naËin, ljudi Ga moæda, preko nas, vide sasvimdrugaËije.

Tekst u Postanku 1,27 kaæe da nas je Bog stvorio na svoju sliku. ©estogdana veliki Umjetnik napravio je repliku svoje slike — ne karikaturu, veÊ savr-πeno remek-djelo. Meutim, grijeh je oπtetio Boæju sliku u naπem æivotu tako daju je sve teæe prepoznati.

Ovaj tjedan vidjet Êemo kako moæemo obnoviti Boæju sliku u svojem æivotui crkvi i biti æivi odraz Isusa Krista, da bismo mogli reÊi: “Æivim — ali ne viπeja, nego Krist æivi u meni.” (GalaÊanima 2,20)

Iako se moja karikatura koju je jedan djeËak nacrtao na Ëetvrtu godiπnjicumojeg braka viπe ne moæe popraviti, znam da moj æivot, kao i vaπ, moæe bitiobnovljen Boæjom silom. “Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor.” (2.KorinÊanima 5,17) Bog æeli obnoviti svoju sliku u nama i osposobiti nas da kaopojedinci i kao crkva obnavljamo druge.

Natieli M. Schaffer, Berrien Springs, Michigan, SAD

Moj æivot, kao i vaπ, moæe biti obnovljen Boæjom silom.

6

Nedjelja, 26. lipnja

Opis, iskrivljenje i obnova

LOGOSPostanak 1—3.

Premda prvo, drugo i treÊe poglavlje Postanka otkrivaju nekoliko istina bitnihza krπÊane, ovaj Ëlanak se usmjerava samo na nekoliko redaka koji rasvjetlja-vaju sljedeÊa tri pitanja: (1) ©to je Boæja slika? (2) Kako je ta slika iskrivljena?(3) Kakav je Boæji plan za obnovu te slike?

Opisati Boæju sliku (Postanak 1,26)Za naπe je spasenje bitno da poznajemo i razumijemo Boæju sliku. Mi mo-

ramo znati πto je zapravo Boæja slika. Tekst u Postanku 1,26 daje nam uvid unju: “NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna.” Ovaj redak govori o jednomBogu koji æivi u mnoæini zajednice. Ta zajednica je dovoljno nesebiËna da dijelisvojstvo “boæanstva” , i to je slika na koju smo mi, ljudi, stvoreni. Redak 26nastavlja: “... da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci —svoj zemlji — i svim gmizavcima πto puze po zemlji!” SljedeÊi redak nam kaæeda je Bog muπko i æensko stvorio kao svoj odraz (27. redak). Zatim ih je bla-goslovio i rekao im kako da æive u skladu s Njegovom slikom: “Plodite se imnoæite i napunite zemlju, i sebi je podloæite!” (28. redak)

To je mnogo informacija, stoga Êemo ih pojednostaviti. Na osnovi teksta uPostanku 1,26-28, o Boæjoj slici moæemo reÊi sljedeÊe: (1) Ona postoji u okvirujedinstvene zajednice. (2) Pokazuje se u odnosu prema drugima kao premasamom sebi. (3) NesebiËna je. (4) Vlada nad pticama, ribama i kopnenim æivo-tinjama. (5) Moæe biti muπka i æenska ne gubeÊi niπta od boæanske slike. (6)Plodonosna je. (7) Ispunjava zemlju. I na kraju, tekst u Postanku 1,31 kaæe namda, prema Boæjoj ocjeni, “bijaπe veoma dobro”.

Meutim, ljudski rod nije mogao ispuniti svoju svrhu — postojati i djelovatiu skladu s Boæjom slikom — sve dok ga Bog nije ispunio svojim dahom, vital-nim dijelom svojeg BiÊa. Bog je konaËno dovrπio tjedan stvaranja ispunjavajuÊiËitavu Zemlju samim sobom. Sedmog dana On je proslavio dovrπetak svojegdjela blagoslovivπi subotu. Ono πto je moæda najvaænije u vezi s tim jest da nemoæemo æivjeti na Boæju sliku ako nam Bog ne da dio sebe.

Iskrivljenje Boæje slike (Postanak 3,1)Bog je stvorio muπkarca i æenu na svoju sliku. Blagoslovio ih je i dao im

subotu da bi mogli uæivati u bliskosti sa svojim Stvoriteljem i jedno s drugim.Muπko-æenska slika Boga u poËetku je bila veoma dobra. Meutim, pojavio seuljez. Zmija se obratila æeni i æena je povjerovala u njezinu laæ. Ali zaπto?Zapazite da je zmija u razgovoru s Evom dovela u pitanje Boæju zapovijed (Po-stanak 3,1). A onda, kada joj se obratila po drugi put, zapravo je proturjeËilaBogu. Otvoreno je optuæila Boga da uskraÊuje neπto dobro ljudima koje je stvo-

7

rio. Svakim svojim komentarom nastojala je oslabiti Boæji utjecaj na æenu. I sasvakim trenutkom koji je odmicao u tom razgovoru kraj stabla, æenino povje-renje u Boga postajalo je sve slabije dok na kraju nije povjerovala uljezu. Apoπto mu je povjerovala, postala je neposluπna. Eto kako Boæja slika biva is-krivljena. Neprijatelj nastoji naruπiti naπ odnos s Bogom i oslabiti naπe povjere-nje u Njega da bismo mu povjerovali kada optuæuje Boga i nas. Boæja slika bivaiskrivljena kada mi odluËimo æivjeti u skladu s rijeËima neprijatelja umjesto sBoæjom rijeËju.

Obnavljanje Boæjeg obliËja u nama (Rimljanima 13,14; Hebrejima3,14; 2. Petrova 1,3.4)

Ako se Boæja slika u nama iskrivljava kada odluËimo æivjeti u skladu srijeËima neprijatelja, onda, prema logici stvari, do njezinog obnavljanja dolazikada odluËimo æivjeti u skladu s Njegovom RijeËi. Meutim, to je mnogo lakπereÊi nego uËiniti. Zmija nije nastupila otvoreno i odmah optuæila Boga. Znala jeda ima veÊe izglede da prevari Evu ako njezin odnos s Bogom dovede u pitanjeneizravno. I tako ju je, malo-pomalo, trenutak po trenutak, zadræala pokraj togstabla dovoljno dugo da bi njezina pitanja ustupila mjesto sumnji. Nije samoæelja da bude kao Bog dovela do toga da Eva bude prevarena, veÊ i Ëinjenica daje povjerovala u Sotonine optuæbe protiv njezinog Stvoritelja.

Samo “ispravno æivljenje” nije naËin na koji se Boæja slika moæe obnoviti unama. Ivan i Juda primjeri su ljudi koji su boravili u Isusovoj neposrednojblizini. Obojica su grijeπila. Meutim, u jednome od njih je Boæja slika bilaobnovljena, a u drugome nije. U poËetku je Boæja slika bila iskrivljena kodobojice. Ali obojica su imala priliku sluπati, uËiti, ispravno æivjeti i povezati ses Boæjom miloπÊu koja jedino moæe preobraziti ljudsko srce. Meutim, samo jejedan od njih ponizno sluπao i izvrπavao to πto je Ëuo. Drugi je mislio samo nasebe. Na taj naËin naπao se izvan domaπaja preobraæavajuÊe milosti koja nasËini izvrπiteljima, a ne samo sluπateljima Boæje rijeËi.

ODGOVORITE1. ©to nam to πto smo stvoreni na sliku Boga-u-zajednici govori o tome kako

trebamo æivjeti?2. Na koji se naËin hranite Sotoninim laæima o Bogu kada odluËite æivjeti u

strahu i sramoti?3. Kakvu ulogu igra obrazovanje (izvan redovnog πkolovanja) kada je rijeË o

obnavljanju Boæjeg obliËja u ljudima?

Tanya Loveday, Berrien Springs, Michigan, SAD

Samo “ispravno æivljenje” nije naËin na koji se Boæja slika moæe obno-viti u nama.

8

Ponedjeljak, 27. lipnja

Ljubav: Kako izgleda Boæja slika

SVJEDO»ANSTVOPostanak 1,27; Matej 22,37-39; Luka 10,27.

“Kad je Adam izaπao iz Stvoriteljevih ruku, bio je po svojoj tjelesnoj, duπev-noj i duhovnoj naravi sliËan svome Stvoritelju. ‘Na svoju sliku stvori Bog Ëovje-ka’ (Postanak 1,27); Boæja je namjera bila da πto duæe Ëovjek æivi, potpunijeotkriva ovu sliku — potpunije odsjajuje slavu Stvoriteljevu. ... Razgovarati licemk licu, srcem k srcu sa svojim Stvoriteljem bila je njegova visoka prednost. ...

Ali zbog neposluπnosti sve je to bilo izgubljeno. Grijeh je u Ëovjeku pokvarioBoæju sliku, gotovo ju je izbrisao. »ovjekove su tjelesne moÊi oslabjele, njegovase mentalna sposobnost smanjila, a duhovna vizija potamnjela. »ovjek je postaopodloæan smrti. Ipak, ljudski rod nije ostavljen bez nade. Beskrajna ljubav imilost stvorila je plan spasenja, i Ëovjeku je poklonjen æivot kao vrijeme probe.Obnoviti u Ëovjeku sliku njegovog Stvoritelja, vratiti ga u stanje iskonskogsavrπenstva, potaknuti razvoj njegova tijela, uma i duπe kako bi bio ostvarenboæanski cilj stvaranja — to je djelo otkupljenja. To je cilj odgoja, veliki ciljæivota.

Ljubav, temelj stvaranja i otkupljenja, takoer je temelj pravog odgoja. Tojasno otkriva Zakon koji je Bog dao kao vodiË æivota. Prva velika zapovijed glasi:‘Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom duπom svojom, isvom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bliænjega kao sebe samoga!’(Luka 10,27) Ljubiti Njega, beskrajno i sveznajuÊe BiÊe, svom snagom, svimumom i svim srcem, znaËi najviπi razvoj svake sposobnosti. To znaËi da Boæjaslika treba biti obnovljena u cijelom biÊu — u tijelu, umu, kao i u duπi.

Druga zapovijed sliËna je prvoj: ‘Ljubi svoga bliænjega kao samoga sebe!’(Matej 22,39) Zakon ljubavi nalaæe da posvetimo tijelo, um i duπu sluæbi Bogui svojim bliænjima. Ova sluæba, koja Ëini da smo blagoslov drugima, donosi inama samima najveÊi blagoslov. NesebiËnost je temelj svakog pravog razvitka.NesebiËnom sluæbom razvijamo svaku sposobnost do najviπe mjere. Tako sveviπe imamo dijela u boæanskoj naravi; spremniji smo za Nebo, jer primamo Nebou svoje srce.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 12—14)

ODGOVORITE1. Na koji su naËin prva i druga velika zapovijed povezane s Boæjom slikom?2. Kako se ljubav prema Bogu i ljudskom rodu pokazuje u cijelom naπem biÊu

— tijelu, umu i duπi?

Madoka Nichols, Berrien Springs, Michigan, SAD

“NesebiËnost je temelj svakog pravog razvoja.”

9

Utorak, 28. lipnja

Boæja ljubav je u zraku

DOKAZPostanak 1.

Naπ Bog je Bog akcije. “U poËetku stvori Bog nebo i zemlju.” (Postanak 1,1)Akcija je glavno sredstvo pomoÊu kojeg On pokazuje ljubav prema svojimstvorenjima. On je neprekidno u pokretu kako bi zadovoljio potrebe svojih stvo-renja. Kako mi to znamo? To Ëitamo u Njegovoj RijeËi, vidimo u prirodi i osje-Êamo u svojem æivotu. Ali to nije sve. Biblija nam kaæe da smo stvoreni naNjegovu sliku. “Na svoju sliku stvori Bog Ëovjeka, na sliku Boæju on ga stvori,muπko i æensko stvori ih.” (Postanak 1,27) I posljednje, ali ne manje vaæno, Onnas je stvorio s odreenim ciljem: “Plodite se i mnoæite i napunite zemlju, i sebije podloæite!” (Postanak 1,28) Otuda mi trebamo biti Njegovi poslanici.

Biblija ilustrira kako se Bog u svojoj ljubavi uvijek brine i bdije nad namada bi zadovoljio naπe potrebe, velike ili male. On se brine za naπu hranu. “Izzemlje nikoπe svakovrsna stabla — pogledu zamamljiva a dobra za hranu.” (Po-stanak 2,9) Do joπ jedne, naizgled neznatne, intervencije doπlo je u Edenskomvrtu kada je Bog pokrio Adamovu i Evinu nagost nakon pada (Postanak 3,21).

Kada je izagnao Adama i Evu iz Edenskog vrta, Boæji plan se promijenio. OnÊe se sada morati brinuti za svoj narod na razliËite naËine. UbuduÊe Êe upotrije-biti uËenike da se brinu za Njegov narod. Isus, Boæji Sin, pokazao nam je kakose trebamo brinuti jedni za druge. U evaneljima nam se kaæe da se Isus druæios greπnicima, lijeËio bolesne, razgovarao s odbaËenima, spasio prostitutku odsmrti, hranio gladne i brinuo se za siromaπne. On je bio osjetljiv i prema dru-πtvenim pitanjima. “Isus je bio graditelj mostova, spreman da se uzdigne iznadmrænje i predrasuda svojeg vremena i podneblja.” (George R. Knight, Turn YourEyes Upon Jesus str. 106)

Isus je svojim uËenicima pokazao kako se trebaju brinuti o ljudima u svakojpotrebi. Poticao ih je da se ugledaju na Njega. Bog to isto oËekuje od nas. Zatoi ja vas pozivam da usrdno traæite od Njega da vam da prednost i Ëast da budetena blagoslov drugima kod kuÊe, u πkoli i na javnim mjestima. Gdje god senalazite, budite pravi predstavnik aktivnog Boga kojem sluæite.

ODGOVORITE1. Na koji naËin moæete pozitivno utjecati na svoju druπtvenu zajednicu kako

biste pokazali da ste sluga aktivnog Boga? Donesite Ëvrstu odluku da ÊeteuËiniti neπto drugaËije u nastupajuÊem tjednu.

2. ©to bi se moglo promijeniti u vaπem æivotu kad biste usvojili naviku dasvakodnevno traæite od Boga da budete blagoslov nekome kome je potrebnapomoÊ?

Juan D. Alvarez, Berrien Springs, Michigan, SAD

10

Srijeda, 29. lipnja

Poæeljna glina

PRIMJENAJeremija 18,4-6.

Kao πto lonËar oblikuje posudu od grumena gline, tako je Bog, vrhunskiLonËar, od praha zemaljskog oblikovao slobodoumnog, razumnog Ëovjeka nasvoju sliku. Naæalost, Adam i Eva zloupotrijebili su tu slobodnu volju i odluËiline posluπati Boæju zapovijed da ne jedu sa stabla spoznaje dobra i zla. Ljudskirod je na taj naËin postao oπteÊen.

I baπ kao πto lonËar preoblikuje oπteÊenu ali podatnu glinu u æeljenu posu-du, tako i Bog iz ljubavi æeli preoblikovati nas na svoju sliku. Meutim, OnoËekuje da suraujemo s Njim u tom procesu. Koja vrsta gline dopuπta LonËaruda popravi posudu?

Podatna glina. Itekako smo svjesni da Bog moæe uËiniti nemoguÊe. Mi toËesto govorimo ljudima. A kada Mu trebamo dopustiti da uËini nemoguÊe unaπem æivotu, obuzme nas strah. Meutim, upravo kada nas je najviπe strah, Onæeli da Mu se predamo jer jedino tako moæe raditi u nama (Jeremija 1,8).

Glina koja je posluπna. Kada Bog upravlja, On nam otvara oËi za NjegovnaËin razmiπljanja da bismo mogli odluËiti hoÊemo li Ga slijediti (Filipljanima2,5). Tek kada Mu dopustimo da nas vodi, On nam moæe pomoÊi. Kao πto jezapisano u Izaiji 41,10, “ja te krijepim i pomaæem ti, podupirem te pobjedniË-kom desnicom.”

Glina koja je voljna podnijeti vruÊinu. Da bi dobila konaËan oblikkakav lonËar æeli, glina mora proÊi kroz peÊ. Baπ kao πto glina zauvijek zadræavasvoj oblik zahvaljujuÊi peÊi, tako Êe i krπÊani razviti poboæan karakter zahvalju-juÊi vatrenim kuπnjama kroz koje Bog dopuπta da prou (Job 23,10). Kao πtokaæu rijeËi pjesme “Naπ tvrdi grad je Gospod Bog” (KrπÊanske himne, br. 187),upravo kada se suoËavamo sa zastraπujuÊim odlukama i kuπnjama, Bog naspodsjeÊa da nam je Njegova milost uvijek na raspolaganju. Ta iskustva neÊe nasoπtetiti jer su namijenjena da uklone loπe navike iz naπeg æivota i ojaËaju Njegovkarakter u nama.

ODGOVORITE1. Na koji naËin Bog radi preko vas kada ste Mu pokorni i posluπni?2. Zbog Ëega je povjerenje kljuËni Ëimbenik u naπem odnosu s Bogom?

Renaldo Hines, Berrien Springs, Michigan, SAD

Upravo kada se suoËavamo sa zastraπujuÊim odlukama i kuπnjama, Bognas podsjeÊa da nam je Njegova milost uvijek na raspolaganju.

11

»etvrtak, 30. lipnja

Prilagodljivost i mala zajednica

MI©LJENJEMarko 2,1-12.

PriËa o paraliziranom Ëovjeku kojega su Ëetvorica njegovih prijatelja spustilakroz krov kuÊe u kojoj je Isus propovijedao okupljenom mnoπtvu pokazuje namkako su ti prijatelji, kao i vlasnik kuÊe, suraivali s Isusom da bi Ëovjek bio upotpunosti iscijeljen — tjelesno, duhovno i duπevno. Kako i mi moæemo obno-viti Boæju sliku u Kristovom tijelu, kao zajednica koja postupa na isti naËin kaoovi ljudi?

Michael Lewis i Patrick Conaty napisali su sljedeÊe u svojoj knjizi TheResilience Imperative (Imperativ prilagodljivosti): “Ljudi se suoËavaju s ozbilj-nim izazovima koji nas oËekuju u sljedeÊih sto godina: promjena klime, nesta-πica nafte, neprekidan rast globalnih financijskih sustava, sve veÊa nejednakost.... Ne moæemo oËekivati da Êemo preæivjeti s iole dostojanstva ako nastavimo sovim πto sada radimo. Umjesto toga, moramo napraviti radikalan zaokret unaËinu na koji razmiπljamo i sagledavamo stvari i na koji se odnosimo jedniprema drugima i prema naπem planetu.” (Michael Lewis and Patrick Conaty, TheResilience Imperative, str. 1)

Oni predlaæu rjeπenje za taj problem u obliku pitanja i odgovora:Pitanje: “Imamo li dovoljno mudrosti i hrabrosti da radikalno promijenimo

svoju paradigmu kako bismo osigurali zajedniËku buduÊnost?”Odgovor: “Naπa se vrsta pokazala prilagodljivom u proπlosti. Mi se moæemo

promijeniti. Moæemo napraviti zaokret.” (Isto, str. 2)Oni se zatim usmjeravaju na dva aspekta za koja tvrde da mogu olakπati

promjenu paradigme koju oni predlaæu radi svijetle buduÊnosti svjetske zajedni-ce, a to su: prilagodljivost i mala zajednica.

Crkva je poËela kao mala zajednica koja je pokazala zadivljujuÊu snalaælji-vost u suoËavanju s progonstvima s kojima se suoËila u svojoj ranoj povijesti.Na koji naËin krπÊanske zajednice bilo koje veliËine mogu u danaπnjem svijetupostiÊi prilagodljivost koja je potrebna kako bi se nadvladali zajedniËki globalniproblemi? Kako mi moæemo sudjelovati u tom pokretu?

ODGOVORITE1. Koja naËela prilagodljivosti male zajednice zapaæate u izvjeπtaju o paralizi-

ranom Ëovjeku?2. Kako vi, kao Ëlan krπÊanske zajednice, moæete sudjelovati u pokretu za

rjeπavanje globalnih problema spomenutih u prethodnom tekstu?

Seunjo Park, Berien Springs, Michigan, SAD

“Ne moæemo oËekivati da Êemo preæivjeti s iole dostojanstva ako na-stavimo s ovim πto sada radimo.”

12

Petak, 1. srpnja

Odraæavati Njegov lik

ISTRAÆIVANJEFilipljanima 2,13.

ZAKLJU»AKU izlogu jedne knjiæare vjerske literature nalazi se vrlo neobiËno ogledalo.

Izdaleka ono izgleda kao i svako drugo ogledalo, ali kada mu se pribliæite, unjegovom srediπtu moæete nazrijeti obrise Isusovog lika. Kako bi velik utjecajkrπÊani mogli imati kada bi, kao Boæji sljedbenici, na poËetku svakog danapogledali u jedno takvo ogledalo, ne da bi vidjeli kako oni izgledaju, veÊ da bise prisjetili najvaænijeg cilja koji trebaju ostvariti u iduÊa 24 sata — da odraæa-vaju Boæji lik svakoj osobi s kojom se sretnu. Dok nas Bog obnavlja na svojusliku, pruæimo ovom svijetu bolju predodæbu o tome kakav je On i kako Oncijeni svaku duπu.

RAZMOTRITEu Napravite plakat koji Êe ilustrirati pojam odsjajivanja Isusovog lika.u Sastavite matematiËku jednadæbu koja objaπnjava kako je ljudski rod iz-

gubio Boæju sliku i na koji naËin ona moæe biti obnovljena.u NauËite napamet Rimljanima 12,2.u Pjevajte pjesmu “U Kristu sam spaπen ja”, koja se nalazi pod brojem 169 u

pjesmarici KrπÊanske himne.u ProπeÊite se kroz svoje naselje, dijelite literaturu i pozovite svoje susjede da

se s njima pomolite.u Navedite sedam do deset osobina koje je Isus pokazao u svojem æivotu (na

primjer poπtenje, poniznost, ljubav). Koje su od njih najvidljivije u vaπemæivotu? Koje se uopÊe ne vide? Traæite od Boga da vam pomogne u onomeu Ëemu ste slabi da biste mogli bolje odraæavati Njegov lik drugima.

u Iziite u prirodu i prepoznajte na koji naËin Boæja stvorenja pokazuju Nje-gove osobine.

POVEÆITEJill Morikone, “A Heart That’s Transformed”, Heart Lift (Pacific Press, 2013.).Ellen G. White, Put Kristu, str. 69—87.

Renee Coffee, Gobles, Michigan, SAD

13

Pouka 22.—9. srpnja 2016.

Obnova vlasti

“I reËe Bog: ‘NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna,da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim istoci — svoj zemlji — i svim gmizavcima πto puze po

zemlji!’” (Postanak 1,26)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlja 34 i 35.

14

Subota, 2. srpnja

SveopÊa obnova

UVODIzaija 58,12.

Televizijska serija na kanalu “History” pod nazivom American Restoration(AmeriËka obnova) koja prati æivot Ricka Dalea i njegovog tima dok uzimajupojedinaËne, razbacane predmete iz ameriËke povijesti i ponovno ih vraÊaju uæivot. Uæivam gledati kako Rick i njegova ekipa popravljaju takve stvari kao πtoje NASA-ina naprtnjaËa za astronaute, ili veliki klavir iz 1920-ih. Za pet sezona,u viπe od stotinu epizoda, Rick i njegov tim pruæili su svojim gledateljima za-nimljivo povijesno putovanje. Uspjeli su obnoviti prava remek-djela i tako imvratiti materijalnu i povijesnu vrijednost.

Nema sumnje da ljudi koji popravljaju i obnavljaju stvari imaju kljuËnuulogu u druπtvu. Sjetite se samo trenutka kad vam je netko popravio neπto πtoza vas ima veliku vrijednost. To vas je obradovalo jer ste mogli i dalje uæivati utom predmetu, a njegova ponovna upotreba vratila vam je lijepe uspomene iotvorila prozor za nove moguÊnosti.

Meutim, osim popravaka tehniËkih ureaja i antikviteta, postoji mnogovaænija obnova. Naπi praroditelji, Adam i Eva, izgubili su svoje Bogom danopravo vlasti kada su podlegli kuπnjama neprijatelja. U svijet je uπao grijeh ipoËeo kvariti ne samo materijalne predmete, veÊ i ljudski æivot. Iako je Isusdoπao na ovaj svijet prije dvije tisuÊe godina kako bi pokrenuo najveÊu kampanjuza obnovu koja je ikad viena, joπ uvijek ima mnogo toga πto treba popraviti iobnoviti. I bez obzira na to πto posjeduje boæansku silu kojom moæe ostvarititaj cilj, On æeli upotrijebiti ljudsko srce i duπu kako bi dovrπio taj opseæniprojekt obnove.

Prorok Izaija jasno iznosi taj boæanski poziv: “I ti Êeπ gradit’ na starimrazvalinama, diÊi Êeπ temelje buduÊih koljena. Zvat Êe te popravljaËem pukotina,i obnoviteljem cesta do naselja.” (Izaija 58,12)

Danaπnja generacija Boæjih sljedbenika pozvana je, izmeu ostalog, da ob-novi pogaæeni Boæji zakon. Pozvani smo da obnovimo staze pravednosti i istinekoje vode u Njegovo vjeËno kraljevstvo. Naπa je duænost da druπtvo u kojemæivimo podsjetimo na Isusovu obnoviteljsku ærtvu — ærtvu koja otvara nepresu-πne izvore nade, zdravlja, vjere, blagoslova i, povrh svega, vjeËne radosti.

Pozivam vas da se, dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, pridruæiteBoæjoj vojsci obnovitelja koja treba obnoviti naruπene odnose meu svim ljudi-ma.

Johann De Dier, Panama City, Panama

Pozvani smo da obnovimo staze pravednosti i istine koje vode u NjegovovjeËno kraljevstvo.

15

Nedjelja, 3. srpnja

Skriveno znaËenje vlasti

DOKAZPostanak 1,26.

Tekst u prvom poglavlju Postanka iznosi prekrasan izvjeπtaj o Boæjem stva-ranju i upoznaje nas s jednim od najvaænijih naËela krπÊanstva — upravitelj-skom sluæbom. Upraviteljska sluæba podrazumijeva odgovornost za neπto ilinekoga. Bog ju je namijenio Ëovjeku kada je rekao da Êe on biti “gospodarribama morskim, pticama nebeskim i stoci — svoj zemlji — i svim gmizavcimaπto puze po zemlji” (Postanak 1,26.28).

Pojam vlasti i pokoravanja uglavnom se povezuje s nasilnim, nametnutimupravljanjem ljudima i narodima. Sotonin je plan u poËetku bio da navede nebe-ske anele da pomisle kako je Boæja vladavina diktatorska. On i danas na svemoguÊe naËine πiri ta pogreπna shvaÊanja.

Usprkos tome, upraviteljska sluæba i danas bi nam trebala pomoÊi da defi-niramo svoj odnos s Bogom. Upraviteljska sluæba pokazuje da je Bog vlasnik, ada su ljudi Njegovi upravitelji. To je potvrdio i kralj David kada je rekao: “Ti gauËini malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni.” (Psalam 8,6)

“»ovjek treba biti upravitelj Zemlje. On treba upotrijebiti materijalni svijet isve njegove razliËite elemente u sluæbi Bogu i na dobrobit ËovjeËanstva. Zapo-vijed da ’vladaju’ zemljom zapravo je dio Boæjeg blagoslova ËovjeËanstvu. Adami Eva, stvoreni na Boæju sliku, trebali su upotrijebiti obilna Zemljina prirodnabogatstva u sluæbi Bogu, ali i sebi samima. Bilo je logiËno da Bog donese takvuodluku s obzirom na to da su jedino ljudi naËinjeni na Njegovu sliku.” (“WhatDoes It Mean That God Gave Humanity Dominion Over the Animals?” Gotque-stions.org, http://www.gotquestions.org/dominion-over-animals.html#ixzz3YonaOyen)

Dakle, izvjeπtaj o tome kako je Bog dodijelio vlast ljudskom rodu pomaæenam da razumijemo opseg i znaËenje upraviteljske sluæbe. Mi smo skloni upra-viteljsku sluæbu povezati samo s upravljanjem novcem, ali jasno je da se onazapravo odnosi na sve stvoreno.

PoËnimo ispunjavati svoj zadatak kao oni koji su postavljeni za Boæjeupravitelje. Prihvatimo dar vlasti i vladajmo Zemljom s ljubavlju, jer Bog jedvaËeka da nas pozove po imenu i kaæe: “Dobro, valjani i vjerni slugo! Bio si vjerannad malim, zato Êu te nad velikim postaviti: Ui u veselje gospodara svoga!”(Matej 25,23)

ODGOVORITE1. U kojem smislu mi joπ uvijek imamo vlast nad djelima Boæjeg stvaranja?2. Na koji se naËin moæemo zalagati za bolje upravljanje svime onim πto je Bog

stvorio?

Mark Gonzalez, Medellin, Kolumbija

16

Ponedjeljak, 4. srpnja

Vlast — tihi, ali moÊni dar

LOGOSPostanak 1,26-28; Psalam 8; Ivan 3,16.

Manji od anela — veÊi od ostalih stvorenja (Psalam 8,4-6)U πest dana Bog je stvorio nebesa sa Suncem, Mjesecom, zvijezdama i

planetima. Stvorio je i Zemlju s njezinim Ëudesnim krajolicima i stvorenjima.Sigurno je cijela nebeska vojska sa strahopoπtovanjem promatrala kako moÊniKralj nad kraljevima oblikuje naπ svijet. On je vlastitom rijeËju dozvao u po-stojanje ribe, ptice, stoku i sve πto se miËe po zemlji.

Zatim je πestog dana stvorio dvoje ljudi — muπkarca i æenu. Oni su trebaliæivjeti na Zemlji i upravljati njezinim prirodnim bogatstvima, ukljuËujuÊi razli-Ëite vrste æivih biÊa koja je Bog stvorio.

“Plodite se i mnoæite” (Postanak 1,28)Svaki aspekt prirode koju je Bog stvorio imao je svoju svrhu. Nebeski svod

trebao je dijeliti vodu od vode. Zemlja s travom i ostalim biljkama raala jesjeme i plodove koji su sluæili kao hrana æivotinjama i ljudima. Zatim, tu su bilai dva velika izvora svjetlosti — jedan da osvjetljava dan, a drugi noÊ. Prvih petdana stvaranja daju nam uvid u svrhu postojanja ljudi i svega ostalog na svijetu.

Boæja je namjera bila da ljudi koje je stvorio nasele Zemlju i da budu njeziniupravitelji. Osim toga, On im je naloæio da svojim potomcima prenose znanje oNjegovoj ljubavi i Zakonu.

Meutim...

Ljubomora zbog ljudske vlasti (Postanak 3,1-8)Postojao je joπ netko tko je promatrao stvaranje Zemlje i svega πto je na

njoj. Taj netko bio je ljubomoran na vlast koju je Bog dao Adamu i Evi, i æudioje za veÊom vlaπÊu od one na koju je imao pravo. Bio je to moÊni aneo poimenu Lucifer. Kada je pokuπao preoteti vrhovnu vlast od Boga, on i njegovisljedbenici bili su zbaËeni s Neba.

Dok je prouËavao Adama i Evu, Lucifer je skovao plan koji Êe oæalostitiBoga. Preruπio se u zmiju i nagovorio Evu da ubere plod s jedinog stabla s kojegim je Bog rekao da ne jedu. I tako, “vidje æena da je stablo dobro za jelo, za oËizamamljivo, a za mudrost poæeljno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svommuæu, koji bijaπe s njom, pa je i on jeo.” (Postanak 3,6)

Ono πto je u poËetku bilo pravo remek-djelo, sada je bilo ukaljano ljudskomneposluπnoπÊu. Sotona je sada mogao uæivati u vlasti za kojom je æudio, nesamo nad Adamom i Evom, veÊ nad svakim ljudskim biÊem koje Êe se roditi.Dok je proslavljao svoj “uspjeh”, nije ni slutio da Êe se uskoro dogoditi neπtojoπ neshvatljivije od pada Adama i Eve.

17

Pobjeda nad grijehom proreËena (Postanak 3,13-15)Nakon πto je ispitao Adama i Evu o tome πto su uËinili, Bog se okrenuo

prema Sotoni i rekao mu: “Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeuroda tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebati petu.”(Postanak 3,15) RijeËi imaju veliku moÊ i silu. Dok je Sotona moæda joπ uvijekmaπtao o pobjedi nad Bogom, Bog je otvoreno najavio njegovu propast. Trebaloje proÊi mnogo vremena prije nego πto se to dogodilo, ali se dogodilo. Isus, kojije doπao na Zemlju preko æeninog potomstva, umro je na kriæu radi naπihgrijeha i tom prilikom ranio Sotonu.

“Kako je Bog dobar! Boæanska pravda zahtijevala je da grijeh bude kaænjen,ali boæanska milost je unaprijed pronaπla naËin kako Êe otkupiti pali ljudski rod— dobrovoljnim ærtvovanjem Boæjeg Sina (1. Petrova 1,20; Efeæanima 3,11; 2.Timoteju 1,9; Otkrivenje 13,8).” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary,2. izd., sv. 1, str. 233)

Nova nada je roena (1. Petrova 3,14-18)ZahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi na kriæu, rodila se nada za cijelo ËovjeËanstvo.

Danas s radoπÊu i bez straha ili oklijevanja moæemo objavljivati u svojojdruπtvenoj zajednici da je Isus umro, da je uskrsnuo i da Êe se vratiti po onekoji Ga ljube i koji su posluπni Njegovoj RijeËi. On Êe obnoviti snagu onih kojiGa Ëekaju (Izaija 40,31). Na Nebu Êe biti dovoljno mjesta za svakoga tko prihvatiNjegov poziv (Ivan 14,2), na mjestu gdje viπe neÊe biti suza, boli ni patnje(Otkrivenje 21,4).

Budimo meu onima koji obnavljaju vlast koju je Krist svojom ærtvom ponovnozadobio za nas. Danas je savrπeno vrijeme da zatraæimo pobjedu nad grijehomi da prigrlimo nebrojene blagoslove koje Bog Ëuva za nas. I dok se budemodræali Njegovog obeÊanja, budimo dovoljno snaæni i hrabri da ih dijelimo sdrugima kojima je potrebna nada. “Nikad ne smijemo zaboraviti da Bog sjedi naprijestolju svemira i dræi u rukama buduÊnost svih posveÊenih ljudi.” (Isto, sv.7,str. 572)

Sve πto ste ikada mogli biti u nekom trenutku svojeg æivota izgubljeno jezbog grijeha. Meutim, to se moæe ponovno steÊi zahvaljujuÊi dragocjenoj krviJanjeta. On je pretrpio drugu smrt (vjeËno odvajanje od Boga zbog grijeha) davi ne biste morali umrijeti. “Za naπe grijehe probodoπe njega, za opaËine naπenjega satrijeπe. Na njega pade kazna — radi naπeg mira, njegove nas raneiscijeliπe.” (Izaija 53,5)

ODGOVORITE1. Ima li vlast isto znaËenje za Boga i za Sotonu? Zaπto?2. Kakvu ulogu vlast ima danas, mnogo stoljeÊa nakon Isusove ærtve?3. Posvetite odreeno vrijeme razmiπljanju o tekstu u Izaiji 53,5. Umjesto rijeËi

“naπe” i “mi” stavite svoje ime.

Claudia Lopez, Panama City, Panama

ZahvaljujuÊi Isusovoj ærtvi na kriæu, rodila se nada za cijelo ËovjeËanstvo.

18

Utorak, 5. srpnja

Obnavljanje onog πto je izgubljeno

SVJEDO»ANSTVOPostanak 1,26-28.

“Stvoreni da budu ’slika i odsjev Boæji’ (1. KorinÊanima 11,7 — ©ariÊ), Adami Eva su primili darove dostojne svog visokog odreenja. Skladni i razmjerni poobliku, pravilnih i lijepih crta lica, pojave koja je odisala zdravljem i zraËilaradoπÊu i nadom, oni su svojom vanjπtinom bili sliËni svojem Stvoritelju. ...Svaka njihova duhovna i duπevna sposobnost odraæavala je Stvoriteljevu slavu.Obdareni visokim duπevnim i duhovnim darovima, Adam i Eva bili su stvoreni’samo malo manji od anela’ (Hebrejima 2,7), da bi mogli zapaæati ne samoËudesa vidljivog svemira, veÊ i shvaÊati svoje moralne odgovornosti i obveze.”(Ellen G. White, Odgoj, str. 17)

“»im je Gospodin po Kristu stvorio naπ svijet i postavio Adama i Evu uEdenski vrt, Sotona je najavio svoju namjeru ... da ih pridruæi redovima svojihpobunjenika. Bio je odluËan u namjeri da ljudskom potomstvu oduzme Boæji liki u njihovu duπu, umjesto boæanskih, utisne vlastite crte. ... Uspio je donijetipobunu na naπ svijet.” (Ellen G. White, Krist Pobjednik, str. 12)

“Adam i Eva prekrπili su Boæji zakon i pali, i Adamova obitelj mora stradati.Bog nije mogao promijeniti niti ukinuti svoj Zakon da bi spasio izgubljenogËovjeka. ... Isus je vidio ljudsko poniæenje ... saæalio se na pali rod i ponudio seda Boæji gnjev preuzme na sebe.” (Ellen G. White, Spiritual Gifts, sv. 2, str. 274)

Sada Bog æeli obnoviti svoj prvotni plan. Meutim, postoji neπto πto i mitrebamo uËiniti. “Boæja djeca pozvana su da budu Kristovi predstavnici i daobjave Gospodnju dobrotu i milost. Kao πto je Isus otkrio pravi OËev karakternama, i mi moramo otkriti Krista svijetu koji joπ nije upoznao Njegovu njeænui milosrdnu ljubav. ...

KrπÊani su postavljeni da budu svjetlonoπe na putu prema Nebu. ... Trebajuæivjeti takvim æivotom i razviti takav karakter da drugi, gledajuÊi njih, steknuispravno miπljenje o Kristu i Njegovoj sluæbi.” (Ellen G. White, Put Kristu, str.122,123)

KonaËno, kada sve bude reËeno i uËinjeno, tada Êe “otkupljeni biti doËekanidobrodoπlicom u domu koji im Krist pripravlja. ... Svaka greπna sklonost inesavrπenstvo ... uklonjeni su Kristovom krvlju i njima su darovani savrπenstvoi sjaj Njegove slave koja daleko nadmaπuje SunËev sjaj. ... Oni su bez mane predvelikim bijelim prijestoljem i uæivaju dostojanstvo i aneoske Ëasti.” (Isto, str.135)

Tiffany Gamas, Panama City, Panama

“KrπÊani su postavljeni da budu svjetlonoπe na putu prema Nebu.”

19

Srijeda, 6. srpnja

Naπa uloga na ovom svijetu

PRIMJENAPsalam 19,2-5.

Kada je stvorio Adama i Evu, Bog im je predao vlast nad prirodom. Ali buduÊida su oni poslije sagrijeπili, svi mi postali smo biÊa koja uniπtavaju vlastitiokoliπ. Na sve strane vidimo utjecaj zagaenja i globalnog zatopljenja. Ja æivimu gradu u kojem ima sve viπe i viπe zgrada, a sve manje prirode. Utjecaj grijehapostao je tako straπan da Êe Bog jednog dana morati uniπtiti one “koji kvarezemlju” (Otkrivenje 11,18).

To πto smo svoju vlast nad ovim svijetom predali Sotoni, donijelo je patnjunaπem planetu. On neprekidno nastoji ljude odvojiti od Boga, a napad na pri-rodu jedan je od tih pokuπaja. Priroda je jedna od Boæjih “knjiga” preko kojihOn objavljuje svoju ljubav prema nama (Psalam 19,2-5). Otuda je uniπtavanjeprirode samo joπ jedan naËin da se izazove stres, koji nas potom moæe odvojitio naπeg Stvoritelja.

Mnogi ljudi i poduzeÊa zauzimaju se za naπ planet pridruæujuÊi se “zelenima”.Iako je to plemenit cilj, mi trebamo imati na umu da Êe Bog jednoga danauniπtiti ovaj planet i stvoriti novo nebo i novu Zemlju. U nastavku se nalazeneke vaæne pojedinosti koje Êe nam pomoÊi da se pripremimo za te dogaaje:

Voda. Baπ kao i æena kraj zdenca, mnogi od nas su æedni. Mi pijemo od vodeovoga svijeta, ali naπa æe nije utaæena. Isus nam, meutim, nudi vodu vjeËnogæivota (Ivan 4,7-14).

Zrak. “Molitva je disanje duπe.” (Ellen G. White, Prayer, str. 12) Kao πtonam je potreban svjeæ zrak, tako neprekidna molitva treba biti disanje naπegæivota. Molitva nam je potrebna kao i zrak (1. Solunjanima 5,17).

SunËevo svjetlo. Primarni izvor energije na ovom svijetu je Sunce. Nemoæemo æivjeti bez njega. Isto tako ne moæemo æivjeti ni bez Isusa — SuncaPravednosti. Jedino On je izvor naπeg iscjeljenja i sile (Malahija 4,2). Jedino Onnam moæe dati æivot.

Biljke. Mi trebamo biti povezani s Trsom (Ivan 15,1-4). Bez Isusa neizbjeænosmo osueni na propast. Dopustimo Mu da nas oËisti kako bismo mogli imatisavrπeni karakter.

ODGOVORITE1. Zaπto je nuæno da krπÊani budu “zeleni” bez obzira na to πto znamo da Êe

se Isus ubrzo vratiti?2. Zaπto je vaæno da se krπÊani brinu o prirodi?

Israel Gamas, Panama City, Panama

Baπ kao i æena kraj zdenca, mnogi od nas su æedni. Mi pijemo od vodeovoga svijeta, ali naπa æe nije utaæena.

20

»etvrtak, 7. srpnja

Ponaπajmo se kao oni koji su obnovljeni

MI©LJENJEPostanak 2,15.

Mnogi od nas itekako su svjesni kakvi smo stvoreni. Bog nas je stvoriosavrπenima, na vlastitu sliku, i dao nam vlast nad svime stvorenim. Meutim, mismo izgubili tu vlast zbog grijeha koji smo donijeli na svijet. Zato je Isus doπaona Zemlju i umro umjesto nas kako bi naπ odnos s Bogom mogao biti obnovljen.

©to mi radimo s tom vlaπÊu koja nam je vraÊena? Zapovijed koju smo primilisasvim je jasna. Bog nas poziva da se savjesno brinemo o Njegovim stvorenjima(Postanak 2,15). Ne iznenauje to πto vidimo koliko ljudi danas malo voderaËuna o oËuvanju Zemlje. Mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo tolike pred-nosti koje primamo od prirode, koju je Bog stvorio zato da bi nas hranila i dabismo uæivali u njoj. Usprkos vjekovima koji prolaze, mnogi i dalje misle da senalaze pod vlaπÊu prirode. To ih navodi da oboæavaju ono πto je Bog stvorio izanemaruju namjere s kojima nas je stvorio.

Budimo zahvalni πto imamo Boæju rijeË. Ona nas uËi kako trebamo æivjeti ikako se trebamo ponaπati prema svemu stvorenom. Osim znanja, Bog svakomeod nas daje talente i duhovne darove da ih upotrebljavamo u Njegovo ime.

Otkad je grijeh doπao na ovaj svijet, ljudi se nalaze usred borbe izmeudobra i zla, izmeu tjelesnih strasti i Duha Svetoga. Bog nas poziva da vladamosobom. Sve svoje strasti moramo pokoriti Njemu i razvijati sve svoje talentetako da nas uzdignu prema Nebu, da bismo æivjeli u skladu s naπim nebeskimOcem. Svi mi moramo upotrijebiti talente koje imamo u mjeri u kojoj su nampovjereni radi ostvarenja razliËitih ciljeva koje nam je Bog postavio.

Bog je sve nas pozvao da se brinemo o djelima Njegovog stvaranja. Bilo daimamo jedan talenat ili nekoliko, On Êe nas pozvati da podnesemo izvjeπtajkako smo ih upotrijebili. Ako vjerujemo da nam je On dao vlast nad svimestvorenim, onda se brinimo o tome dok se On ne vrati.

ODGOVORITE1. Kako moæemo unaprijediti brigu koju Boæja stvorenja zahtijevaju?2. ProËitajte 1. KorinÊanima 6,19. Na koji je naËin Ëinjenica da je naπe tijelo

hram Duha Svetoga povezana sa stvaranjem? Kako spoznaja da je naπe tijelohram Duha Svetoga mijenja naËin na koji se brinemo o njemu?

3. Kako Isusova ærtva utjeËe na vaπe svakidaπnje odluke i ponaπanje?

Zukeidys Palacio, Panama City, Panama

Bog je sve nas pozvao da se brinemo o djelima Njegovog stvaranja.

21

Petak, 8. srpnja

Povratak onoga πto je izgubljeno

ISTRAÆIVANJEPsalam 8,7.

ZAKLJU»AK“Adam je prilikom stvaranja postavljen da vlada Zemljom. Ali popuπtanjem

kuπnji pao je pod Sotoninu silu i vlast koju je posjedovao morao je predatisvojem osvajaËu. Tako je Sotona postao ‘knez ovoga svijeta’. ... Ali Krist, plativπisvojom ærtvom kaznu za grijeh, nije samo otkupio Ëovjeka, veÊ je povratio vlastna koju je on izgubio pravo. Sve πto je prvi Adam izgubio, drugi Êe obnoviti.”(Ellen G. White, Signs of the Times, 4. studenoga 1908.) Nakon pada ljudi suizgubili mnogo, ukljuËujuÊi i “vlast” koja im je u poËetku bila dana. ©to moguuËiniti crkva i vjernici kao pojedinci da bi ponovno zadobili neπto od onoga πtoje izgubljeno nakon tragiËnog pada naπih praroditelja u Edenu?

RAZMOTRITEu Stupite u kontakt s predstavnicima druπtvenih organizacija u vaπem gradu

i zasadite vrtove iz kojih bi se ljudi s niskim primanjima mogli opskrbljivatisvjeæim voÊem i povrÊem. Moæda bi taj vrt mogao biti Ëak i u vaπem crkvenomdvoriπtu, ako ima dovoljno prostora.

u Otpjevajte prve tri strofe pjesme “Bog je dobar!”, koja se pod br. 92 nalaziu pjesmarici KrπÊanske himne.

u Napiπite joπ jednu strofu za pjesmu “Bog je dobar!” kojom Êete izraziti svojuzahvalnost za onaj aspekt prirode u kojem posebno uæivate.

u Povedite dresiranog ljubimca u dom za stare i nemoÊne. Ima mnogo orga-nizacija koje nude takvu dresuru. Potraæite ih na internetu.

u Da biste saËuvali zdravlje, idite na hodanje u neki park u gradu umjesto daodlazite u teretane koje skupo naplaÊuju Ëlanarinu.

POVEÆITEIzreke 6,6-8; Izaija 1,18; Matej 6,26.Ellen G. White, Put Kristu, str. 5—7.

Lyn Brewer, Brooklyn, New York

22


Pravda i milost u Starom zavjetu (1)

“PotlaËenima vraÊa pravicu, a gladnima kruha daje.Jahve oslobaa suænje, Jahve slijepcima oËi otvara.

Jahve uspravlja prignute, Jahve ljubi pravedne. Jahveπtiti tuince, sirote i udovice podupire, a greπnicima mrsi

putove.” (Psalam 146,7-9)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 36 i 37.

23

Subota, 9. srpnja

Biljke bez tla

UVODPsalam 82,3.

Noviji podaci pokazuju da se jaz izmeu bogatih i siromaπnih poveÊava.Prema rijeËima ekonomista Chrisa Matthewsa, razlog je djelomiËno i taj πtosada imamo bolje instrumente za mjerenje nejednakosti. (http://www.fortune.com/2104/10/31/inequality-wealth-income-us/)

U svakom sluËaju, nema sumnje u to da bogati postaju sve bogatiji. Krajem1970-ih udio ukupnih prihoda ostvaren od strane stotinu najbogatijih obitelji uSAD-u bio je manji od 10 posto. Sada on dostiæe 20 posto. Milijarderi i politiËarikoji su se nedavno okupili u Davosu u ©vicarskoj Ëuli su da Êe do 2016. godinejedan posto svjetske populacije posjedovati viπe od preostalih 99 posto, odno-sno viπe od 50 posto svjetskog bogatstva. Osamdeset posto dobrostojeÊih ljudikoji ne spadaju u najbogatije trenutaËno posjeduje samo 5,5 posto svjetskogbogatstva. (http://www.theguardian.com/business/2015/jan/19/global-wealth-oxfam-inequality-davos-economic-summit-switzerland) Zatim, tu je problem raseljava-nja. Prema Ujedinjenim narodima, 2012. godine iz svojih je domova raseljeno45,2 milijuna ljudi. ©okantno je da su 21.300 zahtjeva za azil podnesena zadjecu bez pratitelja, πto je najveÊi ikad zabiljeæeni broj. Prema novinaru MarkuTranu, “svijet se nalazi u agoniji najozbiljnije izbjegliËke krize u posljednjihdvadeset godina, nakon πto su sukobi u Siriji, Demokratskoj Republici Kongoi Maliju prisilile desetke tisuÊa ljudi da napuste svoje domove”. (http://www.the-guardian.com/news/datablog/2013/jun/19/refugees-unhcr-statistics-data)

Ljudi koji pate zbog siromaπtva ili preseljenja Ëesto su usamljeni i trauma-tizirani buduÊi da se suoËavaju s odbacivanjem i diskriminacijom. Jedan izbje-glica iz Gvatemale rekao je: “Mi smo kao biljka koja je iπËupana ali joπ uvijeknepresaena, koja viπe nije u dodiru s tlom” (Nicole Ann Dobrowski, ur., Womenand War in the Twentieth Century (New York: Routledge, 2004.), str. 219). Ubiblijska vremena Bog je neprekidno poticao svoj narod da se brine o siromaπni-ma i prognanima naglaπavajuÊi: “Ta znate kako je pridoπlici, i sami ste bilipridoπlice u zemlji egipatskoj.” (Postanak 23,9) I danas postoji potreba da uloæi-mo napor da ovaj svijet uËinimo pravednijim mjestom, da se brinemo o ljudimakoji su raseljeni, da im pomognemo da puste korijenje. Na kraju krajeva, moædaÊemo i mi jednog dana ovisiti o ljubaznosti nekog stranca.

ODGOVORITE1. Kako biste definirali pojmove “bogat” i “siromaπan“?2. Je li bilo trenutaka kada ste se osjeÊali kao stranac? ©to je doprinijelo da

se to stanje popravi?

Jenny Waller, Havant, Velika Britanija

24

Nedjelja, 10. srpnja

Pravda i blagostanje za sve

LOGOSPostanak 20,8-10; 22,21-23; 23,2-11; Levitski zakonik 25; Izreke 14,31; 29,7;

Matej 10,42; Luka 10,25-37.

Pripadnici Boæjeg naroda brinu se jedni o drugima (Izreke 29,7)Biblija jasno kaæe da se pripadnik Boæjeg naroda treba brinuti o ranjivim

ljudima iz svojeg okruæenja i pomagati im. Samo zli ljudi iskoriπtavaju siroma-πne i zanemaruju njihova prava: “Pravednik razumije pravo malenih, a opaki neshvaÊa spoznaju.” (Izreke 29,7)

Iskoriπtavanje udovica i siroËadi (Izlazak 22,22); slijeenje mnoπtva ne oba-ziruÊi se na istinu (Izlazak 23,2.3); izvrtanje pravde laænim svjedoËenjem i slanjeljudi u smrt (Izlazak 23,7); primanje mita (Izlazak 23,8); stvaranje teπkoÊa imi-grantima (Izlazak 23,9); zlobno ogovaranje (Izaija 58,9); uskraÊivanje pomoÊiljudima u potrebi, ukljuËujuÊi Ëlanove obitelji (Izaija 58,7)... ima bezbroj naËinada zloupotrijebimo jedni druge — i svi su pogreπni.

Boæji model pravednog druπtva (Izlazak 20,10; 23,11)Stari zavjet daje nam zadivljujuÊi model pravednog druπtva, u kojem je cjelo-

kupna organizacija poslova i bogosluæja osmiπljena tako da zaπtiti siromaπne iranjive od iskoriπtavanja.

NaËelo koje leæi u osnovi svega jest subota, jedan dan u tjednu kada se sviimaju priliku odmoriti i sluæiti Bogu potpuno ravnopravno: “Tada [u subotu]nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kÊi tvoja, ni sluga tvoj, nisluπkinja tvoja, ni æivina tvoja, niti doπljak koji se nae unutar tvojih vrata.”(Izlazak 20,10)

Ovo se proπiruje na subotnju godinu kada je cijela zemlja trebala poËivati,“nepoorana i ne koriπtena ... neka se s nje hrani sirotinja tvoga naroda, a πtonjoj ostane, neka pojede poljska æivina” (Izlazak 23,11).

Subotnja godina poËinjala je u rujnu, u vrijeme sjetve. Narod ne bi zasijaonove usjeve niti bi obraivao zemlju na bilo koji naËin tijekom cijele godine,tako da nije bilo æetve na jesen. Tako su se morali oslanjati na zalihe voÊa iæitarica sve do sljedeÊe æetve. Na taj im je naËin Bog davao do znanja da zemljapripada Njemu i da svi trebaju imati koristi od nje, ukljuËujuÊi siromaπne,sluge, strance i stoku.

Meutim, ni to nije bilo sve. Svaka pedeseta godina bila je jubilejska, godinaslavlja, kada su se otpisivali svi dugovi i svi su Izraelci dobivali natrag svojeimanje i slobodu (Levitski zakonik 25,10-13). Prema tome, koliko god prilikebile loπe, ljudi su uvijek znali da se mogu nadati boljoj buduÊnosti.

“Nikad nijedan narod nije bio tako osiguran kao Izraelci kada je rijeË onjihovom imanju i slobodi. ... Dokle god su se dræali Boga, ne samo da im tonitko nije mogao silom oduzeti, veÊ ih nisu mogli protratiti ni vlastitom ludo-

25

πÊu.” (Matthew Henry Commentary, vidi “Leviticus 25”, www.biblestudytools.com)U takvom sustavu nije bilo svrhe raditi da biste se obogatili. “Nitko nije trebaopostati prekomjerno bogat dodajuÊi kuÊu kuÊi i polje polju ... veÊ se trebaoposvetiti obraivanju onoga πto je imao umjesto da uveÊava svoje posjede.”(Isto) BuduÊi da su shvaÊali da sve pripada Bogu, mogli su biti zadovoljni onimπto su imali.

Isusov primjer (Matej 10,42; Luka 10,25-37)Isus je uvijek iznova pokazivao osobnim primjerom i u usporedbama koliko

je vaæno brinuti se o ljudima u potrebi. Tako je jednostavno pruæiti nekome Ëaπusvjeæe vode na ljetnoj vruÊini (Matej 10,42).

To moæe znaËiti priteÊi u pomoÊ nekome tko je u nevolji, kao πto je uËiniomilosrdni Samarijanac (Luka 10,25-37).

Ili bismo moæda mogli posjetiti ljude koji su izgubili obitelj i prijatelje, kojise osjeÊaju usamljeno i zbunjeno, kao i one koji se pokuπavaju snaÊi u njimanepoznatoj sredini. »ak i uz danaπnje druπtvene medije moguÊe je osjeÊati seizolirano i depresivno.

Pokazivanje milosra u ophoenju prema ljudima (1. KorinÊanima6,3.4.6)

Biblija jasno kaæe da se naËin na koji se ophodimo prema ljudima ne smijezasnivati na tome πto mi mislimo da oni zasluæuju, veÊ na Ëinjenici da su i oniBoæja djeca. Takvo milosre je bitno u krπÊanstvu. Ono oslikava naËin na kojise Bog odnosi prema nama.

Tijekom jedne britanske konferencije o religiji, struËnjaci iz cijelog svijetaraspravljali su o tome koje je vjerovanje karakteristiËno samo za krπÊanstvo,ako takvo vjerovanje uopÊe postoji. UskrsnuÊe? Ne, i druge vjere imaju izvjeπtajeo ljudima koji su se vratili iz mrtvih. Dok je trajala rasprava, u prostoriju je uπaoC. S. Lewis. “O Ëemu raspravljate?” pitao je. Kada je Ëuo da njegovi kolegeraspravljaju o tome koji bi bio jedinstveni doprinos krπÊanstva, odgovorio je: “O,pa to je lako. To je milost.” (Davon Huss, “That’s Easy, It’s Grace”, SermonCentral) Bez obzira na situaciju u kojoj se ljudi nalaze, postupajmo prema njimauvijek onako kako to Bog Ëini — milosrdno.

ODGOVORITE1. Razmotrite listu postupaka koji se navode u prva dva odlomka ovog odsjeka.

Slaæete li se da je takvo ponaπanje pogreπno? Ili tu ima i nekih sivih podruËja?Objasnite svoj odgovor.

2. U Levitskom zakoniku jasno se kaæe da su samo Izraelci imali pravo naprednosti oprosne, jubilejske godine, dok su robove iz okolnih naroda moglislobodno kupovati i prodavati bez ikakvih ograniËenja (Levitski zakonik 25,44-46). Kako je, po vaπem miπljenju, Bog to mogao opravdati?

3. Koje su suvremene inaËice za subotnju i oprosnu godinu?

Roy King, Binfield, Velika Britanija

26


Melodija na Nebu

SVJEDO»ANSTVOPsalam 146,5.7; Izaija 58,6-14.

“Sve Njegove darove morali su upotrebljavati na blagoslove ËovjeËanstvu, naublaæavanje patnji siromaπnih i bijednih. I mi trebamo hraniti gladne, odijevatineodjevene, brinuti se o udovicama i siroËadi, sluæiti razoËaranima i potlaËe-nima. Bog nikad nije æelio da se bijeda toliko proπiri po svijetu. On nikad nijeæelio da jedan Ëovjek obiluje æivotnim zadovoljstvima, dok djeca drugoga plaËuza kruhom. Sredstva koja nadmaπuju njegove uobiËajene æivotne potrebe po-vjerena su Ëovjeku da Ëini dobro, da donosi blagoslov ËovjeËanstvu.” (Ellen G.White, Isusove usporedbe, str. 253)

“Djela uËinjena u vjeri prihvatljivija su pred Bogom od najusrdnijeg formal-nog bogosluæja. Istinsko bogosluæje odvija se u suradnji s Kristom. Molitve,uvjeravanja i govori jeftini su plodovi koji su Ëesto samo dodatak, dok se praviplodovi pokazuju u dobrim djelima, u brizi za nevoljne, siroËad i udovice i oniprirodno rastu na dobrom drvetu.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 17.veljaËe 1887.)

“Dobra djela plod su koji Krist traæi da donesemo; ljubazne rijeËi, djelamilosra, njeæni obzir prema siromaπnima, bijednima i napaÊenima. Kada srcasuosjeÊaju sa srcima optereÊenim obeshrabrenjem i boli, kada ruka pruæasiromaπnome, kada goli bivaju obuËeni, kada se strancu poæeli dobrodoπlica uvaπoj gostinjskoj sobi i mjesto u vaπem srcu, aneli dolaze vrlo blizu i na Nebuse na to odgovara zategnutom strunom. Svako djelo pravde, milosti i dobroËin-stva stvara melodiju na Nebu. Otac sa svojega prijestolja gleda one koji Ëine ovadjela milosra i daje im svoja najdragocjenija blaga. ‘Moji Êe biti, moja steËevina— govori Jahve nad Vojskama. U dan koji spremam bit Êu im milostiv’ (Malahija3,17) Svako milosrdno djelo uËinjeno siromaπnom i napaÊenom smatra se kaoda je uËinjeno Isusu. Kada pomaæete siromaπnima, suosjeÊate s namuËenima ipotlaËenima; kada se sprijateljite sa siromaπnima, u prisnijem ste odnosu sKristom.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 2, str. 25)

ODGOVORITE1. Neki smatraju da je misija Crkve adventista sedmoga dana da objavljuje

vijest o spasenju, a da brigu o siromaπnima treba prepustiti drugim orga-nizacijama. Slaæete li se s tim? Zaπto?

2. Bismo li se trebali usmjeriti na pomaganje “siromaπnima koji to zasluæuju”,a ignorirati one koji “ne zasluæuju”? Je li opravdano na taj naËin svrstavatiljude koji su u potrebi? Gdje se u to uklapa pojam “milosra”?

3. ©to mislite o primanju migranata ili izbjeglica u vaπu zemlju i u vaπ dom?Jeste li im spremni dati mjesto u svojem srcu?

Erica Hole, Binfield, Velika Britanija

27

Utorak, 12. srpnja

Koπara ljetnog voÊa

DOKAZIzreke 14,31; Amos 8.

Zamislite sljedeÊe. Europska unija otpisuje GrËkoj dug. Svaki radnik nasvijetu ima siguran posao. Migrantima i izbjeglicama iz ratom razorene Afrike iSirije podijeljene su besplatne karte za razvijene europske zemlje, gdje ih srda-Ëno doËekuju ljubazni sluæbenici i buduÊi poslodavci. U SAD-u ilegalni imigrantiiz Srednje Amerike dobivaju dræavljanstvo. Besplatno zdravstveno osiguranjeosigurano je u svakoj dræavi. Mislite li da je to nemoguÊe? Bog ne misli tako.Mnogo prije Isusovih humanitarnih aktivnosti Stari zavjet pruæao je obilje smjer-nica o tome kako se treba brinuti o siromaπnima, oæaloπÊenima, doseljenicima,pa Ëak i æivotinjama.

“Tko tlaËi siromaha, huli na stvoritelja, a Ëasti ga tko je milosti ubogomu.”(Izreke 14,31) U vezi sa strancima koji æive u naπoj zajednici dan je nalog: “Neugnjetavaj pridoπlicu! Ta znate kako je pridoπlici, i sami ste bili pridoπlice uzemlji egipatskoj!” (Izlazak 23,9)

I stranci i æivotinje obuhvaÊeni su Boæjom zapovijedi o suboti koja zahtijevaodmaranje od rada u sedmi dan (Izlazak 20,10). Izraelac koji bi propao u poslumogao je napraviti pogodbu da radi za svojeg bliænjeg odreeno vrijeme. (GordonJ. Wenham, “Preaching From Difficult Texts”, in Grenville J. R. Kent, Paul J.Kissling, Laurence A. Turner, ur., He Began with Moses: Preaching the OldTestament Today, str. 215—232) To je bilo osiguranje, a ne kazna.

Prorok Amos je “korio grijehe koji su proizlazili iz materijalnog blagostanja,gozbi i razvrata bogatih, koji su sebi to omoguÊili tlaËenjem siromaπnih, iz-vrtanjem pravde, davanjem mita i iznuivanjem. ... Prorok sve to slikovito opi-suje otkrivajuÊi grijehe u svakidaπnjem æivotu ljudi. Izgleda da mu nije promak-nuo nijedan loπ obiËaj. Smatrao je svojom duænoπÊu da upozori Izrael, Judejui okolne narode na boæanske sudove koji Êe sigurno doÊi na njih ako ustraju uzlu.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, sv. 4, str. 954, 2. izd.)

»ak i danas πirom svijeta ljudi su prisiljeni raditi u straπnim uvjetima, bezugovora i za zapanjujuÊe nisku plaÊu. Ako ne poduzmemo niπta u vezi s timnepravdama, onda sigurno nismo niπta bolji od ljudi kojima se Amos obraÊaokada mu je u vienju pokazana “kotarica zrela ploda” (Amos 8,1) koja jesimbolizirala neposluπni Izrael, zreo da primi kaznu.

ODGOVORITE1. Navedite tri naËina na koje druπtvo izrabljuje ljude.2. Kako vi moæete doprinijeti ublaæavanju teπkoÊa s kojima se suoËavaju iz-

bjeglice i siromaπni ljudi u vaπem gradu?

Margaret Arbuckle Paterson, Bracknell, Velika Britanija

28

Srijeda, 13. srpnja

©est naËina da svijet uËinimo boljim

PRIMJENAIzreke 14,31; Izaija 58,1-14; Amos 8,4-7.

Neki aspekti starozavjetnih vremena izgledaju nam pomalo strano, ali temakoju prouËavamo ovaj tjedan jasno uËi da naËin na koji se ophodimo premaljudima pokazuje kakav je naπ stav prema Bogu. Koliko god mi vrπili Desetzapovijedi, koliko god poznavali Bibliju, Isus je jasno rekao da trebamo æivjetiza druge. Kako to moæemo postiÊi?

Neka vam bude stalo do pravde. Ako niste sigurni koji su Boæji priori-teti, Ëitajte πto je Izaija rekao o tome koliko je vaæno provoenje pravde (Izaija1,13-17; 58,1-14). Provjerite to i kod proroka Amosa (Amos 8,4-7). »itajte tetekstove u tradicionalnom, ali i u nekim suvremenijim prijevodima koji se ob-raÊaju izravno nama danas.

Budite velikoduπni. Kao mlada osoba, moæda se ne osjeÊate dovoljno bo-gatim da biste davali drugima. Meutim, postoji opasnost da Êete se uvijek takoosjeÊati. Stoga neka vaπa æivotna navika bude da dajete, makar neπto malo,poËevπi od danas.

Dajte spontano. Planirano davanje je dobro, ali ako nemarno prolazitepokraj ljudi koji su u potrebi, vaπe srce moæe otvrdnuti. Istina, ima prevaranatai ovisnika, stoga upotrijebite zdravo prosuivanje. I sve πto dajete, zaËiniteljubaznim rijeËima.

Svaki dan donosite dobre odluke. Boæje prioritete ne moæete izrazitijasnije nego πto je to uËinio Salomon: “Tko tlaËi siromaha, huli na stvoritelja,a Ëasti ga tko je milostiv ubogomu.” (Izreke14,31)

Izraz “tko tlaËi siromaha” izravno nas poziva da razmislimo o svojim sva-kidaπnjim odlukama. Tko je napravio tu majicu koju sam kupio/kupila za samonekoliko dolara, i zaπto je ona tako jeftina? Tko je napravio moj mobilni telefon,i u kakvim on æivi uvjetima? Otkrijte i podijelite tu spoznaju preko Twittera. Aonda poËnite donositi ispravne odluke.

Zauzmite se za druge. “Otvaraj usta svoja za nijemoga, i za pravo svijunesretnika πto propadaju. Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siro-mahu i nevoljniku.” (Izreke 31,8.9) “©titite slaba i sirotu, vratite pravicu jadnikui siromahu!” (Psalam 82,3)

Ima tako mnogo druπtvenih pitanja o kojima se treba Ëuti vaπ jasan, krπÊanskiglas: æivotna sredina, iskoriπtavanje ilegalnih imigranata, rasizam, korupcija,prava æena, nasilje, zaπtita æivotinja. Pronaite peticije koje trebate potpisati,politiËare kojima se treba obratiti i upotrijebite svoje pravo glasa.

Razmiπljaj globalno. Djeluj lokalno. Svi mi trebamo razmiπljati i global-no i lokalno o tome kakvim moguÊnostima raspolaæemo da bismo svijet uËinilimjestom u kojem Êe biti viπe poπtenja, prijateljstva i velikoduπnosti.

Rob Waller, Somerset, Velika Britanija

29


Paradoks bogatstva

MI©LJENJEMarko 12,41-44; Djela 20,35.

Pomislili biste da Êe ljudi koji imaju najviπe biti i najdareæljiviji. Oni tokatkad doista i jesu. Na primjer Warren Buffet, Ëije se bogatstvo procjenjuje naoko 70 milijardi dolara, obeÊao je da Êe pokloniti 99 posto svojeg bogatstva(https://en.wikipedia.org/wiki/Warren_Buffett). Meutim, u veÊini sluËajeva stvar-nost je sasvim drugaËija. Psiholog Paul Piff je u brojnim eksperimentima poka-zao da su ljudi s niæim primanjima obiËno velikoduπniji od onih koji su bogatiji(https://en.wikipedia.org/wiki/Warren_Buffett). On je to nazvao “paradoks bogat-stva”.

Zbog Ëega se dogaa da πto viπe imamo to teæe dajemo? Zbog Ëega nasbogatstvo Ëini πkrtim? (Jenny Cosgrave, “Road rage! Beware the man in the blueBMW”) Piff smatra da je to zato πto bogatstvo dovodi do brojnih problema. Prviod njih su prava i povlastice. ©to viπe imamo, osjeÊamo se nadmoÊnije u odnosuna druge. ©to viπe imamo, viπe i zasluæujemo. Na kraju krajeva, da su drugiradili tako naporno kao mi, i oni bi se obogatili.

Drugi problem je neovisnost. Novac nam dopuπta da u æivotu budemo sa-mostalni, da budemo sami sebi dovoljni. Ne moramo se oslanjati na druge nitivoditi raËuna o tome πto se s njima dogaa. Kada je od ljudi zatraæeno dacrtajuÊi krugove pokaæu kako vide sebe u odnosu na druge, bogati ljudi su sebeprikazali veÊim, a sve ostale manjim krugovima (Anne Manne, “The Age of Entit-lement: How Wealth Breeds Narcissism”).

TreÊi problem je usredotoËenost. Bogati se uglavnom moraju usredotoËiti nato da ostanu bogati, tako da im preostaje malo vremena koje mogu odvojiti zabilo πto drugo.

SreÊom, Piffova istraæivanja pokazala su i to da se ljudski stavovi mogumijenjati. Ako bi prije ispitivanja gledali videosnimke o djeci koja æive u siro-maπtvu, ljudi su bili mnogo velikoduπniji u svojim odgovorima (Piff, “Does MoneyMake You Mean?”).

Dakle, trebamo promatrati kako æive ljudi oko nas. Trebamo pokazati sprem-nost da svoje vrijeme i novac odvojimo kako bismo pomogli onima koji su unevolji. Tek tada Êemo biti istinski velikoduπni.

ODGOVORITE1. Zaπto prvo moramo ljubiti Boga, zatim sebe, pa onda druge — upravo tim

redoslijedom? Slaæete li se s tim?2. Istraæivanja pokazuju da su ljudi u skupim automobilima za 50 posto sklo-

niji agresivnom ponaπanju u prometu. ©to mislite, zbog Ëega?

Elizabeth Rhodes, Havant, Velika Britanija

30

Petak, 15. srpnja

Davati znaËi æivjeti

ISTRAÆIVANJEPsalam 146,7-9.

ZAKLJU»AKStari zavjet istiËe koliko je vaæno davati siromaπnima i nevoljnima (Izreke

14,31). NesebiËnost je stvar srca. DajuÊi drugima, i sami zauzvrat primate bla-goslov. “Podaj mu, i neka ne æali srce tvoje kad mu daπ; jer Êe za tu stvarblagosloviti tebe Gospod Bog tvoj u svakom poslu tvom i u svemu za πto seprihvatiπ rukom svojom.” (Ponovljeni zakon 15,10) Ako æelite da vam srce budeispunjeno, duh oæivljen a um nadahnut, pomaæite drugima bez prestanka.

RAZMOTRITEu Sprijateljite se sa nekim na Facebooku i duhovno ohrabrite tu osobu svojim

postovima, slikama i porukama. Uloæite svjestan napor da dosegnete tu oso-bu.

u Budite mentor nekom djetetu u vaπoj crkvi. Budite njegov “veliki brat ilisestra”. Slijedite Kristov primjer posveÊujuÊi vrijeme drugima i pokazujuÊispremnost da ih sasluπate.

u Provedite u djelo tekst iz 1. Timoteju 4,12 tako πto Êete pomoÊi nekome danapiπe domaÊu zadaÊu, oprati posue nakon zajedniËkog ruËka, volontiratiu bolnici, propovijedati u crkvi itd. “Oæivite” Boga.

u Napiπite pjesmu o tome kako je Bog pokazao pravdu i milost kada je poslaosvojeg Sina da umre na kriæu umjesto nas.

u Posluπajte pjesmu Chrisa Tomlina pod nazivom “At the Cross”.u Naslikajte svoje vienje o tome kako su se pravda i milost susrele na kriæu.

POVEÆITEPsalam 82,3.Ellen G. White, KrπÊanska sluæba, poglavlje “Nagrada za sluæbu”.Dan Strobell, Justice & Mercy (1999.).

Elizabeth Rhodes, Havant, Koreja

31


Pravda i milost u Starom zavjetu (2)

“I kuda god potok protjeËe, sve æivo πto se miËe oæivi;i bit Êe vrlo mnogo riba, jer kamo god doe ova voda,sve ozdravi i oæivi — kuda god protjeËe ovaj potok.”

(Ezekiel 47,9)


32

Subota, 16. srpnja

Vratiti nadu obeshrabrenima

UVODEfeæanima 2,19.

Dok piπem ovaj Ëlanak, Kenija æaluje za studentima SveuËiliπta Garissa kojisu poginuli od ruku terorista 2. travnja 2015. godine. Prema rijeËima oËevidaca,na kampus su upali policajci i izveli smrtonosni napad ostavljajuÊi za sobomstotinu mrtvih mladiÊa i djevojaka i velik broj ranjenih. (“Kenya Mourns Victimsof Garissa al-Shabab Attack”, BBC News, 7. travnja 2015.)

Ranije, u travnju 2014., skupina naoruæanih ljudi otela je dvjesto djevojËicaiz πkole na sjeveroistoku Nigerije (“Escaping Boko Haram: How Three NigeriaGirls Found Safety”, BBC News, 13. srpnja 2015.). Situacije sliËne ovima kodmnogih izazivaju osjeÊaj obeshrabrenja i beznaa. U takvoj situaciji ljudi teπkomogu osjetiti sigurnost da Bog bdije nad njima. Ono πto mi kao krπÊani moæemouËiniti jest da otvaramo centre za savjetovanje koji bi pruæali utjehu ærtvama. Utrenucima krize takva mjesta imaju veliko znaËenje. StruËni savjetnici mogupomoÊi ljudima koji su pogoeni takvim tragedijama. Cilj je savjetnika da vratenadu ljudima koji su doæivjeli nesreÊu. Pa ipak, zar ne mislite da bi bilo joπkorisnije kada bi krπÊani — vi i ja — takoer pokazali suosjeÊanje prema onimakojima je to potrebno?

Biblija poziva krπÊane da budu nositelji promjena u svojem druπtvu. KrπÊanitrebaju suosjeÊati s ljudima koji su pogoeni glau, suπom i drugim nesreÊama.

Inicijativa koju mi poduzimamo da bismo djela dobroËinstva proπirili i nabraÊu i sestre izvan crkve, u skladu je s naπom krπÊanskom misijom da preo-braæavamo svoju druπtvenu zajednicu djelima ljubaznosti i milosra. Bog oËeku-je od nas da poruπimo granice izmeu Æidova i neznaboæaca i Ëinimo “djelaljubavi” (Efeæanima 2,10) potrebitima. ©to dobivamo time πto sjedimo i proma-tramo svijet koji se bez vlastite krivnje valja u krajnjem beznau?

ZadaÊa da se pribliæimo oæaloπÊenima i pruæimo im utjehu podsjeÊa nasituaciju iz 1850-ih kada je viπe od 30.000 djece bez roditelja preplavilo NewYork a da nitko, osim jednog dvadesetπestogodiπnjeg propovjednika, nije marioza njihove neprilike. Charles Loring Brace organizirao je pokret koji je spasioviπe od 120.000 napuπtene djece i pomogao im da nau nove domove. (“TheOrphan Trains”, Childrenaidsociety.org)

Stanje beznaa i obeshrabrenja Ëesta je pojava u naπem druπtvu. I ako nepozovemo beznadne i obeshrabrene da budu dio naπe obitelji, oni Êe ostatizarobljeni u svojim problemima. Vrijeme je da ih pozovemo u svoj dom kako binam se pridruæili i doæivjeli radost koju Krist unosi u srce onih koji Ga prihvatekao svojeg osobnog Spasitelja. Ovaj tjedan razmiπljat Êemo o tome kako moæe-mo pokazati ljubaznost prema braÊi i sestrama u naπem druπtvu koji su obes-hrabreni i bez nade.

Pauline Otieno, Kisumu, Kenija

33


Uloga je crkve da promijeni svijet

DOKAZMatej 5,13-16.

»lanovi crkve trebali bi biti osposobljeni da predstavljaju Krista u greπnomsvijetu. On moæe osigurati sve πto je nekome potrebno da bi pokrenuo promjenui obnovu srca kod onih koji pate, koji su obeshrabreni i slomljenog su srca.KrπÊani ne predstavljaju Krista tako πto voze najpopularnije automobile i æiveu najluksuznijim domovima. Oni Ga predstavljaju time πto su nositelji promje-ne, kao svjetlo i sol svijetu.

S duhovnim svjetlom koje stjeËu preko molitve i prouËavanja Biblije, krπÊanisu poslani da iziu i objave Krista onima koji su joπ uvijek u tami. “Svjetloosvjetljava neku situaciju ili mjesto. Svjetlo otkriva — ono odsjajuje dobro i zlo.Svjetlo se πiri iznutra prema van. Ono nije statiËno i ne moæe se zadræati. Svjetloje najjaËe na izvoru i sve viπe slabi πto se viπe udaljavamo od njega. Isus jedonio svjetlo kako bismo preko Njega vidjeli Boga, ali i pravu narav ËovjeËanstva.Svatko od nas ima to Svjetlo u sebi. Mi ga moæemo sakriti ili mu dopustiti dasvijetli. Ako ga sakrijemo, ono Êe se na kraju ugasiti.” (Kathy Bergen, “Salt andLight — Matthew 5:13.16”, Saltandlight2012.org)

©irite svjetlo koje imate unutar svoje sfere utjecaja. Ako ste student, done-site svjetlo svojim cimerima, profesorima i kolegama. Pomozite im da pronaurjeπenja za svoje probleme tako πto Êete im ponuditi savjet koji je u skladu sBiblijom. Traæite da vas Bog vodi svojim Svetim Duhom. Neka svjetlo sja posto-jano u vaπim rijeËima i djelima kako bi drugi bili privuËeni boæanskom Izvorusvjetla (Ivan 1,9).

Na satu kemije uËi se o soli i uËenicima se skreÊe pozornost na njezinasvojstva i primjenu. Pri kuhanju sol je sasvim obiËan sastojak, ali njezin nedo-statak moæe upropastiti jelo. KrπÊani trebaju imati kvalitete istovjetne onimakakve ima sol. “Sol Ëuva od kvarenja. Ona je moÊna, ali neupadljiva. Ona jekatalizator promjena. ... Prstohvat soli moæe znaËiti mnogo. ... (Isus) tvrdi damala skupina moæe donijeti promjenu. Meutim, sol ne smije izgubiti svoj okusjer bi u tom sluËaju postala beskorisna.” (Isto) Svijetu je potrebna duhovna solda bi zadovoljio boæanski okus. Vrlo je vaæno da Ëlanovi crkve postanu duhovnosvjetlo i sol ljudima koji æele osjetiti i vidjeti “kako dobar je Jahve” (Psalam34,9).

ODGOVORITEU kojim situacijama sol gubi svoju slanost? ©to moæete uËiniti kako biste

“osolili” situaciju u kojoj se nalaze neki ljudi koje poznajete, a kojima je potre-ban Spasitelj?

Rose Oguttu, Nairobi, Kenija

34


Otkriti svijetu Boæju dobrotu

LOGOSEzekiel 37,1-14; 47,1-12; Izaija 61; Mihej 6.

Dah novog æivota (Ezekiel 37)U Ezekielovom vienju o suhim kostima posebno se istiËu dvije pojedinosti.

Prvo, ono doËarava nemir koji ljudi doæivljavaju kada napuste Boæju prisutnost.Drugo, ono razjaπnjava poruku o izbavljenju do kojeg dolazi kada Bog odgovorina vapaje svojeg naroda koji se naπao u beznadnoj situaciji.

Izraelski narod molio se za izbavljenje. Nakon πto su prognani u Babilon (2.o kraljevima 24,10-16), sve πto su mogli vidjeti bila je mraËna buduÊnost, crnarupa koja je prijetila da ih proguta. Doæivjeli su duboku bol beskuÊniπtva, odvo-jenosti od svoje zemlje, svojeg hrama i svojeg Boga.

Preko proroka Ezekiela Bog im je poslao poruku da nije sve izgubljeno. Uto vrijeme proroci su bili Boæji glasnici narodu. Katkad su proroci iznosili poru-ku o sudu i pozivali na obraÊenje. U drugim prigodama pozivali su narod naposluπnost. Meutim, u 37. poglavlju svoje knjige, prorok Ezekiel iznio je poru-ku nade, poruku da Êe Bog svoj prognani narod vratiti u njegovu zemlju: “I znatÊete da sam ja Jahve, kad otvorim grobove vaπe i kad vas izvedem iz vaπihgrobova, moj narode!” (Ezekiel 37,13)

Na isti naËin na koji je Ezekiel prenio poruku o izbavljenju Izraelcima kojisu bili u izgnanstvu, tako smo i mi pozvani da pristupimo ljudima i Ëitavimzajednicama koje æive u beznau. Iako ti ljudi ne moraju obvezno biti u izgnan-stvu, moæda se nalaze u lancima siromaπtva, droge, bolesti ili posljedica dru-πtvenih previranja (vidi Matej 5,16).

Rijeka æivota koja teËe iz hrama (Ezekiel 47,1-12)Rijeka koja je izvirala iz hrama imala je rijetko i posebno svojstvo da neu-

tralizira slanost Mrtvog mora. Osim toga, drveÊe koje je raslo na njezinim obala-ma donosilo je ozdravljenje. Rani krπÊani koristili su se istom simbolikom kakobi prikazali duhovno iscjeljenje koje Krist nudi. Krist je izvor ozdravljenja kojeteËe od Boæjeg prijestolja (vidi Otkrivenje 22,1.2). To znaËi da nas Krist, usprkosnaπim patnjama, beznau i oËaju, moæe podiÊi iz praπine i oËistiti nas svojomkrvlju. “Ta rijeka simbolizira Kristovo Evanelje, koje je krenulo iz Jeruzalemai proπirilo se na okolne zemlje, a isto tako i darove i silu Duha Svetoga koji gaje pratio i Ëijom se zaslugom ono nadaleko pronijelo vrπeÊi blaæeni utjecaj.”(Matthew Henry’s Concise Commentary, “Ezekiel 47”, Biblehub.com)

Mi smo Kristovi predstavnici u svojem naraπtaju. Trebamo Ga predstavljatimeu onima koji nisu primili Radosnu vijest o spasenju. Kao moÊna rijekapravednosti koja se spominje u Knjizi proroka Amosa 5,24, Kristovo Evaneljesposobno je osvojiti sve generacije. Mi to trebamo pokazati svojim djelima lju-baznosti.

35

Neka naπe svjetlo zasja (Matej 5,16)Biblija kaæe za krπÊane da su svjetlo svijetu (Matej 5,14). ObraÊajuÊi se

svojim uËenicima na Gori, Krist im je rekao πto moraju Ëiniti kako bi drugividjeli svjetlo koje oni posjeduju. Bilo je bitno da njihovo svjetlo obasja svijet.

IscjeljujuÊe djelovanje rijeke koja je izvirala iz hrama (Ezekiel 47,12), sino-nim je promjene koju ljudi doæivljavaju kada prihvate svjetlo spasenja. Ta rijekadonosila je plodnost, iscjeljenje i æivot. Na isti naËin, Kristovo Evanelje zauvi-jek mijenja ljudski æivot.

PredstavljajuÊi Krista svojoj druπtvenoj zajednici i ljudima koji su u potrebi,mi moæemo preobraziti æivot onih koji se joπ uvijek nalaze pod okriljem tamei potrebna im je Radosna vijest o spasenju. “Kada je mraËno, onaj tko imasvjetlo nalazi se u prednosti da odluËuje πto treba Ëiniti. ... Ljudi se sudarajusa svim i svaËim pokuπavajuÊi pronaÊi put u tami. Mi krπÊani smo svjetlo.TragiËno je πto ne koristimo ‘baterijske svjetiljke’ koje nam je Bog dao da bismosvijetu pruæili malo svjetla. UkljuËi svoju svjetiljku, krπÊanine, da bi ljudi kojise nalaze u mraku mogli vidjeti. I kada je ukljuËiπ, podigni je visoko da bi bilavidljiva svima.” (Keith R. Krell, “Mission Possible (Matthew 5,13-16)”, Bible.org)

ObeÊanje o radosti (Izaija 61,1-11; Luka 4,18)Kada je otpoËeo svoju sluæbu u Nazaretu, Krist je skrenuo pozornost oku-

pljenima na spise starih proroka. PozivajuÊi se na ono πto je Izaija zapisao prijemnogo godina, On je ponovio da je Njegova zadaÊa da donese Radosnu vijest ospasenju ranjivim zajednicama i ljudima Njegovog vremena. “On je trebao bitiutjeπitelj i to je doista i bio, kao propovjednik, iscjelitelj i izbavitelj. Poslan jeda utjeπi sve koji su æalosni i koji se u svojoj æalosti obraÊaju Njemu, a nesvijetu.” (Matthew Henry: Commentary on Isaiah 61, Blueletterbible.org)

Kao πto je Izaija objavljivao Boæja obeÊanja Hebrejima, tako krπÊani trebajuobjavljivati Boæja obeÊanja o spasenju ovom svijetu. Dok Ëekamo Kristov drugidolazak, Crkva treba biti nositelj promjene kako bi donijela svjetlo onim dru-πtvenim sredinama koje se nalaze u mraku.

ODGOVORITE1. Kako vaπa “svjetiljka” moæe postojano svijetliti a da joj se ne isprazni “ba-

terija”?2. Kako moæete vi, kao predstavnik crkve, biti nositelj promjene u svojoj dru-

πtvenoj zajednici i πire?

Bob Collince, Rongo, Kenija

Mi smo Kristovi predstavnici u svojem naraπtaju. Trebamo Ga predstav-ljati meu onima koji nisu primili Radosnu vijest o spasenju.

36

Utorak, 19. srpnja

Mi smo sol i svjetlo svijetu

SVJEDO»ANSTVO2. Samuelova 22,29.

Ellen G. White objaπnjava πto je Krist mislio kada je svojim sljedbenicimai sluπateljima rekao da su oni sol i svjetlo svijetu (Matej 5,13-16).

“Poπto je objasnio u Ëemu se sastoji prava sreÊa i kako se moæe postiÊi, Isusje odreenije uputio na duænost svojih uËenika, kao uËitelja izabranih od Bogada povedu druge stazom pravde i vjeËnog æivota.” (Isusov æivot, str. 240)

Krist je znao da Êe Njegovi sljedbenici, dok budu objavljivali Evanelje,nailaziti na protivljenje svijeta. Stoga im je rekao: “Blago vama kad vas budugrdili i progonili i kad vam zbog mene budu laæno pripisivali svaku vrstu opa-Ëine!” (Matej 5,11.12)

Iako su izazovi uvijek prisutni, mi ne trebamo izgubiti iz vida svoju ulogukao sol svijetu. Svijet voli grijeh, ali ako mi ostanemo Ëisti kao sol, moæemo gasaËuvati od njegovih posljedica. “‘Vi ste sol zemlji’, rekao je Isus. Nemojte sepovlaËiti iz svijeta da biste izbjegli progonstvo. Trebate prebivati meu ljudima,da okus boæanske ljubavi moæe biti kao sol koja Êe saËuvati svijet od kvarenja.”(Isto, str. 241)

Kada je rekao da smo mi svjetlo svijetu, Krist je objasnio da su “Hebrejimislili prisvojiti dobra spasenja samo za svoj narod, ali Krist im je pokazao daje spasenje kao i sunËev sjaj. Ono pripada cijelom svijetu. Religija Biblije nemoæe se zatvoriti izmeu korica knjige, niti izmeu zidova crkve.” (Isto, str.241,242)

Naπa je uloga da idemo i πirimo nadu tamo gdje je ona izgubljena, da ob-navljamo sreÊu tamo gdje vladaju æalost i oËaj i da objavljujemo Kristovu poru-ku onima koji pred sobom vide samo sumornu buduÊnost.

“Ljudima moramo priÊi s pouzdanom Boæjom rijeËju. A kada oni prihvate tuRijeË, doÊi Êe Duh Sveti. ... U govoru, pjevanju i svim svojim duhovnim sluæba-ma, mi trebamo pokazati smirenost, dostojanstvo i poboæno strahopoπtovanjekoji pokreÊu svako iskreno Boæje dijete.” (Ellen G. White, Selected Messages,sv. 2, str. 43)

ODGOVORITEZaπto se trebate naoruæati Boæjom rijeËju kada govorite prijateljima, Ëlano-

vima obitelji ili strancima koji nemaju osobni odnos s Bogom?

Jackline Achieng, Kendu Bay, Kenija

“Religija Biblije ne moæe se zatvoriti izmeu korica knjige, niti izmeuzidova crkve.”

37

Srijeda, 20. srpnja

Upotrijebite krπÊanski æar da biste vrπili utjecaj

PRIMJENAMihej 6,8.

KrπÊani su pozvani da budu dio velike promjene za koju Bog æeli da seodigra u ovom svijetu. U svako vrijeme i na svakom mjestu, u okviru svoje sfereutjecaja, mi trebamo ispunjavati Boæju namjeru. Treba nam biti jasno da nemoramo biti pastori, starjeπine, akoni ili akonice da bismo vrπili utjecaj. VeÊi to πto smo krπÊani osposobljava nas da propovijedamo Evanelje.

Kada pozovemo Boga da djeluje u nama preko Duha Svetoga, poËet Êemogledati na stvari drugaËije i ponaπat Êemo se kao Njegovi predstavnici u svakojsituaciji u kojoj se naemo. Kao nositelji promjene za Boga, mi posjedujemosposobnosti i talente za kojima mnogi tragaju da bi pronaπli rjeπenje za svojeprobleme.

Stoga iskoraËite i prionite na ruπenje barijera i predstavljajte Krista onimakoji su u potrebi. Na taj Êete naËin ispuniti ono πto Biblija kaæe u Knjizi prorokaMiheja 6,8: “Objavljeno ti je, ËovjeËe, πto je dobro, πto Jahve traæi od tebe: samoËiniti pravicu, milosre ljubiti i smjerno sa svojim Bogom hoditi.”

Evo nekih podruËja u kojima biste mogli dati svoj doprinos kao nositeljipromjene za Boga u ovom mraËnom svijetu:

Obitelj. S obzirom na stalne izazove s kojima se obitelji suoËavaju u da-naπnjem svijetu, moæete odigrati ulogu kao Boæji predstavnik u preobrazbiustanove obitelji. U svojem vlastitom domu postanite bolji sin ili kÊi, bolji roakili bolji braËni drug. Uspostavite dobre odnose sa svojim tetama, ujacima, stri-Ëevima, bakama i djedovima, sestriËnama i bratiÊima. Svojim ponaπanjem poka-æite πto Bog æeli za cijelu krπÊansku obitelj. Izvan svojeg obiteljskog krugagovorite o krπÊanskim idealima drugim mladima i njihovim roditeljima, zalaæuÊise za pokazivanje Boæje ljubavi.

Obrazovanje. Dajte svoj doprinos promjeni obrazovnog sustava u vaπojzajednici tako πto Êete se prijaviti za volontiranje u πkolama. Molite se za πkolskuupravu i nastavnike. Zalaæite se za obrazovnu sredinu koja odraæava Boga usvim dimenzijama. Pomaæite svojoj djeci u izvrπavanju πkolskih obveza i stvori-te bolju sredinu za uËenje i prilike koje Êe ih pribliæiti Bogu.

Posao. Ne zaboravite pozvati Boga na svoje radno mjesto. Obavljajte svojeduænosti marljivo i poπteno. Upotrijebite dobit koju ostvarujete da biste podu-prli Boæje djelo.

Kada pristupate ljudima s namjerom da im predstavite Boga, On Êe vam datisilu da svladate izazove i pokazat Êe vam kako da ispunite zahtjeve zadaÊe kojuvam je dao.

Samson Oguttu, Nairobi, Kenija

Ne zaboravite pozvati Boga na svoje radno mjesto.

38


Hodanje kroz dolinu suhih kostiju

MI©LJENJEEzekiel 37,1-10.

Nakon πto sam proËitao 37. poglavlje Knjige proroka Ezekiela, javio mi seËitav niz pitanja. HoÊe li ljudi izvan krπÊanske zajednice uspjeti upoznati Boga?HoÊe li oni koji æive u oËaju, koji su bez doma, koji su zarobljeni posljedicamaloπih odluka, prihvatiti Krista kao svojeg Spasitelja? ©to ja moram uËiniti kakobih omoguÊio da se takvi ljudi vrate kuÊi?

Kosti koje je Ezekiel vidio u vienju oznaËavaju odsutnost æivota, ostatakonoga πto je nekada bilo æivo biÊe. Posljedice grijeha uËinile su da veliki posto-tak ljudskog roda bude kao te suhe kosti. Mnogi ljudi su mrtvi u grijehu (Efeæa-nima 2,1) i oËajniËki im je potrebna Radosna vijest o spasenju da bi se ponovnovratili u æivot.

Mi trebamo biti kao prorok Ezekiel prema Ëlanovima svoje obitelji, rodbini,prijateljima i susjedima koji su joπ uvijek zaokupljeni zadovoljstvima grijeha.Trebamo oglasiti poruku Evanelja. Neki od njih su neodluËni i gomilaju se “uDolini Odluke” (Joel 4,14), a sve πto im je potrebno jest glasnik koji Êe impomoÊi da nau put kojim Êe se vratiti k Izvoru æivota (Ivan 14,6).

U trenucima beznaa i oËaja Bog odgovara porukom nade i ohrabrenja. On-dje gdje su samo suhe kosti, On vidi æiva biÊa. Bog je proveo Ezekiela oko tihsuhih kostiju (Ezekiel 37,2). Na isti naËin Bog i nas vodi k onima kojima jepotrebna nada, ohrabrenje i Radosna vijest o spasenju.

U “Dolini Odluke” bezbrojno mnoπtvo bori se s teπkim okolnostima. Naru-πeni odnosi, nezaposlenost, zloupotreba droge, bolesti, razvodi i mnoge drugeteπkoÊe ozbiljan su izazov za velik broj ljudi. ©to vi moæete uËiniti da biste impomogli?

Na osnovi Svetog pisma, uviamo da imamo posebnu odgovornost da vrπimoutjecaj na ljude koji æive izvan krπÊanske zajednice (Matej 5,16). Bog nas æeliupotrijebiti kao svoje predstavnike da bismo postigli velike stvari u svijetu. Naπaje duænost da posluπamo Njegovu zapovijed.

Prorok Ezekiel dao je dobar primjer danaπnjim krπÊanima: “I ja stadoh pro-rokovati kao πto mi bjeπe zapovjeeno. I dok sam prorokovao, nastade πuπkanjei pomicanje, i kosti se stadoπe pribirati. Pogledah, i gle, po njima narasle æilei meso; koæom se presvukoπe, ali duha joπ ne bijaπe u njima.” (Ezekiel 37,7.8)

Ako budemo slijedili Boæje vodstvo, imat Êemo pravu rijeË za one koji æeleslobodu od okova grijeha i beznaa. Neka nas u ostatku ovog tjedna Bog vodikroz dolinu suhih kostiju da bismo izazvali promjenu u æivotu drugih.

George Otieno, Homa Bay, Kenija

Ondje gdje su samo suhe kosti, On vidi æiva biÊa.

39

Petak, 22. srpnja

O, te kosti, te suhe kosti

ISTRAÆIVANJEEzekiel 37; Ivan 5,25.28; Rimljanima 11,26.27.

ZAKLJU»AKTijekom Ëitave ovozemaljske povijesti Bog je pozivao svoj narod da govori

drugima o Njegovom pravom karakteru. To svjedoËenje poprima mnoge oblike.Ono moæe biti izraæeno rijeËima, bogosluæjem ili objavljivanjem onoga πto je BoguËinio za svoju djecu. Meutim, ima mnogo onih koji nisu spremni uËiti o Boguputem tih metoda. Zbog takvih pojedinaca krπÊani moraju upotrijebiti drugasredstva kako bi pokazali koliko Bog ljubi svakog od nas. Jeste li spremni bitisol i svjetlo u ovom svijetu u kojem Ëesto prevladava tama? Na koji naËinnamjeravate govoriti drugima o Boæjem pravom karakteru?

RAZMOTRITEu Nacrtajte Ezekielovu priËu o suhim kostima iz 37. poglavlja njegove knjige.

Motiv moæete prikazati biblijskim likovima, ili ga moæete prilagoditi suvre-menom okruæenju i prikazati u duhu danaπnje kulture.

u Usporedite priËu o suhim kostima s drugim trenucima duhovne borbe kojuje Boæji narod doæivljavao tijekom povijesti. Koje je ljude Bog birao da vra-Êaju svijet Njemu? ©to moæe uËiniti neka vjerska zajednica da ne doæiviiskustvo mrtvih kostiju?

u Stupite u kontakt s nekom lokalnom neprofitnom organizacijom i pridruæitejoj se kao volonter. Da bismo bili sol i svjetlo svijetu, moramo se sprijateljitis onima koji su u svijetu. To moæe biti prihvatiliπte za beskuÊnike, udrugaza osobe s posebnim potrebama, sigurna kuÊa za æene, zatim nevladineagencije, πkole itd.

u Napravite igrokaz o mladim ljudima koji su svjetlo i sol u svojem susjedstvu.Tko bi bio protagonist? Tko bi bio antagonist? U Ëemu Êe se sastojati za-plet? S kojim Êe se napetim situacijama ti mladi suoËiti? Koji bi simbolimogli biti sastavni dio tog dramskog uprizorenja? Na koji bi naËin raspletpriËe mogao biti poziv na akciju upuÊen gledateljima?

u Snimite razgovore s ljudima iz crkvenih redova. Pitajte vjernike na koji naËinoni sagledavaju crkvu kao svjetlo i sol u druπtvenoj zajednici. Koje noveprijedloge oni imaju u vezi s tim πto bi crkva mogla uËiniti? Montirajte tesnimke i ugovorite vrijeme kada biste ih mogli prikazati u crkvi. Razgovaraj-te o novim idejama. Provedite svoje planove u djelo.

u Razmiπljate o pozivu koji je Bog vama osobno uputio. Koje biste duhovnedarove mogli upotrijebiti na spasenje drugima? Razmislite o preprekamakoje vas sputavaju. Molite se u vezi s tim i traæite od Boga da oæivi mrtvekosti u vaπem osobnom æivotu.

Deena Bartel-Wagner, Whitesboro, New York, SAD

40



Isusove pouke o misionarskom radu

“Isus je obilazio po svoj Galileji uËeÊi u tamoπnjimsinagogama, propovijedajuÊi Radosnu vijest o Kraljevstvute ozdravljajuÊi svaku vrstu bolesti i nemoÊi u narodu.”

(Matej 4,23)

41

Subota, 23. srpnja

To nije tajna koju treba Ëuvati

UVODDjela 5,42.

Pjesma “Ta milost divna” (“Amazing Grace“) puna je radosnih vijesti. Pre-vedena je na mnoge jezike, ukljuËujuÊi i moj. Ali na kojem god jeziku da sepjeva, ta pjesma blagoslivlja tisuÊe onih koji je sluπaju i primjenjuju njezinestihove na situaciju u kojoj se nalaze.

Ono πto mnogi ne znaju u vezi s tom pjesmom jest da je njezin skladatelj,John Newton, prije nego πto je prihvatio Krista, bio trgovac robljem. Newton jeroen u srpnju 1725. godine. Kada je odrastao, trgovao je ljudskim biÊima zanovac, baπ kao i njegov otac prije njega. Ali jednog dana sve se promijenilo.Kada je njegov trgovaËki brod poËeo tonuti za vrijeme jedne æestoke oluje, onje povikao: “Gospodine, smiluj nam se!” Ubrzo potom Newton je skladao pjesmuu kojoj izraæava zahvalnost za milost koja ga je izbavila iz poteπkoÊa i zamki iopisuje kako je konaËno predao svoj æivot Kristu. (Iz: Al Rogers, “AmazingGrace: The Story of John Newton”)

Glavna je poruka te pjesme spasenje. Kada je pjevate, rijeËi se obraÊajuvama osobno i uzdiæu vas do sile te Ëudesne milosti koju Krist daje onima kojiGa prihvaÊaju. Drugim rijeËima, ona proæima æivot razliËitih ljudi u raznimokolnostima i pomaæe im da spoznaju Krista kao svojeg Spasitelja. Upravo kadapomislite da je vaπ sluËaj beznadan, da vam je æivot upropaπten tako da se viπene moæe popraviti, Boæja Ëudesna milost lijeËi vaπe rane i otkriva vam otkup-ljujuÊu silu Isusa Krista.

©to bi bilo da Newton nikad nije napisao tu pjesmu? ©to bi bilo da nijepodijelio svoje misli sa svijetom? Moæda izgleda da su odgovori na ta pitanjaprejednostavni i jasni, ali oni mnogo govore o naπoj pouci za ovaj tjedan. Miliju-ni ljudi Ëekaju na neki ohrabrujuÊi poticaj, na zraku svjetlosti u najmraËnijimtrenucima.

Govoriti drugima o Kristu, prvi je korak kojim Ga pribliæavamo ljudima.Kada iznosimo vlastitu priËu o izbavljenju, mi donosimo radosnu vijest drugimakoji se moæda suoËavaju s nekom teπkom situacijom. Vaπe putovanje Kristumoæe biti odskoËna daska koja Êe nekoj drugoj osobi pomoÊi da pronae vlastitiput spasenja.

Ovaj tjedan razmiπljat Êemo o tome kako moæemo uspjeπno pomagati svojojdruπtvenoj zajednici dok idemo Isusovim stopama. To se odnosi na objavljivanjeRadosne vijesti o Njemu i donoπenje svjetla u æivot ljudi koji su joπ uvijek upotpunom mraku kada je rijeË o Njegovoj divnoj milosti.

Julius Nyerere, Nairobi, Kenija

©to bi bilo da Newton nikad nije napisao tu pjesmu?

42


©to sve obuhvaÊa rad u druπtvenoj zajednici

LOGOSMatej 5,13; 10,5-10; Luka 4,16-20; Ivan 4,35-38.

Uloga krπÊanina (Luka 4,16-20)Krist je znao koja je Njegova misija i nije Ëekao da Ga ljudi pozovu da

navjeπÊuje Radosnu vijest. Ubrzo nakon πto je porazio Sotonu u pustinji, poËeoje nauËavati o Boæjem kraljevstvu po Galileji. IznoseÊi taj nauk jedne subote usinagogi u Nazaretu, ispunjavao je svoje poslanje.

»itajuÊi svitak u sinagogi, na javnom mjestu bogosluæja, On je pokazao dase Njegov posao sastoji u tome da nauËava i objaπnjava Boæju rijeË na naËin nakoji Êe zadobivati duπe. Dok su Æidovi bili rezervirani u svojem nauku i nisu semogli odvojiti od tradicije, Krist je doπao osloboditi ljude pozivajuÊi ih da pri-hvate Evanelje.

U svojim propovijedima Krist jasno kaæe da je doπao objaviti slobodu iizbavljenje onima koji su zarobljeni grijehom, ropstvom i kulturnim ograniËenji-ma. On je donio svjetlo duhovno slijepima kako bi mogli prihvatiti poruku da jeblizu nebesko kraljevstvo. Osim toga, Krist je najavio da je doπlo vrijeme zapromjenu i prihvaÊanje Evanelja o Boæjem kraljevstvu. U svjetlu Njegovog na-uka i mi trebamo Ëiniti isto. Poruka je i danas isto tako jasna kao πto je bilau ono vrijeme: “Obratite se, jer je blizu kraljevstvo nebesko!” (Matej 4,17)

Lakmus test za pravu ljubav (Luka 10,25-37)U tradicionalnoj æidovskoj kulturi sveÊeniku nije bilo dopuπteno dodirnuti

tijelo umrloga, jer bi ga to uËinilo obredno neËistim (Levitski zakonik 21,1-4).Stoga je Krist usporedbom o milosrdnom Smarijancu htio pokazati da pravaljubav ne poznaje granice.

S obzirom na to da je ærtva bila bez svijesti, sveÊenik je vjerojatno zakljuËioda je Ëovjek mrtav i zato je produæio svojim putem. Meutim, dogodilo se neπtopotpuno nezamislivo. Jedan Samarijanac, koji je u Izraelu bio prezren kao pri-padnik etniËke manjine, pruæio je Ëovjeku prijeko potrebnu pomoÊ.

U nastojanju da doemo do onih koji su u nevolji, mi ne bismo trebalipoznavati granice. Umjesto toga trebamo razmisliti kakav utjecaj moæemo izvr-πiti u æivotu drugih ljudi.

Bez obzira na poloæaj koji zauzimaju u æivotu, trebamo im objaviti Radosnuvijest da Kristovo spasenje moæe ukloniti njihovu æalost. Krist je tom uspored-bom æelio pokazati da istinska ljubav treba imati prednost u odnosu na nekavjerovanja.

Sol zemlji (Matej 5,13)Krist je svojim uËenicima rekao da su sol zemlji kako bi ukazao na njihovu

ulogu u navjeπÊivanju Evanelja ljudima. “Sol Ëini hranu ukusnijom i privlaËni-

43

jom i Ëuva je od kvarenja. Tako i krπÊani svojim æivotom i savjetima trebajuËuvati svijet od sveopÊe moralne pokvarenosti. PrizivajuÊi Boæji blagoslov kaoodgovor na njihove molitve, i svojim utjecajem i primjerom, oni spaπavaju svijetda ne utone u sveopÊu poroËnost i Ëinjenje zla.” (http://biblehub.com/commen-taries /matthew/5-13.htm)

Naπa uloga kao “soli” je jasna. Mi trebamo pokazati sposobnost da mijenja-mo druπtvo tako πto Êemo æivjeti u skladu s krπÊanskim idealima i propovijedatio njima, i tako πto Êemo pomagati svojim bliænjima da prihvate Krista kaosvojega Spasitelja. Kada to ne Ëinimo, mi gubimo vrijednost i utjecaj kao nosi-telji promjena.

Odnos izmeu sijaËa i æeteoca (Ivan 4,35-38)Krist je govorio da zadobivanje duπa obuhvaÊa sijanje i æetvu. Ratari znaju

koje sjeme mora biti posijano da bi moglo doÊi do æetve. Proces dovoenja duπaKristu obuhvaÊa njihovu pripremu da prihvate Evanelje. Da bismo sijali sjemeEvanelja, mi trebamo odvojiti vrijeme za pouËavanje svojih sluπatelja i vrπenjeutjecaja na njih. Ta faza ima malo vidljivih rezultata. Æetva podrazumijeva sabi-ranje duπa koje su primile RijeË prigodom sjetve i koje su sada spremne prihva-titi Krista kao svojeg Spasitelja.

Kao Kristovi suradnici, mi moæemo sijati sjeme Radosne vijesti, sudjelovatiu æetvi duπa, ili oboje. Koja god bila naπa uloga u dovoenju ljudi Kristu, vaænoje imati na umu da to trebamo raditi onako kako je Krist radio. On je primijetioda je polje zrelo i spremno za æetvu (Ivan 4,35). To podrazumijeva da mi trebamoobaviti svoj dio posla, a pravo vrijeme je sada.

Upute za rast Crkve (Matej 10,5-10)Kada je Krist poslao svoje uËenike, rekao im je da idu “k izgubljenim ovcama

doma Izraelova” (Matej 10,6). Trebali su objavljivati Radosnu vijest da je nebeskokraljevstvo “blizu” (7. redak). Trebali su lijeËiti bolesne, Ëistiti gubavce, uskrisi-vati mrtve i istjerivati zloduhe. Drugim rijeËima, Krist je poruËio svojim uËeni-cima da “koriste svoju silu da bi Ëinili dobro. Nije im rekao: ’Idite i premjeπtajteplanine’, niti: ’Puπtajte oganj s neba’, nego: LijeËite bolesnike ... Ëistite gubavce.Oni su poslani kao javni blagoslov da bi napomenuli svijetu da ljubav i dobrotaËine duh i sræ tog Evanelja koje su doπli propovijedati, i tog kraljevstva kojetrebaju uspostaviti. Tako Êe postati jasno da su oni sluge Boga koji je dobar iËini dobro, i Ëija milost proæima sva Njegova djela.” (https://www .biblegateway.com/passage/resources/matthew-henry/Matt.10.5-Matt.10.15)

ODGOVORITE1. ©to biste joπ mogli dodati kao sastavni dio uspjeπnog rada za druπtvenu

zajednicu?2. ©to je Krist imao na umu kada je rekao: “Jer radnik zasluæuje uzdræavanje“?

(Matej 10,10)

Seline Khavetsa, Nairobi, Kenija

44


“Tko je moj bliænji?”

SVJEDO»ANSTVOMatej 19,19; Luka 10,29.

Iznoπenjem usporedbe o milosrdnom Samarijancu “Krist je prikazao naravprave vjere. Pokazao je da se ona ne sastoji od sustava, vjerskih simbola iliobreda, veÊ u vrπenju djela ljubavi, u donoπenju najveÊeg dobra drugima, upravoj dobroti.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 408)

Meutim, kao i bogati mladiÊ, mnogi se joπ uvijek pitaju: “Tko je moj bliæ-nji?” “Ovo je pitanje izazivalo meu Hebrejima beskrajne rasprave. Nije bilosumnje πto se tiËe neznaboæaca i Samarijanaca — oni su bili stranci i neprija-telji. Ali, gdje bi trebalo praviti razliku izmeu ljudi iz vlastitog naroda i izmeurazliËitih druπtvenih slojeva?” (Isto, str. 409)

U tradicionalnoj æidovskoj kulturi druπtvene klase odreivale su kako seljudi trebaju ophoditi jedni prema drugima. Sklonost tome postoji i danas. Me-utim, Duh proroπtva biljeæi: “OmoguÊiti da prodre svjetlost najbolji je put zauklanjanje tame. Najbolji naËin da se sprijeËi zabluda jest iznoπenje istine.Pojava Boæje ljubavi otkriva izopaËenost i grijeh srca okrenutog sebi.” (Isto)

Iz usporedbe o milosrdnom Samarijancu moæemo izvuÊi razliËite pouke kojenam pomaæu da se suoËimo s prilikama u kojima se nalazimo danas. “Krist jepokazao da naπ bliænji nije samo onaj koji pripada naπoj crkvi i vjeri. To nemanikakve veze s rasom, bojom ili druπtvenim razlikama. Naπ je bliænji svakaosoba kojoj je potrebna naπa pomoÊ. Naπ je bliænji svaka duπa koju je ranio iizmuËio neprijatelj. Naπ je bliænji svatko tko je Boæja svojina.” (Isto, str. 412)

Ove smjernice trebali bismo imati na umu svaki put kada donosimo odlukuda sudjelujemo u radu za naπu druπtvenu zajednicu. “Danas je ova pouka istotako potrebna svijetu kao πto je bila u vrijeme kad je potekla s Isusovih usana.SebiËnost i hladni formalizam gotovo su ugasili plamen ljubavi i izgnali vrlinekoje karakter trebaju uËiniti miomirisom. Mnogi koji ispovijedaju Njegovo imeizgubili su iz vida Ëinjenicu da krπÊani trebaju predstavljati Krista.” (Isto, str.413)

U usporedbi o milosrdnom Samarijancu Isusov “karakter otkriva pravo odre-enje Zakona i pokazuje πto znaËi voljeti naπe bliænje kao same sebe. Kad Boæjadjeca pokazuju milosre, ljubaznost i ljubav prema svim ljudima, ona svjedoËeo karakteru nebeskih zakona.” (Isto, str. 413)

ODGOVORITEKoji vas tradicionalni i kulturoloπki obiËaji ometaju u naporima da se us-

pjeπno bavite radom za svoju druπtvenu zajednicu?

Norbert Kurema, Thika, Kenija

“Naπ je bliænji svatko tko je Boæja svojina.”

45

Utorak, 26. srpnja

OmoguÊiti da prodre svjetlo

DOKAZKoloπanima 3,13.

Peter i James bili su veliki prijatelji koji su zajedno radili u prometnomtrgovaËkom lancu u Nairobiju. Kao mladi ljudi s velikim snovima, Ëesto surazgovarali o tome kako bi mogli napredovati u gospodarskom smislu. Njihovoprijateljstvo je jaËalo pa su i tijekom vikenda, ako nisu radili, posjeÊivali jedandrugog.

Jedne subote poslijepodne, Peter je svratio k svojem prijatelju u neobvezniposjet. Nakon nekog vremena, James je otiπao u praonicu rublja neπto obaviti.Peter je ostao u dnevnoj sobi i gledao film. Tada je na polici zapazio nekakvubiljeænicu i uzeo je. U njoj je pronaπao Jamesovu kreditnu karticu i PIN.

Upisao je PIN u svoj telefon, karticu je spustio u dæep, javio je prijatelju daizlazi i obeÊao mu da Êe se brzo vratiti. Uputio se ravno prema najbliæem ban-komatu. Poπto je umetnuo karticu i unio PIN, dobio je pristup JamesovomraËunu i podigao veliku svotu novca.

Dvadeset minuta poslije, Peter se vratio u kuÊu svojeg prijatelja koji je skorozavrπio sa svojim poslom. “Baπ si brz!” rekao je James ne znajuÊi πto se upravodogodilo.

“Naravno, obeÊao sam da Êu se brzo vratiti”, odgovorio je Peter.Kada je James ponovno iziπao s namjerom da dovrπi posao u praonici rublja,

Peter je vratio karticu u biljeænicu i nastavio gledati film. Dvojica prijateljaprovela su ostatak dana zajedno i oprostila se uveËer uz obeÊanje da Êe sesljedeÊeg dana sresti na poslu.

Dva dana poslije James je provjeravao stanje na svojem raËunu i zaprepastiose kad je vidio cifre. Znao je da nije izvrπio nikakvu transakciju u skorijevrijeme i zato je prijavio sluËaj banci. Kada je odjel za borbu protiv prijevaraobavio provjeru, otkrilo se da je Jamesov prijatelj Peter izvrπio potajnu trans-akciju. James je bio duboko povrijeen i okonËao to prijateljstvo.

Nekoliko mjeseci poslije, James je na nacionalnoj radijskoj postaji objavioda je oprostio Peteru to πto mu je ovaj uËinio. Ta postaja emitira emisiju podnaslovom Ponovno povezivanje. Cilj je programa da ljudi razviju kulturu opra-πtanja. ZahvaljujuÊi toj emisiji, James i Peter obnovili su prijateljstvo i ostaviliproπlost iza sebe.

Biblija kaæe da krπÊani trebaju opraπtati jedni drugima po ugledu na IsusaKrista (Koloπanima 3,13). Bez toga mi njegujemo misli i ogorËenje koji nasliπavaju slobode i sreÊe. Naπ Otac na Nebu oprostio nam je miloπÊu Isusa Krista.Kada odluËimo oprostiti onima koji su nas povrijedili, mi unosimo svjetlo ondjegdje je nekada bila samo tama.

Winnie Nekesa, Kakamega, Kenija

46

Srijeda, 27. srpnja

Vrijeme je da sluæimo svojoj druπtvenoj zajednici

PRIMJENA2. Timoteju 4,5.

Sluæenje druπtvenoj zajednici podrazumijeva rad s ljudima, upoznavanjenjihovih problema i nuenje rjeπenja zasnovanih na Kristovoj poruci. Biblijakaæe da su polja zrela i spremna za æetvu (Ivan 4,35-38).

Kada je rijeË o duhovnim temama, trebamo sebi postaviti vaæno pitanje prijenego πto zapoËnemo bilo kakvu aktivnost u radu s ljudima. Kako bi to Kristdanas radio? Iz Biblije moæemo mnogo nauËiti o tome kako je On pristupaoizraelskim zajednicama. Katkad je to Ëinio osobno (Matej 5), dok su u drugimprigodama Njegovi uËenici propovijedali Radosnu vijest svojim sunarodnjacima(Matej 10). Danas, dok se bavimo sluæenjem naπoj druπtvenoj zajednici, trebamoimati na umu Kristove pouke i primijeniti ih na naπe trenutaËne prilike. Uzvodstvo Duha Svetoga, sljedeÊi savjeti mogu nam pomoÊi da postignemo mnogodobra u radu za naπu druπtvenu zajednicu:

Prilagodite svoju poruku ljudima. Iako je naπ krajnji cilj da u nekomodreenom vremenu evangeliziramo Ëitavu zajednicu, vrlo je vaæno da svaki putizaberemo odreeno sluπateljstvo. To Êe pojednostaviti naπe aktivnosti. Programza mlade treba se baviti potrebama te starosne skupine. Iznesite poruku koja sebavi problemima s kojima se oni suoËavaju — o pritiscima vrπnjaka, financira-nju πkolovanja ili svladavanju neke loπe navike kao πto je puπenje ili droga.

Izaberite pravi trenutak za svoje aktivnosti. Ako se bavite nekomevaneoskom aktivnoπÊu na sveuËiliπnom kampusu, poveæite se s administra-cijom te ustanove da biste saznali koji je najbolji trenutak da vi ili vaπa skupinasluæite studentima. Kada sluæite u seoskim podruËjima, Ëinite to u vrijeme kadaljudi nisu zauzeti sjetvom i æetvom.

Posluæite se naprednim sredstvima komunikacije. Upotrijebite moguÊ-nosti koje pruæa internet, kao πto su druπtvene mreæe, da biste prenijeli svojeevaneoske poruke. Pripremite broπure ili sliËne pisane materijale koje Êetedijeliti u trgovaËkim centrima, na autobusnim stajaliπtima ili drugim javnimmjestima u vaπem mjestu. To Êe doprinijeti da druπtvena zajednica unaprijedbude spremna za poruku koju Êete iznositi.

Dogovorite se sa svojim pastorom. Kao i apostoli u Isusovo vrijeme, mipredstavljamo πiru zajednicu vjere. Zatraæite pristanak i odobrenje svoje mjesnecrkve za aktivnosti koje æelite izvesti u druπtvenoj zajednici. Taj pristanak datÊe vam pouzdanje i pravi duh da biste krenuli u ostvarenje svojih planova.

Kada osmislite ideje i aktivnosti koje æelite realizirati u svojoj druπtvenojzajednici, okupite tim istomiπljenika koji Êe vam pomoÊi u njihovom provoenju.Razjasnite tko je odgovoran za koji dio sluæbe i molite se za vodstvo DuhaSvetoga. S Biblijom kao svojim glavnim oruem i spremnoπÊu da sluæite, rea-lizirajte svoje evaneoske programe.

Lorene Nasimiyu, Kakamega, Kenija

47


Opasnosti koje valja izbjeÊi

MI©LJENJEIzaija 2,8.

Stari zavjet Ëesto govori o pitanju idolopoklonstva. SljedeÊe pitanje zahtijevaodgovor Ëak i u naπe vrijeme: Zaπto su se Izraelci stalno okretali idolima Ëaki nakon πto ih je Bog oslobodio iz egipatskog ropstva? U nekim dijelovimasvijeta danas veÊina stanovniπtva joπ uvijek se uzda u sluæenje bogovima kojestalno treba umilostivljavati. Ti ljudi vjeruju da Êe se Ëak i zbog neznatnograzoËaranja svojih bogova, suoËiti s poplavama, glau, boleπÊu i nesreÊama.

U Bibliji Ëitamo da postoji samo jedan Bog i da On zahtijeva potpunu vjer-nost (Izlazak 20,3-6). Bog je izabrao Izrael da bude sveÊeniËki narod. Dakle, Onih je odvojio od ostalih naroda. Meutim, Izraelci su Ga nekoliko puta odbacilii okrenuli se idolopoklonstvu. Popustili su pod pritiskom kulture i obiËaja kojisu ih okruæivali. I u danaπnjem druπtvu idolopoklonstvo joπ uvijek postoji. Iakose ne klanjaju drvenim i mjedenim kipovima, ljudi moæda oboæavaju novac,imovinu ili neku popularnu osobu.

“»ovjeku je zabranjeno da svojom sluæbom i naklonostima na prvo mjestostavi neπto drugo. Mi stvaramo boga od svega πto volimo tako da ono umanjujenaπu ljubav prema Bogu ili ometa naπu sluæbu Njemu.” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 247)

U svakom sluËaju, Biblija upozorava da Bog i Baal ne mogu stajati zajedno(1. o kraljevima 18,21). U naporima da dopremo do ljudi trebamo jako paziti dane potpadnemo pod utjecaj greπnih aktivnosti druπtvene zajednice koju poku-πavamo upoznati s Evaneljem. Izvori sile u takvim pothvatima trebaju biti BoæjarijeË i Duh Sveti.

PrihvaÊanjem obiËaja onih koje nastojimo dovesti Kristu, mi tonemo dubljeu grijeh. Mi izlazimo u svijet kao sol (Matej 5,13). Ali ako se pridruæimo ljudimau njihovim zlim obiËajima, izgubit Êemo iz vida svoju misiju. Kada je Isusposlao svoje uËenike u svijet, On ih je pouËio: “Bude li kuÊa dostojna, neka nanju sie vaπ mir; ne bude li dostojna, neka se mir vaπ vrati vama.” (Matej 10,13)

U naporima da provedemo uspjeπne evaneoske aktivnosti u druπtvenojzajednici kojoj je potrebno sijanje ili æetva evaneoskog sjemena, moramo uzetiu obzir utjecaje koji nas okruæuju i ostati odani svojoj vjeri. To je moja molitvaza nas dok izlazimo u svijet da bismo objavili Radosnu vijest o nebeskomkraljevstvu.

ODGOVORITE1. Koje suvremene idole oboæavate?2. Kako moæete uspjeπno sluæiti drugima a da ne potpadnete pod utjecaj obi-

Ëaja i kulture onih oko kojih se trudite?

Oscar Liyenzero, Karen, Nairobi, Kenija

48

Petak, 29. srpnja

Nema Boga, nema nade. Upoznajte Boga i nadu!

ISTRAÆIVANJELuka 4,16-20; 10,29-37.

ZAKLJU»AKSvatko tko æivi u danaπnjem svijetu suoËava se s ekstremnim okolnostima.

Nedoumice zaokupljaju naπu pozornost i oduzimaju nam energiju do te mjereda nam je sada, viπe nego ikad, oËajniËki potrebna poruka o Boæjoj milosti, nadii iscjeljenju. Umjesto da satima razgovaramo o neprilikama ËovjeËanstva, krπ-Êani trebaju ostati usredotoËeni na Isusa i Njegov nalog da navijeste Evaneljesvijetu. Svakom Ëovjeku u svakom druπtvu potrebna je nada. Bog ima ideje iplanove kojima æeli doprijeti do drugih i donijeti im nadu i Spasitelja.

RAZMOTRITEu Molite se i traæite od Boga da vam otkrije pojedince i skupine u vaπoj sferi

utjecaja koje Êete upoznati s Njim.u Potraæite primjere u prirodi koji pokazuju kako æivi svijet stenje u ropstvu

grijeha (Rimljanima 8,20-22). UsredotoËite se posebno na napore koji seulaæu kako bi se ublaæile te teπkoÊe i usporedite ih s naporima koji se ulaæuda bi se ublaæili uzdasi ËovjeËanstva.

u Napiπite ili skladajte pjesmu koja opisuje potrebu svijeta za Spasiteljem iistiËe nadu koju Isus nudi svakoj osobi.

u U druπtvenim medijima ili na oglasnoj ploËi u πkoli ili na radnom mjestupostavite natpis sa sljedeÊim pitanjem: “U kojem vam je podruËju æivotanajviπe potrebna nada?” Analizirajte rezultate.

u Razmislite o populaciji koja se u vaπem druπtvu manje ili viπe izbjegava kaoπto je bio sluËaj sa Samarijancem u æidovskoj kulturi u Isusovo vrijeme.Razmislite kako biste se vi mogli pribliæiti toj populaciji.

u Posijte sjemenke u maloj posudi. Vodite evidenciju o svojim naporima iusporedite ih s onim πto je potrebno da bi se posijalo i uzgojilo duhovnosjeme za kraljevstvo.

u Fotografirajte ili nacrtajte prizor koji Êe ilustrirati Isusovu Radosnu vijest.Pokaæite svoju sliku nekome kome je potrebna Radosna vijest, a koga je Bogdoveo na vaπu stazu.

POVEÆITELuka 1,79; Hoπea 2,23; Jeremija 31,27.Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 85—87.Charles Stanley, The Blessings of Brokenness: Why God Allows Us to Go

Through Hard Times (Zondervan, 1997.).

Lisa Poole, Elbert, Colorado, SAD

49


Pouka 630. srpnja—6. kolovoza 2016.

Isus se druæio s ljudima

“Svi se carinici i greπnici pribliæavali k Isusu da ga Ëuju.A farizeji i knjiæevnici mrmljali: ‘Ovaj prima greπnike i

jede s njima.’” (Luka 15,1.2)

50

Subota, 30. srpnja

©to je loπe u svijetu? Ja.

UVODRimljanima 12,15.

Æivo se sjeÊam godiπnjih sveËanosti u povodu primanja novih Ëlanova kojesu se odræavale u naπoj mjesnoj crkvi dok sam bio dijete. Popularna pjesma“This little light of mine, I’m gonna let it shine” (“Neka svijetli ovo moje malosvjetlo”) ima isto tako mnogo smisla danas kao i prije toliko godina.

Moæda poznajete neke ljude koji su doπli u Crkvu, ali su je nakon nekogvremena napustili. Ima mnogo razloga zaπto ljudi odlaze. Jedan od njih jest πtomisle da ih je Crkva iznevjerila. U kojem smislu Crkva iznevjerava ljude?

Prije nego πto potraæimo odgovore na drugom mjestu, razmislimo o tome πtoje od onoga πto naπi vjernici rade loπ primjer za one koji se æele pridruæiti Crkvi.Biblija Crkvu naziva Kristovim tijelom i Kristovom zaruËnicom. Oni koji suprihvatili Krista, trebali bi odraæavati Njegov æivot i privlaËiti druge u zajednicuvjernika. Mi moramo preispitati svoje prioritete i usmjeriti se na potrebe ljudiizvan crkve ako ih æelimo dovesti u vjeru koju smo mi prigrlili.

U kojoj Êemo mjeri duπe privlaËiti Kristu, uvelike ovisi o tome kako seponaπamo prema njima. Trebamo jasno iznositi Radosnu vijest o spasenju.Trebamo jasno potvrditi u πto vjerujemo i zaπto u to vjerujemo. Trebamo iziÊi izklupa i iÊi tamo gdje se ljudi nalaze.

Meutim, danas su mnogi krπÊani uvuËeni u beskrajnu, poraæavajuÊu,besmislenu utrku za osobnim ciljevima. UsredotoËuju se samo na ono πto jenjima vaæno. Sve manje i manje krπÊana ulaæe napore da govori o Bogu svojimkolegama, prijateljima i Ëlanovima obitelji koji Ga nisu prihvatili kao svojegSpasitelja. »lanovi naπih crkava jednostavno zanemaruju talente koje im je Bogdao da ih upotrijebe u Njegovom djelu.

Mnogim je duπama prijeko potrebna Boæja rijeË. Ako æelimo dovesti viπeljudi u crkvu i promijeniti svijet Evaneljem, promjena mora zapoËeti sa mnomi s tobom. Osim πto se kao vjernici redovno okupljamo u crkvi, trebamo dolazitiu dodir s ljudima i izvan crkve. Trebamo razumjeti njihove potrebe i brige iodgovoriti na njih.

Kao vjernici, mi smo Kristovi “plakati” dok rijeËima i djelima objavljujemoNjegovu poruku svijetu. Krist æeli da se radujemo s onima koji su radosni iplaËemo s onima koji su æalosni. Kome biste danas mogli pomoÊi?

Kevin Otieno, Nairobi, Kenija

U kojoj Êemo mjeri duπe privlaËiti Kristu, uvelike ovisi o tome kako seponaπamo prema njima. Trebamo jasno iznositi Radosnu vijest o spasenju.

51


Kristova metoda druæenja

DOKAZMarko 2,17.

Biblija jasno govori o Kristovom odnosu prema greπnicima. »injenica da jeIsus umro na kriæu za grijehe svijeta, pokazuje Njegovu spremnost da pozovegreπnike da se pokaju i budu spaπeni (Ivan 3,16.17).

Meutim, mnogi koriste dokaze o Kristovom druæenju s greπnicima kaoizgovor za to πto provode vrijeme s bezboænim ljudima i konaËno bivaju uvuËeniu grijeh. Da bismo razumjeli zaπto se Krist druæio s greπnicima i carinicima,moramo razumjeti razliku izmeu Kristove sluæbe i Njegovog izbora prijatelja.Za poËetak, On je imao jasno definiranu svrhu druæenja s takvim ljudima. Slu-πao je o njihovim problemima i pouËavao ih da bi Ga oni prihvatili kada ihpozove na obraÊenje.

Kada su Mu knjiæevnici i farizeji prigovorili zaπto se druæi s carinicima igreπnicima, Isus im je odgovorio: “Ne trebaju zdravi lijeËnika, nego bolesni.Nisam doπao da dozovem pravednike, nego grjeπnike na pokajanje.” (Marko 2,17— ©ariÊ) Na temelju tog odgovora, saznajemo joπ viπe o Njegovoj æelji da spaπavaduπe. Krist se s greπnicima druæio s odreenim ciljem. On nije provodio vrijemes njima jednostavno zato da bi se zabavio. Njegov je cilj bio da greπnike pozovena pokajanje. Kada mi idemo k lijeËniku, to Ëinimo da bismo se izlijeËili odneke bolesti. Kada prihvatimo Krista, mi to Ëinimo da bismo se oslobodili grijeha.

Krist nije prihvaÊao naËin æivota carinika i greπnika. On nije provodio vrijemes greπnim ljudima zato πto je smatrao da je to “super”. Na kraju krajeva, kakobi se tama mogla pomijeπati sa svjetlom? On se druæio s njima da bi im ukazaona njihov grijeh i pozvao na spasenje.

Krist je greπnicima govorio istinu. Mnogi mladi krπÊani smatraju da morajubiti sliËni svojim nekrπÊanskim prijateljima da bi oni prihvatili Spasitelja.Meutim, kada se druæimo s bezboænima, Ëinimo to onako kako je Ëinio Krist.

ODGOVORITE1. Na koji naËin moæete govoriti o Kristu svojim prijateljima i roacima koji Ga

joπ uvijek nisu prihvatili?2. Ako neki od vaπih poznanika i roaka odbijaju Krista, kako se ipak moæete

sprijateljiti s njima?3. Kojih se elemenata spomenutih u ovom odsjeku niste pridræavali dok ste se

druæili s ljudima koji nisu krπÊani?4. »ega se joπ moæete sjetiti πto bi pomoglo krπÊanima da se uspjeπno druæe

s ljudima izvan Crkve?

Samuel Ochieng, Nairobi, Kenija

Kada se druæimo s bezboænima, Ëinimo to onako kako je Krist Ëinio.

52

Ponedjeljak, 1. kolovoza

Odsjajivati Krista izvan crkve

LOGOSMatej 1,18-23; 9,10-13; Luka 15; Ivan 1,14; Filipljanima 2,12-15.

Bog s nama (Matej 1,18-23; Ivan 1,14)Biblija je prepoznala Isusa kao Spasitelja joπ prije Njegovog roenja (Izaija

7,13-17). Roen u svijetu kojem je u velikoj mjeri nedostajalo boæansko svjetloi razumijevanje, Krist je imao jasno zacrtanu duænost da vodeÊi ljude k spase-nju, preobrazi njihov naËin æivota. Nakon πto je okupio dvanaest apostola, zaje-dno s njima krenuo je u misiju preobrazbe osnivajuÊi nove zajednice vjernikai dovodeÊi nove Ëlanove u stado (Matej 4,17).

Preobrazba greπnog svijeta nije laka zadaÊa. Ona zahtijeva napor i posveÊe-nost da bi se promijenio naËin æivota kakav su ljudi poznavali godinama. Krist,Osoba Boæanstva, morao je doÊi u ljudskom obliËju kako bi se mogao poisto-vjetiti s greπnim muπkarcima i æenama i preobraziti ih u svoje obliËje. I tako,“RijeË tijelom postala i nastanila se meu nama” (Ivan 1,14).

U svezi s Duhom Svetim, Krist je poslao svoje uËenike da idu po cijelomsvijetu i objave svim narodima Radosnu vijest o spasenju (Matej 28,19). KaoKristovi predstavnici u danaπnjem svijetu, mi trebamo iÊi stopama uËenika dabismo preobrazili danaπnje druπtvo vjerom koju smo prihvatili.

Nekad izgubljen, sada naen (Luka 15)U usporedbama o izgubljenima i naenima, Krist uvijek iznova ponavlja

glavnu temu — radost koja vlada na Nebu kada se greπnik vraÊa Bogu. Tako jeKrist, da bi omoguÊio njihovo spasenje, iznosio usporedbe carinicima i greπni-cima koji su dolazili k Njemu da bi Ga sluπali. Njegov je cilj bio da nae makarjednu osobu koja Êe promijeniti svoj naËin razmiπljanja i prihvatiti spasenje.

U usporedbi o izgubljenoj ovci, Krist naglaπava koliko je vaæno ostaviti os-tatak stada da bi se potraæila samo jedna izgubljena ovca (Luka 15,1-7). Kada jepronae, pastir vraÊa ovcu u stado. Tada je pastir sretan jer je ovca spaπena odsigurne smrti u pandæama grabljivca.

Istu pouku Krist je iznio i u usporedbi o izgubljenom denaru (Luka 15,8-10).Da bi pomogao svojim sluπateljima da razumiju poruku, On je izjednaËio naporuloæen u traæenje izgubljenog novËiÊa s dovoenjem greπnika kuÊi. SliËna slikaponovno izlazi na svjetlo u usporedbi o izgubljenom sinu (Luka 15,11-32).

U sve tri usporedbe moæemo vidjeti neograniËenu ljubav Krista koji traæiljude u njihovim razliËitim potrebama. Slijepi za ono πto Krist radi, knjiæevnicii farizeji su gunali πto se druæi s greπnicima. Meutim, Krist je dokazao da onigrijeπe — a to moramo i mi kao Njegovi predstavnici.

Kristovi savjeti o druπtvenosti (Matej 9,10-13)U æidovskom druπtvu u Kristovo vrijeme sakupljaËi poreza i greπnici zauzi-

mali su najniæi poloæaj u druπtvu. U isto vrijeme, poglavari su sebe smatrali

53

Ëistim i besprijekornim, bez potrebe da se mijenjaju (vidi Luka 18,9-14). Kadasu vidjeli da se Krist druæi s carinicima i greπnicima, pitali su Njegove uËenike:“Zaπto vaπ uËitelj jede s carinicima i greπnicima?” (Matej 9,11)

U svojoj beskrajnoj mudrosti, Krist se kretao meu najniæim slojevima dru-πtva koji su smatrani neËistim. Njegovu strategiju druπtvenosti doæivio je i Matejkoji se obratio i postao Isusov uËenik i pisac evanelja koje nosi njegovo ime.KreÊuÊi se u druπtvu, Krist se upoznavao s problemima s kojima su se ljudisuoËavali, a govore koje im je upuÊivao prilagoavao je naËinu na koji su æivjeli.

Meutim, vaæno je razumjeti da Krist sam nikad nije prihvatio nijedan greπniaspekt kulture. Naprotiv, On je koristio prilike u kojima su se ljudi nalazili dabi ih izvukao iz grijeha. Ako æelimo zadobivati duπe za Krista, mi moramooponaπati Kristov primjer druπtvenosti.

Uloga zvijezde (Filipljanima 2,13-15)Biblija nam iznosi Kristov primjer. Kada prihvatimo Boga preko Krista Spa-

sitelja, On djeluje u nama da bi ostvario ono πto moramo postiÊi. Krist nam dajesve πto je potrebno da bismo se druæili s ljudima izvan crkve. Mi trebamoupotrijebiti svoju vjeru da bismo postigli rezultate tamo kamo idemo i s kim sedruæimo.

Mi trebamo biti Kristovi glasnogovornici. “Moramo biti marljivi u upotrebisvih sredstava koja vode naπem spasenju ustrajavajuÊi u tome do kraja. Tometrebamo posvetiti veliku pozornost da i pokraj svih prednosti koje imamo, nebismo propali. Radite na svojem spasenju jer je Bog taj koji radi u vama. To nasohrabruje da damo sve od sebe, jer naπ trud neÊe biti uzaludan — ali moramose i dalje oslanjati na Boæju milost. Boæja milost koja djeluje u nama Ëini da senaπi napori ubrzaju i nau primjenu u sluæbi. Boæja dobra volja prema namapokretaË je Njegovih dobrih djela u nama. Stoga obavljajte svoju duænost bezgunanja.” (Matthew Henry’s Concise Commentary, Christnotes.org)

Naπ je cilj kao krπÊana da se potrudimo da Radosna vijest o spasenju dopreu svaki kutak ovog svijeta. To je uloga koju su imali i uËenici. Krist djeluje unama da bi nam pomogao ostvariti Njegov cilj — dovoditi greπnike natrag kuÊi.Ako postanemo zaokupljeni naËinom æivota i kulturom druπtvene zajednice,neÊemo ispuniti svoju zadaÊu. Lotov primjer to potvruje (Postanak 19,12-26).

ODGOVORITE1. Kako se moæete ugledati na Krista a da ne sudjelujete u pokvarenosti dru-

πtva?2. Koje korake moæete poduzeti da biste se kretali meu “velikim i moÊnim”

u druπtvu?3. Na koji naËin moæete govoriti o Isusu u druπtvenoj zajednici izvan svoje

crkve?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Mi trebamo biti Kristovi glasnogovornici.

54

Utorak, 2. kolovoza

Radost za greπnike?

SVJEDO»ANSTVOLuka 15.

Bog æeli spasiti svakog Ëovjeka od grijeha i njegovih posljedica. Dakle, Kristnas je doπao spasiti za vjeËni æivot. U svojim usporedbama puno je govorio oradosti koja vlada na cijelom Nebu kada samo jedan greπnik doe Bogu. EllenG. White izrazila je iste osjeÊaje kada je pisala o tim usporedbama.

“Kad je izgubljena ovca pronaena, pastir je podiæe na svoja ramena i vraÊase radostan. ... Ono o Ëemu se sada govori nije lutanje izgubljene ovce, veÊradost zbog njezinog povratka; jer radost πto je ovca pronaena baca u sjenu svebrige, strahovanja i opasnosti koje za sobom povlaËi traganje za izgubljenomovcom i njezin povratak u sigurnost.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church,sv. 3, str. 99)

“Izgubljeni denar prikazuje zabludjelog greπnika koji joπ uvijek luta. Briæ-ljivost s kojom æena traæi izgubljeni denar treba pouËiti Kristove sljedbenike upogledu njihove duænosti prema zabludjelima koji zastranjuju s pravog puta.Æena je zapalila svijeÊu da bi dobila viπe svjetla, a zatim je metlom Ëistila kuÊui paæljivo traæila dok ga nije naπla.” (Isto, str. 99)

Isusov je cilj da spasi svijet od grijeha i njegovih posljedica. Bog upotreb-ljava one koji su primili svjetlo u traganju za izgubljenima. To ukljuËuje mnogeizazove na putu. Ali ima i radosti kada greπnik biva pronaen i vraÊen u stado.Tako uËimo da je naπa duænost tragati za svojom braÊom i sestrama koji suodlutali od svjetla. Mi trebamo oponaπati primjer æene koja je tragala za izgu-bljenim novËiÊem. Duh Sveti je naπa svijeÊa koja nam daje duhovni uvid doktragamo za onima koji su izgubljeni. »iπÊenje kuÊe podrazumijeva oplemenji-vanje naπeg naËina æivota i zauzimanje za ono u πto vjerujemo dok se oslanjamona Kristov primjer. Uporno traganje oznaËava neprekidnu molitvu i akciju doktraæimo.

TreÊu usporedbu “Krist je ispriËao da bi nam pokazao kako naπ nebeskiOtac prima greπnike koji se kaju. Otac je taj kome je sin sagrijeπio, pa ipak on,u samilosti svoje duπe, pun saæaljenja i spremnosti za praπtanje, ide u susretrasipniku i pokazuje veliku radost πto je njegov sin, kojeg je smatrao mrtvim zasvaki osjeÊaj sinovske naklonosti, postao svjestan svojeg velikog grijeha i ne-marnosti, vraÊa se ocu, cijeni njegovu ljubav i priznaje njegova prava.” (Isto, str.103,104)

ODGOVORITENa koji naËin crkva u danaπnje vrijeme moæe pokazati radost kada se gre-

πnici vraÊaju Bogu?

Irene Waithera, Ruiru, Kenija

55

Srijeda, 3. kolovoza

Kako da se druæimo mudro?

PRIMJENA1. Ivanova 2,16.

Isusov odnos prema greπnicima pokazuje Njegovu ljubav prema njima, ali iNjegovu mrænju prema grijehu. On je dodirivao greπnike i jeo s njima. Pa ipak,ni na sekundu nije popustio grijehu. Za razliku od Krista, naπ ugled je ukaljangrijehom od trenutka kad smo zaËeti. Jedini naËin na koji se moæemo promijenitijest da prihvatimo Njega kao svojeg Spasitelja. Biblija nas savjetuje da se, kadbiramo prijatelje, poveæemo s onima koji su se spremni pokajati. Krist se kretaomeu greπnicima da bi se mogao bolje upoznati s njihovim problemima. Kakobi to mogao da se nije druæio s njima?

Meutim, Krist nije imao vremena za nepokajane greπnike. Jedan pisac pri-mjeÊuje: “Nema razloga da se sprijateljujete s onima koji su odluËili odbacitiBoæju volju, Ëak i nakon πto ste se trudili i pozivali ih na pokajanje. ... Bog nasje jasno upozorio na to da se ne ujarmljujemo s neobraÊenima. Svi smo migreπnici, ali je velika razlika izmeu onoga koji grijeπi i kaje se i onoga kojigrijeπi bez kajanja.” (B. Page, “Why Did Jesus Hang Out With Sinners and TaxCollectors?” Revelation.co)

Da bismo se mudro druæili, trebamo pomisliti πto bi Krist uËinio u naπojsituaciji. SljedeÊe pojedinosti mogu nam pomoÊi da se mudro druæimo s onimakoji nisu krπÊani.

Ne postavljajte granice. OponaπajuÊi Kristov primjer, mi se trebamo dru-æiti sa svim vrstama ljudi, ukljuËujuÊi i druπtveno odbaËene. “Isus nije dopuπtaoda druπtveni poloæaj ili kulturna mjerila odreuju kakav Êe biti Njegov odnosprema ljudima. Kao dobri Pastir, On je traæio izgubljene ovce gdje god su zalu-tale. Kada je Matej priredio gozbu, Isus je rado prihvatio poziv. Bila je to odliËnaprilika da navijesti Radosnu vijest o kraljevstvu onima kojima je to bilo najpotre-bnije (vidi Matej 4,23).” (http://www.gotquestions.org/Jesus-with-sinners.html)

Nazovite grijeh njegovim pravim imenom. Ako greπnike s puno takta neupozorite na njihov grijeh, vi u biti sudjelujete s njima u tome.

OËuvajte svoju vjeru. Druæenje s greπnicima ne znaËi da trebate napustitisvoju vjeru i prihvatiti grijeh. Uspostavljajte prijateljstva. Sluπajte o problemimakoje ljudi imaju. TaktiËno im ukaæite na njihove grijehe. Zatim ih potaknite dase pokaju. Ako to ipak ne uËine, i dalje se molite za njih i nastavite svjedoËitidrugima.

ODGOVORITE1. Zbog Ëega je vaæno ne postavljati granice kad se druæimo s ljudima koji nisu

prihvatili Krista kao svojeg Spasitelja?2. Na koji naËin druæenje s greπnicima moæe negativno utjecati na naπu vjeru?

Regina Akinyi, Nairobi, Kenija

56

»etvrtak, 4. kolovoza

Bog nasuprot svijetu

MI©LJENJEIvan 15,18.19.

Nekoliko sati prije uhiÊenja, Krist je rekao svojim uËenicima da Êe ih svijetmrziti zato πto ih je On izabrao “iz svijeta” (Ivan 15,19). Kada je govorio osvijetu, Krist je mislio na druπtvo i ljude koji ga Ëine. Znao je s kakvim Êe seizazovima Njegovi uËenici suoËavati u Njegovoj odsutnosti dok budu objavljivaliEvanelje. Da bi uËvrstio njihovu vjeru u Njega, podsjetio ih je na sljedeÊe: “©tokoristi Ëovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj æivot? ©to li moæe dati Ëovjekkao otkupninu za svoj æivot?” (Matej 16,26) Nakon πto prihvati Krista, Ëovjek seokreÊe onome πto je nebesko viπe nego ovozemaljskome. Bolje je imati neprija-telje u svijetu ali ostati u Boæjoj ljubavi, nego imati milijune prijatelja a nematiBoga.

Meutim, to ne znaËi da ne trebamo imati prijatelje. Bog æeli da se druæimos ljudima i govorimo im o Njegovoj ljubavi. Druæenje s ljudima izvan naπe za-jednice vjere treba biti obiljeæeno onim u πto vjerujemo i odlukom da Êemoslijediti Boæju rijeË i onda kad je drugi odbacuju.

Prema tome, mi se moæemo ponaπati prijateljski i ljubazno prema nevjerni-cima a da ne prihvatimo njihova vjerovanja. Svijet ima mnogo toga dobrog πtomoæe ponuditi. A Bog nam pomaæe da pravimo razliku izmeu onog πto je dobroi onog πto je loπe. Mnogim ljudima je teπko donijeti odluku da Êe slijediti Krista.S jedne strane Biblija nas poziva da budemo sol zemlji i svjetlo svijetu (Matej5,13-16). To znaËi da trebamo predstavljati Krista drugima. “Vaπe svjetlo nekatako zasja pred ljudima da vide vaπa djela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.”(Matej 5,16)

Meutim, pozivanje ljudi na pokajanje pravi je izazov za koji se moramopripremiti. Apostoli su imali svoju mjeru nevolja dok su osnivali crkve nakonKristovog uznesenja. Osim toga, Biblija kaæe da buduÊi da je Krist bio progo-njen, i mi isto tako moæemo oËekivati da Êemo biti progonjeni.

Mnogim je duπama prijeko potrebno da Ëuju Radosnu vijest. Moæda su bole-sni, stari i nemoÊni ili materijalno osiromaπeni. Naπa pouka za ovaj tjedanupuÊuje nas da predstavljamo Krista u onom dijelu svijeta u kojem se nalazimo.Da bismo to uËinili, usredotoËimo se na Nebo.

ODGOVORITES kojim se izazovima moæete suoËiti dok se druæite s onima koji nisu krπÊa-

ni?

Hassan Omondi, Nairobi, Kenija

Bog æeli da se druæimo s ljudima i govorimo im o Njegovoj ljubavi.

57

Petak, 5. kolovoza

Isus, Prijatelj greπnika

IstraæivanjeMatej 9,10-13; Luka 15; Marko 2,17; Ivan 1,14; Filipljanima 2,12-15.

ZAKLJU»AKZbog Isusovih Ëestih kontakata s greπnicima, æidovski voe javno su Ga

kritizirali i pokuπavali odvratiti ljude od Njega. Meutim, Isus je jasno govorioo poslanju koje je imao na Zemlji. Doπao je pronaÊi ljude koji nisu poznavaliBoga. Nije popuπtao grijesima koji su Ga okruæivali, veÊ je nastojao izbavitiljude iz zbrke u kojoj su se nalazili tako πto se susretao s njima tamo gdje subili. Kada se druæimo s “greπnicima” iz svojeg okruæenja, moramo im pristupationako kako je to Isus Ëinio — s ljubavlju, suosjeÊanjem i bez osuivanja. Isusje doπao da bi spasio sve nas i jedino zahvaljujuÊi Njegovoj milosti, mi viπenismo osueni.

RAZMOTRITEu Volontirajte u lokalnom centru za beskuÊnike ili u skloniπtu za æene. Na-

stojte svima s kojima se sretnete pokazati Isusovu ljubav koja dugo trpi.Govorite im o nadi koju mogu imati u Njemu.

u Napravite listu na koje sve naËine moæete sluæiti kao primjer ljudima izsvojeg okruæenja. Pokraj svake toËke navedite dostiænu, opipljivu promjenuu vaπem ponaπanju na temelju koje Êe drugi u vama moÊi vidjeti Isusa.

u Sluπajte pjesmu “Jesus, Friend of Sinners” (“Isus, Prijatelj greπnika”) krπ-Êanske skupine Casting Crowns. (Ako ste u moguÊnosti, Ëitajte rijeËi pjesmedok je budete sluπali.) Razmiπljajte o tome na koje sve naËine vi moæete bitiviπe nalik na Krista u odnosu prema onima koji nisu spaπeni.

u Parafrazirajte usporedbe iz Luke 15 kao priËu za djecu u crkvi. NaglasiteIsusovu æelju da mi odbacimo grijeh kako bismo mogli biti s Njim na Nebu.

u Iziite na ruËak s prijateljem za kojeg znate da nije spaπen. Iskoristite vrije-me koje Êete provesti zajedno da biste toj osobi govorili o Isusu prenoseÊimu Njegovu ljubav u svakom aspektu razgovora.

u Razmislite o svojim sadaπnjim prijateljima i zakljuËite vode li vas oni bliæeKristu ili vas odvraÊaju od Njega. Ako smatrate da vas vaπi prijatelji navodena grijeh, osmislite naËin da ta prijateljstva promijenite na dobro.

u Naslikajte ili nacrtajte sliku koja doËarava jednu usporedbu iz Luke 15.Pokaæite to umjetniËko djelo u svojem razredu ili skupini za prouËavanjeBiblije.

Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

58


Pouka 76.—13. kolovoza 2016.

Isus im je æelio dobro

“Jeruzaleme, Jeruzaleme, πto ubijaπ proroke i kamenujeπone koji su ti poslani! Koliko puta htjedoh skupiti tvoju

djecu kao πto kvoËka skuplja svoje piliÊe pod krila, ali vine htjedoste!” (Matej 23,37)

59

Subota, 6. kolovoza

SiÊi sa stupa

UVODFilipljanima 2,3-5.

Godine 423. Simeon Stilit Stariji pokuπao je pobjeÊi od svijeta, grijeha idrugih ljudi tako πto je æivio na vrhu stupa. On je tu proveo 37 godina (Fr.Tadros Yacoub Malaty, A Panoramic View of Patristics in the First Six Centuries,str. 110). Nadahnut Simeonovim asketskim primjerom i æeleÊi poÊi njegovimmetaforiËkim stopama, Alimpije Stilit odluËio je nadmaπiti svojeg prethodnika.Nakon 53 godine stajanja na stupu u blizini Hadrijanopola (u danaπnjoj Tur-skoj), oduzela su mu se stopala, tako da je posljednjih Ëetrnaest godina æivotaproveo leæeÊi na boku. (https://en.wikipedia.org /wiki /Alypius_the_Stylite)

Iako su njihovi postupci privlaËili mase radoznalih ljudi koji su molili da ihsvetac sasluπa i savjetuje, asketska zamisao Stilita o pribliæavanju Bogu zasni-vala se na ËistoÊi i odvajanju od grijehom ispunjenog svijeta. Meutim, kadagledamo u Krista da bismo saznali kako trebamo æivjeti, vidimo da se On druæios ljudima kako bi im pokazao na koji naËin mogu imati puninu istinskog æivota.Nije im se obraÊao s nekog stupa. Naprotiv, sretao se s njima licem k licutijekom svakidaπnjih æivotnih aktivnosti.

U priËi o Zakeju, Krist njemu uopÊe ne govori kako treba æivjeti. On nespominje njegove grijehe i ne ispravlja njegova uvjerenja. Jednostavno æeli pro-vesti vrijeme s njim (Luka 19,1-9). On osvaja Zakeja na osobnom planu time πtodijeli s njim obrok. Ako budemo slijedili Kristov primjer, radit Êemo s drugimana izravan, osoban i neposredan naËin.

U knjizi UnChristian: What a New Generation Really Thinks About Christi-anity—and Why It Matters (NekrπÊani: ©to nova generacija misli o krπÊanstvui zaπto je to vaæno), David Kinnamana, predsjednik Kruga Barna, i Gabe Lyonsiznose rezultate svojeg istraæivanja o tome kako nekrπÊani doæivljavaju krπÊane.Oni piπu: “Opaæanja o krπÊanstvu od ljudi sa strane Ëesto odaju sliku crkvezaljubljene u sebe.” (str. 14)

Pavao je pisao: “Svima njima postao sam sve, da kako neke spasim.” (1.KorinÊanima 9,22) Moramo gledati oko sebe i raditi s ljudima tamo gdje senalaze.

Douglas McClay, Battle Ground, Washington, SAD

Moramo gledati oko sebe i raditi s ljudima tamo gdje se nalaze.

60

Nedjelja, 7. kolovoza

Izvan nas samih

LOGOSJona 3,4-4,6; Matej 5,43-47; Luka 6,27.35; 10,27-37; 19,38-42; 23,34; 1. Ko-

rinÊanima 13; Filipljanima 2,3-5.

Prorok koji se najviπe opirao (Jona 3,4-4,6; Luka 19,38-42)Odnos koji crkva i krπÊani kao pojedinci imaju prema drugim ljudima i

institucijama na ovom planetu nije jednostavan. Pozvani smo da svjedoËimosvijetu, da odraæavamo i πirimo milost koja nam je besplatno dana, pa ipak Ëestoustuknemo kad trebamo ispuniti svoju misiju. Naπa suzdræanost moæe sedjelomiËno objasniti nesreenim odnosom sa samim sobom. Moæemo biti strogiprema sebi, pa bez obzira na to πto smo moæda u odreenoj mjeri postigli miri zadovoljstvo u svojem odnosu s Bogom, i dalje ostajemo grubi prema drugima.

Pozvan od SvemoguÊeg da najavi propast svojim neprijateljima, stari izrael-ski prorok pomiπljao je od samog poËetka da tu ima neËega sumnjivog — i takoje odluËio pobjeÊi. To nije ispalo dobro. »ak ni pokuπaj samoubojstva nije biodovoljan da sprijeËi Jonu u toj Bogom danoj misiji. Iako je njegova misija bilauspjeπna, pa se Ëak i kralj Ninive pokajao u kostrijeti i pepelu, Jona nije likovaozbog pobjede niti ga je poæelio sa suzama zagrliti na rastanku. Umjesto toga, onse jednostavno durio, ogorËen zato πto je spasenje Ninive njega dovelo u neugo-dan poloæaj.

Isto oholo dræanje zauzeli su i vjerski voe u Isusovo vrijeme. Kada je Isusdoπao objaviti spasenje, knjiæevnici i farizeji shvatili su da Njegova poruka po-driva njihov status najmjerodavnijih osoba kada je rijeË o Bogu. Slika Isusa kojiplaËe nad Jeruzalemom æeleÊi da Mu njegovi stanovnici dopuste da ih zagrli ipoπtedi predstojeÊeg pokolja, u oπtrom je kontrastu s Joninim prenemaganjempunim samosaæaljenja.

©to znaËi ljubiti? (Matej 5,43-47; Luka 6,27.35; 23,34)“Ljubite svoje neprijatelje.” (Matej 5,44) To je zapanjujuÊa zapovijed, ali, kao

i mnoge nekada revolucionarne ideje, njezina dinamiËnost vremenom je izbli-jedjela. Pa ipak, u svijetu u kojem su napadi dronovima, “preventivni rat” iborba za prvo mjesto postali uobiËajeni, pravo znaËenje Isusovih rijeËi zapanju-juÊe je kao i uvijek.

Kada je Isus objavio da naπ Otac na Nebu “Ëini da njegovo sunce izlazi nadzlima i dobrima i da kiπa pada pravednima i nepravednima” (Matej 5,45), govorioje o Bogu koji se staloæeno odnosi prema ljudima. ToËno je da Bog posebnoblagoslivlja one koji Ga slijede i poπtuju, ali ipak milostivo postupa sa svima —a poziva i nas da Ëinimo isto.

Ljubiti one koje je lako voljeti nije dovoljno. Svatko, Ëak i ljudi dostojniprijezira, brinu se za svoje. Ali da bismo doista odsjajivali svojeg nebeskog Oca,mi moramo poÊi — s prijateljstvom, ljubavlju, prihvaÊanjem i velikoduπnoπÊu —

61

k onima koji su nam moæda odbojni ili jednostavno nebitni. Da, Isus nas pozivada Ëinimo dobro posebno onima koji nas preziru. Zlo se, napominje Isus, nemoæe pobijediti njegovim vlastitim oruæjem, veÊ jedino ljubavlju i dobrotom. Mise oslobaamo neprijatelja ne tako πto ih pobjeujemo, veÊ tako πto ih pretva-ramo u prijatelje.

Ljubaznost prema bliænjima (Luka 10,27-37; 1. KorinÊanima 13)Usporedba o milosrdnom Samarijancu isto je tako izgubila neπto od svoje

iskonske snage. Danas je rijeË “Samarijanac” sinonim za nekoga tko Ëini dobro,ali za Isusove prve sljedbenike Samarijanci su bili vjerski otpadnici, poπtovaocilaæne religije kojima se nije moglo vjerovati niti se s njima trebalo druæiti.Zamislite da ta usporedba govori o pripadniku druge vjere koja je u neku rukusliËna vaπoj, a ipak bitno razliËita — moæda o nekome tko oboæava istog Boga,ali ne vidi Isusa kao Spasitelja, ili dodaje doktrine koje vi ne prihvaÊate. Joπuvijek je lako one koji vjeruju drugaËije od nas svrstati u jedan stereotip, aliIsus nas vlastitim primjerom poziva da uzdiæemo ono πto je dobro u svima bezobzira na naπa neslaganja, bez obzira na to koliko ih se moæda plaπimo.

Pavao opπirno opisuje silu i osobine ljubavi u 1. KorinÊanima 13. Mi smoskloni ograniËiti primjenu ovog teksta na obitelj i one koji su nam dragi, ali Isusnas poziva da ljubimo sve ljude. Sveto pismo nas poziva da njegujemo strpljenje,pokazujemo ljubaznost i poniznost prema svima, od zlobnog kolege do bijesnogvozaËa u susjednom traku. Ono nas poziva da se radujemo istini, a ne tuojpatnji. PotiËe nas da πtitimo sve ljude, da im sluæimo s nadom, povjerenjem iustrajnoπÊu. To je teæak zadatak, ali ako æelimo odsjajivati OËevu ljubav, to jeimperativ koji mijenja srce.

Dati prednost drugima (Filipljanima 2,3-5)“Ne Ëinite niπta iz sebiËnosti ili taπte slave.” (Filipljanima 2,3) To zvuËi baπ

jednostavno — ako ne æivite u druπtvu koje veliËa ambiciju, bilo da se onapokazuje iz sebiËnih ili nekih drugih razloga. I najplemenitiji napori mogu seiskvariti neËistim motivima.

Kako moæete znati jesu li vaπi motivi plemeniti? SljedeÊi redak pomaæe namu tome: “Ne Ëinite niπta iz sebiËnosti ili taπte slave.” (Filipljanima 2,3) KnjigaPropovjednik upozorava nas da je na kraju svega svaki ovozemaljski trud ispra-znost. Svaki zadatak koji je sam sebi cilj, propast Êe sam po sebi. Napomena opraznoj slavi poziva nas da ne budemo oholi. Tekst u 1. KorinÊanima 10,31upozorava nas da Êe se o svemu πto Ëinimo suditi na osnovi toga proslavlja lise time Bog ili ne.

Isus nam je pokazao da je nesebiËna ærtva sama sræ Boæje naravi. I premdanas Isusova zapovijed da ljubimo bliænje kao sebe same podsjeÊa da moramoisto tako ljubiti i sebe i brinuti se o sebi, Poslanica Filipljanima potiËe nas dase ipak okrenemo drugima.

Tompaul Wheeler, Nashville, Tennessee, SAD

62


©to je svijetu danas potrebno?

SVJEDO»ANSTVOPonovljeni zakon 15,7. 8.

“Svijetu danas treba ono πto mu je trebalo i prije devetnaest stoljeÊa —Kristovo otkrivenje. Treba izvrπiti veliko djelo obnove, a samo se KristovommiloπÊu moæe dovrπiti djelo tjelesne, umne i duhovne obnove.

Jedino Êe Kristov naËin rada donijeti pravi uspjeh u dosezanju ljudi. Spa-sitelj je stupao u dodir s ljudima kao Onaj kome je na srcu bilo njihovo dobro.On im je pokazao svoju naklonost, sluæio im u njihovim potrebama i zadobivaonjihovo povjerenje. ...

Pribliæimo se ljudima osobnim naporima. Kad bi se manje vremena posvetiloukoravanju, a viπe upotrijebilo u osobnoj sluæbi, vidjeli bi se bolji rezultati.Treba pomoÊi siromaπnima, treba njegovati bolesnike, treba tjeπiti one koji suoptereÊeni brigama ili gubitkom nekoga iz obitelji, poduËavati neuke i neisku-sne. Trebamo plakati s onima koji plaËu, radovati se s onima koji se raduju.PraÊen silom uvjeravanja, silom molitve, silom Boæje ljubavi, ovaj rad neÊe i nemoæe biti besplodan.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 79,80)

“U gotovo svakome mjestu ima velik broj takvih koji ne sluπaju propovije-danje Boæje rijeËi i ne pohaaju nijedno bogosluæje. Ako je Radosna vijest do-prla do njih, onda treba otiÊi i u njihove domove. »esto Êe zadovoljenje njihovihtjelesnih potreba biti jedini put kojim se do njih moæe doÊi.” (Isto, str. 80)

“Mnogi nemaju vjeru u Boga i izgubili su povjerenje u Ëovjeka. Ipak, onicijene postupke suÊuti i spremnost na pomoÊ. Kad vide da u njihov dom dolazinetko tko ne oËekuje zemaljsku slavu i udobnost, koji sluæi bolesnima, hranigladne, odijeva one bez odjeÊe, tjeπi tuæne i svima njeæno pokazuje Onoga kojije izvor ljubavi i suÊuti, dok je on samo vjesnik te velike ljubavi. Dok to pro-matraju, njihova su srca dirnuta. U njima se budi zahvalnost. Vjera oæivljuje.Oni uviaju da se Bog brine za njih, i, dok se Njegova RijeË otvara, oni suspremni sluπati.” (Isto, str. 80,81)

“Svojim sljedbenicima Krist povjerava djelo koje ne moæe obaviti njihovzastupnik ili opunomoÊenik. Sluæba bolesnima i siromaπnima, objavljivanje Evan-elja onima koji su izgubljeni, neπto je πto se ne moæe prepustiti dobrotvorimaili dobrotvornim druπtvima. Zahtjev Evanelja osobna je odgovornost, osobninapor, osobna ærtva.” (Isto, str. 82)

ODGOVORITE1. Kako su neËiji dodir ili svjedoËenje produbili vaπ odnos s Bogom?2. Kako moæete oponaπati Krista u sluæbi drugima?

Lisa Hermann, Nashville, Tennessee, SAD

63

Utorak, 9. kolovoza

Bi li se Joni dopao Isus?

DOKAZJona 3,4-4,6.

Niniva je u ono vrijeme bila veliki grad. Bog procjenjuje da je u njoj æivjelo120.000 duπa (Jona 4,11). Bila su potrebna tri dana samo da bi se proπlo njezi-nim ulicama. Procjenjuje se da je unutar gradskih zidina bila povrπina od stojutara zemlje, a radi usporedbe, najveÊi grad u Izraelu pruæao se na devetnaestjutara. (The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 4, str. 1001)Meutim, stanovnici Ninive bili su zli i da se nisu pokajali, na njih bi doπaoBoæji sud.

Kad æeli pomoÊi nekome tko srlja u propast, koga Bog poziva? Jona je bioizraelski prorok koji je djelovao u okvirima zakona, pravila i propisa Mojsijevihknjiga. Preko njega Bog je blagoslovio Izrael proπirivπi njegove granice od Ha-mata do Mrtvog mora (2. o kraljevima 14,25). Meutim, bez obzira na taj blago-slov, Izrael nije slijedio Boga onako kako je trebao.

Jona nije æelio opomenuti Ninivu. Na kraju priËe vidimo i zaπto, kada onkaæe Bogu: “Jer znao sam da si ti Bog milostiv i milosrdan, spor na gnjev i bogatmilosrem, i da se nad nesreÊom brzo saæaliπ.” (Jona 4,2) On æeli da zli ljudibudu uniπteni, a svjestan je da Bog æeli da bude milostiv. Kako netko tko znakoliko je Bog dobar i pun ljubavi ipak moæe mrziti Njegovu milost? Boæja dobro-ta prema nedostojnima uzrujala je Jonu toliko da je poæelio umrijeti.

Isus se viπe puta tijekom svoje ovozemaljske sluæbe suoËio s istom vrstom“pravednika” koji su neke stvari pomijeπali (Luka 11,29-32; 13,10-17; 14,1-5). Toje najæivlje ilustrirano u priËi o æeni uhvaÊenoj u preljubu (Ivan 8,1-11). Baπ kaoi Bog Otac, Isus Ëezne za prilikom da spasi, ponovno zadobije greπnike i odvratiih od uniπtenja. On smireno ali uporno naglaπava da Bog zahtijeva milost premagreπnicima.

Bi li Jona, da je æivio u Isusovo vrijeme, bio u stanju slijediti svojeg Spasite-lja? Izvjeπtaj o Joni zavrπava razgovorom kakav rijetko vidimo u Pismu — dobrii strpljivi Bog tvrdoglavog proroka pouËava o vrijednosti svakog greπnika.

Bogu su svugdje u svijetu potrebni ljudi kao πto je Isus, koji Êe bez obzirana svoje borbe i pogreπke gledati na predivan æivot u kojem svi moæemo uæivatis naπim Gospodinom.

ODGOVORITE1. ©to je dovelo do toga da Jona njeguje mrænju i sumnju u vezi s pokajanjem

Ninivljana? Zaπto se nije mogao radovati njihovom pokajanju?2. Je li Bog izabrao Jonu upravo zato πto je priæeljkivao uniπtenje Ninivljana?

Objasnite svoj odgovor.3. Razmislite o suvremenim Ninivama. U kojoj je mjeri njima potrebna Jonina

opomena i suosjeÊanje koje je Isus pokazao prema greπnicima?

James Mitchell Self, Niota, Tennessee, SAD

64


Jedan dodir, samo jedan dodir

PRIMJENAMarko 8,22-25.

Prijatelji slijepog Ëovjeka mole Krista samo za jedan dodir. ObiËan dodir.Niπta viπe. Krist, meutim, ne samo da dodiruje tog slijepog Ëovjeka, veÊ ga vodiizvan sela, pljuje i dodiruje njegove oËi i iscjeljuje ga.

U Evanelju po Marku 5,25-34 æena dodiruje Isusov ogrtaË i, usprkos tomeπto Ga gurkaju sa svih strana, On se zaustavlja i primjeÊuje je. Ova je æena bilasmatrana obredno neËistom zbog njezinih zdravstvenih problema s krvarenjem.Ipak, Isus pohvaljuje njezinu vjeru. On dodiruje Ëak i gubavca usprkos Ëinjenicida je svatko tko je bolovao od gube u biblijsko vrijeme bio prezren i odbaËen.Matej, Marko i Luka — sva trojica izvjeπtavaju o tome kako je Isus svojimdodirom izlijeËio Ëovjeka od gube (Matej 8,3; Marko 1,41.42; Luka 5,13).

“Dodir je vaæan zato πto potiËe luËenje hormona rasta u mozgu.” (“InfluenceYour Child’s Brain Potential”, Kidsgrowth.com) DojenËadi i djeci potreban jedodir da bi napredovala. SliËno tome, da bismo mi rasli u Boæjoj ljubavi, trebanas dodirnuti Isus koji je rekao: “Zaista kaæem vam, ako ponovo ne postanetekao mala djeca, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Matej 18,3) Mi smoBoæja djeca. On nas æeli dodirnuti i biti s nama kada smo tuæni, usamljeni,odbaËeni od druπtva, prezreni. Krist je doπao na Zemlju i dodirivao neËiste(Luka 5,13), svjedoËio prezrenima (Luka 19,1-10) i provodio vrijeme s djecomkojoj su branili da Mu priu (Matej 19,14).

U nastavku se nalaze neki prijedlozi kako moæemo “dodirnuti” ljude danas:Izgovarajte blage i ljubazne rijeËi. Takve rijeËi doista mogu imati iscje-

ljujuÊi utjecaj (Izreke 16,24).Budite oprezni kada kritizirate. Ne traæite mane kod drugih. Imajte na

umu da podcjenjivaËke rijeËi mogu uniπtiti neËiju sreÊu kolika god ona bila.Osim toga, uzmite u obzir da vi moæda pravite i veÊe pogreπke od osobe kojukritizirate (Matej 7,1-5).

“DodirujuÊi” druge, dopustite da zasja Kristovo svjetlo. Lijepa rijeËili gesta, koliko god male, mogu imati veliki utjecaj (Matej 5,16).

Nikad nemojte zaboraviti da smo mi Kristovi predstavnici na Zemlji. Mimoramo “dodirnuti” one koji æive s nama na ovom planetu. Moramo im pomoÊida rastu u Boæjoj ljubavi (Matej 7,12).

ODGOVORITE1. Sjetite se drugih razloga zaπto je “dodir” bio toliko vaæan u Kristovom radu.2. Koga ste danas “dodirnuli”?3. Ima li onih koje vam je teπko “dodirnuti”? Ako ima, zaπto, i πto moæete

uËiniti u tom pogledu?

Johanna Björk, Bismarck, Sjeverna Dakota, SAD

65


Isus im je æelio dobro

MI©LJENJEPsalam 16,11; 37,23; 143,8; GalaÊanima 6,1.2.

Moja me je majka uËila da sam ja posebna Bogu, da On ima planove za menei da nitko ne æeli da budem sretna viπe od Njega. Pa ipak, nikad nisam uspjelapronaÊi “to neπto” u sebi. Zato sam se prepustila inerciji. Bila sam savrπenomlaka.

PohaajuÊi malu crkvenu πkolu, a zatim adventistiËki koledæ i postdiplom-ski studij, potpuno sam se stopila s adventizmom. Ipak, nikad nisam razumjelanedostatak zanimanja koje mnogi adventisti pokazuju prema ljudima — osimako nije rijeË o teËaju zdravog kuhanja ili tumaËenju Otkrivenja na koje pozi-vamo ljude. Izgleda da smo mi zainteresirani za dijete iz susjedstva koje sesvakodnevno vraÊa u prazan dom jedino u vrijeme odræavanja ljetnog biblijskogteËaja. Tada kaæemo: “Doi, janje malo, u moju crkvu. Vidi kako mi to radimo.”Zar ne bismo i mi trebali biti dobrovoljni davatelji krvi i sudjelovati u kulturnimdogaajima u svojoj druπtvenoj zajednici? Zar ne bismo trebali organizirati lje-tne izlete s ljudima iz sirotinjskih stanova u blizini naπe crkve? Moæda imamorazliËita vjerovanja, ali svi imamo bar jednu ranu koju samo Isus moæe iscijeliti.

Prepuπtena sama sebi, ja sam sebiËna i lijena. Uzimam najveÊi komad torte.Volim dobar traË i priliËno sam kritiËki raspoloæena. Toga uopÊe nisam bilasvjesna sve dok nisam doæivjela takav gubitak i bol da sam sve predala svojemIscjelitelju i Spasitelju. Isus me je spasio od mene same. Sada se svakog jutramolim da Mu prestanem stajati na putu, da me upotrijebi kako god smatra daje potrebno.

Ako budem sluπala Boga, On Êe mi pomoÊi da postupam u skladu s NjegovimrijeËima. Upotrijebit Êe me da makar malo olakπa neËiji æivot. On Êe mi reÊi, ija Êu iÊi. Zaπto? Zato πto sam ja Njegovo dijete. A to je i svatko drugi. PozovimoGa svakog dana da nam pomogne da budemo dijete kakvo On æeli da budemo.

ODGOVORITE1. Zaπto Bog na naπ put postavlja razliËite interese i strasti, stvari i ljude?2. Posjedujete li neke posebne vjeπtine, iskustva, talente i crte karaktera ko-

jima biste mogli proslaviti Boga? Ako posjedujete, πto je to i gdje ih moæeteupotrijebiti?

3. Je li Bog pred vama otvorio neka vrata kroz koja niste proπli? Zaπto oklijevate?4. Kada biste æivjeli svojim punim potencijalom, kako bi to izgledalo?5. Jeste li kada dobili potporu od nekoga od koga niste oËekivali? Kako ste se

osjeÊali?6. Idete li tamo gdje vas Bog moæe upotrijebiti?

Stephanie Wasemiller, Rockford, Illinois, SAD

66

Petak, 12. kolovoza

Nekoliko savjeta o odnosima s bliænjima

ISTRAÆIVANJEMatej 5,43-47; Marko 12,31; 1. KorinÊanima 13.

ZAKLJU»AKIzlijeËite njezine slomljene prste koji osuivaËki upiru u druge da bi je crkva

mogla uhvatiti za ruku i uvesti unutra. OËistite njegov æeludac od prekomjernogvina da bi mogao probaviti otrov gubitka. Utjeπite slomljeno srce da bi moglo bitidovoljno jako za buduÊe bitke. Kao Ëlanovi crkvenog tijela, mi sluæimo istomcilju, ali na razliËite naËine. Zajednica moæe biti ujedinjena izljeËenjem poje-dinih dijelova, πto Êe zauzvrat dovesti do uspostavljanja zdrave cjeline. U tomprocesu cjelina je joπ uvijek neuËvrπÊena, ali ipak spremnija da bude voena uBoæji dom. Traæite od Boga da upravlja vaπim koracima kad odlazite meu ljude,a onda i s njima. Isus je rekao: “Ljubi bliænjega svojega kao samoga sebe.”(Marko 12,31) Stoga pozovite Duha Svetog da prebiva u vaπem srcu. Jedino tadaÊete voljeti druge ljubavlju opisanom u 1. KorinÊanima 13. Budite tamo. Poka-æite im da je Krist tu, u vama.

RAZMOTRITEu Pitajte Boga kako vas On moæe upotrijebiti da biste pomogli ljudima u svojoj

druπtvenoj zajednici. Vodite dnevnik o izazovima s kojima se suoËavate dokpomaæete nekoj osobi i o svojem putovanju dok pomaæete ljudima i zabilje-æite promjene koje zapaæate kod sebe kao i kod ljudi kojima pruæate pomoÊ.

u Snimite razgovore s petero Ëlanova svoje druπtvene zajednice o tome Ëimeoni mogu doprinijeti opÊem dobru. Napravite prezentaciju na YouTubeu naosnovi tih razgovora i poπaljite je na web-adrese πto je moguÊe veÊeg brojaËlanova druπtvene zajednice. (Zatraæite dopuπtenje od sudionika da snimkuprikaæete na internetu.)

u Idite od vrata do vrata da biste naπli Ëlanove druπtvene zajednice koji bi bilizainteresirani za snimanje krπÊanske pjesme hvale koja neÊe biti vezana zaneki vjerski blagdan, ili za snimanje CD-a koji biste podijelili ljudima.

u Pozovite svako domaÊinstvo u svojem okruæenju da daruje neki predmet kojiza njih ima veliku vrijednost ili da uputi poruku za svoju druπtvenu zajed-nicu. Napravite kolaæ koji Êe pokazivati geografsku lokaciju svakog predmetau odnosu na domaÊinstvo iz kojeg potjeËe. Postavite ih negdje u vaπoj zaje-dnici gdje Êe ih svi moÊi vidjeti i proËitati neπto o njima.

u Istraæite statistiËke podatke o trendovima u vaπoj druπtvenoj zajednici kadaje rijeË o zdravlju, kriminalu, nesretnim sluËajevima itd. Napravite tablicukoja prikazuje te trendove tijekom godina i pokaæite je starjeπini vaπe crkve.To je dobar naËin da se otkrije gdje u vaπoj druπtvenoj zajednici postojenajveÊe potrebe.

Neil Braithwaite, Washington, District of Columbia, SAD

67



Isus je pokazao suosjeÊanje

“On, kad izie iz laice i saæali se nad njim te muozdravi bolesnike.” (Matej 14,14)

68

Subota, 13. kolovoza

SuosjeÊanje kao emocija

UVOD1. Petrova 3,8.

SuosjeÊanje je emocija skrivena u dubini duπe svakog Ëovjeka. Mi je Ëestoizraæavamo a da toga nismo ni svjesni niti se trudimo oko toga. Kada se πkolujuza medicinske tehniËare, uËenici uËe kako se trebaju postaviti prema tuimemocijama i reakcijama dok istodobno dræe pod nadzorom svoje vlastite.

Kada sam kao uËenica medicinske πkole prvi put doæivjela smrt jednogpacijenta, jedino πto sam mogla izgovoriti njegovoj rodbini bilo je: “Molim vas,primite moju suÊut.” A zatim sam raπirila ruke i otvorila srce za tu obitelj izZüricha i postala dio njihovog svijeta koji se raspadao. U tom trenutku u menisu kao baklja gorjele rijeËi iz 1. Petrove 3,8: “Na kraju, svi budite jednoduπni,puni suosjeÊanja, bratske ljubavi, milosra i poniznosti!” I sjetila sam se da jeIsus, dok je boravio na Zemlji, svojim uËenjem i ponaπanjem izraæavao suosje-Êanje prema svima.

Zamislite da je bio oblaËan dan kad je Isus iπao prema Jairovoj kuÊi da biposjetio njegovu bolesnu kÊer. Usput se sreo sa æenom koja je bolovala odkrvarenja i koja je izlijeËena jedino vjerom u Njega. Isto se dogodilo i s dva-naestogodiπnjom djevojËicom, samo zato πto su se njezini roditelji pouzdali uIsusa i dopustili Mu da provede nekoliko trenutaka nasamo s njom. Njihovavjera i uzdanje u Njegovu æivotodavnu silu doveli su do njezinog ozdravljenja,iako je gomila koja se rugala ispunila vanjske prostorije smijehom (Marko 5,22-43). Jair i njegova obitelj takoer su doæivjeli Isusov dodir i rijeËi kojima je Onobnovio æivot njihove kÊeri.

“Sposobnost da suosjeÊamo s drugima jedna je od najljepπih crta koje ljudiposjeduju. »ovjek je u biti usamljen. Kada se okrenemo od sebe i pokaæemosuosjeÊanje prema drugom ljudskom biÊu koje pati, mi mu time Ëinimo velikuljubaznost. On zna da je sam, ali da je drugima ipak stalo do njega i da gapokuπavaju razumjeti.” (“Poems About Sympathy”, Family Friend Poems) Ovajtjedan, dok budemo prouËavali tu snaænu emociju, pokaæimo suosjeÊanje premaljudima s kojima se susreÊemo.

ODGOVORITEKako vi, kao mladi krπÊanin, moæete pokazati suosjeÊanje prema onima koji

vas okruæuju?

Malika Peters, St. John’s, Antigua i Barbuda

Kada sam kao uËenica medicinske πkole prvi put doæivjela smrt jednogpacijenta, jedino πto sam mogla izgovoriti njegovoj rodbini bilo je: “Molimvas, primite moju suÊut.”

69


Mnogo viπe od graevine

DOKAZDjela 2,42.

Da bismo mogli odgovoriti, moramo prvo znati koje je pitanje. Iako svrhapostojanja crkve u suvremenom druπtvu moæda nije dio tekuÊih debata u ovomsvijetu, to pitanje nije niπta manje vaæno. Dok æivimo u svijetu u kojem glamuri praÊenje najnovijih trendova imaju prednost nad svim ostalim, moralnost jegurnuta duboko u pozadinu. Meutim, tekst u Mateju 24,42 savjetuje nam dabudno motrimo “jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne nadate” (Matej 24,42).

RijeË “crkva” izvedena je iz grËke rijeËi kyriakon. Prema standardnim defi-nicijama, crkva se opisuje kao zgrada u kojoj krπÊani odræavaju bogosluæje, dokse ekklesia odnosi na zajednicu vjernika. Bitno znaËenje crkve ne treba pripisi-vati graevini, veÊ ljudima koji se u njoj okupljaju. Boæji narod je pozvan da seodvoji i æivi prema viπim mjerilima, da æivi u zajednici s drugima dok istodobnoæivi u skladu s Boæjom voljom. “Oni su bili postojani u apostolskoj nauci,zajedniËkom æivotu, lomljenju kruha i u molitvama.” (Djela 2,42) Svrha je naπegokupljanja subotom u crkvi da uËimo osnovna vjerovanja koja se nalaze u Bib-liji. Ako ne budemo uËili o tim vjerovanjima, neÊemo moÊi rasti u Kristu. Tamogdje se Kristovo tijelo okuplja na bogosluæje, molitvu i hvaljenje Gospodina,mora se uspostaviti okruæenje pogodno za bogosluæje.

Crkva nije samo vjerska organizacija. Kada je Isus rekao Petru: “Na tomkamenu sagradit Êu Crkvu svoju” (Matej 16,18 — ©ariÊ), On je govorio o Ëvrstomtemelju koji Ëak ni zlo ne moæe uzdrmati. Jasno je da je “crkva” mnogo viπe odgraevine. Kada “prosvijeÊeni” mislioci vide razum kao svoje objaπnjenje vjereu Boga, vjera bi nesumnjivo trebala biti osnovni odgovor. Milost i suosjeÊanjekoje pronalazimo u Isusu uvelike premaπuju razum. Svako djelo posveÊenoBogu uvijek nadilazi sposobnosti smrtnih ljudi.

Crkva je jedna od Kristovih spona s ËovjeËanstvom. Upravo u crkvi mi pri-nosimo Bogu svoju sluæbu. Osim toga, prouËavanje Biblije, zajedniπtvo i molitvaiznose se preko crkve u πiru druπtvenu zajednicu kako bi svi mogli spoznati idoæivjeti spasenje.

Dakle, πto znaËi πto mi imamo istinu kakva je u Isusu? Ako ne dijelimo tuistinu s ljudima, πto Êe biti s nama i ostatkom svijeta?

ODGOVORITEKako moæete doprinijeti tome da crkva ne bude samo graevina, veÊ i zajednica

vjernika?

Sabienea Winston, Cooks New Extension, St. John’s, Antigua

Crkva je jedna od Kristovih spona s ËovjeËanstvom.

70


I Bog ima osjeÊaje!

LOGOSIzlazak 2,23.24; Matej 9,35.36; Koloπanima 3,12.13; Ivan 11,35.

Bog Ëuje naπe uzdisanje (Izlazak 2,23.24; 2. o kraljevima 13,23;Izaija 54,7.8.10)

U 2. poglavlju Izlaska kaæe nam se kako i zaπto je Mojsije pobjegao u Midjan.Dok je on tamo boravio, egipatski faraon je umro, ali su Izraelci joπ uvijek bilirobovi. Njihovo stanje postajalo je sve teæe. Upravo u to vrijeme oni su vapili zaBogom i On ih je Ëuo. Bog je uspostavio Savez s Abrahamom, Izakom i Jakovomi premda su sinovi Izraelovi bili neposluπni, On ih neÊe uniπtiti. NeÊe ih odbaciti(2. o kraljevima 13,23).

Bog uvijek Ëuje svoju djecu. Njegove uπi nisu otvrdnule da ne bi Ëuo kadvapimo k Njemu (Izaija 59,1). »ak i kada Ga ne sluπamo i ne izvrπavamo Njegovenaloge, Njega joπ uvijek pogaa naπa patnja. Da, Bog moæda za trenutak sakrijesvoje lice od sramote i naravno da je razoËaran kad mi odluËimo iÊi svojimputem umjesto Njegovim. Pa ipak, On suosjeÊa s nama. Njegova ljubav i dobrotasu bezgraniËne!

“Bog je joπ uvijek silan i dobar, Njegova ruka je joπ uvijek moÊna, a Njegoveuπi osjetljive za vapaje Njegove djece. Kada se smetnje uklone, On Êe pomoÊi.”(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 4, str. 309)

Bog je naπ suosjeÊajni Spasitelj (Matej 9,35.36; 14,13.14; Luka7,11-16)

Dio Kristovog poslanja na Zemlji bio je da upuÊuje ljude na svojeg Oca. Paipak, usprkos vaænosti te zadaÊe, On nikad nije zanemario potrebe ljudi u svo-jem okruæenju. Ni u kom sluËaju nije dovoljno reÊi bolesnome: “Molit Êu se zatebe”, niti gladnome: “Neka je Bog s tobom.” Iako takve fraze mogu djelovatiumirujuÊe, to ne znaËi da one zadovoljavaju neposredne potrebe pojedinca.

Nitko se ne moæe usredotoËiti na Boæju rijeË (ni na bilo koju rijeË) ako jegladan. Isus je to znao i stoga je uvijek zadovoljavao tjelesne potrebe ljudi prijenego πto Êe im iznijeti duhovne istine. To je primjer koji bismo trebali slijeditiu svim svojim misionarskim naporima. Ako æelimo govoriti drugima o Isusovojljubavi, trebamo pokazati tu istu ljubav u svojim postupcima.

Hodati u njihovim cipelama (Marko 12,31; Koloπanima 3,12.13; 1.Petrova 3,8; 1. Ivanova 3,17)

Pavao nam kaæe da trebamo biti milostivi, ljubazni, ponizni, krotki i strpljivi(Koloπanima 3,12). Ovo su osobine koje je Krist uvijek pokazivao dok je boraviona Zemlji, bez obzira na okolnosti. Osim toga, Ivan kaæe da nitko tko tvrdi daima Boæju ljubav u sebi ne moæe zanemarivati potrebe onih koji imaju manjesreÊe od njega, osobito ako je u stanju zadovoljiti te potrebe (1. Ivanova 3,17).

71

Bog oËekuje od nas da dijelimo svoje blagoslove. Ako On moæe otvoritinebeske ustave zbog nas, zar mi ne moæemo otvoriti svoje srce i ruke za druge?Da bismo posluπali Boæju zapovijed: “Ljubi bliænjega svoga” (Marko 12,31), mo-ramo “hodati u njegovim cipelama” — staviti se u njegov poloæaj. Prije nego πtoprouËimo propovijed o doktrinarnim istinama koje nekome æelimo iznijeti, tre-bali bismo provjeriti u kakvim prilikama æivi i kako mu moæemo pomoÊi unjegovim potrebama. Zapitajte se: “Da sam ja u pitanju, kako bih æelio/æeljela dami netko posluæi?”

Svojim ponaπanjem i ophoenjem prema ljudima mi svjedoËimo o Isusu viπenego molitvama i traktatima koje dijelimo, koliko god dobri oni bili.

“Isus proplaka” (Ivan 11,35; Rimljanima 12,15)“Isus proplaka.” Samo dvije rijeËi. Samo jedna reËenica. A ipak ima vjeËno

znaËenje!Isus je plakao? Da, jest. On je bio Ëovjek, imao je osjeÊaje. »injenica da je

Isus Boæji Sin ne znaËi da je On liπen ljudskih emocija. On je u potpunostiËovjek kao πto je u potpunosti Bog. On se raduje s onima koji se raduju i plaËes onima koji plaËu (Rimljanima 12,15). Znamo da Krist moæe “postradati snaπim slabostima” (Hebrejima 4,15). On osjeÊa isto πto i mi. BuduÊi da smoNjegova djeca, mi smo Mu dragocjeni. Tako je lijepo znati da je Isusu stalo donas.

Bog nas tjeπi da bismo i mi mogli utjeπiti druge (2. KorinÊanima1,3.4)

Kao πto smo rekli, Bog nas blagoslivlja da bismo mi mogli blagoslivljatidruge. On nas osnaæuje da bismo mi mogli osnaæiti druge. Tjeπi nas da bismomogli biti izvor utjehe za druge. Iskustva koja svakodnevno proæivljavamo iuspjesi koje ostvarujemo nisu samo za naπe dobro. I ne trebaju sluæiti nama naslavu. Na ovom svijetu mi smo samo Isus kojeg drugi mogu vidjeti. Prema tome,postati kao On odgovornost je koju svaki krπÊanin treba ozbiljno shvatiti.

ODGOVORITE1. Na koji vas je naËin Bog blagoslovio? Kako moæete na opipljiv naËin dijeliti

te blagoslove s drugima?2. Jeste li spremni poÊi Kristovim stopama, Ëak ako to znaËi hodati u tuim,

neudobnim cipelama?3. Sjetite se nekoga koga poznajete, a kome je u ovom trenutku potrebna

utjeha. Molite se da vam Bog pokaæe kako mu moæete biti izvor utjehe, iuËinite to!

Estherlyn M. Josiah-Foster, St. John’s, Antigua

Bog oËekuje od nas da dijelimo svoje blagoslove. Ako On moæe otvoritinebeske ustave zbog nas, zar mi ne moæemo otvoriti svoje srce i ruke zadruge?

72

Utorak, 16. kolovoza

Neka svijetli vaπe malo svjetlo

SVJEDO»ANSTVOMatej 9,35.36; 2. KorinÊanima 1,3.4; 1. Ivanova 3,17.

»esto Ëujem pitanje: “Kad bi se ova mjesna crkva preselila na drugo mjesto,bi li se osjetila njezina odsutnost?” Crkva je Ëesto ukljuËena u odreena dru-πtvena pitanja ili poziva svoje susjede na evangelizacije. Takve aktivnosti suvaæne. Ali kako one utjeËu na ljude koje njima pokuπavamo obuhvatiti?

Mnogi od nas Ëeznu za onom vrstom suosjeÊanja kakvo je Krist pokazao. Paipak, “kako malo suosjeÊamo s Kristom u onome πto treba biti najjaËa vezajedinstva izmeu nas i Njega — u suosjeÊanju za duπe koje su poroËne, koje usebi nose krivnju, koje pate i koje su mrtve u svojim prijestupima i grijesima!Okrutnost Ëovjeka prema Ëovjeku naπ je najveÊi grijeh. Mnogi misle da poka-zuju Boæju pravednost, dok potpuno zanemaruju Njegovu njeænost i veliku ljubav.Osobe koje oni strogo i okrutno doËekuju Ëesto su pritijeπnjene æestinom ku-πnji. Sotona se s ovim duπama uhvatio u koπtac pa ih grube i hladne rijeËiobeshrabruju i Ëine da postanu plijen kuπaËeve sile.

Raditi sa srcima ljudi jako je sloæeno. Samo Onaj koji Ëita srce zna naËin nakoji Êe dovesti ljude k pokajanju. Samo nam Njegova mudrost moæe podaritiuspjeh u dodiru s izgubljenima.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 93)

Kada se sjetimo djetinjstva, Ëesto nam nije bilo pravo kad su nas roditeljikaænjavali za neπto πto smo smatrali beznaËajnom pogreπkom. Bilo bi namdraæe da su nam ukazali na pogreπku, ali s ljubavlju. I naπ nebeski Otac reagirakada pogrijeπimo. Mi ispovijedamo da smo krπÊani, a ipak katkad uËinimo neπtoπto Bogu nije po volji. Meutim, Krist nas — buduÊi da je strpljiv i pun milosti— prepuπta jedno vrijeme sebi samima, a onda nas poziva da Mu se vratimo.Hvala Mu za to! (Izaija 54,7.8; Koloπanima 3,2)

MoguÊnost da se vratimo k Bogu daje nam nadu da moæemo napraviti zao-kret od 180 stupnjeva u svojem æivotu. Imajmo na umu da smo mi moæda jediniIsus kojeg Êe mnogi ikada vidjeti. Stoga moramo upaliti svoje male svjetiljke usvojem malom mjestu tjeπeÊi i zadovoljavajuÊi potrebe onih koji imaju manjesreÊe od nas.

ODGOVORITE1. Je li bolje zadovoljiti prvo tjelesne ili duhovne potrebe ljudi? Obrazloæite.2. Kako vi moæete (kao pojedinci i kao razred) izazvati promjenu u vaπoj dru-

πtvenoj zajednici, kod kuÊe, na poslu ili u πkoli? Osvrnite se na one kojiimaju manje sreÊe od vas.

3. Navedite naËine na koje vaπa mjesna crkva moæe uspjeπnije pokazati IsusovosuosjeÊanje u neposrednom okruæenju.

Perez Howson, St. John’s, Antigua

73


Promatrajte, suosjeÊajte, odazovite se!

PRIMJENAIzaija 54,7.8.10; 2. KorinÊanima 1,3.4; Koloπanima 3,12.

Ljudi ne pokazuju uvijek svoje osjeÊaje niti otvoreno govore o problemima,ali budite sigurni da teπkoÊe ima svatko od nas. Koliko god mi mislimo da stvariloπe stoje u naπem æivotu, nekome drugom, na nekom drugom mjestu uvijek jegore. Koliko god to jednostavno izgledalo, pokazati ljubaznost prema nekome unekoj svakidaπnjoj situaciji moæe imati neopisiv utjecaj. Mi ne znamo kolikotoga se moæe postiÊi sa samo nekoliko rijeËi ohrabrenja.

Isus, naπ Uzor, uvijek je pokazivao suosjeÊanje. Kao krπÊani, uvijek bismotrebali imati Boæju ljubav i dijeliti je s drugima. Bog nas blagoslivlja da bismomi mogli blagoslivljati druge. Pokazivanje suosjeÊanja jedna je od metoda za-dobivanja duπa za Boga. U nastavku navodimo tri naËina na koje moæemo poka-zati suosjeÊanje.

Promatrajte. Lako je prepoznati kada je prijatelj u neprilici. Meutim, veÊinaljudi krije svoje emocije. Stoga trebamo obratiti pozornost na najmanji nagovje-πtaj neraspoloæenja kod naπih poznanika. Kada shvatimo da neπto nije u redu,trebamo pokazati suosjeÊanje (1. Petrova 3,8; 1. Ivanova 3,17.18). Ne trebamozabadati nos, ogovarati ili uzvraÊati uvredom na uvredljivo dræanje.

Sluπajte. Osim suosjeÊanja, trebamo pokazati i empatiju. Nije uvijek lakopoistovjetiti se s drugima koji pate i pokazati im suÊut. Mi trebamo imati duhpraπtanja i pokazati suosjeÊanje bez obzira na svoje osobne osjeÊaje i miπljenje(Suci 2,16-18; GalaÊanima 5,22.23; Koloπanima 3,12-14). Trebamo sluπati ljudei razumjeti πto nam oni kojima je potrebna pomoÊ govore.

»inite. Moliti se za ljude, ili im Ëak samo spomenuti da su u naπim molitva-ma, katkad Êe im vratiti samopouzdanje. Katkad je onima koji pate meu namapotrebna naπa prisutnost ili rame za plakanje. U redu je plakati! Sam Isus jeplakao (Ivan 11,35). U drugim prigodama nekome moæe biti potrebna hrana,prijevoz do trgovine ili prikladna odjeÊa za razgovor za posao. Kao πto moæemopomagati ljudima u njihovoj æalosti, tako se moæemo i radovati s njima kada imse stanje popravi (Rimljanima 12,15).

Ako ne znamo kako bismo pomogli ljudima, razmislimo kako bismo æeljelida drugi pomognu nama u sliËnoj situaciji.

ODGOVORITE1. Koliko je teπko tjeπiti se da Êe “i to proÊi” kada smo sami? A koliko sve to

izgleda drugaËije kada su drugi u emocionalno ili tjelesno teπkom stanju?2. Zaπto su ljudi danas tako iznenaeni kada naiu na one koji s njima

suosjeÊaju?

Maurica S. Lewis, Creekside, St. John’s, Antigua

74


Utjelovljenje suosjeÊanja

MI©LJENJEIvan 11,20-23.

“SuosjeÊam s tobom.” Koliko puta ste to rekli nekom roaku, prijatelju ilikolegi? Ali razumijemo li mi doista πto znaËi biti suosjeÊajan? SuosjeÊanje sedefinira kao “æaljenje s nekim u njegovoj tuzi i æalosti” (Hrvatski jeziËni portal).Ali suosjeÊanje je viπe od toga.

Moæda je jedan od najveÊih izraza suosjeÊanja zapisan u Bibliji u dogaajukad Isus plaËe za svojim prijateljem Lazarom koji je nakon bolesti preranoumro. Njegove sestre su poslale po Isusa. Meutim, umjesto da poæuri do La-zarovog bolesniËkog kreveta, On je stigao Ëetiri dana kasnije, naizgled preka-sno. Marta je iziπla Isusu ususret jadikujuÊi da je Njegovo kaπnjenje doprinijeloLazarovoj smrti. Isus joj je, meutim, rekao da Êe Lazar ponovno æivjeti (Ivan11,20-23). Kada je stigao na njegov grob, Njegovo srce bilo je ganuto æaloπÊukoju je osjeÊala obitelj. Tada je Isus, utjelovljenje suosjeÊanja, zaplakao i takopokazao koliko je volio Lazara.

Zaπto je plakao? Sigurno ne zato πto nije bio sposoban uskrisiti Lazara izmrtvih. Na kraju krajeva, On je “uskrsnuÊe i æivot” (Ivan 11,25). Teæina njihoveæalosti ganula Ga je tako duboko da se i On raæalostio. Meutim, Isus nijeplakao dugo. Umjesto toga, uËinio je jedno od najveÊih Ëuda ikad zabiljeæenih— podigao je Lazara iz mrtvih.

Naπe suosjeÊanje ne smije se zaustaviti na tome da dijelimo jedni s drugimasvoje æalosti. Moramo i poduprijeti jedni druge u teπkim trenucima. Jedna pje-sma lijepo kaæe: “Kada jednog boli srce, svi lijemo suze, i zajedno se radujemosvakoj pobjedi.” (William J. Gaither, “The Family of God”, Traditional MusicLibrary) Baπ kao πto je Isus plakao zbog Lazarove smrti, i mi trebamo pokazivatisuosjeÊanje. U svojoj crkvi i druπtvenoj zajednici Ëesto nesmotreno i nepaæljivoprolazimo pokraj pojedinaca koji pate.

Mi trebamo slijediti Isusov primjer. Baπ kao πto je On lijeËio bolesne, i mitrebamo Ëiniti sve πto je u naπoj moÊi da bismo olakπali njihove patnje i ohra-brili ih u vjeri. Naπe bi srce uvijek trebalo biti uz svakoga tko je u problemimai nevoljama. U suprotnom, Boæja ljubav nije u nama (1. Ivanova 3,17).

ODGOVORITE1. Je li suosjeÊajnije izraziti suÊut ili proliti suzu? Objasnite svoj odgovor.2. Prilazi vam prosjak koji je poznat kao ovisnik. Traæi od vas novac da kupi

hranu, ali vi znate da Êe ga vjerojatno potroπiti na drogu. ©to Êete uËiniti izaπto?

Laël Bertide-Josiah i Audwin Josiah, St. John’s, Antigua

75

Petak, 19. kolovoza

Povezivanje u nepovezanom svijetu

ISTRAÆIVANJEGalaÊanima 6,2.

ZAKLJU»AK©to viπe tehnologija preuzima naπ æivot, to lakπe raskidamo veze s ljudima

oko nas. Uzmite na primjer par koji sjedi u restoranu, ali umjesto da razgovaraju,svatko od njih za sebe πalje SMS poruke ili pretraæuje internet. Jeste li tovidjeli? Postajemo li mi druπtvo koje se zaljubljuje u telefone, a meuljudskeodnose polako zamjenjuje tehnologijom? Kao krπÊane Bog nas poziva da po-stanemo suosjeÊajni, da razgovaramo s onima koji pate. Kako bismo to moglipostiÊi drugaËije osim da se poveæemo s ljudima tako πto Êemo dijeliti njihoveradosti i tuge?

RAZMOTRITEu Napravite umjetniËko djelo koje Êe ilustrirati suosjeÊanje na djelu.u Navedite na koje sve naËine naπa Crkva sluæi svijetu (na primjer ADRA,

πkole, programi za odvikavanje od puπenja itd.) Koliko su sve te sluæbedjelotvorne u zadovoljavanju ljudskih potreba? Poredajte svoje odgovore odnajviπe do najmanje djelotvornih.

u RuËno pisanom porukom izrazite suosjeÊanje s nekim tko prolazi kroz te-πke trenutke.

u Pjevajte pjesmu “O brate, πto Ëekaπ?” iz pjesmarice KrπÊanske himne, br.332.

u NauËite napraviti neke jednostavne prirodne lijekove koje moæete ponuditiljudima u vaπoj druπtvenoj zajednici da biste im donijeli olakπanje i iscjelje-nje.

u Provodite vrijeme s nekim tko je vezan za kuÊu tako πto Êete ga posjeÊivati,igrati igrice, Ëitati Bibliju i pruæati mu ohrabrenje.

u Zapiπite u svoj dnevnik o tome kako pokazujete suosjeÊanje ljudima kojipate. Pada li vam to lako ili teπko? Objasnite zaπto.

POVEÆITELinda Kaplan Thaler i Robin Koval, The Power of Nice (Crown Business,

2006.), pogl. 9.Phylis Austin, Agatha Thrash i Calvin Thrash, More Natural Remedies (Fam-

ily Health, 1986.).Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 4, str. 61—67.

Renee Coffee, Gobles, Michigan, SAD

76



Isus je sluæio njihovim potrebama

“Tako je Isus obilazio sve gradove i sela. UËio je utamoπnjim sinagogama, propovijedao Radosnu vijest o

Kraljevstvu i lijeËio svaku slabost i bolest.”(Matej 9,35)

77


Kad izgleda da je Bog daleko

UVODPsalam 139.

Kad izgleda da je Bog daleko, πto mislite tko je taj tko se udaljio? SjeÊamse da sam razgovarao s prijateljicom koja se oporavljala nakon raskida veze.“Zaπto se to dogodilo baπ meni? Zaπto baπ sada? Kako nisam primijetila da seto sprema?” — pitala se ta osoba svake veËeri prije nego πto bi zaspala uprelijepom stanu planiranom za dvoje, a poslije za obitelj. Pokuπao samrazgovarati s njom kako sam najbolje znao. Ali izgledalo je da nema smisla. Nevidjevπi nikakvu moguÊnost citirao sam neke biblijske tekstove, ali sam nailaziosamo na krut odgovor: “Ne vjerujem u Boga. Ja sam ateistica. Da Bog postoji,On ne bi dopustio da se ovo dogodi.”

Taj mi je dogaaj pomogao da shvatim koliko je æivot bez Boga prazan. I takosam poËeo razmiπljati o Psalmu 139 koji na tako veliËanstven naËin opisujekako nas Gospodin poznaje i kako traga za nama. On zna kad sjedamo i kadustajemo, zna naπe pomisli izdaleka, primjeÊuje kad izlazimo i kad lijeæemo. Onje upoznat sa svim naπim putovima. Joπ prije nego πto progovorimo, On zna πtoÊemo reÊi.

Meutim, to πto vjerujemo u Boga ne Ëini nas imunim na patnje i kuπnjegreπnog svijeta. Sjetite se trenutaka kad vam se Ëinilo da je doπao smak svijetazbog onoga πto ste proæivljavali. Koliko ste se u tom trenutku udaljili od Boga?Zar to nisu dvostruka mjerila kad pjevamo Bogu hvale i iskazujemo Mu ljubavu dobrim vremenima, ali Ëim stvari krenu loπe, osjeÊamo se kao da smo sasvimsami?

Bog ne æeli toliko promijeniti prilike u kojima se nalazite, koliko æeli pro-mijeniti vaπu sudbinu. A to katkad zahtijeva da proete kroz neke æivotne teπko-Êe. Josip je bio prodan u ropstvo da bi godinama kasnije mogao osloboditi svojnarod. David je doæivio ©aulovu izdaju da bi bio prozvan Ëovjekom po Boæjemsrcu. Usprkos svemu, Bog je bio i s Josipom i s Davidom. A On je uvijek i svama. Pravo pitanje glasi: S Ëime se sada suoËavate zbog Ëega se osjeÊate kaoda je sve izgubljeno? Spoznajte da vas Bog ne æeli samo provesti kroz odreenusituaciju, veÊ da u njoj uzrastete. I πto je najvaænije, kada se osjeÊate jadno, kadvam izgleda da je Bog daleko, ne zaboravite da ste uvijek vi onaj koji se udaljio.

C. K. Japheth, Kampala, Uganda

Bog ne æeli toliko promijeniti prilike u kojima se nalazite, koliko æelipromijeniti vaπu sudbinu.

78


“Sluæbolucija” — revolucija u sluæbi

LOGOSIzaija 58,1-12; Matej 9,35; Luka 4,16-18.

PoËetak “sluæbolucije” (Izaija 61,1. 2; Matej 9,35-38; Luka 4,16-18;Ivan 10,10)

Isus je objavljivao Evanelje o Boæjem kraljevstvu tako πto je propovijedao,pouËavao i iscjeljivao (Matej 9,35). »ineÊi dobro i izbavljajuÊi sve koje je nadvla-dao avao (Djela 10,38), On je ispunjavao proroËanstvo iz Knjige proroka Izaije61,1.2 — proroËanstvo o Onome koji je pomazan Duhom Svetim da bi objavljivaoRadosnu vijest siromaπnima. Ta Radosna vijest ogledala se i u Njegovom æivotuaktivne sluæbe ljudima kojima je bila potrebna pomoÊ. Isus je pokazao da nijedoπao da Mu sluæe, veÊ da sluæi (Matej 20,28). ObjavljujuÊi Evanelje, On jepokrenuo neπto πto bi se moglo nazvati “sluæbolucija” — svojevrsna kombina-cija sluæbe i revolucije. (David Jamieson, “Extreme Servolution”, Ministry Maga-zine, svibanj 2012.) Njegova sluæba pruæala je ljudima nadu i izbavljenje od zlai mnogima je donijela izobilan æivot (Ivan 10,10). Isusovom suosjeÊajnom sluæ-bom otpoËela je “sluæbolucija” za Boæje kraljevstvo, a joπ uvijek su potrebniradnici koji Êe poæeti polja (Matej 9,35-38).

Zadovoljiti tjelesne potrebe (Marko 5,22-43; 10,46-52; Ivan 5,1-9)Evanelja pokazuju da je rjeπavanje zdravstvenih problema ljudi bilo vaæan

dio Isusovog rada. On je dopustio da Ga prekine slijepi Bartimej (Marko 10,46-52) i da Ga dotakne æena koja je krvarila, pri Ëemu je bila iscijeljena, a On jepohvalio njezinu vjeru (Marko 5,25-34). Usred gomile Isus je zapazio bespomoÊ-nog Ëovjeka u ribnjaku Bethesdi i vratio æivot u njegove udove (Ivan 5,1-9). Iakosu Æidovi prigovarali da krπi od ljudi nametnuta subotnja pravila (Ivan 5,9-11),Isus je ipak obnovio tjelesno zdravlje tom napaÊenom Ëovjeku. Nakon subotnjegdana ispunjenog brojnim dogaajima, On je nastavio sluæiti cijele veËeri is-cjeljujuÊi bolesne koji su se okupili na ulazu (Marko 1,32-34). Isus je vratio uæivot Jairovu dvanaestogodiπnju kÊer (Marko 5,35-43). Ovi primjeri u kojima jeIsus sluæbom lijeËenja zadovoljavao tjelesne potrebe ljudi u svojoj druπtvenojzajednici, bile su prava Radosna vijest.

Zadovoljiti potrebe srca (Marko 2,1-12)ZahvaljujuÊi vjeri i trudu svojih prijatelja koji su ga spustili kroz otvor na

krovu, paralizirani muπkarac naπao se licem u lice s Isusom. Meutim, u tomeuzetom tijelu nalazilo se srce puno krivnje. SveznajuÊi Isus vidio je njegovuoËajniËku duhovnu potrebu i prvo πto je izgovorio bilo je da su mu grijesioproπteni (Marko 2,5). ZnajuÊi da Ga uËitelji Zakona u svojim mislima optuæujuza bogohuljenje, Isus je potpunim iscjeljenjem tog paraliziranog muπkarca do-kazao svoju silu da opraπta grijehe (Marko 2,6-12). Isus nije lijeËio samo bole-

79

sno tijelo. Dio Njegove sluæbe sastojao se i u tome da oprosti uznemirenom srcupunom krivnje.

Svojim naukom i propovijedanjem Evanelja zadovoljavao je duhovne potre-be ljudi pruæajuÊi im sigurnost, utjehu, oprost, slobodu i nadu — sve ono πtoje prisutno u Boæjem kraljevstvu milosti (Matej 9,35; Luka 4,16-18).

Zadovoljiti ljudske potrebe (Izaija 58,1-12; Djela 9,36-42)Pripadnici prve krπÊanske Crkve slijedili su Isusov primjer u zadovoljavanju

ljudskih potreba. Oni su u svojim zajednicama nastavili revoluciju koju je IsuszapoËeo. Osim πto su propovijedali i pouËavali kao On, bavili su se i lijeËenjemtijela i uma (Djela 3,1-9; 8,6-8). Zadovoljavali su potrebe ljudi i putem socijalnepomoÊi, πto je podrazumijevalo nahraniti gladne, napojiti æedne, ukazati gosto-primstvo strancima, obuÊi gole, posjeÊivati bolesne i one koji su u zatvoru(Marlon Robinson, “Evangelism in the Book of Acts: A Biblical Model forChurches”, Elders’ Digest, travanj—lipanj 2012.). Tabitina sluæba pokazuje ka-kav utjecaj crkva moæe ostvariti u druπtvenoj zajednici zahvaljujuÊi praktiËnojsluæbi (Djela 9,36.39). Ljudi su bili oËajni zbog njezine smrti. Ali pokrenutDuhom Svetim, Petar ju je uspio vratiti u æivot i obnoviti njezino zdravlje (Djela9,37-42). Sluæba Tabite i prvih krπÊanskih vjernika pokazivala je odlike istinskevjere kakva je opisana u Knjizi proroka Izaije 58,1-12. Takva vjera obuhvaÊazadovoljavanje ljudskih potreba — dijeljenje kruha gladnima, ukazivanje gosto-primstva siromaπnima, odijevanje onih koji nemaju odjeÊe (Izaija 58,6.7). Zado-voljavanjem takvih neodgodivih potreba u svojoj druπtvenoj zajednici, krπÊani udanaπnje vrijeme mogu suosjeÊajno pruæiti doæivljaj Evanelja o Boæjem kraljev-stvu mnogima koji se nalaze u teπkim prilikama.

Neka se “sluæbolucija” nastavi (Matej 10,5-8; Luka 14,34.35; Ivan20,21)

U knjizi Companion to the Poor (Drug siromaπnima), Viv Grigg piπe: “Isusuvijek odlazi tamo gdje su potrebe najveÊe. On Êe se naÊi tamo gdje je patnjai previjati rane. Njegovo Ga suosjeÊanje uvijek dovodi tamo gdje postoji nekapotreba.” (Viv Grigg, citirano u: Dwight K. Nelson, The Chosen: God’s Dream forYou, Hagerstown, Md.: Review and Herald, 2011., str. 294) Isus je slao svojeuËenike da zadovolje potrebe cijele osobe: tjelesne, duhovne i druπtvene (Matej10,5-8; Ivan 20,21) postavljajuÊi tako “temelj za druπtvenu revoluciju koja imasilu da promijeni svijet. A buduÊi da je to bila Isusova misija, to je ujedno imisija svih onih koji tvrde da su Njegovi sljedbenici.” (Richard Stearns, The Holein Our Gospel, Nashville, Tenn.: Thomas Nelson, 2009., str. 22)

Kao sol zemlji (Matej 5,13; Luka 14,34.35), krπÊani su pozvani da se mije-πaju s ljudima u svojoj druπtvenoj zajednici i zadobivaju njihovo povjerenje takoπto Êe zadovoljavati njihove potrebe (May-Ellen Colon, “Salt Is Not the WholeRecipe: Practicing the Ministry of Presence in Our Communities”, AdventistWorld, oæujak 2007., str. 25).

Stoga, osvrnite se i razgledajte svoj svijet. Iziite iz soljenke i neka “sluæ-bolucija” zapoËne!

Ikechukwu Michael Oluikpe, Bugema, Uganda

80


“Mi smo Njegove ruke!”

SVJEDO»ANSTVOIzreke 16,3.

Kao krπÊani, mi smo Boæje ruke. Naπi postupci, bilo dobri ili loπi, odraæavajuse izravno na naπega Gospodina. Zamjenica “mi” definira se u studentskomrjeËniku Merriam-Webster ovako: “Ja i ostatak skupine koja obuhvaÊa i mene;vi i ja; vi, ja, joπ netko ili joπ neki; ja i drugi, πto ne ukljuËuje i vas; koristi sekao zamjenica za prvo lice mnoæine.” Ne moæemo nijekati da veÊina krπÊanazanemaruje svoju ulogu koja je obuhvaÊena rijeËju “mi”.

Razmislite o Ëinjenici da ste vi Boæje ruke. Prisiljavaju li vas pritisci ovogasvijeta da se ponaπate kao nekrπÊani?

“NajveÊa potreba svijeta je potreba za ljudima — ljudima koji se ne daju nikupiti ni prodati, ljudima koji su u dubini svoje duπe poπteni i Ëasni, ljudimakoji se ne boje nazvati grijeh njegovim pravim imenom, ljudima Ëija je savjestvjerna duænosti kao magnetska igla polu, ljudima koji Êe stajati na strani pra-vednosti makar se nebo sruπilo.

Ali takav karakter nije plod sluËajnosti; on se ne moæe pripisati osobnojnaklonosti ili darovima Providnosti. Plemenit karakter je plod samodiscipline,pokoravanja niæe prirode viπoj — predaje samoga sebe sluæbi Bogu i bliænjimaiz ljubavi.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 49,50)

U Izrekama 16,3 jasno se istiËe potreba da svoja djela posvetimo Gospodinui budemo muπkarci i æene kakvi su potrebni svijetu i crkvi. Sebe i svoje teretetrebamo predati Gospodinu. Trebamo pitati Boga πto On hoÊe da Ëinimo. Svesvoje brige trebamo dijeliti s Njim i ovisiti o Njegovom vodstvu i milosti dabismo dobili pomoÊ i ostvarili uspjeh. To je pravi put da bismo postali muπkarcii æene kakvi su potrebni svijetu i crkvi.

Ako vam sve to izgleda preteπko, onda se vjerojatno trebate maknuti “svozaËevog sjedala” i pozvati Isusa da u vama izgradi svoj karakter — jedino πtovam moæe pomoÊi da budete Boæje ruke. Na tu je promjenu mislila Ellen G.White kada je pisala: “Naπ karakter se mijenja kada postanemo Boæja djeca.” (Steps to Jesus, str. 65) Ona u svojoj poruci dalje naglaπava da je Krist æivio uskromnoj jednostavnosti. Pa ipak je Njegova sluæba bila beskrajno uzviπena. Onje naπ Uzor u svemu. Poput Njegove, i naπa je misija da budemo Boæje ruke.

ODGOVORITE1. ©to za vas znaËi da budete Boæje ruke?2. Kako moæemo neprekidno sami sebi i jedni drugima biti Boæje ruke?

Mary Kiconco, Mbarara, Uganda

“Naπ karakter se mijenja kada postanemo Boæja djeca.”

81


OËev iznenaujuÊi odgovor

DOKAZIzlazak 5,29; Izaija 9,6.7; Luka 2,25-32; Ivan 3,16.17.

Kada je John zaprosio svoju djevojku, ona mu nije odgovorila niπta. Narav-no, to nije bila reakcija kakvu je oËekivao, tako da je bio zbunjen. Meutim, bioje ponosan πto je uËinio taj korak pa ju je i dalje volio usprkos njezinoj negativ-noj reakciji. Sve u svemu, odluËio je o tome porazgovarati sa svojim poboænimocem.

“Zaprosio sam Barbaru!” hvalio se on ponosno svojem ocu.“Sine,” rekao je otac, “morat Êeπ smanjiti taj svoj ponos i posvetiti se njoj,

u protivnom joj tvoja prosidba neÊe znaËiti niπta.” To je iznenadilo Johna jer jeoËekivao da Êe mu njegov otac Ëestitati.

Grijeh je doπao na ovaj svijet kada je Adam pojeo zabranjeni plod u Edenskomvrtu. Otada svi Adamovi potomci nose krivnju za grijeh. Ipak, Bog nije ostavioËovjeËanstvo da propadne, veÊ je osmislio plan spasenja. “Da, Bog je tako ljubiosvijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje,veÊ da ima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16)

Od trenutka kad je Bog otkrio taj plan Adamu i Evi, on je postao nada svihiduÊih naraπtaja. KrπÊani svuda po svijetu iπËekuju vrijeme kada Êe njihovitereti biti uklonjeni i kada Êe biti uvedeni u nebesko kraljevstvo u kojem viπeneÊe biti siromaπtva ni nesreÊe (Postanak 5,29; Izaija 9,6.7; Luka 2,25-32).

Bog je svim naraπtajima slao svoje proroke i Duha Svetog i pozivao ih danapuste greπne putove i prihvate spasenje u Isusu Kristu. Ljudi, meutim, neobraÊaju pozornost na opomene zato πto je iznose nesavrπeni ljudi, a ne Bogkoji govori iz munja i gromova. Katkad opomena zvuËi kao udaljeno zvono jersu ljudi svladani ponositoπÊu i drugim omiljenim grijesima. Znaci vremena uka-zuju na Isusov drugi dolazak. HoÊete li ga spremno doËekati (Matej 24)?

ODGOVORITE1. Jeste li spremni prihvatiti Isusa kao svojega osobnog Spasitelja? Ili ste

nesigurni kada je rijeË o vaπim osjeÊajima u pogledu Njegovog spasenja?Ako je u pitanju ovo drugo, πto moæete uËiniti u vezi s tim osjeÊajima?

2. Jeste li spremni da vas biblijska proroËanstva vode na putu spasenja? Akoniste, zaπto?

3. Kada primite neke smjernice iz Biblije, shvaÊate li ih ozbiljno ili se neobazirete na njih? Kako biste svoj odgovor objasnili nekom drugom?

Diana Musoke, Kampala, Uganda

Znaci vremena ukazuju na Isusov drugi dolazak. HoÊete li ga spremnodoËekati?

82


Njegujte ljubav prema drugima

PRIMJENAIvan 13,34.35.

Koliko bi ovaj svijet bio bolji kada bismo druge voljeli kao πto volimo sebe,i kad bismo im æeljeli ono πto æelimo sebi! I sama pomisao na to je okrepljujuÊa.Æivotni izazovi danaπnjice dovode nas u poloæaj da se uzajamno nadmeÊemo iteæimo za neovisnoπÊu. Prevladava miπljenje da ako vi neπto imate, smanjuju semoji izgledi da to dobijem. To je pomalo sliËno onome kada je Kajin ubio Abelazato πto je zbog svoje posluπnosti primio Boæji blagoslov, dok ga Kajin zbogneposluπnosti nije primio. Baπ kao πto bi i Kajin primio Boæji blagoslov da jehodao stazom pravednosti, tako i mi trebamo otvoriti svoje oËi za brojnemoguÊnosti da ljubimo jedni druge. Jedino tada moæemo primiti ljubav u izo-bilju. Evo nekoliko ideja o tome kako moæemo voditi raËuna o drugima:

»inite mala djela ljubaznosti. Svaki dan pruæa nam odreene moguÊ-nosti da izrazimo ljubav prema drugima. Ti izrazi ne moraju biti veliki. To moæebiti neπto πto moæete uËiniti u trenutku kad vam se ukaæe prilika, kao πto jeotvaranje vrata da biste propustili nekoga da proe prije vas.

Uæivajte u nagradi. Doæivite zadovoljstvo izraæavanja ljubavi prema dru-gima na razliËite naËine.

Nemojte mjeriti. Nije na vama da vodite evidenciju o tome na koji ste naËinizrazili ljubav prema drugima. Neki ljudi vam neÊe uzvratiti ljubavlju, i to je uredu. Bitno je da Êe vaπa ljubav prema drugima i njih, ali i vas, uËiniti boljimljudima.

Tekstu u Ivanu 13,34 jasno kaæe da mi trebamo ljubiti jedni druge onakokako nas Isus ljubi. Prije nego πto se zapitate πto vam je neka osoba uËinila ilikako se nepravedno ponijela prema vama, razmislite πto i vi sami Ëinite drugi-ma. Budete li ljubili druge viπe nego sebe, kumulativni efekt te ljubavi obuhvatitÊe vrlo brzo i vas same.

Ako je Bog nas toliko ljubio da je poslao svojega jedinoroenog Sina, tkosmo mi da ne ljubimo druge na najbolji moguÊi naËin?

ODGOVORITE1. Zaπto je teπko uzdiÊi se iznad sebe u ljubavi prema drugoj osobi?2. Kako moæete na svakidaπnjem planu pokazati ljubav prema drugima?

Paul Mukasa, Kampala, Uganda

Budete li ljubili druge viπe nego sebe, kumulativni efekt te ljubaviobuhvatit Êe vrlo brzo i vas same.

83


Duænik koji nije mogao izvrπiti svoje obveze

MI©LJENJEMarko 2,17; Ivan 3,16; Rimljanima 5,8; 6,1-13.

Jedan uËenik srednje adventistiËke πkole Bugema u Ugandi nije bio u stanjuplatiti πkolarinu. Poπto su se πkolski drugovi ovog mladiÊa zainteresirali zanjegovu nepriliku, udruæili su svoja oskudna sredstva, ali nisu mogli pokriti svetroπkove. Zato su se obratili na πkolsku upravu da bi vidjeli postoji li ikakvamoguÊnost da se zaposle na kampusu. »lanovi πkolske uprave zaposlili su ihkao radnike kako bi mogli otplatiti dug svojega πkolskog druga.

Kada je stvorio Adama i Evu, Bog ih je uËinio slobodnim i bogatim. Naloæioim je da se mnoæe i da vladaju zemljom. Takoer je dao “Ëovjeku pravo da zasvoje potrebe koristi obilna Zemljina prirodna bogatstva putem zemljoradnje irudarstva, geografskih istraæivanja, znanstvenih otkriÊa i mehaniËkih izuma”(The Seventh-day Adventist Bible Commentary, 2. izd., sv. 1, str. 217).

Meutim, kada su okusili zabranjeni plod, Adam i Eva izgubili su poloæaj iprednosti koje su ga pratile. Zapali su u dug koji nisu bili u stanju otplatiti. Bioim je potreban Otkupitelj (Rimljanima 5,8). Problem koji su izazvali zahtijevaoje æivot samog Boæjeg Sina. BuduÊi da je Boæja ljubav sveta kao πto je i On sam,jedino Isus, koji je jednak Bogu, mogao je otkupiti onoga tko se o nju ogrijeπio.Isus je doπao na ovaj svijet da nae i spasi πto je izgubljeno i rijeπi problemgrijeha (Marko 2,17).

Svi smo mi roeni s greπnom naravi. Meutim, to nije opravdanje za bezakonjei popustljivost. Bog nas smatra odgovornim za naπe greπne putove (Rimljanima6,1-13). Prema tome, svatko je pozvan da prizna svoje grijehe i prihvati Kristovospasenje. Greπnici uæivaju u sigurnosti spasenja koje im je osigurao Krist. Onje sebe ispraznio od svoje slave da bi postao Ëovjek. Uzeo je naπe boli, naπuotuenost, naπe kuπnje. Izvojevao je pobjedu na Golgoti jednom i za sve, i sadaOn tu pobjedu nudi svakome tko vjeruje (Ivan 3,16).

Svatko tko primi dar spasenja prihvaÊanjem Isusa kao svojega osobnogSpasitelja, pokazuje svoju odanost krπtenjem. Takvima je upuÊen Isusov velikinalog: “Idite po svem svijetu i propovijedajte Radosnu vijest svakom stvorenju!Tko bude vjerovao i pokrstio se, spasit Êe se; tko ne bude vjerovao, osudit Êese.” (Marko 16,15.16)

ODGOVORITEKako se osjeÊate kad shvatite da je Isus platio cijenu za sve vaπe grijehe?

Benjamin Kyaminywwandi, Bugema, Uganda

Isus je doπao na ovaj svijet da nae i spasi πto je izgubljeno i rijeπiproblem grijeha.

84

Petak, 26. kolovoza

Sluæiti u svakidaπnjem æivotu

ISTRAÆIVANJEIzaija 58; Luka 10,25-37.

ZAKLJU»AKIstraæivanje provedeno 2001. godine u AdventistiËkoj crkvi na svjetskoj ra-

zini pokazuje da je samo oko dvadeset devet posto Ëlanova Crkve ukljuËeno uzadovoljavanje potreba druπtvene zajednice u kojoj æive (Sabbath School andPersonal Ministries Department/Adventist Community Services International,Adventist Community Services, Personal Ministries Leaflet br. 16, str. 3). Meu-tim, tekst u Luki 4,16-21 prikazuje cjelovito Evanelje kao neπto viπe od pro-povijedanja istine o spasenju vjerom. Ono obuhvaÊa i pomaganje siromaπnima,gladnima, potlaËenima, bolesnima i onima koji su u zatvoru. Isus se u svojojsluæbi zapravo usmjeravao na ljudske potrebe. U Luki 4,17-19 Ëitamo Njegovumisijsku izjavu. On izjavljuje s kojim je ciljem doπao na Zemlju: “Da donesemRadosnu vijest siromasima, da navijestim osloboenje zarobljenicima ... daoslobodim potlaËene.” Moglo bi se oËekivati da Êe naπa misijska izjava kaodanaπnjih krπÊana biti ista kao i Njegova.

RAZMOTRITEu PomoÊu konkordancije pronaite πto je moguÊe viπe biblijskih tekstova u

vezi s pomaganjem ljudima.u U biblijskom rjeËniku pronaite definicije za sljedeÊe rijeËi: Samarijanac,

levit, sveÊenik, suosjeÊanje, bliænji. Na koji vam naËin poznavanje znaËenjatih rijeËi pomaæe da razumijete usporedbu o milosrdnom Samarijancu i πtoona uËi u vezi sa suosjeÊanjem?

u Nacrtajte ili naslikajte kako vi gledate na pomaganje drugima.u Organizirajte Gospodnju veËeru koja Êe obuhvaÊati uzajamno pranje nogu ili

ruku. Nakon toga razgovarajte kakav je osjeÊaj ne kada sluæiπ, veÊ kad tisluæe. To Êe vam pomoÊi da bolje razumijete kako se osjeÊaju ljudi kojimaje potrebna pomoÊ.

u Pjevajte pjesmu “©to da za Krista Ëinim sada?” iz pjesmarice KrπÊanskehimne, br. 257.

u Zajedno kao razred ukljuËite se u neki konkretan projekt pomoÊi vaπojdruπtvenoj zajednici.

u Vodite dnevnik o iskustvima koja imate dok pomaæete drugima. Zapisujtekoju ste vrstu pomoÊi pruæili, kako su ljudi kojima ste pomogli reagirali ikako ste se vi osjeÊali u vezi s tim projektom.

Lyn Brewer, Brooklyn, New York, SAD

85


Pouka 1027. kolovoza—3. rujna 2016.

Isus je zadobio njihovo povjerenje

“Glas se o njemu sve viπe pronosio, i veliko se mnoπtvonaroda slijegalo da ga Ëuje i da se lijeËi od svojih

bolesti.” (Luka 5,15)

86


Bolje od ljuljaËke

UVODMatej 28,19; Djela 3,1-8.

Bio je miran ljetni dan, a ja sam Ëuvala sina obiteljskog prijatelja. Proma-trala sam ga kako se na ljuljaËki njiπe naprijed-natrag sve dok nije spaziodrugog djeËaka koji je stajao u blizini. Polako sam im prilazila dok je moj maliprijatelj pokuπavao uvjeriti to drugo dijete da mu se pridruæi na ljuljaËki kojase nalazila odmah pokraj njegove. Meutim, dijete je reklo “ne”. Moj mali prija-telj, koji je tek bio napunio pet godina, istog trenutka je priπao tom djeËakukojeg nije poznavao i rekao: “Zaπto neÊeπ? Nije straπno. Sjedi, pokazat Êu ti.Zabavno je!” Promatrala sam kako taj petogodiπnjak uspijeva u neËemu πtomeni obiËno stvara problem — zadobiva povjerenje potpunog stranca.

Prije nego πto je napustio naπ planet, Isus nam je rekao da Ëinimo dvijestvari — da zadobivamo uËenike i da ih krπtavamo (Matej 28,19). Zadobiti uËe-nika izgleda teπko, zar ne? Kako se zapravo postaje uËenik? Kako se zadobivapovjerenje nekoga tko ne vjeruje? Jedan od naËina jest da se prepozna potrebatoga koji ne vjeruje i da se ona zadovolji. Pogledajte Petra i Ivana u Djelima 3,1-8. Na putu u hram zapazili su hromog Ëovjeka koji je bio bespomoÊan i u velikojneimaπtini. Nisu kod sebe imali novac ni vjerske traktate. Nisu odræali propovi-jed. Ali oni su poznavali Krista i zato su rekli Ëovjeku da ustane i hoda. Zatimsu ga uhvatili za ruku i pomogli mu.

Drugim rijeËima, uËinili su ono πto su mogli kako bi mu pomogli. Mi neznamo ostatak priËe o hromom Ëovjeku. Meutim, znamo da se nakon Petrovogi Ivanovog ljubaznog djela udaljio “hodajuÊi, poskakujuÊi i hvaleÊi Boga” (Djela3,8). To je bio jedan korak na putu i jedan skok bliæe Spasitelju.

Sada razmislite o ljudima u svojem æivotu. Kolik broj njih poznaje Isusa?Svaka osoba koju sretnemo a koja Ga ne poznaje, ista je kao taj hromi Ëovjeki kao dijete koje odbija sjesti na ljuljaËku. Biti bez Isusa znaËi sjediti pokrajputa kao prosjak, ili stajati pokraj ljuljaËke i promatrati kako drugi uæivaju uBoæjoj milosti. Poznavati Isusa daleko je uzbudljivije od ljuljanja na ljuljaËki.Zaπto onda ne govorimo o Njemu? Zadobiti povjerenje onih koji Ga ne poznajunije lako. Stoga idite korak po korak. PriËajte nekom prijatelju o usliπanojmolitvi. Pokosite susjedov travnjak ne traæeÊi niπta zauzvrat. Volontirajte u dru-πtvenoj zajednici. Pomozite nekome da se popne na ljuljaËku!

Ovaj tjedan razmislite o naËinima na koje moæete dati nekome taj dodatnitraËak pouzdanja da u Isusu doæivi radost.

Stephanie French, Edmonton, Alberta, Kanada

Pomozite nekome da se popne na ljuljaËku!

87


Pruæi ruku i dotakni nekoga

DOKAZIzaija 61,1; Marko 12,30.31.

Boæja rijeË se zauzima za ljude koji su marginalizirani i potlaËeni. Na pri-mjer, ima viπe od dvije tisuÊe navoda koji se bave pitanjem djece i siromaπtva(Compassion International, “What the Bible Says About Children and Poverty”)Isus Krist je najistaknutiji aktivist za druπtvenu pravdu svih vremena. U Knjiziproroka Izaije 61,1 proreËeno je sljedeÊe u vezi s Njegovim radom: “Duh JahveGospoda na meni je, jer me Jahve pomaza, posla me da radosnu vijest donesemubogima, da iscijelim srca slomljena; da zarobljenima navijestim slobodu iosloboenje suænjevima.” (Izaija 61,1)

Hebrejska rijeË nagas, upotrijebljena u 58. poglavlju Knjige proroka Izaije,znaËi “dodirnuti” (http://www.biblestudytools.com/lexicons/hebrew/nas/naga.html).

Gospodin zahtijeva od nas da dodirnemo srce potlaËenih. Dok se nagaspovezuje s mirom i napretkom, suprotnost je tlaËenje i ukazuje na nasilje iprogonstvo (Shaun Groves, “Jesus & Justice for All #5: Deliverance of the Oppre-ssed”, 1. svibnja 2012.). U Izaiji 58 pred nas se stavlja vaæna zadaÊa. To jevjerojatno najpraktiËniji primjer kako se od nas kao crkve oËekuje da djelujemou druπtvu. Treba “kidati okove nepravedne, razvezivat’ spone jarmene, puπtati naslobodu potlaËene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvestipod krov svoj beskuÊnike, odjenuti onog koga vidiπ gola, i ne kriti se od onogtko je tvoje krvi” (Izaija 58,6.7).

KrπÊani bi trebali biti aktivni kada je rijeË o pitanjima druπtvene pravde.Kada se zauzimamo za “gubitnike”, mi branimo Boæji karakter i potvrujemoNjegovu ljubav prema pravdi i milosti. TrenutaËno na ovom svijetu ima viπe odtri milijarde onih Ëija su primanja manja od 2,5 ameriËka dolara na dan (http://www.globalissues.org/article/26/poverty-facts-and-stats). To je skoro polovinasvjetskog stanovniπtva. Sada je vrijeme za djelovanje. Mi trebamo doprijeti doljudi tamo gdje se nalaze porukom o spasenju koja ima æivotno znaËenje.

ODGOVORITE1. Zaπto bi rad u druπtvenoj zajednici trebao biti sastavni dio naπe vjere?2. U kojem je smislu sluæenje potlaËenima jedan od najboljih naËina na koje

moæete pokazati Isusovu ljubav?3. Kome bi Gospodin æelio danas da pruæite ruku?

Alexandra Yeboah, Toronto, Ontario, Kanada

KrπÊani bi trebali biti aktivni kada je rijeË o pitanjima druπtvene prav-de.

88


Naπa prava svrha

LOGOSPostanak 41,38-45; Daniel 2,46-49; 6,1-3; Izaija 61,1.2; Djela 7,9.10; 1. Ko-

rinÊanima 3,1-9.

Bi li itko primijetio? (Izaija 61,1.2)Jeste li se ikada pitali koja je naπa prava svrha na ovom svijetu? Ja vjerujem

da je Bog to sasvim lijepo saæeo u Knjizi proroka Izaije 61,1.2: “Duh JahveGospoda na meni je, jer me Jahve pomaza, posla me da radosnu vijest donesemubogima, da iscijelim srca slomljena; da zarobljenima navijestim slobodu iosloboenje suænjevima; da navijestim godinu milosti Jahvine i dan odmazdeBoga naπega; da razveselim oæaloπÊene na Sionu.”

Vjerujem da je naπa svrha na ovom svijetu da sluæimo drugima i budemo imna blagoslov. Vjerujem da je Bog pozvao crkvu da bude bolnica za Njegovu djecukoja su slomljena i potrebno im je spasenje. Vjerujem da bi crkva trebala bitidobro poznata u svojoj druπtvenoj zajednici po svojim djelima dobroËinstva. Kadbi se vaπa crkva zatvorila ovog vikenda, bi li itko u uæoj druπtvenoj zajednici toprimijetio?

Rast u Kristu (1. KorinÊanima 3,1-9)U 1. KorinÊanima 3,1-9 istiËe se da postoje razliËite etape na naπem krπ-

Êanskom putu. Svi poËinjemo kao novoroenËad u Kristu i potrebno nas jehraniti mlijekom. Meutim, ne moæemo do kraja æivota æivjeti samo na mlijeku.Dolazi vrijeme kada svi trebamo prijeÊi na Ëvrstu hranu. Tada veÊ poËinjemo ivjeæbati, jer ako je jedenje sve πto Ëinimo, samo Êemo se ugojiti i ulijeniti.

Vaæno je da svoju vjeru u Boga poËnemo pokazivati tako πto Êemo sluæitidrugima. I Isus je odvajao vrijeme za duhovni rast. Njegovi roditelji marljivo suGa pouËavali iz Svetog pisma, a i On je provodio vrijeme u prouËavanju BoæjerijeËi nasamo. Trideset godina pripremao se za sluæbu. Ipak, ja vjerujem da jeOn sluæio drugima i mnogo prije nego πto je zapoËeo svoju javnu sluæbu. Biblijanam kaæe da je “vjera bez djela beskorisna” (Jakov 2,20). Ako samo prouËavamoBibliju a pritom nikome ne sluæimo, naπe krπÊansko iskustvo uskoro Êe biti uzastoju.

Bog nas je stvorio s namjerom da napredujemo prema savrπenstvu, a dio togsavrπenstva obuhvaÊa sluæenje drugima. Isus je rano u svojem æivotu poËeoodvajati vrijeme kako bi gradio odnose s drugima, a to je isto tako vaæno i zanaπ krπÊanski put.

Utjecaj druπtvene zajednice (Postanak 40-47; Daniel 2,46-49; 6,1-3;Djela 7,9.10)

Jeste li kada imali krπÊanske prijatelje koji imaju samo krπÊanske prijate-lje? Iako nam je reËeno da mudro biramo prijatelje, ne bismo se trebali izolirati

89

od ljudi koji nisu krπÊani. Trebamo biti svjetlo onima koji su u tami. Vaæno jeda uspostavljamo srdaËne odnose s onima koji nas okruæuju, a koji nisu naπevjere. OdliËan naËin da to postignete jest rad za ljude u vaπoj druπtvenoj zajed-nici. Budite aktivan Ëlan druπtva, bavite se i neËim drugim osim crkvenih aktiv-nosti. Moæda biste se mogli kandidirati za neku javnu sluæbu ili redovno vo-lontirati u skloniπtu za beskuÊnike.

Moæda izgarate od æelje da osnujete klub na svojem fakultetu, u srednjojπkoli, ili da igrate za lokalnu sportsku momËad. Koje god talente ili sklonostinam je Bog dao, trebamo ih upotrijebiti u svojoj druπtvenoj zajednici. Kadaodvajamo vrijeme da bismo izgradili odnose s drugima, moæemo ostvariti trajanutjecaj. Isus je odvajao vrijeme da bi uspostavio odnose s drugima. Prije negoπto ih je pozivao da Ga slijede, zadovoljavao je njihove potrebe. Mi mnogo putaËinimo upravo suprotno. Pozivamo svoje susjede na evangelizaciju, a da se prvonismo potrudili izgraditi odnos povjerenja niti smo im pomogli u njihovim nepo-srednim potrebama.

Mnogi uopÊe ne mare za ono πto mi znamo ako prvo ne vide da nam je stalodo njih. Josip je imao velik utjecaj u svojoj druπtvenoj zajednici zato πto je biovjeran Bogu i dobro je obavljao svoj posao. To je definitivno privuklo faraonovupozornost, a upravo zahvaljujuÊi Josipovoj vjernosti i njegovom odnosu s fara-onom, Izraelci su naiπli na blagonaklonost EgipÊana.

Budite primjer kakav biste æeljeli da drugi slijede (Ponovljenizakon 4,5-9)

Ono Ëime moæemo izvrπiti najveÊi utjecaj na svoju druπtvenu zajednicu vrloje vjerojatno naπ osobni primjer. Poznato je da djela govore glasnije od rijeËi ida bi mnogi radije gledali propovijed nego da je sluπaju. Bog nam je dao velikuistinu. On nam je povjerio Radosnu vijest o Njegovom spasenju i poziva nas davlastitim æivotom pokaæemo drugima da i oni mogu biti spaπeni. Uz pomoÊ DuhaSvetoga budimo primjer u svojoj druπtvenoj zajednici i potrudimo se da svojomdosljednoπÊu i pouzdanoπÊu i druge vodimo Kristu.

Ako ljudi u vaπem gradu vide da crkva sluæi svojoj zajednici, mnogo Êe jespremnije slijediti. Imat Êete puno veÊu vjerodostojnost, a oni Êe zauzvrat bitimnogo spremniji da prihvate istinu. Svijet promatra crkvu. HoÊe li ljudi u njojvidjeti Isusa?

ODGOVORITE1. Kad bi se vaπa crkva zatvorila, bi li se u druπtvenoj zajednici osjetio njezin

nedostatak?2. Sluæi li vaπa mjesna crkva druπtvenoj zajednici, ili je samo lijep primjer

crkvene arhitekture?3. Kad bi ove subote u vaπu crkvu uπli nepoznati ljudi, na kakav bi doËek

naiπli? Bi li bili toplo pozdravljeni i prijateljski prihvaÊeni? Ili bi bili igno-rirani?

Michelle Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

90


Dobar primjer

SVJEDO»ANSTVODjela 7,9.10.

“Moji dragi mladi prijatelji, pripremate li se za Kristov dolazak? Trudite li seda svakim svojim postupkom proslavite Boga? Strahujem da su mnogi od vaskoji ispovijedate vjeru u Krista nemarni i da Êete se naÊi laki kada sudbina svihbude zapeËaÊena.

Isus se upravo sada u Svetinji moli za vas. Sada Mu moæete priÊi i On Êe vamdati snagu. Oprat Êe vaπe grijehe ako se pokajete zbog njih i ponizno i usrdnozatraæite Njegov oprost. On zna vaπe slabosti i spreman je suosjeÊati s vamaiako ste Mu moæda puno sagrijeπili. Neki od vas moæda imaju mane za koje vamse Ëini da ih je teπko pobijediti i svladati. Moæda se povremeno osjeÊate obes-hrabrenim i mislite da je nemoguÊe æivjeti u skladu s vjerom, ali nemojte seprestati truditi. Budite odluËni u namjeri da zadobijete pobjedu nad sobom. Vimoæete æivjeti u skladu s onim πto ispovijedate. Moæete biti dobar primjer svo-jim prijateljima i kolegama, πto Êe im pokazati da je vjera neπto stvarno, da stevi krπÊani na djelu i u istini, jer Êe vidjeti da vjera koju ispovijedate popravljavaπe mane, Ëini vas blagim i poniznim i oslobaa vas uobraæenosti, taπtine iponosa.” (Ellen G. White, “To the Young”, The Youth’s Instructor, 1. svibnja1854.)

Naπe najveÊe svjedoËanstvo je naπ osobni primjer. Josip je imao tako velikiutjecaj na faraona i Ëitav Egipat upravo zbog naËina na koji je æivio. Svakogadana svi mi imamo priliku biti uzor u svojem domu, u πkoli, na radnom mjestu.Kada æivimo u skladu s onim u πto vjerujemo, πto propovijedamo, o Ëemu nau-Ëavamo, sposobni smo izvrπiti mnogo veÊi utjecaj na æivot drugih. Isus je uvijekpruæao dobar primjer. Æivio je u skladu s Boæjom rijeËju u svakidaπnjem æivotu,pa kada su Ga ljudi promatrali, znali su na πto se Boæja rijeË odnosi. Moja jemolitva da svatko ima isti takav utjecaj na svoju druπtvenu zajednicu.

ODGOVORITE1. Svakog dana razmislite o tome kakav primjer pruæate tamo kamo idete.

Sjetite se da nas ljudi stalno promatraju. Biste li æeljeli da se ugledaju navaπe ponaπanje?

2. Razmislite o svojim navikama, ukljuËujuÊi i naËin na koji se ophodite premaljudima. Dovodi li vaπ primjer druge bliæe Bogu ili ih gura joπ dalje od Njega?

3. Kakav dokaz imate da svojim postupcima zadobivate povjerenje drugih?

Felipe Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

Naπe najveÊe svjedoËanstvo je naπ osobni primjer.

91


Odigrajmo svoju ulogu

PRIMJENA2. KorinÊanima 10,14-17.

Dok Ëitamo Pavlovu Drugu poslanicu KorinÊanima, uviamo da druπtvenazajednica i crkva nisu dva razliËita mjesta. UËitelji Zakona i redovni Ëlanovivjerske zajednice bili su zbunjeni, a katkad i ljuti, jer osim πto je govorio usinagogi, govorio je i po kuÊama onih koji su htjeli Ëuti Evanelje. Pavao jeizlazio iz svoje zone udobnosti, ali je ostajao ponizan (2. KorinÊanima 10,16.17).Dok je bio na Zemlji, Isus je propovijedao o svojem Ocu. Njegove propovjedao-nice bile su planinski obronci (Matej 5,1-12), laa (Luka 5,3), pa Ëak i domglavnog carinika (Luka 19,1-10). Pogotovo danas nije teπko doÊi do ljudi kadaje rijeË o razdaljini. Uvijek postoji netko tko je u blizini, makar preko elektro-niËke poπte.

Naπa uloga u druπtvenoj zajednici ista je ona koju imamo i u crkvi. Kadadobro otvorimo oËi, vidjet Êemo da je i Ëlanovima naπe crkve potrebna ljubav,ljubaznost, istina i paænja. Kada razumijemo da je crkva bolnica za slomljeneljude, shvatit Êemo da je i ono πto nazivamo crkvom takoer naπa druπtvenazajednica — mjesto kamo pripadamo.

Izvrπite svoju ulogu. Naπa je uloga da dodirnemo nedodirljive, da odjene-mo gole, nahranimo gladne i pobrinemo se za strance (Matej 25,31-36). Kadaispunimo tu ulogu u druπtvenoj zajednici, ljudi Êe u nama vidjeti prijatelje kojemoæda nikad nisu imali. Tada Êete im moÊi objaviti Evanelje jednostavno svo-jim postupcima, jer postupci uglavnom govore glasnije od rijeËi.

Iziite iz svojeg podruËja udobnosti. Kako budemo slijedili Krista, Nje-gov karakter polako Êe oblikovati naπ karakter. Kako budemo postajali sve sliË-niji Njemu, s oduπevljenjem Êemo objavljivati Radosnu vijest o onome πto jeIsus uËinio za nas na kriæu. OËima vjere vidjet Êemo one kojima je srce slomljeno,pristupit Êemo im i voditi ih k tome da i sami uspostave blizak odnos s Bogom.

Ostavite svoje miπljenje po strani. Kada je rijeË o sluæenju vaπoj dru-πtvenoj zajednici i ulozi koju mi igramo u tome, moramo svoje miπljenje ostavitipo strani. Ljudi oko nas ne umiru zbog nedostatka doktrina, pravila i zapovijedi.Oni umiru zbog pomanjkanja ljubavi. Stoga ostavimo svoja miπljenja po stranii ljubimo one koje Bog izvede na naπ put. Budimo blagoslov svojoj druπtvenojzajednici.

ODGOVORITE1. Razmislite na koje sve naËine ljudi u vaπoj druπtvenoj zajednici mogu saznati

da ste vi krπÊanin, osim da im to otvoreno kaæete.3. Zaπto je prema vaπem miπljenju toliko vaæno uspostaviti kontakt s prijatelji-

ma, susjedima i kolegama?

Fernanda Perez, Edmonton, Alberta, Kanada

92

»etvrtak, 1. rujna

Imajte pouzdanja! Prihvatite Boæji poziv i objavitesvoju vjeru

MI©LJENJEPostanak 15,6; Habakuk 2,4.

“Kada se prema ljudskom biÊu loπe postupa, kada se ono svodi na razinuobjekta ili se zapostavlja, kada se prema njemu postupa na naËin nedostojanËovjeka, tada su ti postupci zapravo usmjereni protiv Boga. Jer naËin na koji seophodite prema stvorenju pokazuje πto osjeÊate prema Stvoritelju.” (Rob Bell,Sex God, str. 28)

Te su rijeËi upravo iskoËile sa stranice i pogodile me kao πamar. Istog trenu-tka postavila sam sebi sljedeÊe pitanje: Ophodim li se prema ljudima koji meokruæuju kao da ih je sve Bog stvorio? Ili sam ravnoduπna prema onima kojinisu baπ najbolji primjer krπÊanskih vrijednosti i morala? Da li ih namjernoizbjegavam? Pridajem li svima istu vrijednost i pokazujem istu ljubav i suosje-Êanje kao πto to Ëini Bog? Jesu li mi oni toliko vaæni da bih napravila stankui odvojila vrijeme da s njima popijem πalicu Ëaja s namjerom da ih bolje upo-znam, da shvatim njihove najdublje potrebe i osjetim potrebu da podijelim snjima ljepotu æivljenja s povjerenjem u Bibliju?

Vrijednost koju pridajemo pojedincu odreuje naËin na koji Êemo se odno-siti prema njemu. A naËin na koji se odnosimo prema drugoj osobi, izgraujeili ruπi njezino pouzdanje u istinu prema kojoj mi æivimo i koju joj pokuπavamoobjasniti. Tekst u Knjizi proroka Habakuka 2,4 glasi: “A pravednik æivi od svojevjere.” A ishod takve vjere bit Êe iskustvo kakvo je imao Abraham: “Abrampovjerova Jahvi, i on mu to uraËuna u pravednost.” (Postanak 15,6)

Kao krπÊani, mi moramo biti kontrakulturalni. Gabe Lyons, na svojem DVD-u The Next Christians (BuduÊi krπÊani), objaπnjava da biti kontrakulturalanznaËi “prebivati u druπtvu, æivjeti drugaËije, ali nuditi svijetu neπto veliko zaËime on æudi”.

Nada je jedna od najveÊih æudnji ljudskog srca. Kao krπÊani pozvani smo dapruæamo tu nadu tako πto Êemo biti svjetlo svijetu. Bog je svakoga od nasopremio za taj poziv. To je sve ono πto najviπe volimo raditi, podruËja u kojimasmo uspjeπni i sigurni u sebe. To su stvari koje su nam toliko prirodne da ihkatkad i ne primjeÊujemo i mislimo: “Pa ne mogu upotrijebiti svoj posao, svojuljubav prema tjelovjeæbi ili hrani da bih svjedoËio/svjedoËila!” Meutim, upravosu to podruËja æivota u kojima na najbolji naËin moæemo poËeti graditi zajedni-πtvo s drugima i dijeliti svoju vjeru. Bog æeli da shvatimo da On moæe upotrije-biti darove koje nam je dao kako bismo zadobivali duπe za kraljevstvo.

Postavite sebi pitanje: “©to ja osjeÊam prema Bogu?” Svojim postupcimaodvaæno govorite o svojem pouzdanju u Njegovu RijeË.

Elaine A. Thompson, Edmonton, Alberta, Kanada

93

Petak, 2. rujna

Zdravo srce

ISTRAÆIVANJELuka 5,15.

ZAKLJU»AKIsus nas poziva da objavljujemo “neprolaznu Radosnu vijest” u cjelini i da

æivimo u skladu s njom (Otkrivenje 14,6). Tekst u Luki 4,16-21 oslikava cjelovitoEvanelje kao neπto viπe od propovijedanja istine o spasenju vjerom. OnoobuhvaÊa i opipljive izraze ljubavi i suosjeÊanja prema ljudima koji su siroma-πni, gladni, bolesni, slomljenog srca, potlaËeni, odbaËeni, ili se nalaze u zatvoru.“Koji, dakle, ima bogatstvo ovoga svijeta, i vidi brata svojega u nevolji i zatvorisrce svoje od njega, kako ljubav Boæja stoji u njemu? DjeËice moja, da se neljubimo rijeËju ni jezikom, nego djelom i istinom.” (1. Ivanova 3,17.18)

RAZMOTRITEu Svakog dana provedite nekoliko minuta s Bogom. Bilo u vaπoj sobi, vani, u

πkoli ili na poslu — ugostite Ga. Preplavit Êe vas ljubav prema Njemu i uvama Êe se pojaviti dublja æelja da se molite i brinete o onima koji vasokruæuju.

u Naite para za molitvu. PosredniËka molitva je moÊna. Izaberite nekog pri-jatelja, Ëlana obitelji, πkolskog druga ili kolegu i molite se zajedno uæivo, ilipreko telefona, tekstualnih poruka ili Ëak Skypea. Odredite vrijeme za moli-tvu tijekom tjedna i pridræavajte ga se.

u Pomaæite ljudima na licu mjesta. Kada naiete na nekoga tko je u oskudici,pruæa vam se prilika da mu pomognete. Moæda vam neÊe biti lako podijelitisvoj teπko zaraeni novac da biste potpomagali njegovu ovisnost, ali tko stevi da sudite?

u Darujte odjeÊu i druge kuÊne potrepπtine. Postoje neprofitne dobrotvorneorganizacije koje su u Americi prikupile milijune dolara prodajom iznoπeneodjeÊe, kuÊnih aparata i namjeπtaja. Zaπto ne biste darovali stvari koje vamviπe nisu potrebne i tako priskrbili neπto novca za vrijedan cilj?

u Odrecite se nekog zadovoljstva na mjesec dana (na primjer kablovske TV,Ëokolade, πopinga) i darujte uπteeni novac nekoj podruËnoj ili globalnojdobrotvornoj ili neprofitnoj organizaciji kao πto je ADRA.

POVEÆITEMatej 25; Ivan 13,34.25.Ellen G. White, “Blagoslivljanje djece”, Isusov æivot, str. 419.Robert Bernard Dann, The Love of God: Is Anyone There? (Tamarisk, 2013.).

Gino Kim, Seul, Republika Koreja

94


Pouka 113.—10. rujna 2016.

Isus im je zapovjedio:“Hajdete za mnom”

“Za tuinom sigurno neÊe iÊi, veÊ bjeæe od njega,jer ne poznaju tuega glasa.” (Ivan 10,5)

95

Subota, 3. rujna

Ptice istog jata

UVODLuka 4,18. 19; Djela 26,12-20.

Jato kosova stvaralo je sjenku na poslijepodnevnom nebu. Sigurno ih je bilobarem tisuÊu. A sve je poËelo s jednom vrlo zaposlenom vranom na vrhu drvetaiza moje garaæe koja je neprestano ispuπtala zagluπujuÊi zvuk “gra-gra”. »inilose da je njezino graktanje trebalo biti poziv ostalim vranama, jer Ëim je onakrenula, ostale su joj se pridruæile i kakofonija je bivala sve glasnija. I upravotada sam postao svjedok najljepπeg prizora kakav sam nekada davno vidio naπirokim prostorima Sjeverne Amerike — akrobatski πou mnogih drugih ptica uzformiranje nevjerojatnih oblika jata — kovitlanje, treptanje, okupljanje tisuÊaptica. (https://www.google.com/?gws_rd=ssl#q =pictures+of+murmurations)

Kako je “moja” vrana izdavala naredbe, manje ptice su spiralno uzlijetaleprema nebu, kreÊuÊi se poput strijele, vrteÊi se tamo-amo, okreÊuÊi se u veli-Ëanstvenim sekvencama i formacijama, dok je “moja” vrana nareivala.

Stajao sam kao opËinjen tim stotinama ptica dok sam zurio u njihov let. Alinisam bio jedini promatraË, jer je jato ugroæene vrste malih dugorepih papiga sazelenim krilima koja su se prelijevala u duginim bojama i æutim kljunovima,sjedeÊi na grani avokada, takoer gledalo gore. Kad bi jedna skupina pticazavrπila svoju izvedbu i sletjela na drvo da bi se naslaivala njegovim zrelimplodovima, druga skupina bi odigrala opasnu ulogu upravo prkoseÊi smrti, ob-ruπavajuÊi se skoro do zemlje, a zatim ponovno uzlijetala poput borbenog avio-na. Gimnastika se nastavljala dok su njihova gipka tijela lebdjela na zraËnimstrujama i krilima parala zrak. Kad je πou zavrπio, odahnuo sam i stao razmiπ-ljati o Boæjem Ëudesnom stvaranju i sinergiji koju su ptice pokazivale surau-juÊi jedna s drugom slijedeÊi instinktivne naredbe, pri Ëemu je svako od tihmalih stvorenja djelovalo u savrπenom skladu s ostalima.

Te ptice pruæaju nam prekrasan primjer kako bismo i mi trebali raditi zaje-dno. Kao Boæji sluge, trebali bismo odgovoriti na Njegov poziv da zajedniËkidjelujemo u sluæbi za Njega. SliËno Pavlu, kad Ëujemo Njegov glas, moramopostati sluga i svjedok (vidi Djela 26,16). Jedino tada moæemo biti od pomoÊi idruge ljude obraÊati iz tame u svjetlo, iz Sotonine vlasti k Bogu (vidi redak 18).

Ne zaboravite, netko nas promatra. SliËno pticama u mojem vrtu, mi smoËlanovi zajednice kojoj je naloæeno da πiri Evanelje. Moramo raditi zajedno iskladno, biti dio slagalice u sveobuhvatnom planu spasenja. Poslovi su brojnii raznovrsni: nauËavajte i propovijedajte, hranite gladne, iscjeljujte bolesne, bri-nite se o udovicama i siroËadi, pokazujte Boæju ljubav svima i letite u formacijiu skladu sa svojim talentima i sposobnostima.

Beverly Henry, Mandeville, Jamajka

Ne zaboravite, netko nas promatra.

96

Nedjelja, 4. rujna

“Odazivati se na Njegov glas”

LOGOSMatej 7,7.8; Marko 1,17; Luka 9,2; 19,1-10; Ivan 10,1-5.16; Djela 26,1.11-28;

Otkrivenje 3,20; 14,6.

Poznavati Njegov glas (Ivan 10,1-5,16)©to vam dolazi na um kad razmiπljate o ovcama? Uglavnom, one nisu po-

znate kao vrlo inteligentna stvorenja, ali su dio jedne divne teme koja se pro-vlaËi kroz cijelo Sveto pismo. Bilo je uobiËajeno da se mnoga stada ovaca me-usobno izmijeπaju (Postanak 29,1-3). Da bi okupio svoje stado, istoËnjaËkipastir pozivao bi ovce jedinstvenim zovom. Ovce bi Ëule njegov glas, prepoznalega i onda poπle za njim. “Za tuinom sigurno neÊe iÊi, veÊ bjeæe od njega, jerne poznaju tuega glasa.” (Ivan 10,5)

Odnos izmeu pastira i njegovih ovaca je jasan — uzajamno se blisko pozna-ju. Ovce se nikada ne prisiljava da slijede pastira. Umjesto toga, one mu pokla-njaju povjerenje vjerujuÊi da Êe ih on voditi, usmjeravati i πtititi. “Æivjeti vjeromne znaËi da Êete uvijek znati kamo vas netko vodi. Ali to svakako znaËi da vivolite i poznajete Onoga tko vas vodi.” (http://www.utmost.org/abraham’s-life-of-faith/) U Psalmu 100,3 stoji: “Znajte da je Jahve Bog: on nas stvori, i mi smonjegovi, njegov smo narod i ovce paπe njegove.” Isus nije samo Dobri Pastir, veÊje i jedina vrata na toru (Ivan 10,9). I upravo Njegov glas dovodi izgubljenu ovcunatrag u Njegovo stado.

Objavljivanje Evanelja drugima: Sila svjedoËenja (Djela 26,1.11-28)“I vi Êete uvijek biti osoba koja se na zemlji najviπe divi onome πto je Bog

uËinio u vama.” (http://www.utmost.org/am-i-carnally-minded/) Taj osjeÊaj se nepo-greπivo zapaæa u svjedoËanstvu koje je Pavao dao kralju Agripi. Pavlove rijeËibile su proæete strahopoπtovanjem i uzbuenjem kada je priËao o trenutku kadaje sreo Isusa i Ëuo glas Dobrog Pastira.

Pavao — prije poznat kao Savao — bio je predani farizej koji je revnosnoprogonio Kristove sljedbenike. Sve se, meutim, promijenilo kada mu se Onajkoga je gonio javio na putu u Damask. Savlovo vienje stvari umnogome je bilopod utjecajem drugih vjerskih voa onog vremena, i tek poπto je sam stekaoiskustvo s Kristom, shvatio je istinu.

Savao je odgovorio na Boæji poziv da postane “sluga i svjedok” i “izabranosredstvo” koje Êe navijeπtati Njegovo ime (Djela 26,16; 9,15). Boæji poziv je zasvakoga drugaËiji. Ali je naËelo koje se nalazi u osnovi isto. “Jer [Bog] neÊe dase itko izgubi, nego da svi pristupe obraÊenju.” (2. Petrova 3,9) Osobno iskustvos Isusom preobrazilo je Savla od najæeπÊeg progonitelja Kristovih sljedbenika ujednog od najpredanijih Isusovih uËenika koji su ikada æivjeli na Zemlji. Bogpoziva svakoga od nas da steknemo osobno iskustvo s Njim, iskustvo koje Êetesigurno poæeljeti podijeliti s drugima!

97

Æivjeti Evanelje: ©to ne Ëiniti (Luka 19,1-10)Znamo ga kao Zakeja, oniskog muπkarca koji se popeo na drvo da bi mogao

vidjeti Isusa. Taj se dogaaj nikada ne bi zbio da je mnoπtvo drugaËije reagiralona Zakejevo traganje za Isusom. Ova priËa govori o tome πto ne treba Ëiniti kadstojite izmeu Isusa i ljudi koji Ga traæe. Umjesto da osuujemo druge i poku-πavamo ih dræati na odstojanju, kao πto je to gomila Ëinila u Zakejevom sluËaju,trebali bismo se jednostavno pomaknuti u stranu. “Nema boljeg naËina da lje-pota Neba poput bujice izbije u naπem æivotu nego da se sklonimo s puta da biljudi jasno mogli vidjeti [Isusa].” (Leslie Ludy, The Set-Apart Woman: God’sInvitation to Sacred Living, str. 133)

Kao pastir koji zove svoje ovce po imenu u Ivanu 10,3, Isus je pozvao Zakejapo imenu, i Zakej je poπao za Njim. Upravo je glas Dobrog Pastira njega, izgub-ljenu ovcu, vratio u Njegovo stado. Poπto se sreo s Isusom, Zakej je polovinusvega πto je imao dao siromaπnima i Ëetverostruko nadoknadio ljudima koje jepokrao. Za Zakeja je postalo prirodno da “mora tako æivjeti kako je on [Isus]æivio” (1. Ivanova 2,6) i sluæiti drugima. Naπa povezanost s Kristom pokazat Êese ne samo u naËinu na koji objavljujemo, veÊ i u naËinu na koji æivimo Evane-lje. Ohrabrujemo li mi ili obeshrabrujemo druge da priu Isusu?

Traganje: Temelj sljedbeniπtva (Matej 7,7.8; Marko 1,17; Luka 9,2;19,1-10; Otkrivenje 3,20; 14,6)

Krist je doπao na Zemlju da nas nae i spasi. Jedino nam On moæe donijetispasenje zato πto je umro smrÊu koju smo mi zasluæili. Ipak, On nas poziva dasudjelujemo u tom traæenju. On je izabrao uËenike i pozvao ih da postanu “lovciljudi”. On je potraæio sljedbenike i pouËio ih kako da pronau joπ viπe sljedbeni-ka. Kako su oni to Ëinili? Tako πto su objavljivali Radosnu vijest i æivjeli uskladu s tom porukom. Upravo je to i nama naloæeno da Ëinimo dok god svako“pleme i jezik i koljeno i narod” (Otkrivenje 14,6) ne dobiju priliku da odgovorena Spasiteljev poziv da Ga slijede. Isus i dalje stoji na vratima naπeg srca i kuca.On æeli da svatko od nas Ëuje Njegov glas i pozove Ga da ue.

Courtney Tyler, Murwillumbah, Novi Juæni Wales, Australija

Upravo je glas Dobrog Pastira njega, izgubljenu ovcu, vratio u Njegovostado.

98

Ponedjeljak, 5. rujna

Slijedite Ga vjerom, slijedite Ga djelima

SVJEDO»ANSTVOMarko 1,17, Luka 9,2; 19,10.

“Krist je otvorio svoju privremenu bolnicu na zelenim padinama Galileje i nasvakom drugom mjestu na koje bolesni i napaÊeni mogu biti doneseni Njemu.U svakom gradu, svakom gradiÊu, svakom selu kroz koje je prolazio, s njeænimsuosjeÊanjem Oca punog ljubavi, On je polagao svoje ruke na bolesnike i vraÊaoim zdravlje. Isto ovo djelo Isus je povjerio svojoj Crkvi.” (Ellen G. White, Mojæivot danas, str. 230)

Kad je Krist pozivao svoje uËenike, On ih nije jednostavno pozivao da Gaslijede na svim Njegovim putovanjima nego, πto je mnogo bitnije, da slijedeNjegova djela. Nije bilo dovoljno da uËenici samo svjedoËe. Njihovo novo zvanjeiziskivalo je da i oni zasuËu rukave. I dok su mnogi ljudi aktivno tragali zaIsusom sebe radi, zbog Njegove sluæbe koja je sve viπe napredovala, postati“lovac ljudi” znaËilo je traæiti one kojima je bila potrebna obnova tijela i duπe(Luka 19,10). Objavljujmo Krista i onima izvan naπe crkve i prijateljskih kru-gova.

“Trebamo davati od svojih sredstava da bismo poduprli æeteoce u polju iradovali se prikupljenim snopovima. Ali iako je to ispravno, postoji joπ jedanposao, dosad netaknut, koji se mora obaviti. Kristovo poslanje bilo je da lijeËibolesne, ohrabruje one bez nade, da zavije ranjene u srcu. To djelo obnove morase odvijati meu potrebitima i patnicima u ljudskom rodu. Bog ne traæi samovaπu velikoduπnost, nego i radosno lice, rijeËi ispunjene nadom, stisak vaπeruke. Ublaæite bol nekom Boæjem stradalniku. Neki su bolesni i nada ih jenapustila. Vratite im sunËano svjetlo. Ima duπa koje su izgubile hrabrost;razgovarajte s njima, molite se za njih. Ima takvih kojima je potreban kruhæivota. »itajte im iz Boæje rijeËi. Postoji bolest duπe kojoj nikakav melem nepomaæe, koju nikakav lijek ne moæe izlijeËiti. Molite se za njih i dovedite ihIsusu Kristu. A u svem vaπem radu Krist Êe biti prisutan i utjecati na ljudskasrca.” (Ellen G. White, A Call to Medical Evangelism and Health Education, str.23)

Krist je obeÊao da Êe prisno suraivati s nama kad god radimo Njegov posao.Zapazite da je prije nego πto je zapovjedio da propovijedaju i lijeËe bolesne,Krist svojim uËenicima dao silu i vlast da to Ëine (Luka 9,1). Ako poniznodoemo u Njegovu prisutnost, nastojeÊi unaprijediti Njegovu misiju spaπavanjaduπa, On Êe nas svojom silom osposobiti da svladamo tamu ovoga svijeta.

Georgina Hobson, Sunshine Coast, Queensland, Australija

“Ima duπa koje su izgubile hrabrost; razgovarajte s njima, molite se zanjih.”

99

Utorak, 6. rujna

Budite ovca, a ne jarac

DOKAZMatej 25,31-46; Ivan 10,15.

Isus je sebe poistovjetio s pastirom, sa stadom ovaca koje poznaju pastirovglas i pokoravaju se Njegovom vodstvu. “Ja sam Pastir dobri, poznajem ovcesvoje i ovce moje poznaju mene.” (Ivan 10,14) On je jasno isticao da sve ljudesmatra svojim stadom, a ne samo Æidove.

Biblija nas uvjerava da Êemo, ako traæimo, i primiti. Ako Ga traæimo, naÊiÊemo Ga. Ako kucamo, On Êe otvoriti vrata (Matej 7,7). Ako se pribliæimo Bogu,i On Êe se pribliæiti nama. To je poËetak odnosa izmeu Pastira i ovce.

Iz te povezanosti nastaje bliska zajednica — odnos koji se stalno razvija.Ovo ukljuËuje promjenu koja se zbiva u naπem æivotu kad smo istinski otvoreniza Boæje vodstvo. To dovodi do promjene paradigme u naπem sagledavanju stvarii prioritetima. Kad postanemo dio Boæje obitelji, mi nasljeujemo nove obrasceponaπanja. Ne æelimo samo gomilati imovinu i blagoslove za sebe. Preobilnuradost i sreÊu mi æelimo podijeliti s ljudima oko nas.

Poπto smo otvorili vrata Isusu i pozvali Ga da ue u naπ æivot, molimo se dadrugi vide Krista u nama kad vire kroz naπe prozore. Isus je na Zemlji tako æivioda je svjedoËio o Bogu i nebeskom kraljevstvu. Poslao je svoje sljedbenike davrπe utjecaj u svijetu oko sebe — da objavljuju Radosnu vijest o Boæjem kra-ljevstvu, da lijeËe bolesne, da dopru do onih koji su bili odbaËeni i izgubljenii da ih podignu, podsjeÊajuÊi ih na obeÊanje da su djeca Boæja bez obzira nasvoju pripadnost narodu, plemenu, jeziku ili narodu (Otkrivenje 14,6). Od prveskupine uËenika kao jezgre razvila se krπÊanska Crkva koja se proteæe krozvjekove, preko kontinenata, u raznim kulturama, pri Ëemu su svi njezini Ëlanoviujedinjeni u vjeri kao djeca Boæja.

U Evanelju po Mateju Isus iznosi joπ jednu usporedbu o pastiru. Ovaj putje to Sin »ovjeËji koji se vraÊa, okuplja narode koji sada stoje pred Njim, a Onkao pastir prepoznaje ovce iz svojeg stada i odvaja ih od jaraca. On utvruje kojeMu pripadaju na osnovi njihovih postupaka i naËina na koji su pokazivale ljubavi brigu prema drugima. “Zaista, kaæem vam, meni ste uËinili koliko ste uËinilijednomu od ove moje najmanje braÊe.” (Matej 25,40)

Biti ovca iziskuje neprestanu predaju i posveÊenje Boæjem zvanju. Vi Êete sesuoËiti s izazovima i nevoljama, ali stalno sluπajte Pastirov glas. Budite ovcekoje On toliko æeli voditi.

ODGOVORITE1. Bi li drugi mogli vidjeti Isusov odraz u vama kad bi imali pred sobom kao

primjer samo vaπe rijeËi i postupke?2. Na koji Êete naËin ovaj tjedan sluπati Boæji glas koji vas treba voditi?

Sharyn Brady, Central Coast, Novi Juæni Wales, Australija

100

Srijeda, 7. rujna

Pavlovo osobno svjedoËanstvo

PRIMJENADjela 26,1.11-27.

Pavao je stajao pred kraljem Agripom, njegovom æenom Berenikom, skupi-nom vojnih zapovjednika visokog ranga i najuglednijim graanima Jeruzalema.Predstavio ga je Fest, æidovski upravitelj, a zatim ga je kralj Agripa pozvao dase brani.

Pavao je iznio svoje osobno — i moÊno — svjedoËanstvo. S pouzdanjem i bezstraha ispriËao je prisutnima svoju æivotnu priËu.

Savao je bio æidovski farizej koji je gorljivo progonio prve krπÊane. »ak jeodobrio kamenovanje Stjepana (Djela 8,1). Meutim, na putu u Damask Savao jebio pogoen sljepilom i Ëuo Isusov glas. Tri dana je bio slijep i nije mogao jestini piti, sve dok jedan Isusov sljedbenik po imenu Ananija nije posluπao Gospod-nju zapovijed da doe k Savlu i stavi svoje ruke na njega. Savao se ispunioDuhom Svetim i bio krπten. Tako je zli Savao postao bogobojazni Pavao.

Nakon obraÊenja, Pavao je propovijedao da svatko moæe biti spaπen, a nesamo Æidovi. Njegova vijest neznaboπcima glasila je: “Prestanite grijeπiti i obra-tite se Bogu! Zatim dokaæite ono πto ste uËinili naËinom na koji Êete æivjeti.”(vidi Djela 26,20)

Iz svojeg osobnog svjedoËanstva, Pavao je kralju Agripi i jeruzalemskimvodeÊim ljudima propovijedao o nadi u spasenje. Svi koji su prisustvovali skupuËuli su osnovni poziv svakog krπÊanina, poziv koji ostaje punovaæan i danas.Uzmimo Pavlov hrabri stav kao primjer poziva upuÊenog nama da Evaneljeobjavljujemo srcem i æivotom.

“Jer zato ti se ukazah da te postavim slugom i svjedokom kako onome πtosi vidio, tako onome πto Êu ti objaviti.” (Djela 26,16) Bog nas je pozvao dabudemo nalik na Pavla. Bog nas je pozvao da objavljujemo Radosnu vijest ospasenju skrhanom svijetu. Da uvjerljivo govorimo o svojim osobnim iskustvi-ma i znanju svim ljudima u svakoj situaciji.

Potaknite druge da otvore “oËi, da se obrate od tame k svjetlu, od sotoninevlasti k Bogu, da vjerom u me postignu oproπtenje grijeha i baπtinu meuposveÊenima.” (Djela 26,18) Svima trebamo reÊi i velikoduπno podijeliti s njimaRadosnu vijest o Isusovoj ærtvi, izvojevanoj pobjedi i Njegovom skorom povra-tku.

“Vjerujeπ li ... prorocima? Znam da vjerujeπ!” (Djela 26,27) Trebamo uputitipoziv drugima da prestanu grijeπiti i da se obrate Bogu. Pozovite ih da svojimnaËinom æivota dokaæu da su se promijenili. Neka Bog dâ da svjedoËanstvo otome kako je On preobrazio naπ æivot objavljujemo kamo god idemo.

Jacinta Benade, Cooroy, Queensland, Australija

Trebamo uputiti poziv drugima da prestanu grijeπiti.

101

»etvrtak, 8. rujna

Ljubav i pokoravanje

MI©LJENJEMatej 19,16-22; Marko 10,17-22; Luka 18,18-23; Ivan 14,15.21-24.

“Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi [entolas].” (Ivan 14,15) DesetBoæjih zapovijedi ukljuËuju svetkovanje sedmog dana subote, Gospodnjeg danaodmora. Meutim, neposredni kontekst pokazuje da Isus ne govori o Desetzapovijedi, jer dalje kaæe: “Tko pozna moje zapovijedi i vrπi ih, taj me ljubi.”(redak 21); “Ako me tko ljubi, dræat Êe moju rijeË [logon]” (redak 23); i: “Tkomene ne ljubi, ne dræi mojih rijeËi [logos]” (redak 24).

Ako ljubimo Isusa, pokoravat Êemo se svim Njegovim zapovijedima, uklju-ËujuÊi i zapovijed na koju se usredotoËujemo u pouci za ovaj tjedan: “Slijediteme.” Kad god bi Isus upuÊivao svoje uËenike da Ga slijede, bio je to poziv daMu se pridruæe u sluæbi. Tako je bilo s Petrom i (Matej 4,19), s Matejem (Marko2,14) i s Filipom (Ivan 1,43). Prema tome, Njegov odgovor bogatom mladiÊu daGa slijedi (Matej 19,21; Marko 10,21; Luka 18,22) poziv je na sluæbu, poziv dasluæi svojoj druπtvenoj zajednici.

U kontekstu prouËavanja tijekom ovog tromjeseËja o ulozi crkve u druπtve-noj zajednici, priËa o bogatom mladiÊu posebno je bitna i pouËna. Taj mladiÊ jesvesrdno krenuo u potragu za vjeËnim æivotom (Matej 19,16; Marko 10,17; Luka18,18). On je æelio biti spaπen! U tom pogledu ponaπa se kao tipiËni adventistu dvadeset prvom stoljeÊu. Meutim, on naæalost odraæava i naπu sklonost dadræimo Deset zapovijedi, ali ne i da zadovoljavamo potrebe druπtvene zajednice.U veÊini sluËajeva, kad razmiπljamo o razoËaravajuÊem odgovoru ovog Ëovjekana Isusov poziv, usredotoËujemo se na njegovo bogatstvo kao na veliku prepre-ku. Meutim, Isus mu nije samo savjetovao da proda sve πto ima, nego mu jei zapovjedio: “Doi i slijedi me!” Prodaja imanja bila je samo preduvjet. SlijeditiIsusa u sluæbi bio je pravi nalog!

Naπa potraga za vjeËnim æivotom neÊe biti uspjeπnija od potrage bogatogmladiÊa ako se ne uzdignemo iznad pokoravanja samo slovu zakona, πto je Ëistoizvanjska posluπnost. Tome moramo dodati i potvrdan odgovor na Isusov pozivda Ga slijedimo u sluæenju druπtvenoj zajednici u kojoj æivimo.

ODGOVORITE1. Prikazuje li bogati mladiÊ AdventistiËku crkvu bolje od Laodicejaca? Obra-

zloæite svoj odgovor.2. Je li sluæba druπtvenoj zajednici u srediπtu Evanelja, ili je samo njegova

dopuna? Objasnite svoj odgovor. Ako vjerujete da je u srediπtu Evanelja,objasnite zaπto.

Orlando Moncrieffe, Bergenfield, New Jersey, SAD

Slijediti Isusa u sluæbi bio je pravi nalog!

102

Petak, 9. rujna

Blisko poznanstvo s naπim Pastirom

ISTRAÆIVANJEJeremija 50,5; Ivan 10,1-6.

ZAKLJU»AKBiblijske slike pastira prikazuju osobu koja budno pazi na svoje stado.

Pastir vodi ovce, hrani ih, brine se o njima u trenucima ozljeivanja i bolesti,i vraÊa ih kad odlutaju. U takvom odnosu ovce se potpuno oslanjaju na svojegpastira. Kao krπÊani, mi moramo steÊi blisko poznanstvo sa svojim Pastiromputem prouËavanja Biblije i molitve. To nam omoguÊuje da prepoznamo Njegovpoziv u svojem æivotu. Neki ljudi neÊe odgovoriti na Njegov poziv, ali upornaljubav naπeg Pastira neÊe odustati. On Êe i dalje traæiti svoju izgubljenu ovcu naglavnim i sporednim putovima.

RAZMOTRITEu Izradite neki oblik koji prikazuje vaπ æivot kao “izabranu posudu”. Kako

biste objasnili svoje zvanje i na koji se naËin ono oËituje?u Napiπite pjesmu koja Êe opjevati priËu o Savlu i njegovom putovanju do

trenutka kad je stao pred kralja Agripu. U suradnji s Ëlanovima mjesne crkveiz viπe generacija, razmislite o tome kako moæete sluæiti ljudima u nepo-srednom okruæenju svoje crkve. Koje su potrebe vaπih susjeda? Je li netkorazgovarao s njima o tome? Kako moæete ohrabriti, obnoviti i poduprijetione koje je Gospodin doveo u vaπu sredinu?

u Napravite fotomontaæu koja ilustrira Isusove rijeËi: “Ako me ljubite, vrπitÊete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15)

u Razmislite kako se moæe uravnoteæiti “propovijedanje RijeËi” i “sluæenje”.Opiπite pozitivne aspekte ovog tipa sluæbe. Istraæite opasnosti koje se jav-ljaju u sluËaju neravnoteæe u nauËavanju ili u sluæenju.

u Istraæite aspekte odnosa izmeu pastira i njegovih ovaca. Iznesite drugimaono πto ste saznali o tome zaπto je Bog upotrijebio baπ taj primjer.

POVEÆITEPsalam 23; 95,6.7.Ellen G. White, “Boæanski pastir”, Isusov æivot, str. 392.William Barclay, “The Shepherd and His Sheep”, The Gospel of John, sv. 2,

str. 52—57.Phillip Keller, A Shepherd Looks at the Good Shepherd and His Sheep

(Zondervan, 1978.) i A Shepherd Looks at the Lamb of God (Pickering andInglis, 1983.).

Deena Bartel-Wagner, Union Springs, New York, SAD

103


Pouka 1210.—17. rujna 2016.

Sluæba u gradovima u posljednje vrijeme

“Traæite blagostanje gradu u koji sam vas odveo, i molitese za njega Gospodu, jer blagostanje njegovo vaπe je

blagostanje.” (Jeremija 29,7)

104

Subota, 10. rujna

Kako Êemo to uËiniti?

UVODDjela 18,9-11.

Poznati adventistiËki propovjednik Morris Venden napisao je knjigu o svje-doËenju pod naslovom Why Didn’t They Tell Me (Zaπto mi nisu rekli?). Bio jeljut, govori on, zato πto je odrastao kao krπÊanin i postao adventistiËki pastor,a ipak mu nitko nikada nije rekao pravi razlog zaπto svatko od nas treba osobnosvjedoËiti ljudima o Evanelju. Trebalo mu je da doe skoro do kraja svojesluæbe da bi to potpuno shvatio.

Prvi put je osjetio teæinu tog problema kad je otputovao u Kinu. Tamo jeposjetio nekoliko velikih gradova i rekao (parafraziram): “Nikada u æivotu nisamvidio toliko ljudi. Mase i mase ljudi. A onda sam shvatio da mi nikada neÊemouspjeti objaviti Evanelje kako bi Isus mogao doÊi. Jednostavno ima previπeljudi.”

Venden je bio posebno ljut πto su mu, dok je odrastao, govorili da Êe, akoosobno ne bude dovodio ljude k Isusu, biti odgovoran za one duπe koje odu upakao. U odsjeku pouke za utorak Ëitat Êete jedan citat Ellen G. White koji Êevam razjasniti zaπto neki ljudi razmiπljaju na takav naËin.

I eto dileme. Ako u gradovima ovog svijeta ima na milijune stanovnika, a mismo odgovorni za njih, kako Êemo to uopÊe uËiniti? Pomislite na vama najbliæigrad i saznajte koliko tamo æivi adventista. Jeste li uznemireni kad razmiπljateo tome? OsjeÊate li se krivim, kao da vam nad glavom stoji sjekira?

Pastor Venden je poslije u æivotu doπao do spoznaje da ga je Bog pozvao dase ispuni svjetloπÊu Duha Svetoga, da ide tamo gdje je odreen i govori kao daga netko potiËe, a da onda prepusti Bogu da se pobrine kako Êe se taj velikiprojekt dalje odvijati.

Opasnost s kojom se suoËavamo ogleda se u tome da sjedimo udobno tamogdje jesmo i zanemarujemo velike potrebe u neposrednoj blizini. ProuËavanje zaovaj tjedan pomaæe nam da resetiramo svoje vienje o svjedoËenju veÊem brojuljudi u gradovima kojima nikada nije upuÊen poziv Evanelja. Vratit Êemo se naPavlov model koji se sastoji u sluπanju Duha Svetoga koji Êe nas usmjeravati.Ispitat Êemo motive za rad s ljudima (πto za nas znaËi oslobaanje zarobljenih?)i upoznati neke praktiËne korake koje valja poduzeti kad se budemo spremniukljuËiti.

Tim Lale, Hagerstown, Maryland, SAD

Opasnost s kojom se suoËavamo ogleda se u tome da sjedimo udobnotamo gdje jesmo i zanemarujemo velike potrebe u neposrednoj blizini.

105

Nedjelja, 11. rujna

Rano krπÊanstvo, prava eksplozija u gradovima

DOKAZDjela 17,1-4.

Dok se krπÊanstvo πirilo po Rimskom Carstvu, najveÊi poËetni uspjeh doæivjeloje u gradovima. Pavao i ostali pronalazili su helenizirane Æidove i æidovskeprozelite. Kad su rezultati postali slabiji, okrenuli su se neznaboπcima. Ubrzoje dvije treÊine svih krπÊana æivjelo u trideset jednom od najveÊih rimskih gradova.(Rodney Stark, Cities of God: The Real Story of How Christianity Became anUrban Movement and Conquered Rome, str. 71) To je dovelo do toga da su onikoji nisu bili krπÊani postali poznati kao pogani. Izraz “pogani” potjeËe odlatinske rijeËi za seoske stanovnike. Ljudi koji su æivjeli u ruralnim podruËjimabili su skloni prihvaÊanju starih religija, a ove su proslavljale plodnost i usjeve.

KrπÊanstvo je imalo veÊi utjecaj u gradovima nego u selima djelomiËno i zatoπto su ljudi u gradovima bili otvoreniji za nove ideje. Gradovi su privlaËili ljudeiz mnogih etniËkih skupina, kultura i vjera. U svijetu u kojem su se muπkarcii æene poistovjeÊivali sa skupinom (etniËkom skupinom, plemenom, obitelji),pridoπlice bi potraæili neku ugodnu zajednicu kojoj bi pripadali. Ali Ëak i kad bipronaπli srodnu skupinu, krπÊanstvo je zbog same naravi gradova postajalo sveprivlaËnije. Stari gradovi bili su prenapuËeni, u njima su harale bolesti i nepre-stano su bili izloæeni osvajanjima ili elementarnim nepogodama. KrπÊanstvo jeu takvim uvjetima Ëinilo æivot podnoπljivijim, zato πto su vjernici pokazivalibrigu za druge. PokuπavajuÊi oæiviti rimsku religiju, rimski car Julijan primijetioje da moraju oponaπati krπÊansku brigu za druge ljude. “Mislim da su se bezbo-æni Galilejci, dok su naπi sveÊenici zanemarivali i zapostavljali siromaπne, posve-Êivali dobroËinstvu. ... (Oni) ne samo πto pomaæu svojim siromaπnima, nego inaπim, tako da svi mogu vidjeti da naπem narodu nedostaje naπa pomoÊ.” (Isto,str. 31)

KrπÊani su se brinuli o bolesnima, Ëak i za vrijeme epidemija i Ëesto suboravili u nehigijenskim gradovima. Oni su riskirali vlastiti æivot njegujuÊi onekoji nisu bili krπÊani.

ZajedniËki objedi imali su u rimskom svijetu veliko politiËko, druπtveno ivjersko znaËenje. Bio je to jedan od naËina da ljudi uzmu udjela u graanskomæivotu. (Andrew McGowan, “Food, Ritual, and Power”, u Virginia Burrus, ur.,Late Ancient Christianity, str. 145—164) Izbjegavanje takvih gozbi navodilo jeljude na misao da krπÊani ne mare za sigurnost Carstva. Ta graanska/religijskakonotacija razlog je opseæne rasprave u Pavlovim spisima o tome treba li jestihranu posveÊenu idolima. Istodobno, zajedniËki objedi odræavani u krπÊanskimkuÊnim crkvama stvarali su alternativnu zajednicu ne samo za vjernike, nego iza one koji su bili privuËeni novom vjerom.

Gerald Wheeler, Hagerstown, Maryland, SAD

106


Nema granica u gradovima

LOGOSJeremija 29,11; Jona 1,1.2; Luka 10,1-3.13-16; Djela 13,44-51; 16,11-13; 17,16-

21; Rimljanima 10,14.

Prema boljoj buduÊnosti (Jeremija 29,11)Daske su πkripale dok je vjetar puhao kroz praznu æitnicu. Ono πto je neka-

da bilo uspjeπna farma, sada je bila pustoπ u preriji.Ali nije uvijek bilo tako. Godine 1800. samo je tri posto svjetskog stanovni-

πtva æivjelo u gradovima. Godine 1900. samo je dvanaest gradova na zemaljskojkugli imalo viπe od milijun stanovnika. “Danas oko polovine svjetske populacijeæivi u gradskim podruËjima.” (http://www.english-online.at/geography/world-popu-lation/urban-areas.htm)

Odakle ta drastiËna promjena? Ukratko, urbane sredine Ëesto pruæaju viπepovoljnih prilika. Ne samo πto ima bolje plaÊenih poslova, veÊ gradovi takoerpruæaju druge znaËajne moguÊnosti, kao πto je bolja zdravstvena zaπtita. Kre-nite iz sela u betonsku dæunglu i neÊe vam nedostajati ljudi kojima moæetegovoriti o Evanelju.

Ta uæasna Niniva (Jona 1—4)Povijest govori da u gradovima viπe dolaze do izraæaja najniæi nagoni. Kri-

minal, spolna izopaËenost, droge — moæemo navesti joπ mnogo toga, i vjeroja-tno Êete sve to pronaÊi u urbanim sredinama.

Niniva je doπla na glas kao bezboæni grad. Njezina boæica zaπtitnica bila jeIπtar “kojoj je akadski kralj Maniπtuπu sagradio hram u 23. st. pr. Kr.” (TheSeventh-day Adventist Bible Dictionary, “Nineveh”, str. 797). Sluæenje boæiciplodnosti Iπtar bilo je izopaËeno nastojanje da hram postane slavan. Sasvim jesigurno da je takvo “bogosluæje” podrazumijevalo i svete prostitutke. “Konceptsvete prostitucije trebao je biti u skladu s karakterom Iπtar, boæice tjelesnihzadovoljstava koja je koristila muπkarce i seks za viπe ciljeve.” (Stephen Bert-man, Handbook to Life in Ancient Mesopotamia, str. 129) Ali Bog nije æelio gradprepustiti bez borbe. Stoga je zapovjedio Joni da ode u Ninivu i objavi njezinimstanovnicima da se trebaju popraviti u pogledu svoje duhovnosti: “RijeË Jahvinadoe Joni, sinu Amitajevu: ‘Ustani,’ reËe mu, ‘idi u Ninivu, grad veliki, i propo-vijedaj u njemu, jer se zloÊa njihova popela do mene.’” (Jona 1,1.2) Kad je Jonastigao, bio je skroz mokar, ali je grad ozbiljno shvatio njegovu vijest.

Pavao u gradovima (Djela 13,44-51; 16,11-13; 17,16-21)U Djelima je zabiljeæeno da su Pavao i nekolicina drugih evanelista posjetili

viπe gradova dok su propovijedali Evanelje. U pizidijskoj Antiohiji stvari suprerasle jednostavno propovijedanje u sinagogi: “Kad se zbor raziπao, mnogiÆidovi sa πtovateljima pravoga Boga, prozelitima, pooπe za Pavlom i Barnabom.

107

Ovi su ih, u razgovoru s njima, nagovarali da ustraju u milosti Boæjoj.” (Djela13,43.44) Kad ljudi u gradu osjete ugodan miris nade, mogu se dogoditi velikestvari!

Tri poglavlja dalje, Timotej udruæuje svoje snage s Pavlovim u joπ jednojgradskoj sredini: “Zaplovivπi iz Troade, krenusmo pravo u Samotraku, a sutra-dan u Neapol, a odande u Filipe, rimsku koloniju i prvi grad onoga dijela Make-donije. U tom se gradu zadræasmo neko vrijeme.” (Djela 16,11.12)

Ako ste ikada igrali biblijsku igru o ljudima i dogaajima, moæda vam jepostavljeno pitanje o æeni koja je ostvarivala veliku zaradu prodajuÊi grimiznoplatno. Njezino ime bilo je Lidija. Predala je svoje srce Isusu zahvaljujuÊi Pavlo-vim i Timotejevim misionarskim naporima u Filipi.

Duh Sveti nikada ne zaobilazi gradove. Upravo sada, πirom planeta, BoæjiDuh upuÊuje svakoga, od trgovca tkanine, preko igraËa bejzbola do prostitutki,na Isusa. “Ali kako Êe zazivati onoga u koga nisu vjerovali? Kako li Êe vjerovatiu onoga za koga nisu Ëuli? Kako li Êe Ëuti bez propovjednika?” (Rimljanima10,14)

Rad u Ateni (Djela 17,16-21)Dok je Pavao ulazio u drugi grad i Ëekao svoje evaneoske suradnike da mu

se pridruæe, srce mu se stegnulo: “Silno se ozlojedi promatrajuÊi grad punidola.” (Djela 17,16) Ako mislite da idolopoklonstvo u danaπnje vrijeme nijeproblem, moæda biste mogli napraviti malo istraæivanje πto se tiËe mjesta kojeidoli zauzimaju u kontekstu suvremenog bogosluæja. Ono je itekako prisutnoπirom zemaljske kugle, ukljuËujuÊi i mnoga “civilizirana” druπtva. Pomislite zapoËetak na budizam i hinduizam. Pavao se brzo upustio u duhovne rasprave snekim filozofima, ali nije mnogo postigao: “©to bi ovaj brbljavac htio reÊi?”(redak 18), govorili su.

Ipak je zavladalo zanimanje tako da su neki mudri skeptici izveli Pavla nadebatnu pozornicu, poznatu kao Areopag. Tu je Pavao odluËio odræati govorproæet istinom. Na kraju, rezultati su bili dvojaki: “Kad su Ëuli za uskrsnuÊe odmrtvih, jedni se poËeπe rugati, a drugi govoriti: ‘O tome Êemo te posluπati drugiput.’ Tako Pavao ode od njih. Ali neki pristadoπe uza nj i prigrliπe vjeru; meunjima Dionizije Areopagit, æena imenom Damara i drugi s njima.” (redci 32-34)

Bog nije obeÊao da Êe evangelizam u gradovima uvijek biti uspjeπan. KatkadÊe ljudi jednostavno otiÊi. Ali to nije vaπ problem. Vaπ je posao da im govoriteo Isusovoj ljubavi. A Duhu Svetom nipoπto ne nedostaju naËini da nastavi vaπenapore. Meutim, na kraju, stanovnici sela kao i uglaeni stanovnici gradovamoraju sami donijeti odluku.

ODGOVORITE1. Kako biste mogli iskoristiti svoj jedinstveni dar ili darove u objavljivanju

Isusove ljubavi u gradu?2. Kako moæete viπe saznati o potrebama grada ili gradova u vaπoj neposrednoj

blizini?

Randy Fishell, Smithsburg, Maryland, SAD

108

Utorak, 13. rujna

Teπka mjesta za rad

SVJEDO»ANSTVOJob 24,12.

“Naπa je prednost da vidimo kako Boæje djelo napreduje u gradovima. KristËeka, Ëeka na mjesta u koja treba uÊi. Tko se priprema za taj posao? Mi neÊemoreÊi da nemamo radnike. Drago nam je πto ih imamo u izvjesnoj mjeri; alipostoji veÊi, daleko veÊi posao koji treba obaviti u naπim gradovima.” (Ellen G.White, “Abiding in Christ”, General Conference Bulletin, 17. svibnja 1909.)

“Pogledajte naπe gradove i njihovu potrebu za evaneljem. Potreba za usr-dnim radom meu mnoπtvom u gradovima bila mi je predoËena joπ prije viπe oddvadeset godina. Tko nosi teret za naπe velike gradove? Netko Êe reÊi: Potrebannam je sav novac koji moæemo prikupiti da bismo radili u drugim mjestima. Neznate li da Êe, ako ne budete nosili istinu u gradove, doÊi do presuπivanjasredstava? Kad ovu vijest odnesemo ljudima u gradu koji su gladni istine, oniÊe, poπto prihvate svjetlo, gorljivo prionuti na posao i to svjetlo odnijeti i drugi-ma. Duπe koje imaju sredstva bit Êe dovedene istini i dat Êe svoja sredstva zaunapreenje Boæjeg djela.” (Ellen G. White, “A Risen Saviour”, General Confer-ence Bulletin, 24. svibnja 1909.)

“Muπkarce i æene koji razumiju istinu za ovo vrijeme, Gospodin Bog Izraelovsmatrat Êe odgovornima za te gradove koji su ostali bez opomene. Dana mi jeuputa: Radite u gradovima; radite u gradovima gdje je objavljena prva i drugaaneoska vijest. ... Naloæeno nam je da idemo u gradove, propovijedamo Evaneljei lijeËimo bolesne.” (Ellen G. White, “The Loma Linda College of Evangelists”,General Conference Bulletin, 4. lipnja 1909.)

“Gdje vam je vjera? Zaπto ne radite u mjestima gdje je teπko raditi? Evomisionara iz stranih zemalja koji, iako obeshrabrivani na svakom koraku, zdu-πno ulaze u misijska polja. Zar neÊete otiÊi u gradove i nastojati doprijeti doljudi? Neka nam Bog pomogne da sagledamo svoju duænost i da je ispunimo.”(Isto)

“Moramo naËiniti mudre planove kako bismo opomenuli gradove, a istodo-bno æivjeti tamo gdje svoju djecu i sebe moæemo zaπtititi od zagaujuÊih iobeshrabrujuÊih utjecaja koji prevladavaju u tim mjestima.” (Ellen G. White,“The Judgments of God on Our Cities”, Review and Herald, 5. srpnja 1906.)

ODGOVORITE1. Kako ste odluËili gdje Êete æivjeti? Jeste li odluku donijeli na osnovi poziva

Duha Svetoga?2. Ako æivite u gradu, je li vam Bog pokazao koju sluæbu trebate vrπiti za Njega?3. Ako ne æivite u gradu, kako biste mogli poduprijeti misiju u gradovima?

Aravind Kelley, Hagerstown, Maryland, SAD

109

Srijeda, 14. rujna

Æivjeti u rodnom gradu

PRIMJENADjela 1,8; Rimljanima 10,14. 15; 1. Timoteju 2,1-4; 2. Petrova 3,9.

Vaπ stan nalazi se u zgradi s viπe katova. Stanujete na visokom katu. VaπakuÊa je na malom prostoru i ne razlikuje se od stotinu drugih kuÊa. Vi æiviteu gradu. Jedanput ga volite, drugi put ga mrzite, ali ma gdje on bio, prihvaÊatega. Vi dobro znate da vam Isus govori da objavljujete Njegovu vijest svijetu. Ipak,svijet u kojem æivimo puno je drugaËiji nego πto je bio prije dvije tisuÊe godina.Zapazite da je Isus spomenuo ime jednog velikog, vrlo uspjeπnog grada kao prvomjesto kamo bi uËenici trebali poÊi (Djela 1,8). Kako moæete, bez obzira na togdje æivite, svjedoËiti svijetu oko sebe?

Spontano iznosite prijedloge. Zajedno sa svojim vrπnjacima i voamaiznesite ideje za sklapanje prijateljstava u okruæenju svoje crkve i u susjedstvu.Upoznavanje je prvi korak u svjedoËenju. Prijatelji Êe se prije odazvati vaπempozivu na crkvene aktivnosti nego oni koji samo vide obavijest ili dobiju pozivnicu.

Stvarajte prijateljstva. Molite se, a zatim potraæite priliku da se upoznatesa svojim susjedima. Saznajte njihova imena i koji su im interesi. Predstaviteim se. Ponudite im neku uslugu, kao πto je prijevoz automobilom, zamjenaautomobilske gume ili koπenje travnjaka. Posebno obratite pozornost na ljudes posebnim potrebama kojima vi ili netko drugi moæe pomoÊi.

Obiite neposrednu okolicu crkve. Ako se ona nalazi u blizini nekogstambenog bloka, predstavite se i recite da odlazite u adventistiËku crkvu. Pro-vedite jedan sat u subotu poslijepodne tako πto Êete pokucati na vrata, predsta-viti se i upitati domaÊine imaju li oni neπto za koga ili za πto se treba moliti.Molite se s njima i upuÊujte te zahtjeve Bogu tijekom tjedna. Nastavite s kraÊimposjetima. Sprijateljite se.

Evo joπ nekih kreativnih naËina da “evangelizirate” tamo gdje æivite: (1)Odræavajte tjedne ili mjeseËne sastanke u parku, uz glazbu koja Êe biti vaæandio programa. Zavrπite kratkom praktiËnom vijeπÊu i posluæite limunadu i kola-ËiÊe dok razgovarate s onima koji su doπli. (2) Zasadite vrt u svojoj druπtvenojzajednici. Za to je potreban plan i neπto uloæenog rada, ali moæe biti priliËnoefikasan naËin za sklapanje prijateljstava, pogotovo ako uzajamno pomaæetejedni drugima u obraivanju vrta. (3) U svojoj crkvi ili na nekom neutralnommjestu za sastanke organizirajte mjeseËno po jedan sat priËanja priËa. Pozoviteoprobane govornike i ljude iz druπtvene zajednice da priËaju priËe. (4) OsnujtekrπÊansku biciklistiËku skupinu. (5) Dobrovoljno sudjelujte u raπËiπÊavanjuterena nakon neke elementarne katastrofe i drugih situacija gdje je potrebnapomoÊ.

DrugaËije reËeno, ukljuËite se u svoju druπtvenu zajednicu. Pokaæite u svojemæivotu Kristovu ljubav i to Êe stvoriti takve veze s vaπim susjedima kakve ne bimogla uËiniti ni sva moguÊa doktrina.

Penny Estes Wheeler, Hagerstown, Maryland, SAD

110

»etvrtak, 15. rujna

Od odbojnog svjedoka do lovca ljudi

DOKAZPsalam 34,9.

Niπta nisam tako mrzio kao “svjedoËenje”. To je obiËno ukljuËivalo dijeljenjenaπih traktata ili okupljanje u crkvi. Ipak, morao sam to Ëiniti. Zar Bog neoËekuje od mene da “donosim rod”, govorim svijetu i zadobivam duπe kako bihmogao imati zvijezde na svojoj kruni? Ne zvuËim li ipak pomalo ciniËno? Mo-æete li me razumjeti?

Jeste li kada promatrali dijete kako se igra s prekidaËem za æarulju. Uklju-Ëuje ga, iskljuËuje, ukljuËuje, iskljuËuje i tako u beskraj. Djeca ne nauËe priti-skati prekidaË sama od sebe. Netko im je to pokazao. Ako ste im vi pokazali,onda ste se ukljuËili u “dijeljenje svjetla”, recimo tako, novom Ëlanu vaπe zajed-nice. I bilo je zabavno promatrati tu djeËju reakciju kad se svjetlo pojavi, apotom nestane.

Ako malo razmislite, to dijete nauËilo je jedan apstraktni pojam na osnovipraktiËnog iskustva. Zapazite i to da Êete, ako pritisnete prekidaË za æarulju asvjetlo se ne pojavi, ponovno pritisnuti, moæda joπ dva ili tri puta. Ako je tako,Ëestitam! Vi ste takoer na osnovi praktiËnog iskustva nauËili jedan apstraktnipojam, naime da se, ako pritisnete prekidaË, treba pojaviti svjetlo.

Jeste li toliko uzbueni zbog onoga πto je Isus uËinio za vas da jednostavnone moæete izdræati a da ne govorite drugima o Njemu? Ako niste, nemojte bitioËajni. Mnogi ljudi to nisu u stanju Ëiniti. To dolazi odatle πto je Isus za njihjoπ uvijek apstraktni pojam. Potrebno je otkriti smisao Njegovog dara u prak-tiËnom smislu. David je rekao: “Kuπajte i vidite kako dobar je Jahve: blagoËovjeku koji se njemu utjeËe!” (Psalam 34,9)

©to se mene tiËe, Ëinilo mi se da sam Krista otkrio sam. Meutim, kadgledam unatrag, shvaÊam da to nisam uËinio sam od sebe. Bog je upotrijebiomnoge ljude koji su mi pomogli da Ga otkrijem.

Kad otkrijemo Isusa, æelimo to nekom ispriËati. Ali samo govoriti nekome otome obiËno nije dovoljno. Dijete koje je uËilo paliti æarulju, vjerojatno ne biuspjelo da je onaj tko ga je pouËavao bio neka strana osoba. Isto tako, akoæelimo nekome govoriti o Isusu, to Êe bolje uspjeti ako postanemo dio njegovezajednice. Isus je upravo tako postupao. Provodio je dosta vremena s obiËnimljudima i buduÊi da je bio jedan od njih, oni su Ga sluπali.

ODGOVORITE1. OsjeÊate li se dijelom svoje crkvene zajednice? Zaπto da, ili zaπto ne?2. Je li vaπa crkvena zajednica takva da poæelite druge dovesti u nju?3. Kako ono πto znate o Isusu moæete uËiniti stvarnim, opipljivim i za sebe i

za druge?

Richard Tooley, Fairplay, Maryland, SAD

111

Petak, 16. rujna

PrebuËna mjesta — mirna mjesta

ISTRAÆIVANJEJeremija 29,11; Djela 1,8; Rimljanima 10,14 15.

ZAKLJU»AK“Svjetlo! Kamera! Akcija!” Premda se vezuje za filmsku industriju, ova reËe-

nica mogla bi saæeti ritam gradskog æivota: bljeπtavilo, buka, uæurbanost, gubi-tak osobnosti i neprestano kretanje. Rad s uglaenim gradskim stanovnicimamoæe djelovati obeshrabrujuÊe i beznadno. Meutim, razumjeli to mi ili ne, Bogide ispred nas i priprema nam put. On posjeduje sva potrebna sredstva zapribliæavanje onima do kojih se u gradovima naizgled ne moæe doprijeti. Njegovopitanje ovoj generaciji glasi: “Tko Êe se uhvatiti u koπtac s poteπkoÊama, zane-mariti protivljenje i obeshrabrenje, krenuti u misijsko polje i raditi za mene?”

RAZMOTRITEu Istraæite koji su primarni kulturalni stavovi u gradu u vaπoj neposrednoj

blizini. Razmotrite kako te kulturalne paradigme mogu utjecati na prihvaÊa-nje ili odbacivanje Evanelja.

u Napravite grafikon glavnih vjera koje postoje u vaπem gradu. Unesite kolikipostotak stanovniπtva pripada pojedinoj vjeri.

u Traæite od Boga da vam otkrije prepreke s kojima se mora pozabaviti uprivlaËenju ljudi u vaπem gradu. Molite se za uklanjanje tih prepreka.

u Organizirajte molitveno hodanje ili voænju po velikom gradu. Zastanite uredovnim intervalima da biste se molili za posebne blagoslove za svakugradsku Ëetvrt i njezine stanovnike.

u Promatrajte koloniju pËela ili mrava. Opiπite kako ponaπanje tih insekatapomaæe razvoju kolonije. Primijenite ta naËela na ljudsko ponaπanje kojedoprinosi zdravlju druπtvene zajednice.

u Napiπite Ëlanak i poπaljite ga u redakciju mjesnih novina. Obradite nekipredmet koji bi mogao posluæiti na blagoslov drugima, i to na praktiËannaËin.

u NauËite napamet Djela 18,9.10. Molite se Bogu da otkloni svaki strah kojivas sputava kada trebate govoriti o Njemu. Vjerujte da Êe vam On pruæitiprilike da Ga objavite drugima.

POVEÆITE2. Samuelova 23,2; 1. KorinÊanima 9,22; Efeæanima 3,8; Koloπanima 2,15;

Rimljanima 12,2.Ellen G. White, The Ministry of Healing, str. 225-227.Larry Crabb, Becoming a True Spiritual Community (Thomas Nelson, 2007.).

Lisa Poole, Elbert, Colorado, SAD

112


Pouka 1317.—24. rujna

©to Ëiniti dok Ëekamo?

“U revnosti budite neumorni! Budite gorljivi Duhom!Gospodinu sluæite! Nadom se veselite, u nevolji budite

strpljivi, u molitvi ustrajni! PritjeËite u pomoÊ svetima upotrebama! Gostoljubivost revno njegujte!”

(Rimljanima 12,11-13)

113

Subota, 17. rujna

Duhovne potrebe i tjelesni zahtjevi

UVODMatej 14,15-21.

Kao krπÊanima, glavni cilj trebaju nam biti Isusove rijeËi: “UËinite sve naro-de uËenicima. ... Krstite ih ...” (Matej 28,19). Ali prije nego πto to uËinimo,trebamo znati kako da zadovoljimo njihove potrebe. Kako nas mogu sluπati akosu izgladnjeli ili bolesni? Jednom prigodom, kada je pouËavao narod cijeli dan,Isus je poæelio isto tako zadovoljiti njihove tjelesne potrebe.

“On koji je pouËavao narod kako da osigura mir i sreÊu, bio je pun obziraprema njegovim tjelesnim potrebama isto toliko kao i prema njegovim duhovnimteænjama.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 296) To je dobar UËiteljev primjerkoji trebamo slijediti. Osim duhovnih potreba ljudi, trebali bismo zadovoljitinjihove tjelesne potrebe. Isus se molio za ljude i mnoge je izlijeËio. Pruæao jeutjehu oæaloπÊenima i bio prijatelj ljudima koje su drugi mrzili. Uπao je u Zake-jev dom (Luka 19,1-10) i razgovarao sa æenom Samarijankom, usprkos Ëinjenicida su Samarijanci bili neprijatelji Æidova (Ivan 4,7-26).

Viπe od deset godina skupina odraslih mladih ljudi iz naπe mjesne crkveprovodila je svake godine po jedan tjedan izvane svojeg podruËja udobnosti.Poglavito u zabaËenim mjestima, vodili su dobrotvorne klinike, radili programeza djeËje emisije i organizirali ostala duhovna dogaanja. Velik broj nevjernikaprihvatio je Isusa kao svojeg Spasitelja.

Uvijek moramo imati na umu da ono πto Ëinimo za druge, Ëinimo za Krista,a ne za vlastitu slavu. Meutim, sluæenje drugima u ime naπeg Spasitelja ojaËatÊe i naπu vjeru u Boga. Jer πto viπe Ëinimo za Njega, to Êe i naπa vjera rasti.

Kako svatko od vas moæe sluæiti Bogu svakoga dana?

Osvald Taroreh, Jakarta, Indonezija

Uvijek moramo imati na umu da ono πto Ëinimo za druge, Ëinimo zaKrista, a ne za vlastitu slavu.

114

Nedjelja, 18. rujna

Budite propovijed

LOGOSMatej 7,12; 24,36—25,46; Rimljanima 12,11-13.

Kao Ëlanovi Kristovog tijela, ponosni smo πto vjerujemo u Isusa Krista kaoSpasitelja svijeta. Dok je boravio na Zemlji, Isus nam je vlastitim primjerompokazivao kako trebamo sluæiti ljudima s kojima æivimo. Crkva postoji zbogsljedeÊih razloga:

1. Pomaæe nam da odræimo vjeru.2. UËi nas kako da pomognemo drugima da prihvate Krista i da Ga slijede.“Blago onomu sluzi koga gospodar njegov, kada doe, nae da tako Ëini.”

(Matej 24,46)

Pomaganje zajednici u kojoj æivite (Matej 7,12; 2. Petrova 3,9)Naπ Bog je divan. “Nego vas strpljivo podnosi jer neÊe da se itko izgubi, nego

da svi pristupe obraÊenju.” (2. Petrova 3,9) Zbog toga moramo ocijeniti πto miËinimo da bismo pomogli drugima da prihvate Krista kao svojeg Spasitelja:

1. Je li crkva kojoj pripadate ukljuËena u proces buenja i obnove? Ako nije,zaπto? Koje korake moæete poduzeti da s tim otpoËne?

2. Crkva bi trebala uËiniti sve kako bi njezina druπtvena sredina postalasigurno i radosno mjesto gdje se poπteno zarauje za æivot. Ako tako postupa,to Êe biti izvanredna prilika da Krista prikaæe drugim ljudima, bolja nego da imsamo govori o Njemu.

3. Tekst u Mateju 7,12 Ëesto se navodi kao “zlatno pravilo”. To pravilo“saæima obveze sadræane na drugoj ploËi Dekaloga, i iznosi veliko naËelo ljubaviprema bliænjem (vidi Matej 19,16-19; 22,39.40).” (The Seventh-day AdventistBible Commentary, 2. izd., sv. 5, str. 356)

4. Trebamo se moliti, postiti, prouËavati Boæju rijeË, sluæiti Bogu u tiπinisvojeg doma i u crkvi sa svojom braÊom i sestrama, i ophoditi se prema drugimaonako kako bismo æeljeli da se oni ophode prema nama.

Misija Crkve u fazi Ëekanja (Jakov 2,14-26)Misija naπe Crkve je trostruka:1. Trebamo pozivati sve ljude da postanu Isusovi uËenici.2. Trebamo objavljivati vjeËno Evanelje onako kako ga opisuju tri aneoske

vijesti (Otkrivenje 14,6-12).3. Crkva treba pripremiti svijet za Kristov skori dolazak.Te ciljeve moæemo ostvariti na sljedeÊe naËine: (1) prouËavanjem Biblije; (2)

osobnim primjerom æivota nalik na Kristov; (3) pouËavanjem i iscjeljivanjem; (4)sluæenjem drugima.

Dok oËekujemo Kristov povratak, iznosimo Evanelje ne samo kao jednu odbrojnih moguÊnosti, veÊ kao naËin preobraæavanja naπeg vlastitog æivota kao i

115

æivota svih ostalih ljudi. Neka naπa djela “budu izraz obraÊenog æivota — djelakoja spontano proistjeËu iz vjere” (Isto, sv. 7, str. 521).

Prije nego πto Ëekanju doe kraj (Rimljanima 12,11-13; 1.KorinÊanima 13)

Postavite sebi sljedeÊe pitanje i neka vaπ odgovor bude poπten: “Je li mojamjesna crkva blagoslov za lokalnu druπtvenu zajednicu?”

Ako je vaπ odgovor negativan, postavite sebi ovo pitanje: “©to bi moja mjesnacrkva trebala uËiniti da bi bila na blagoslov?” Odgovor Êete naÊi u Rimljanima12,11-13: “U revnosti budite neumorni! Budite gorljivi Duhom! Gospodinu slu-æite! Nadom se veselite, u nevolji budite strpljivi, u molitvi ustrajni! PritjeËite upomoÊ svetima u potrebama! Gostoljubivost revno njegujte!” (Rimljanima 12,11-13)

Bog poziva vaπu mjesnu crkvu da bude propovijed svojoj druπtvenoj zajed-nici. Pokaæite ljubav prema Bogu i drugima dobrim djelima koja Ëinite za dru-πtvenu zajednicu u kojoj æivite.

ODGOVORITE1. Prisjetite se πto je sve Isus Ëinio za ljude kako bi zadobio njihovo povjerenje.

Kako to isto moæe Ëiniti i vaπa mjesna crkva?2. OslanjajuÊi se na tekst u Rimljanima 12,11-13, navedite Ëetiri razliËite ak-

tivnosti u kojima bi vaπa crkva mogla sudjelovati kako bi pripremila ljude zaKristov dolazak.

David R. Siby, Jakarta, Indonezija

Pokaæite ljubav prema Bogu i drugima dobrim djelima koja Ëinite zadruπtvenu zajednicu u kojoj æivite.

116


Pozovite mlade da sluæe drugima

SVJEDO»ANSTVOIvan 4,1-32; 1. Solunjanima 2,7.

NaËin na koji sluæimo drugima svojim postupcima, mislima, osjeÊajima irijeËima pokazuje koliko smo stasali u vjeri. U svojim svakidaπnjim aktivno-stima i u skupinama za rad sa svima onih kojima je potrebna istina, trebalibismo sluæiti drugima kao πto je to Krist Ëinio.

“Svojim sljedbenicima Krist povjerava djelo koje ne moæe obaviti njihov za-stupnik ili opunomoÊenik. Sluæba bolesnima i siromaπnima, objavljivanje Evan-elja onima koji su izgubljeni, neπto je πto se ne moæe prepustiti odborima ilidobrotvornim druπtvima. Zahtjev djela Evanelja osobna je odgovornost, osobninapori, osobna ærtva.” (Ellen G. White, Sluæba lijeËenja, str. 82)

“Bog oËekuje osobnu sluæbu od svakoga kome je povjerio znanje o istini zaovo vrijeme. Ne mogu svi iÊi kao misionari u strane zemlje, ali svi mogu bitimisionari u svojoj obitelji i susjedstvu. Ima mnogo naËina na koje Ëlanovi crkvemogu prenijeti poruku onima oko sebe. Jedan od najuspjeπnijih naËina je æiv-ljenje korisnim, nesebiËnim krπÊanskim æivotom. ... Iskrena srdaËnost, krπÊan-sko suosjeÊanje izraæeno na prostoduπan naËin, ima moÊ da otvori vrata srcakojem je potreban jednostavan, blag dodir Kristovog Duha.” (Ellen G. White,Testimonies for the Church, sv. 9, str. 30)

“»im je naπla Spasitelja, Samarijanka je dovela druge k Njemu. Dokazala jeda je puno uspjeπniji misionar od Njegovih uËenika. UËenici nisu vidjeli u Sama-riji niπta πto bi im pokazalo da je to polje koje obeÊava. Njihove misli bile suusmjerene na veliko djelo koje treba izvrπiti u buduÊnosti. Nisu vidjeli da seupravo oko njih nalazi æetva koju treba sabrati. Ali preko æene koju su prezirali,sav je grad doveden da sluπa Spasitelja. Ona je odmah odnijela svjetlost svojimsunarodnjacima.

Samarijanka nam pokazuje kako djeluje prava vjera u Krista. Svaki praviuËenik raa se u Boæje kraljevstvo kao misionar. Onaj koji pije od æive vode,postaje izvorom æivota. Primatelj postaje onaj koji daje. Kristova milost u duπije kao vrelo u pustinji, koje izvire da osvjeæi sve i uËini one koji su blizu smrtiæeljnima da piju vodu æivota.” ( Ellen G. White, Isusov æivot, str. 144,145)

ODGOVORITE1. Biste li radije sluæili skupinama ili pojedincima? Iznesite razloge za svoj

odgovor.2. OslanjajuÊi se na pouku za danas, kako moæete pomoÊi onima koji su u

potrebi?

Mario Lintuuran, Jakarta, Indonezija

“Dokazala je da je puno uspjeπniji misionar od Njegovih uËenika.”

117

Utorak, 20. rujna

Sluæite radosno Bogu i drugima

DOKAZRimljanima 12,11-13.

Dræanje biblijskih satova i sudjelovanje u evangelizacijama dva su naËina nakoje moæemo pokazati koliko volimo Gospodina i æelimo Mu sluæiti. Steve Jobsjednom je rekao: “Ljudi koji rade sa æarom mogu promijeniti svijet na bolje.”(Steve Jobs, Goodreads.com, 14. srpnja 2015.) A apostol Pavao je napisao: “Sveπto god Ëinite, od srca Ëinite kao Gospodinu, a ne kao ljudima.” (Koloπanima3,23)

Nikada neÊu zaboraviti kako sam sudjelovao u humanitarnom projektu unekom udaljenom podruËju s mladima iz naπe mjesne crkve. Do odrediπta smoputovali avionom, autobusom i Ëamcem, a tamo nije bilo elektriËne struje, tele-fona ni interneta. A nismo znali da se pravi problem tek treba pojaviti.

PokuπavajuÊi se zbliæiti s lokalnim stanovniπtvom, ubrzo smo shvatili da seseoski poglavica ljuti na nas. Zabranjivao je ljudima da dolaze u dobrotvornukliniku i na druπtvene sastanke koje smo mi vodili. Meutim, umjesto da seobeshrabrimo, molili smo se joπ viπe traæeÊi Boæje vodstvo.

A onda se dogodilo Ëudo. Bili smo u neposrednoj blizini djece u tom selui uËinili smo za njih mnogo dobrog. To je tako silno djelovalo na seoskogpoglavicu da je poËeo dolaziti na naπe sastanke. Prije nego πto smo otiπli, oni njegova æena odluËili su se krstiti. Sada se u tom mjestu gradi mala crkva.

Iz ovog iskustva nauËili smo da se nikada ne trebamo æaliti niti odustajatikad radimo za Boga. Isto tako, nauËili smo koliko je bitna stalna, usrdna moli-tva, i da nas Bog Ëuje kad iskreno zatraæimo Njegovo vodstvo. Nije onda Ëudnoπto je Pavao rekao da se vjernici trebaju posvetiti molitvi (Koloπanima 4,2).

Kad god vam se pruæi prilika da drugima pomognete, uËinite to. “Buditemilosrdni kao πto je milosrdan Otac vaπ!” (Luka 6,36) ZnajuÊi da je Bog ljubav,budimo glasnici Njegovih blagoslova ljudima koji su u potrebi. Budimo “go-stoljubivi jedan prema drugomu bez mrmljanja!” (1. Petrova 4,9) “PritjeËite upomoÊ svetima u potrebama! Gostoljubivost revno njegujte!” (Rimljanima 12,13)Nikada neÊemo postati svjetlo ili sol ako nismo briæni i velikoduπni. NikadaneÊemo postati djeca Boæja ako nemamo ljubavi. Spremno pomozimo drugimatko god oni bili i gdje god æivjeli.

ODGOVORITE1. Neki ljudi prepuπtaju dræavi da rjeπava problem siromaπtva, a sami niπta ne

Ëine u tom pogledu. Zaπto to nije uvijek najbolji naËin rjeπavanja problema?2. Kako vlasti i krπÊani mogu raditi udruæenim snagama na smanjenju broja

siromaπnih i pomaganju ljudima kojima je potrebna pomoÊ?

Dien Gonda, Jakarta, Indonezija

Spremno pomozimo drugima tko god oni bili i gdje god æivjeli.

118

Srijeda, 21. rujna

Priprema za sluæbu

PRIMJENAIvan 13,34, 35.

Kao Kristovi sljedbenici, mi trebamo sluæiti drugima kao πto je On sluæio.Evo nekoliko naËina na koje to moæemo Ëiniti. Trebamo se pripremiti duhovno.A to moæemo uËiniti putem molitve. Kao pojedinci trebamo se moliti kod kuÊeza vrijeme naπih svakidaπnjih bogosluæja. Trebali bismo se moliti i s drugima usubotnjoj πkoli, u crkvi i na molitvenim sastancima. Moæemo i postiti tako πtoÊemo se suzdræati od hrane ili neke aktivnosti u kojoj normalno uæivamo. Dokpostite, predajte Bogu u molitvi sve svoje terete.

Shvatite ciljeve svoje misije. Koji su ciljevi vaπe mjesne crkve u pogledusluæenja druπtvenoj zajednici? Imate li oformljene sluæbe za druπtvenu zajed-nicu po Ëemu Êe vaπa crkva postati dobro poznata i preko kojih Êe oni koji suu potrebi zahvaljujuÊi djelima ljubaznosti saznati viπe o Isusovoj ljubavi? Jasniciljevi u vaπoj sluæbi od najveÊeg su znaËenja za njezin uspjeh.

UkljuËite se u poduku za sluæenje druπtvenoj zajednici. Postoje mno-gi programi i metode pripreme za sluæbu. Ovamo spada i program 1.000 Mission-ary Movement (http://1000mm.info/). Osnovno je za svaku metodu nauËiti kakose trebamo moliti privatno i u skupini. To Êe nam pomoÊi da se suoËimo s bilokojim izazovom koji Bog postavi na naπ put.

Saznajte i razumijte potrebe ljudi s kojima radite. Napravite anketuda biste saznali koja je vrsta pomoÊi pojedincima ili skupini u okviru vaπedruπtvene zajednice potrebna. Takvo istraæivanje moæe vam pomoÊi da izrazitesvoje ciljeve i naËin na koji ih namjeravate ostvariti. Sklopite prijateljstva kojavam mogu osigurati potrebne informacije, tako da joπ prije poËetka svoje sluæberazumijete probleme podruËja u kojem namjeravate raditi.

I na kraju, Pavao nam savjetuje: “U revnosti ne budite lijeni; u duhu buditeognjeni; Gospodinu sluæite. Nadom se veselite; u nevolji budite strpljivi, u mo-litvi budite postojani; Potrebe sa svetima dijelite; gostoljubivost revno njegujte!”(Rimljanima 12,11-13 — ©ariÊ)

ODGOVORITE1. Zaπto Êe duhovno pripremljeni ljudi biti uspjeπniji u sluæenju druπtvenoj

zajednici od onih koji to nisu?2. ©to moæete savjetovati nekome tko taj posao obavlja radi vlastite slave i

ugleda?

Rinaldi Chester Rantung, Jakarta, Indonezija

Osnovno je za svaku metodu nauËiti kako se trebamo moliti privatno iu skupini.

119

»etvrtak, 22. rujna

Boæji poziv na sluæbu

MI©LJENJEIvan 13,34.35.

Jeste li (bili) Ëlan crkvenog odbora? Ako jeste, πto ste tamo nauËili o sluæenjudruπtvenoj zajednici?

Kada sam bio izabran za Ëlana odbora, moje prvo iskustvo nije bilo posebnougodno. Uplaπio sam se odgovornosti kad sam shvatio da moæda neÊu bitisposoban uËiniti sve ono πto se od mene oËekivalo. S druge strane, isto sam setako bojao odbiti poziv da sluæim. Zato sam se molio. Kao rezultat, osjetio samda me Bog poziva da sluæim u tom svojstvu. Bog poziva sve nas da objavljujemovijest “stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku” (Otkrive-nje 14,6).

Dok sluæim Bogu preko crkve, æelim uËiniti ono πto se od mene traæi i tonajbolje πto mogu. To podrazumijeva pomaganje u crkvi i u mojoj druπtvenojzajednici. Takva kombinacija daje mi veÊi osjeÊaj ispunjenosti. To mi pomaæe daosobno doprinosim ostvarenju ciljeva crkve.

Isus je rekao: “Idi pa i ti Ëini tako!” (Luka 10,37) Ljudi imaju svoje duhovne,emocionalne i tjelesne potrebe koje treba zadovoljiti, a ono πto nam oteæavaposao jest Ëinjenica da æivimo u sumanutom svijetu (2. Timoteju 3,1). U Luki4,16-21 govori se o tome kako Evanelje ukljuËuje viπe od samog propovijedanjaistine o opravdanju vjerom. To takoer podrazumijeva opipljive izraze ljubavi isuosjeÊanja prema ljudima koji su siromaπni, gladni, bolesni, slomljena srca,potlaËeni, odbaËeni ili u zatvoru.

Uloga crkve u æivotu vjernika izuzetno je bitna jer ispunjava potrebu kojujedino crkva moæe ispuniti. Kada dobiju potporu mjesne crkve i konferencije,naπi mladi odlaze u posjete — od vrata do vrata — noseÊi zdravu hranu i pou-ËavajuÊi ljude zdravom naËinu æivota. Katkad naπi mladi pomognu da se oËistiprljava rijeka iza crkve. Tako crkva biva prepoznata kao orue za ostvarivanjejavnog dobra buduÊi da se brine o svemu.

Naπ Gospodin uskoro Êe se vratiti. U meuvremenu, mi moramo obavitimnogo posla. Dok Ëekate na Isusov drugi dolazak, πto moæete uËiniti kako bistepomogli crkvi da bude ono πto Bog æeli da bude?

Yuliana SibyTandayu, Jakarta, Indonezija

Naπ Gospodin uskoro Êe se vratiti. U meuvremenu, mi moramo obavitimnogo posla.

120

Petak, 23. rujna

“Kraj zemlje” poËinje ovdje

ISTRAÆIVANJEMatej 28,19; Rimljanima 12,11-13.

ZAKLJU»AKU Mateju 28,19 Isus kaæe: “Zato idite i uËinite sve narode uËenicima mojim!

Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!” Iako On jasno kaæe da trebamodoprijeti do krajeva zemlje, to ne znaËi da æeli da zanemarimo druπtvenu zajednicuu kojoj æivimo. Sluæba za ljude oko nas moæe nas izvesti iz naπe zone udobnosti,ali Isus nije rekao: “Idite i govorite samo prijateljima o meni”, ili: “Krenitelakπim putem!” Rekao je da moramo iÊi svim narodima. Mi moramo slijeditiIsusovu zapovijed. Kad prihvatimo Evanelje, ono nas mijenja, kao i ljude kojinas okruæuju.

RAZMOTRITEu Priredite domjenak na otvorenom i iskoristite priliku da se bolje upoznate

sa svojim susjedima. Iako se u tako velikoj skupini teπko moæe odræatiozbiljniji razgovor, iskoristite priliku da se poveæete bar s jednom osobom,i to na dubljoj razini od samo kraÊeg razgovora.

u Napiπite ili skladajte pjesmu Ëiji Êe motiv biti Isusov nalog u Mateju 28,19.ProËitajte je ili izvedite u subotnjoπkolskom razredu ili u skupini za prou-Ëavanje Biblije.

u Razmiπljajte o Kristovom nalogu da poemo k svim narodima. Traæite odNjega da vam otkrije konkretne naËine na koje moæete posluπati Njegovnalog. Pridruæite se nekoj mjesnoj organizaciji koja djeluje u vaπem susjedstvuili druπtvenoj zajednici. Iskoristite priliku da shvatite potrebe u vaπemokruæenju. UËinite sve πto moæete kako biste se dugoroËno posvetili pruæa-nju pomoÊi.

u Volontirajte u nekoj djeËjoj organizaciji ili πkoli. Nastojte ne samo pomoÊidjeci, nego posluæite i odraslima s kojima suraujete.

u Fotografirajte pozitivne stvari, pojave i dogaaje u svojoj druπtvenoj zajed-nici. Postavite umjetniËku izloæbu i pozovite ljude iz svojeg okruæenja da jeposjete. Iskoristite to okupljanje da pokaæete ne samo ono πto je dobro uvaπem mjestu, nego i da se upoznate s njegovim stanovnicima.

POVEÆITEPsalam 82,3.4; Izaija 58,7.8; Zaharija 7,9.10.Ellen G. White, “Naπ Primjer”, Sluæba lijeËenja, str. 7—12.“Reaching Out in Your Community”, http:www.godlife.com/en/devotionals/rea-

ching-out-in-your-community?v=14379312436927803.

Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

121

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

122

01 P Luka 4,1 Sotonino lukavstvo i neprestana molitva02 S Luka 11,21 Krist nije ulazio u raspravu sa Sotonom

03 N Hebrejima 1,8 Kuπnja nije navela Spasitelja da sagrijeπi04 P Matej 4,3 Krist dokazao da moæemo dræati zapovijedi05 U Matej 4,4 Krist je doËekao kuπnju rijeËima iz Pisma06 S Matej 4,6 Kristovo poslanje ispunilo se kroz patnju07 » Matej 4,11 Utjeπen nakon πto je izdræao kuπnju08 P Psalam 91,11.12 Aneli su prisutni u trenucima kuπnje09 S 2. Petrova 1,3 Boæja sila omoguÊuje nam pobjedu

10 N Psalam 128,1.2 Kuπnja kojoj odolimo dragocjena je pobjeda11 P 1. Petrova 1,7 Isus ima moÊ da spasi svaku duπu12 U Psalam 37,39.40 Svjesni Sotoninog izvrtanja Svetoga pisma13 S Ivan 1,12 Isus omoguÊava da postanemo Boæja djeca14 » Luka 4,3-9 Uvijek moæemo odgovoriti: “Pisano je”15 P Luka 13,24 Ustrajna molitva donosi boæansku pomoÊ16 S Otkrivenje 3,21 Pobjeda zadobivena u Isusovo ime

17 N 2. KorinÊanima 4,18 Krist je uvijek s nama18 P 2. Petrova 1,10 Spasenje nadohvat svakom ljudskom biÊu19 U Jeremija 13,23 Svi mogu postati pobjednici u Kristu20 S Ivan 15,4 U Kristu moæemo imati savrπenu narav21 » 1. Ivanova 3,2 Svi su pozvani da budu Boæja djeca22 P Daniel 12,3 Utjecaj je sila na dobro ili na zlo23 S Matej 3,17 Mi trebamo æivjeti od svake Boæje rijeËi

24 N 2. Timoteju 3,16.17 Primjer kako moæemo pobijediti Sotonu25 P Izaija 27,5 Spasitelj je bio kuπan baπ kao i mi26 U Otkrivenje 2,7 Vidjet Êemo Kralja u Njegovoj ljepoti27 S 1. KorinÊ. 15,57 Uz Boæju pomoÊ i mi moæemo pobijediti28 » Ivan 1,10 Jesmo li spremni za Kristov povratak?29 P Ponovljeni z. 8,3 Bolje je trpjeti nego se prepustiti kuπnji30 S Ponovljeni z. 6,13 Krist zna kako nam moæe pomoÊi

31 N Izreke 18,10 Isus je izvojevao pobjedu za nas

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2016.Kristovo kuπanje

123

01 P Efeæanima 2,10 Krist Êe nam dati silu za pobjedu02 U Efeæanima 2,8 Svi mogu upoznati Boga Oca03 S Luka 2,40 Stvoritelj je postao bespomoÊno Dijete04 » Luka 2,49 Krist je “napredovao u mudrosti”05 P Luka 2,52 Isus je primjer djeci i mladima06 S Matej 13,34 Iznoπenje istine koristeÊi se poznatim

07 N Marko 7,9 Bili su im draæi obiËaji nego posluπnost08 P Otkrivenje 3,12 Smrtnici mogu pobijediti jedino u Kristu09 U Ivan 7,5 Isus je pouËavao rijeËima i primjerom10 S Ivan 2,9.10 Isus vodi raËuna o ljudskim neprilikama11 » Ivan 2,11 Voda pretvorena u vino12 P Ivan 4,7 Od Isusa teËe æiva voda13 S Marko 6,3 Nijedan poloæaj nije tako nizak...

14 N Ivan 3,3 Krist Êe stvoriti novo srce15 P Ivan 7,45.46 “Nikada Ëovjek nije govorio kao ovaj”16 U Ivan 17,17 PosveÊeni smo istinom kakva je u Isusu17 S Matej 13,24.25 Gospodin nam povjerava sjeme18 » Matej 9,2 Krist je izlijeËio oduzetog Ëovjeka19 P Matej 12,45 Srce ispunjeno Boæjom ljubavlju20 S Matej 9,22 Dodir vjere ozdravlja

21 N Matej 5,1 Govor na gori22 P Matej 8,5-7 Nebo cijeni Ëistu, nesebiËnu vjeru23 U Matej 14,27 Isus hoda s nama kroz sve æivotne oluje24 S Luka 4,24 ProreËeni Mesija je odbaËen25 » Psalam 28,7 Pjesma odvraÊa sotonsku silu26 P Matej 9,34 Farizeji nisu priznali Kristovu silu27 S 1. KorinÊanima 15,22 Krist je iskupio Adamov sramotan pad

28 N GalaÊanima 3,26 Vjerujte u istinu i æivite po njoj29 P Ivan 15,20 Progonstvo u Isusovo vrijeme i danas30 U Matej 11,29 UËiti od Isusa31 S Ivan 17,3 Isus Êe nam dati vjeËni æivot

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2016.Kristova sluæba

124

01 » Ivan 11,39 Krist suosjeÊa s naπom tugom02 P Matej 26,6.7 Isus cijeni naπ dar sluæbe iz ljubavi03 S Matej 21,2.3 Isusov pobjedonosni ulazak

04 N Ivan 1,11 Kad je Spasitelj duboko oæaloπÊen?05 P Matej 21,12 “KuÊa moja neka bude kuÊa molitve”06 U Matej 21,19 Boæji narod ne treba se razmetati07 S Ivan 15,2 Krist æeli da donosimo plod za Njega08 » 1. Ivanova 3,1 Vjernici trebaju osobno upoznati Krista09 P Ivan 14,30 Spasitelj je ukinuo Sotoninu moÊ nad nama10 S Ivan 14,27 Krist je ljudima donio mir

11 N Luka 22,7.8 Isus je bio zaklan za naπe grijehe12 P Luka 22,24 Moramo obavljati poniznu sluæbu13 U Ivan 13,6 Trebamo biti oprani na velikom Izvoru14 S Ivan 13,21 Lakomost i pohlepa vode u propast15 » Ivan 6,70.71 Kad radimo Sotonin posao?16 P Marko 14,32 Naπa sudbina je visjela o koncu17 S Luka 22,44 Krist nije morao ponijeti krivnju svijeta

18 N Marko 14,42 Krst je trpio ono πto smo mi trebali trpjeti19 P Ivan 11,50 Naπe mjesto — odreeno naπim karakterom20 U Ivan 19,10.11 Mi svojom πutnjom osuujemo Krista21 S Luka 23,11 Kristovi sljedbenici bit Êe progonjeni22 » Ivan 19,12 Usprkos dokazima Pilat se i dalje koleba23 P Matej 27,17 Otkupitelja svijeta odbacuje Njegov narod24 S Ivan 18,39 HoÊete li vi izabrati Isusa?

25 N Luka 22,31.32 Trebamo poznavati vlastite slabosti26 P 1. KorinÊanima 10,12 Kada Sotona nema moÊ nad nama?27 U Luka 23,33 Krist je razapet radi nas28 S Psalam 69,21 Isus je za nas postao grijeh i postradao29 » Izaija 53,5 “On bî ranjen za naπe prijestupe”30 P Ivan 15,18.19 Svijet Êe mrziti Kristove sljedbenike

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2016.Zavrπetak sluæbe i Kristova smrt

125

NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojojmjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

“Ova knjiga bi mogla bitinajutjecajnija adventistiËkaknjiga u proteklih 75 godina.”

— William Eva, urednikËasopisa Ministry

126

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2016.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 1.7. 8.7. 15.7. 22.7. 29.7. 5.8. 12.8. 19.8. 26.8. 2.9. 9.9. 16.9. 23.9. 30.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36 18.24Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49 18.37Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43 18.31Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35 18.23BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44 18.33Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53 18.41Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 18.40»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44 18.32Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35 18.23Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 18.29Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 18.40Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38 18.27Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50 18.38Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37 18.24Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43 18.31GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49 18.37Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 18.29Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44 18.34Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32 18.21Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48 18.34Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45 18.33Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43 18.31KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41 18.31Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49 18.37Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47 18.35Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44 18.32Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52 18.40Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44 18.31Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44 18.33Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 18.29Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52 18.41Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41 18.30Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45 18.33MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40 18.29

127

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2016.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 1.7. 8.7. 15.7. 22.7. 29.7. 5.8. 12.8. 19.8. 26.8. 2.9. 9.9. 16.9. 23.9. 30.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41 18.30Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37 18.25Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41 18.28Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43 18.31Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53 18.40Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36 18.24OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.37Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.38Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41 18.29Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41 18.30Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45 18.33PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41 18.30PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56 18.44Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40 18.28Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56 18.44Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52 18.40Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52 18.40Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56 18.44Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44 18.33Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44 18.33Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40 18.28Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37 18.25Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48 18.36Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44 18.33©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49 18.37Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44 18.32Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35 18.24Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40 18.28Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46 18.34Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35 18.23Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49 18.37Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47 18.35Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36 18.24

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

128

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.02. Psalam 4.

03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.06. Psalam 7.07. Psalam 9.08. Psalam 10.09. Psalam 11.

10. Psalam 12.11. Psalam 13.12. Psalam 14.13. Psalam 15.14. Psalam 16.15. Psalam 17.16. Psalam 18,1-25.

17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.23. Psalam 23.

24. Psalam 24.25. Psalam 25.26. Psalam 26.27. Psalam 27.28. Psalam 28.29. Psalam 29.

30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.06. Psalam 36.

07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.10. Psalam 39.11. Psalam 40.12. Psalam 41.13. Psalam 42.

14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.18. Psalam 46.19. Psalam 47.20. Psalam 48.

21. Psalam 49.22. Psalam 50.23. Psalam 51.24. Psalam 52.25. Psalam 53.26. Psalam 54.27. Psalam 55.

28. Psalam 56.29. Psalam 57.30. Psalam 58.31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.02. Psalam 61.03. Psalam 62.

04. Psalam 63.05. Psalam 64.06. Psalam 65.07. Psalam 66.08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.10. Psalam 68,20-36.

11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.17. Psalam 73,1-17.

18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.21. Psalam 76.22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.24. Psalam 78,21-55.

25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.28. Psalam 81.29. Psalam 82.30. Psalam 83.

129

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-10402. Psalam 105-107

03. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-11806. Psalam 119-12007. Psalam 121-12308. Psalam 124-12609. Psalam 127-133

10. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-14613. Psalam 147-15014. Izreke 1-315. Izreke 4-616. Izreke 7-10

17. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-2020. Izreke 21-2421. Izreke 25-2722. Izreke 28-3123. Propovjednik 1-5

24. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-427. Pjesma 5-828. Izaija 1-429. Izaija 5-7

30. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-303. Tuæaljke 4-5

04. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-1910. Ezekiel 20-22

11. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-4217. Ezekiel 43-45

18. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-921. Daniel 10-1222. Hoπea 1-323. Hoπea 4-624. Hoπea 7-11

25. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-328. Amos 4-629. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-2103. Izaija 22-2504. Izaija 26-2805. Izaija 29-3106. Izaija 32-34

07. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-4410. Izaija 45-4711. Izaija 48-5012. Izaija 51-5413. Izaija 55-57

14. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-6617. Jeremija 1-418. Jeremija 5-719. Jeremija 8-1020. Jeremija 11-14

21. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-3327. Jeremija 34-37

28. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

130

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SRPANJ

01. 1. Ljetopisa 1802. 1. Ljetopisa 19

03. 1. Ljetopisa 2004. 1. Ljetopisa 2105. 1. Ljetopisa 2206. 1. Ljetopisa 2307. 1. Ljetopisa 2408. 1. Ljetopisa 2509. 1. Ljetopisa 26




31. 2. Ljetopisa 19

RUJAN

01. Nehemija 502. Nehemija 603. Nehemija 7

04. Nehemija 805. Nehemija 906. Nehemija 1007. Nehemija 1108. Nehemija 1209. Nehemija 1310. Estera 1

11. Estera 212. Estera 313. Estera 414. Estera 515. Estera 616. Estera 717. Estera 8

18. Estera 919. Estera 1020. Job 121. Job 222. Job 323. Job 424. Job 5

25. Job 626. Job 727. Job 828. Job 929. Job 1030. Job 11

KOLOVOZ

01. 2. Ljetopisa 2002. 2. Ljetopisa 2103. 2. Ljetopisa 2204. 2. Ljetopisa 2305. 2. Ljetopisa 2406. 2. Ljetopisa 25


14. 2. Ljetopisa 3315. 2. Ljetopisa 3416. 2. Ljetopisa 3517. 2. Ljetopisa 3618. Ezra 119. Ezra 220. Ezra 3

21. Ezra 422. Ezra 523. Ezra 624. Ezra 725. Ezra 826. Ezra 927. Ezra 10

28. Nehemija 129. Nehemija 230. Nehemija 331. Nehemija 4

131

IstoËna srednjoafriËka divizija

Unije Crkve Skupine Vjernika StanovnikaBurundi 377 414 109.138 10.483.000IstoËni Kongo 242 401 70.312 10.020.314IstoËna Kenija 2.674 2.049 459.426 37.233.236Etiopija 901 368 162.588 96.819.000SjeveroistoËni Kongo 1.031 583 160.606 20.396.462Sjeverna Tanzanija 1.840 1.347 359.059 28.525.434Ruanda 1.713 560 645.048 11.080.000Juæna Tanzanija 642 878 111.592 22.231.566Uganda 927 1.974 285.180 38.845.000Zapadni Kongo 643 629 293.987 40.750.224Zapadna Kenija 2.371 1.815 364.759 16.782.764Pridruæena polja 62 180 24.618 18.275.000Ukupno 13.423 11.198 3.046.313 351.442.000

Misijski projekti1. Spavaonice i blagovaonica za Medicinsku πkolu ECD,

Kigali, Ruanda2. DjeËji projekt: Prostorije za djeËja bogosluæja u Jubi,

Juæni Sudan

Viπe: www.AdventistMission.org

ETIOPIJAJUÆNISUDAN

KENIJA

SOMALIJA

UGANDA

DEMOKRATSKAREPUBLIKA

KONGO

TANZANIJA

RUANDABURUNDI

ERITREJA

–IBUTI

SUDAN

SREDNJOAFRI»KAREPUBLIKA

ZAMBIJA

ANGOLA

JUÆNOAFRI»KAREPUBLIKA

BOCVANA

MADAGASKAR

MOZAMBIK

JEMEN»AD

KONGO

NAMIBIJA

ZIMBABVE

Kampala

Addis Abeba

Nairobi

Dar es Salaam

Asmera

Mogadisho

Kinshasa

LESOTO

INDIJSKIOCEAN

ATLANTSKIOCEAN

KAMERUN

MALAVI

uloga crkve u dru„tvu - adventisti hrvatska · 2018. 12. 20. · obnova boæje slike 2. obnova...

Documents