uloga medija u jačanju kvalitete odnosa građana, uprave i ... · uloga medija u jačanju...
TRANSCRIPT
Dr. Marijana Grbeša Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Uloga medija u jačanju kvalitete odnosa građana, uprave i vlasti na državnoj i lokalnoj razini
Teme:
• Medijatizacija: medijska vs. politička logika
• Trendovi u medijskom izvještavanju o politici
• Profesionalizacija komunciranja izvršne vlasti i javne uprave
• Digitalni mediji - nefiltrirani, dvosmjerni kanali komunikacije između javne uprave/vlasti i građana
‘Medijski kompleks’
• Recentna literatura u području političke komunikacijedominantno je zaokupljena kompleksnim odnosommedija i politike te učincima koje taj složeni odnosima na političke i demokratske procese.
• U posljednja dva desetljeća posebno su utjecajnikoncepti koji govore o cjelovitoj, strukturalnojtransformaciji politike koja je odustala od svoje'logike' i u potpunosti se podredila 'medijskoj'logici.
Medijski determinizam
• Mediokracija (Meyer 2003)
• Demokracija publika (Manin 1995; Kriesi 2004)
• Političko-medijski kompleks (Swanson 1996)
• Profesionalizacija političkog zagovaranja (Blumler iKavanagh, 1999)
Mediocentrična politika (Swanson i Mancini, 1996)
Mediapolis (Silverstone, 2007)
MEDIJATIZACIJA
„Medijatizirana politika izgubila je svoju autonomiju ipostala ovisna o masovnim medijima te sekontinuirano oblikuje kroz interakciju s masovnimmedijima” (Mazzoleni i Schulz, 1999: 250)
Transnacionalni trendovi u medijskoj reprezentaciji politike
1. Negativnost
Kritički, odnosno, napadački diskurs → dominantan
obrazac izvještavanja o politici u mnogim demokratskim državama.
‘Spirala cinizma’ – zdrava skeptičnost u korozivni cinizam (Hall i Jamieson, 1996)
Progresivan rast negativnosti u izvještavanju o javnoj upravi i vlasti.
SAD
Izvor: Shorenstein Center, 2016.
Hrvatska
Naslovi, EP izbori, Grbeša i Tomičić, 2014.
‘Medijski populizam’
Identifikacija novinara i medija s narodom, a protiv ‘korumpiranih i nesposobnih političkih elita’.
Transnacionalni trendovi u medijskoj reprezentaciji politike
2. Dominantan interpretativni okviri u reprezentaciji politike (mjera i javnih politika)
Okvir ‘strateške igre’
Na izborima: okvir konjske utrke
Između izbora: okvir konflikta, personalizacije i drame vs. konkretne teme (issue frame)
‘Konjska utrka’
SAD, 2016.
Hrvatska, 2015.
Izvor: Korenčić, Grbeša, Šnajder, 2016.
Transnacionalni trendovi u medijskoj reprezentaciji politike
3. Interpretativno novinarstvo
(vs. informativno, činjenično novinarstvo)
Interpretacije imaju primat, a činjenice su teksekundarne, odnosno, da služe samo kao ilustracijaza interpretaciju koju je ponudio novinar.
‘Medijski intervencionizam’ - posebno dolazi doizražaja u društvima u kojima je ‘javno mnijenjecinično, a povjerenje u institucije nisko’.
Profesionalizacija komuniciranja izvršne vlasti i javne uprave
Medijatizirano okruženje s jedne strane zahtijeva odpolitičkih aktera da se prilagode toj ”medijskojokupaciji”, dok im s druge strane otvara prostor zaučinkovitiju komunikaciju s građanima.
Government communication
Kako učinkovitije komunicirati s građanima?
a) U pogledu transparentnog informiranja građana ipoticanja njihova uključivanja u političke procese(javna uprava, javne politike);
b) U pogledu uvjeravanja, mobiliziranja i pridobivanjagrađana za određene mjere, politike ili osobe (političkakomunikacija, politički marketing).
‘Demokratska’ perspektiva (informiranje i uključivanjegrađana)
‘Marketinška’ perspektiva (strateško komuniciranje upolitici - spin, strateško upravljanje informacijama)
Profesionalnost kao izazov
Te dvije razine nisu uvijek kompatibilne - u politici ”pobijediti” i”uključiti” ne idu nužno ruku pod ruku (Canel i Sanders, 2012:88)
Kojim kriterijma ocjenjivati profesionalnost vladinogkomuniciranja?
Kako razlikovati ‘marketinške’ od ‘demokratskih’ ciljeva i je li touopće moguće?
Te dvije razine vrlo je teško razdvojiti - informiranje iuključivanje građana načelno dolazi u paketu s mobiliziranjemnjihove podrške za mjere o kojima ih se informira.
Vladine komunikacije, odnosi s javnošću tijela izvršnevlasti, vladin marketing
Javne informacijske kampanje
Digitalna tehnologija
Resursi: dvosmjernost i nefiltrirani pristupgrađanima
Digitalne tehologije
Transformacija komuniciranja javne uprave i izvršne vlasti?
1)Dvosmjerni diskurs (raspravni, konzultativni) NIJEzamijenio onaj jednostani, informacijski. Vladeiskoristile prednosti nefiltriranog pristupa, alipretežno za jednostranu komunikaciju, a ne zauključivanje građana.
2) Građani ‘uključenost’ ostvaruju na drugimplatformama, a ne u komunikaciji s vladama(forumi, horizontalne rasprave, deliberativneplatforme novih političkih opcija – Podemos).
Hrvatska
• Nedostatak istraživanja o profesionalizaciji komunikacijskihaktivnosti javne uprave i tijela izvršne vlasti.
• Neki pozitivni iskoraci – javne informacijske kampanje idigitalne tehnologije.
• Hrvatski mediji (intenzivno!) demonstriraju sva'transnacionalna' obilježja u izvještavanju o politici.
• Ne postoji sustavna svijest o potrebi zaprofesionalizacijom komuniciranja u javnoj upravi, bilo usmislu strateškog komuniciranja ili u smislu transparentnoginformiranja i uključivanja građana u političke procese.
• Inertnost politike u podizanju standarda javne komunikacije ukombinaciji s uglavnom negativnim medijskim trendovima -daljnji pad povjerenja građana u politku i javnu upravu.
